magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

BROJ 20 • RUJAN 2006.ISSN 1331-9523MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORAPETNAEST GODINA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORASport inovinarstvoSimbiozasporta itelevizijeHrvatski svesokolski slet 1906.Prva velika sportska priredba u ZagrebuSportska muzeologijaZbirkaBrankaKallayja

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odborJosip »opUREDNIKAnte DrpiÊDragi Ëitatelji,pred vama je novi broj Ëasopisa "Olimp" u kojem smo, uz standardne rubrike, znatan prostorposvetili proslavi 15. godina rada i djelovanja Hrvatskog olimpijskog odbora. DræeÊi se one stareizreke da "slika govori kao tisuÊu rijeËi" nastojali smo vam, kronoloπkim redom, s manje teksta a viπefotografija, predstaviti niz dogaappleanja koja su se, od Ëetvrtka 8. rujna do nedjelje 10. rujna, odræavalau Sportskom domu, zagrebaËkom hotelu Westin i ©portsko-rekreativnom centru Jarunu.SkreÊem vam pozornost na edukativan tekst naπeg stalnog suradnika Zrinka »ustonje koji u rubrici"Olimpizam", pod naslovom "Pierre de Coubertin ipak nije prvi", pobija neke stereotipe dokazujuÊi da"moderni olimpijski pokret ima viπe od jednog idejnog zaËetnika i da zasluge, osim Pierreu deCoubertinu, treba pripisati joπ najmanje trojici ljudi". To su engleski lijeËnik William Penny Brookes idvojica Grka, Panagiotis Soutsos i Evangelis Zappas.Uvjeren sam da Êete sa zanimanjem proËitati i tekst Saπe Ceraja o organiziranosti sporta u Europikoji kaæe da je "sport, promatrajuÊi razliËite inicijative koje su se razvijale u sklopu politiËkih,socioloπkih i drugih smjernica europske misli, u svom djelovanju Ëesto prednjaËio".Ovaj, 20. "Olimp", donosi i prilog o studentskom sportu autorice Romane Caput Jogunice. Iskustvapojedinih zemalja o kojima Êe se, kako najavljuje uredniπtvo, pisati u iduÊim brojevima Ëasopisa,mogla bi koristiti u promiπljanju ustroja toga vaænog segmenta sporta i u Hrvatskoj.Naposljetku, svima koji su svoje znanje, struËnost i sposobnost, nadarenost i kreativnost, teprofesionalno i slobodno vrijeme utkali u opÊi razvitak hrvatskog sporta, vrhunske rezultate sportaπa ipoticaj mladim sportskim generacijama, ukljuËujuÊi i javne medije, joπ jednom zahvaljujem u imeHrvatskog olimpijskog odbora i Ëestitam 15. obljetnicu njegova osnutka i djelovanja.Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odboraUREDNI©TVOÆeljko Kavran,Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa,Nada SenËar,Damir SenËar,Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin,Jura OzmecUREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËarLEKTURAMAREOBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko VrabecGRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., ZagrebTISAKStega tisak, Zavrtnica 17ZagrebNaklada: 2.000 primjerakawww.hoo.hrE-mail: hoo@hoo.t-com.hr5 Kalendar natjecanja 2006.LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC6 Zvjezdana-Tuma Pavlov, Ëlanica VijeÊa HOO-aNe treba nam nacionalno vijeÊe za sport8 Obljetnica: Petnaest godina HOO-a12 Sportske nade: Danijela GrgiÊ14 Olimpijske legende: Zlatko ©imenc16 Olimpizam18 Religija i sport20 Europa i sport22 Sport i druπtvo24 Sport i novinarstvo26 Zakonodavstvo i sport29 PrilogPOVIJEST HRVATSKOG SPORTA42 Studentski sport44 Terminologija sporta48 Sport i dizajn50 Sportska arhitektura52 Filatelija i nogomet54 PublicistikaOd Olimpa do Olimpa56 Glavni dogaappleaji u Hrvatskomolimpijskom odboru3

KALENDAR NATJECANJA 2006.PriredilaMilena DragiπiÊLISTOPAD - STUDENI - PROSINACLISTOPADVeslanjeMiholjska regata(FISA)Osijek1. listopadaAutomobilizamFormula 1VN JapanaSuzuka, Japan1. listopadaVN KineShanghai, Kina8. listopadaVN BrazilaInterlagos, Brazil22. listopadaAtletika3. trofej ZagrebaFestival djeËjeatletikeZagreb1. listopadaSP u cestovnomtrËanjuDebrecen, Maapplearska8. listopadaBoÊanjeSeniorsko EP - muπkiRijeka2. - 7. listopadaSP za æeneWenzhou, Kina17. - 22. listopadaTenisWTA turnirMoskva, Rusija9. - 15. listopadaWTA turnirZuerich, ©vicarska16. - 22. listopadaMadrid (Masterseries)Madrid, ©panjolska16. - 22. listopadaPariz (Master series)Pariz, Francuska30. listopada -5. studenogaKarateSvjetsko prvenstvoFinska27. - 29. listopadaIvan LjubiËiÊKickboxingEuropsko prvenstvoLisabon, Portugal25. - 29. listopadaOdbojkaSP za æeneTokio, Japan31. listopada -16. studenogaSTUDENIKoπarkaPoËetak NBA-sezoneSAD1. studenogaAlpsko skijanjeSvjetski kup (m + æ)Levi8. - 10. studenogaSvjetski kup (æ)Aspen, SAD24. - 26. studenogaSvjetski kup (m)Lake Louise, Kanada25. - 26. studenogaSvjetski kup (m)Beaver Creek, SAD28. studenoga - 3.prosincaTenisWTA mastersMadrid, ©panjolska6. - 12. studenogaATP Masters CupShanghai, Kina12. - 18. studenogaOdbojkaSP za muπkarceTokio, Japan17. studenoga -3. prosincaIvica KosteliÊSavateSP, finalePariz, Francuska25. - 26. studenogaPROSINACAlpsko skijanjeSvjetski kup (æ)Lake Louse, Kanada1. - 3. prosincaSvjetski kup (æ)Sestriere, Italija9. - 10. prosincaSvjetski kup (æ)Val d'Isere,Francuska16. - 17. prosincaSvjetski kup (æ)Megeve, Francuska19. prosincaSvjetski kup (æ)Semmering, Austrija28. - 29. prosincaSvjetski kup (m)Val d'Isere,Francuska9. - 10. prosincaSvjetski kup (m)Val Gardena12. - 17. prosincaSvjetski kup (m)Hinterstoder, Austrija20. - 22. prosincaSvjetski kup (m)Bormio, Italija29. prosincaPlivanjeEuropsko prvenstvo(25 m)Helsinki, Finska7. - 10. prosincaRukometEuropsko prvenstvo(æ)©vedska7. - 17. prosincaAtletikaEuropsko prvenstvo ukrosuSan Giorgio suLegnano, Italija10. prosinca5

INTERVIEWZvjezdana Tuma-Pavlov, Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odboraNe treba namNacionalno vijeÊe za sportPiπe Vedran BoæiÊeviÊZvjezdana Tuma-Pavlov jedna jeod ''naknadnih'' Ëlanica VijeÊaHrvatskog olimpijskog odbora - uvladi Zlatka Mateπe nije od poËetkanjegova mandata, nego se prikljuËila uprosincu proπle godine. ''Regrutirana''je iz Nadzornog odbora Ëija je Ëlanicabila od 2000. godine. U VijeÊe je uπlakao predstavnica Zajednice sportovaOsjeËko-baranjske æupanije pa je zapoËetak razgovora prokomentiralastanje sporta u svojoj regiji.- OsjeËki sport prati razinuhrvatskog sporta. Osobno smatram daje doπlo do nezadovoljavajuÊestagnacije hrvatskoga sporta, a to seautomatski reflektira i na niæezajednice, pa i na sport u Osijeku iOsjeËko-baranjskoj æupaniji.Kakav je odnos gradskih iæupanijskih struktura prema sportuna tom podruËju?- Iznimno dobar, ne moæemo sepoæaliti na to da se ne osigurava novac.Æupanija znatan dio sredstava izdvajaza sport, grad Osijek izdvaja i zakapitalne investicije u sportu, zaizgradnju sportskih objekata. Evo,Atletski klub Slavonija-Æito, Ëija sampredsjednica, uspio se izboriti da seosigura novac za novu stazu nastadionu Gradski vrt, koja Êe dobiticertifikat Meappleunarodnog atletskogsaveza. Nakon izgradnje, koja je predzavrπetkom, kandidirat Êemo se za dvaeuropska natjecanja, Kup EuropeBruno Zauli 2008. i Europskomlaappleeseniorsko prvenstvo 2009., πtodosad nije bilo moguÊe, jer je starustazu malo uniπtilo vrijeme, a maloratna razaranja.6Zakon o udrugama premakojem se registriraju klubovije problematiËan. Dovoljno jeda se naappleemo nas troje iosnujemo klub. Sve se ËeπÊedogaapplea da se ljudi u klubuposvaappleaju pa automatskiosnivaju novi klub. OdvlaËe seigraËi, treneri pa onda imamodva kluba i, jasno, oba traæefinanciranje iz gradskogproraËuna. Onda se masanovca, koja uistinu nijezanemariva, rasprπi na punosubjekata koji zapravo nedobiju niπta i ne mogunapraviti niπta. To bi trebalodrukËije zakonski reguliratiKako komentirate Ëinjenicu dau novom Zakonu o sportu nemaodredbe prema kojoj bi lokalnasamouprava morala odreappleenipostotak proraËuna izdvajati zasport?- To se uporno traæi i to uporno neprolazi. Uvijek ovisi o tome tko je gdjena vlasti i kakav osjeÊaj za sport ima.Problem je nedostatak strategijerazvoja hrvatskog sporta i strategijefinanciranja sporta u cjelini. Kad bi senapravila analiza i kad bi se uspjeliskupiti podaci o svemu πto se izdvajaiz proraËuna jedinica lokalnesamouprave i iz dræavnog proraËuna, teo onome πto pojedini sponzori dajuklubovima i savezima, doπli bismo dofantastiËne svote koja se neracionalnotroπi. Dogaapplea se neπto πto meniposebno smeta, a prisutno je u sportuOsjeËko-baranjske æupanije, vjerojatnoi drugdje. RijeË je o problematiËnomZakonu o udrugama prema kojem seregistriraju klubovi. Dovoljno je da senaappleemo nas troje i osnujemo klub. Svese ËeπÊe dogaapplea da se ljudi u nekomklubu posvaappleaju pa automatskiosnivaju novi klub. OdvlaËe se igraËi,odvlaËe se treneri pa onda imamo dvakluba i, jasno, oba traæe financiranje izgradskog proraËuna. I onda se masasredstava, koja uistinu nije zanemariva,rasprπi na puno subjekata koji zapravone dobiju niπta i ne mogu napravitiniπta. To bi trebalo drukËije zakonskiregulirati.Zvjezdana Tuma-Pavlov spominjejoπ jedan problem koji muËi osjeËki, alii hrvatski sport:

- Nema dovoljno ulaganja u razvojstruËnih kadrova za sport. Nisam protivtoga da se s vremena na vrijemedovede neki trener sa strane, jer smo imi u atletski klub doveli bugarskogtrenera. Ali, doveli smo ga s namjeromda obuËi mlade ljude koji rade u klubuza posao trenera. Moramo napravitineπto u πkolovanju trenera, ali ipostaviti kompletan sport drukËije dabismo doπli do kvalitetnih sportaπa.Suludo mi je da rukometni klub uOsijeku dovede pet igraËa izvanOsijeka i misli ''mi smo jaki''. Nismojaki, bit Êemo jaki tek onoga trenutkakad uspijemo iz svoga podmlatkaodgojiti igraËe koji Êe postiÊi nekezavidne rezultate na razini Hrvatske, amoæda i u EuropiNovi zakon nalaæe i osnivanjeNacionalnog vijeÊa za sport. HoÊe liono baciti HOO u drugi plan?- Nacionalno vijeÊe za sportdoæivljavam kao neko paralelno tijelo ismatram ga nepotrebnim. Svojedobnoje Churchill rekao ''kad ne æelim neπtorijeπiti, osnujem komisiju'', a ovaj mesluËaj podsjeÊa upravo na to. Potrebnaje mnogo bolja suradnja izmeappleu HOOa,kao krovnog sportskog tijela uHrvatskoj, te Ministarstva i Vlade urazvoju sporta, a to bi ponajprijetrebalo rezultirati donoπenjem strategijerazvoja sporta, da vidimo πto æelimo,otkada poËeti raditi s djecom...Osobno mislim da bi djeca u πkolitrebalaproÊibaziËnesportove,atletiku,gimnastikui plivanje, aposlije Êemovidjeti za πtoje tkosposoban. Djecutreba maknuti sulice. Moæda Êe mizaljubljenici uinformatiku zamjeriti, ali trebaih malo maknuti i od kompjutora, jerdolazimo do toga da djeca postajudebela, deformirana, troma, ne znaju sedruæiti, razgovarati. Trebaju se bavitisportom iz jednog osnovnog razloga -kad se bavite sportom, nauËite iÆivotopispobijediti i izgubiti, a to Êe vam secijeli æivot dogaappleati. Tko se baviosportom, tko je nauËio biti prvi ipadati, tko je nauËio da treba uloæitimnogo truda da budeπ prvi, taj i uspijeu æivotu.Kako rijeπiti problemneadekvatnih uvjeta u kojimatreniraju brojni hrvatski sportaπi, daviπe ne bi bilo prijetnji odlaskom izHrvatske?- »injenica je da velik dio naπihsportaπa trenira u neadekvatnimuvjetima, a tu opet dolazimo donepravedne raspodjele sredstava. Ovaili neka druga vlada Êe jednom moratinapraviti drukËiju raspodjelu pa Êe bitiviπe novca za ulaganje u adekvatnesportske objekte. Jedan segmentstrategije razvoja sporta bitrebala biti i izgradnjasportskih objekata, aliu cijelojHrvatskoj, takoda u svimdijelovimazemljedjeca kreÊus istihstartnihpozicija.Ne vidimu Ëemu jeproblemda senapravetipskedvorane kojene moraju bitivelike ni skupe, afinancirale bi sedijelom iz dræavnogproraËuna, a dijelom krozlokalnu zajednicu. To bi bilo jeftinijenego da svatko sebi raspisuje natjeËajei osmiπljava neku veliku dvoranu.Dræava mora osigurati ravnomjeranrazvitak svih podruËja u Hrvatskoj, usvim segmentima, pa tako i u sportu.Zvjezdana Tuma-Pavlov je roappleena 10. oæujka 1954. u Osijeku. Diplomirala je1977. na Pravnom fakultetu u Osijeku, a iste je godine poËela raditi u Sekretarijatuza financije opÊine Osijek. Bila je πefica Odsjeka za razrez poreza, zamjenicadirektora Uprave prihoda, proËelnica PodruËnog ureda Porezne uprave u Osijeku,a trenutno obavlja posao direktorice Trænica d. o. o. Osijek. ©est je godinaigrala odbojku u osjeËkom ÆeljezniËaru, a kasnije je bila Ëlanica Izvrπnog odboratog kluba. Godinama je predsjednica Nadzornog odbora gradske i æupanijske zajedniceπportskih udruga. Od 1999. je i predsjednica Atletskog kluba Slavonija-Æito te Ëlanica raznih tijela Hrvatskog atletskog saveza. Od 2000. do kraja 2005.je bila Ëlanica Nadzornog odbora HOO-a, a od 21. prosinca 2005. je Ëlanica VijeÊaHOO-a.7

OBLJETNICAPetnaestSveËanost je simboliËki poËela 8. rujna predstavljanjem reprezentativnemonografije "Na putu olimpizma: HOO 1991-2006". U monografiji,autora Radice Jurkin LugoviÊ (na slici), Z. JajËeviÊa i A. DrpiÊa, suopisani svi vaæniji dogaappleaji i osobe od prve ideje olimpizma u Hrvatskojdo danaπnjih dana. Posebno poglavlje posveÊeno je osnivanju HOO-a,nabrojani su svi vaæniji dogaappleaji i liËnosti HOO-a od 1992. godine dodanas te rezultati hrvatskih sportaπa na zimskim i ljetnim olimpijskimigrama od Albertvillea 1992. do Torina 2006. U monografiji su,kronoloπkim redom, pobrojani svi sportaπi, dobitnici nagrada HOO-a,dobitnici trofeja MOO-a, kao i svi Ëlanovi osnivaËke Skupπtine, VijeÊa inadzornih odbora od utemeljenja HOO-a do danas.8

godina HOO-aPetnaestu godiπnjicu osnutka,10. rujna 1991. godine, Hrvatskiolimpijski odbor proslavio je nizomprigodnih manifestacijaPripremilaGordana GaÊeπaSnimio: Damir SenËar i SNPosebna priznanja dodijeljenasu prvom sazivu VijeÊaHOO-a i Inicijativnom odboruza osnivanje HOO-a, kao isportaπima osvajaËimaolimpijskih odliËja u razdobljuod 1992. do 2006. godine.Na osnivanje HOO-a podsjetio je prvi predsjednik i danaspoËasni predsjednik HOO-a te Ëlan MOO-a AntunVrdoljak, rekavπi: "GledajuÊi naπe malo izaslanstvo uAlbertvilleu nisam mogao zamisliti da Êe naπa Hrvatskadesetak godina kasnije osvajati zlata na zimskimolimpijskim igrama. NeobiËno sam ponosan na sveuspjehe hrvatskih sportaπa i Ëinjenicu da su u ratnimgodinama sportaπi bili prvi i najveÊi promicatelji mladehrvatske dræave."Izaslanik predsjednikaStjepana MesiÊa ÆeljkoMataja, potpredsjednica VladeJadranka Kosor i predsjednikSabora Vladimir ©eks su, uzbrojne sporaπe i sportskedjelatnike u zagrebaËkomhotelu Westin, nazoËilisveËanoj sjednici VijeÊa kojomje obiljeæena 15. godiπnjicaosnutka Hrvatskogolimpijskog odbora.9

15Svojom nazoËnoπÊu sveËanostHOO-a uveliËao je i predsjednikEuropskih olimpijskih odbora (EOO)Patrick Hickey. Bio je to njegov prvisluæbeni posjet nekom nacionalnomolimpijskom odboru od kada je ukolovozu izabran za predsjednika EOO-a.U sklopuprograma, nadva videozida,gledatelji sumogli vidjetifilm o 15godina HOO-aautora JureOzmeca,sportskognovinara ipredsjednikaHrvatskogzborasportskihnovinara. Uzabavnomdijeluprogramanastupila jepjevaËicaNatali Dizdar.10

Petnaesta godiπnjicaHOO-a obiljeæena je icjelodnevnimdogaappleanjima nazagrebaËkom jezeruJarun. Na polivalentnomigraliπtu Malog jezeraodræana je demonstracijaviπe sportova:taekwondo,koturaljkanje,gimnastika, akrobatskirock'n'roll, karate,sinkronizirano plivanje,akrobatski rock'n'roll itwirling.11

SPORTSKE NADE: DANIJELA GRGIΔ , neobiËna æivotna priËa atletske prvakinjeDjevojkakoja trËi zasvojomPiπeLiljanaJazbinπekSad je pitanje je li ona izrazita400-metraπica ili je prije 800-metraπicaNiz atletskih juniorskih prvakinjase nastavlja. Na Svjetskomjuniorskom prvenstvu uPekingu, 18-godiπnja Danijela GrgiÊpobijedila je na 400 m u vremenunovog hrvatskog seniorskog rekorda(50,78 sekundi), 'pretrËavπi' nakon 32godine Jelicu PavliËiÊ. Tako jepozlatom pojaËala svoj europskijuniorski naslov iz Tallina godinudana ranije."Doπla sam s petim rezultatom uPeking i nadala sam se da bih moglaosvojiti medalju. No, ovaj uspjeh jeviπe od toga. OËekivala sam da ÊutrËati brzo, ali ovako brza utrka bila jeiznenaappleenje i za mene", kazala jeDanijela.Perspektivna hrvatska atletiËarka, sdobrim radom i mudrim odlukama,neÊe ostati samo to. Talent kojimeosvaja, naËin trËanja i njena zrelostpokazuju da ima osnove za dovrπenjepriËe o prvakinji. NeobiËno ozbiljnaza 18 godina i suzdræana u javnimnastupima, Danijela GrgiÊ jeatletiËarka kakvih nema mnogo.æivota Danijela je sa starijom sestromIvanom proæivjela u mjestu KotorVaroπ, 35 km udaljenome od BanjeLuke. Æivotne nevolje koje je iskusilavrlo rano nagnale su je na bræeodrastanje od vrπnjaka. Rat je obiteljotjerao u bijeg iz toga kraja Bosne iHercegovine u ©vicarsku. Cijeli æivotje stao u nekoliko torbi, Zorica i IvoGrgiÊ s djecom su otiπli prognaniËkimputem. U Baselu su æivjeli kodrodbine i poËetak je æivota u novojsredini proπao u siromaπtvu. Kad jeotac naπao posao bilo je lakπe, moglisu imati i svoj stan. Danijela je iπlatamo u vrtiÊ i vrlo je dobro nauËilanjemaËki jezik. No, nakon πest godinaprovedenih u ©vicarskoj obitelj jeodluËila krenuti u smjeru iz kojeg jedoπla. Najprije u Sunju kod bake idjeda, a s vremenom u Strmec 15-akkm udaljen od Zagreba.Bijeg od rataDa æivot piπe mnoge i neobiËnepriËe, nije niπta novo. Jedna od njih jei ona obitelji GrgiÊ. Prve tri godine12

Najprije odbojka,pa - atletikaAtletika joj nije bila prva sportskaljubav, izbor je pao na odbojku.Danijelu je zamijetila profesoricaIvana RodiÊ u O© Sveta Nedjelja2002. godine i usmjerila je veÊuobiËajenim putem u HAK Mladost kNini KataliniÊ. UobiËajeni put zamnogu talentiranu djecu iz Zagreba iokolice, jer je trenerica u atletskojπkoli na Savi jedna od rijetkih u naskoja uspijeva mlade dovesti u atletikui zadræati ih u njoj.Danijela GrgiÊ je hrvatska juniorskarekorderka na 200 i juniorska iseniorska rekorderka na 400 metara.Juniorka je joπ i iduÊe godine, πto Êebiti dobar put za atletsko sazrijevanjei svojevrsno traæenje buduÊnosti.Naime, pitanje je - koje se Ëestopojavljuje na ovim stazama - je limlada atletiËarka izrazita 400-metraπica ili je 800-metraπica. Pritakvome odluËivanju, treba jepromatrati kao osobu, a ne u okvirimanacionalne raËunice za neku oddisciplina. I sama Danijela ima realanpogled na atletsku perspektivu:"Teπko je reÊi πto mogu postiÊi ubuduÊnosti. Znam da Êu tvrdo iozbiljno raditi. Tako sigurno mogupostati boljom atletiËarkom".U Pekingu joj je na proglaπenjupobjednika Ëestitala jedna od najveÊihatletiËarki na sprinterskim stazama,trostruka olimpijska pobjednica,svjetska i europska prvakinja Marie-José Pérec. Moæda je to bio poËetakjoπ jedne velike karijere...13

OLIMPIJSKE LEGENDE:Zlatko ©imenc, vaterpolist i rukometaπSrebroVaterpolo je rukomet u vodi. TureËenicu Ëesto koristi Zlatko©imenc i njome najbolje oslikavakako je uspio biti reprezentativac u Ëakdva sporta. Jedan od rijetkih. ©imenc jei dugogodiπnji profesor vaterpola irukometa na zagrebaËkomKinezioloπkom fakultetu.- Radim baπ ono πto volim - istiËe sazadovoljstvom.U rukometu se igraËki nije zadræaotako dugo kao u vaterpolskim vodama.Igrao je u Vihoru koji je vodio prof.Kreπo Pavlin i joπ kao srednjoπkolac,zajedno s klupskim suigraËem vrataromLovrom Manestrom, izborio je mjesto ureprezentaciji. I igrao je na dva svjetskaprvenstva! Nakon pet godina na dvarazboja opredijelio se samo zavaterpolo.- Nije mi bilo lako, jer ta su dvasporta moje dvije podjednako velikeljubavi. No rukomet tada u nas nije bioono πto je danas, a vaterpolo je bio jak,popularan, bili smo sudioniciolimpijskih igara... - objaπnjava ©imencrazloge zaπto je kao vrhunski igraËostao samo u vodi.optoËenotugomNi jedan poraz, alisamo jedanpogodak odluËio jeda zlatna medalja uTokiju pripadneMaapplearimaPiπeZvonimir VukeliÊMladost vezao uz MladostDodat Êe i kako je nezamislivo dadanas netko istodobno budereprezentativac u ta dva sporta, jerprotegnula su se oba na cijelu sezonu.ReÊi Êe i da mu je igranje rukometamnogo viπe pomoglo kao vaterpolistu,nego πto je to bilo obratno. Uostalom,velike rezultate ©imenc je napravio uvaterpolu.- UskoËio sam sluËajno u seniorskumomËad, prije toga je juniorski trener uMladosti procijenio da nisam dovoljnonadaren, i nakon toga punih 20 godinanisam izlazio iz te plave kapice -©imenc Êe uz smijeπak, napominjuÊi daje poËeo kao plivaË.I kao plivaË, i kao rukometaπ i kaovaterpolist igrao je za Mladost. Da,svoju je mladost vezao uz Mladost.- Onda je to bilo tako, klupskapripadnost je bila jako vaæna i to je idonosilo rezultate. Doπao sam kaoklinac na Savu i to je bio moj klub. BiliLjeti vaterpolo, zimi rukometZlatko ©imenc roappleen je u Zagrebu 29. studenoga 1938. godine. Kao 11-godiπnji djeËakpoËeo je trenirati plivanje u Mladosti, sa 16 je uskoËio u vaterpolsku momËad a da prije togavaterpolo uopÊe nije trenirao. U Mladosti je ostao 21 godinu, s njom je osvojio Ëetirinaslova prvaka Europe i Ëetiri puta je bio prvak bivπe Jugoslavije. Za reprezentaciju je odigrao101 utakmicu. Na OI u Tokiju 1964. osvojio je srebrnu medalju, Ëetiri godine ranije uRimu Ëetvrto mjesto. S europskih prvenstava ima dvije srebrne medalje (1958. i 1962.), tebronËanu osvojenu 1966. Kao trener Mladosti osvojio je Kup kupova i premijerno izdanjeSuperkupa.Jedan je od rijetkih sportaπa koji je bio reprezentativac u dva sporta. Ljeti je igrao vaterpolo,zimi rukomet. Za rukometnu reprezentaciju u 24 nastupa je postigao 52 pogotka.Nastupio je na svjetskim prvenstvima 1958. i 1961.Dobitnik je mnogih nagrada, meappleu ostalima i nagrade za æivotno djelo "Franjo BuËar".Dr. sci. Zlatko ©imenc dugogodiπnji je profesor na zagrebaËkom Kinezioloπkom fakultetu,gdje predaje rukomet i vaterpolo. Sin Dubravko nastavio je oËevim stopama, trofejni jevaterpolski reprezentativac, a kÊi Iva je meappleunarodna sutkinja u sinkroniziranom plivanju.Supruga Nevenka pak bila je odbojkaπica.14

smo sjajna klapa, nismo bili vezanifinancijskim ugovorima. DrukËiji je biotada sportski odgoj. Imao sam poziva dapromijenim sredinu, ali nije mi padalona pamet da to uËinim. Tada je svakiprijelaz bio afera. Recimo, Ivo TrumbiÊje doπao studirati u Zagreb, preπao izJadrana k nama, ne zbog novca, alidigla se velika galama. Ili pak kad jenaπ Zoran JankoviÊ otiπao u Partizan.Danas je sve to drukËije,profesionalizam je πtoπta donio, ali iodnio. Profesionalizam ima dobrihstrana, ali ostavlja i tragove na mladimljudima koji su u njegovu ærvnju. Cijelaje galerija igraËa koji uz igraËkukarijeru ne mogu niπta drugo raditi,posvetiti se studiju, premda mi nafakultetu dajemo paletu pogodnostivrhunskim sportaπima. Rijetki su danasprofi-sportaπi koji zavrπe studij.Kao πto se trebao opredijeliti izmeappleurukometa i vaterpola, tako je ©imencmorao izabrati i izmeappleu trenerskogposla i profesorske karijere.- Bio sam trener Mladosti i asistent nafakultetu, bilo je to optereÊenje, aosjetio sam da ne napredujem ni najednoj strani. Bio sam svjestan da neÊumoÊi biti i dobar trener i dobarsveuËiliπni profesor.I izabrao je ©imenc fakultet, kasnije idoktorirao.Trener nije Ëarobnjak©imenc je bio sjajan vaterpolist. Imaoje odliËan pregled igre, bio je vrhunskidodavaË, a imao je i iznimno snaæanudarac. Bio je pravi πmeker u igri, srËani borben do maksimuma. Srebrnaolimpijska medalja iz Tokija imaposebno mjesto u njegovoj riznicitrofeja. Premda, uz radost, optoËena je is mnogo tuge. Jer, osvojena je bezporaza, odluËila je gol-razlika, jedanjedini pogodak.- Bili smo æalosni, bili smo i jakoogorËeni. Tko Êe osvojiti koju medaljuodluËivala je utakmica izmeappleu Maappleara iSovjeta. Nakon treÊe Ëetvrtine bilo je 2-2, da osvoje zlato Maapplearima je uzadnjih pet minuta trebalo 3-0. I dobilisu tu Ëetvrtinu sa 3-0, pobijedili sa 5-2.Baπ koliko im je trebalo. Samo im je tajishod nosio zlato. A nas je protivMaappleara oπtetio i sudac. Vodili smo 3-0,vodili smo i 4-3. Imali smo tada igraËaviπe, a sudac nam je dosudiozadræavanje lopte, pa u kontri Ëetveracza Maappleare. Krenuli smo u zadnji napad,postigli gol, a sudac ga je poniπtiodosudivπi Ëetverac. Mirko SandiÊpogodio je vratnicu. A te smo godinedoæivjeli samo jedan poraz, i to uprijateljskoj utakmici.©imenc istiËe da je godinama igrao usjajnoj generaciji i da u tu πkvadru nijebilo lako upasti. BirajuÊi najboljegsuigraËa uprijet Êe u dva imena.- Karlo StipaniÊ bio je najboljigolman na svijetu, u moskovskomfinalu zaredom je obranio tri Ëetverca!A Ozren BonaËiÊ jedan je od najveÊihigraËa svih vremena. Bio je najbolji bekna svijetu, bio je i sjajan napadaË.Danas svoje veliko znanje prenosibuduÊim trenerima. ReÊi Êe da dobartrener nikad nije skup, podvuÊi da jetrener vaæna karika u lancu stvaranjarezultata, ali ne i Ëarobnjak. Iargumentirati to nastupom naπihvaterpolista na EP-u u Beogradu.Najbolji trener, Ratko RudiÊ, nije biojamstvo uspjeha. Zasmetat Êe mu i πto uStruËnom savjetu sjede bivπivaterpolisti, ne i struËnjaci, pa se tamone razgovara struËno, a kamoliznanstveno. Istodobno, pohvalit Êe kakoje Lino »ervar posloæio kockice urukometnoj vrsti, pohvalit Êe i njegovogsuradnika Irfana SmajlagiÊa.- Bez timskog rada nema uspjeha -naglasit Êe ©imenc.RijeË po rijeË, u svakoj temi vaterpoloi rukomet. Razumljivo, jer vaterpolo irukomet, to je - Zlatko ©imenc.15

OLIMPIZAMOLIMPIJSKE IGRE PRIJE OLIMPIJSKIH IGARAPierre de Coubertinipak nije prviPiπe Zrinko »ustonjaModerni olimpijskipokret ima viπe odjednog idejnogzaËetnika - zaslugetreba pripisatinajmanje Ëetvoriciljudi. U prvom reduravnopravno stojefrancuski plemiÊPierre de Coubertin,engleski seoskilijeËnik WilliamPenny Brookes, idvojica Grka,Panagiotis Soutsos iEvangelis ZappasSvima koji se i malo zanimaju zaolimpijski pokret, vrlo su dobropoznati uloga i doprinos francuskogbaruna Pierrea de Coubertina modernomolimpizmu. Iako se antiËki Grci doimajukao logiËan uzor i poticaj za pokretanjem iobnovom modernih olimpijskih igara,novija istraæivanja upuÊuju na zakljuËak dado ideje za ponovnim organiziranjemolimpijskih igara Pierre de Coubertin ipaknije doπao prvi i da poticaj nije dobio odantiËkih Grka. DapaËe, postojala su baremjoπ tri Ëovjeka Ëija je uloga bila vrlo vaænaza razvoj modernog olimpizma, a povijestolimpijskog pokreta, pa i sam Pierre deCoubertin, su ih preπuÊivali. Bila su to dvaGrka - Panagiotis Soutsos i EvangelisZappas, i jedan Englez - William PennyBrookes.Sasvim neopravdano, gotovo cijelojedno stoljeÊe sve zasluge u pokretanju iorganiziranju olimpijskog pokretapripisivani su iskljuËivo Pierreu deCoubertinu. Stvarao se dojam i mit ofrancuskom barunu da je on prvi i jedinidoπao na ideju obnove olimpijskih igara,da je to uËinio iz iskljuËivo velikih iuzviπenih humanistiËkih ideala i da jegotovo sam i jedini zasluæan za provedbute sjajne ideje. Moderni kroniËari,povjesniËari i istraæivaËi olimpizmadovode u pitanje opstojnost sve trinavedene tvrdnje, a najdalje se otiπlo urasvjetljivanju povijesne istine oko roappleenjai kreiranja same ideje o potrebi imoguÊnosti organiziranja velikogmeappleunarodnog viπesportskog natjecanjakoje bi se po vaænosti i znaËenju moglousporeappleivati s ulogom i popularnoπÊuantiËkih olimpijskih igara 1 .The Wenlock OlympianGamesDanas se pouzdano zna da je grËkipjesnik Panagiotis Soutsos prvi, 1833.godine, predloæio novoroappleenoj grËkojnaciji obnovu olimpijskih igara kao prvikorak ka obnovi antiËke slave svojihgrËkih predaka. Dvadesetak godina kasnijeinicijativa mladog grËkog pjesnika idomoljuba naiπla je na odjek i 1859.godine u Ateni, pod pokroviteljstvombogatog grËkog zemljoposjednikaEvangeliosa Zappasa, organizirane su prveolimpijske igre u modernoj GrËkoj.Meappleutim, u ovoj priËi mnogo nam jezanimljivije πto se od 1850. godine dogaappleau engleskom selu Much Wenlocku uokrugu Shropshire, oko 260 kilometara1 Posebno pogledati David C. Young (2004). A Brief History of theOlympic Games. London: Blackwell Publishing., Girginov, V.,Parry, J. (2005). The Olympic Games Explaind. London: Routledge.i Mullins, S. P. (1980). Pierre de Coubertin and the WenlockOlympian Games. /on line/ Skinuto s internetske stranice 20.kolovoza 2006: www.ioa.leeds.ac.uk/1980s/84099.htm.Olimpijske igre u Much Wenlocku 1890.16

sjeverozapadno od Londona, na granici sWalesom. Seoski lijeËnik William PennyBrookes, Ëovjek πiroke erudicije i, Ëini se,poduzetnog duha organizirao je tzv. TheWenlock Olympian Games, igre koje su seodræavale jednom godiπnje od 1850. do1895. godine.Iako su igre od samih poËetaka u nazivunosile titulu “olimpijske”, kako sam W. P.Brooks kaæe “u Ëast antiËkih sportaπa”, posvom programu i zastupljenim sportovimabile su to viπe igre koje su slavileviktorijansku tradiciju engleskog sporta. Naprogramu su bile antiËke discipline poputskoka udalj, nekoliko trkaËkih disciplina ipentatlona, ali i tradicionalni engleskisportovi poput kriketa, streliËarstva, bacanjakugle, nogometa, skoka uvis, biciklizma,penjanja po uæetu i sl. Igre doæivljavajuvrhunac 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeÊa,kada okupljaju sportaπe iz cijele tadaπnjeEngleske i gleda ih po 5000 ljudi. U tomrazdoblju, toËnije 1866. godine, Brooksosniva i Nacionalni olimpijski savez(National Olympian Association) koji je istegodine organizirao i Prve nacionalneolimpijske igre u Londonu, a promatralo ihje oko 10.000 gledatelja. Brooks uoËavameappleunarodni znaËaj i potencijal olimpijskihigara i do svoje smrti 1895. godine nekolikoje puta pokuπao inicirati organizacijumeappleunarodnih sportskih susreta podnazivom olimpijske igre na kojima bisudjelovala “mladost cijeloga svijeta”.Brooks s oduπevljenjem prati dogaappleanja uGrËkoj i organizaciju Olimpijskih igara uAteni 1859. godine pod pokroviteljstvomEvangeliosa Zappasa, kojima πalje Ëak inovËanu potporu kao nagradupobjednicima, a organizaciju meappleunarodniholimpijskih igara predlaæe engleskoj vladi,grËkom veleposlaniku u Londonu, grËkomministru vanjskih poslova, grËkom kralju iputem tadaπnjih medija, o Ëemu postoji inovinski Ëlanak iz 1881. u kojem se govorio njegovoj inicijativi da se odræemeappleunarodne olimpijske igre u Ateni.Pierre de Coubertin iWilliam Penny BrookesPierre de Coubertin je prvi put Ëuo zaW. P. Brooksa 1889. godine, a 1890. je Ëaki posjetio Much Wenlock, kad je W. P.Brooks u njegovu Ëast organizirao ispecijalne Wenlock olimpijske igre.Coubertin je iste godine napisao i opπirneizvjeπtaje u francuskim novinama o svomposjetu Much Wenlocku i tamoπnjementuzijazmu za organizacijommeappleunarodnih sportskih susreta podnazivom olimpijske igre. Utjecaj Brooksa injegovih ideja na Coubertina je vrloizvjestan jer je Coubertin do tada biozanesen samo idejom da filozofijuengleskog obrazovnog sustava ThomasaArnolda i njegovih sljedbenika, u kojemtjelesno vjeæbanje i sport imaju istaknutuulogu, prenese u Francusku. ©toviπe, piπuÊio W. P. Brooksu i Wenlock OlympianGames, Coubertin 1890. godine kaæe daipak “nema potrebe oæivljavati uspomenuna antiËku GrËku”.»ini se da je nakon toga ipak promijeniomiπljenje. Takoappleer je izvjesno kako igenijalna ideja o tome da se olimpijskeigre svaki put organiziraju u drugomgradu, koja je godinama pripisivanaCoubertinu, nije njegova, jer je sliËnuideju, mnogo ranije, imao i W. P. Brooks,koju vjerojatno prenosi na Coubertina.Meappleutim, Coubertin u svojim kasnijimradovima samo usput spominje W. P.Brooksa i Wenlock Olympian Games, a uOlimpijskim memoarima koji su nastali1931. godine potpuno preπuÊuje W. P.Brooksa i njegove ideje, pripisujuÊi sebisve zasluge za stvaranjem ideje ooæivljavanju antiËkih olimpijskih igara iorganizacijom velikih meappleunarodnihsportskih sveËanosti.EpilogZaπto je Pierre de Coubertin sebiljubomorno pripisao sve zasluge zastvaranjem ideje o organizaciji olimpijskihigara, a kasnije i o njenoj provedbi,moæemo samo nasluÊivati. Kako bilo,danas znamo da moderni olimpijski pokretima viπe od jednog idejnog zaËetnika.Najmanje Ëetvorici ljudi treba pripisatizasluge. U prvom redu ravnopravno stojefrancuski plemiÊ Pierre de Coubertin,engleski seoski lijeËnik William PennyBrookes, i dvojica Grka, PanagiotisSoutsos i Evangelis Zappas koje smo ovomprigodom samo spomenuli, a nekomdrugom zgodom opisat Êemo i njihovdoprinos.17

RELIGIJA I SPORTSport kao odrazPosebna je uloga sporta pomoÊi mladom Ëovjekuda postane odgovorna osoba koja zna πto hoÊe iπto moæe. U srediπtu sporta neka uvijek budeËovjek - on treba ostati subjekt, nikada ne smijebiti objekt. Kada se krπÊanska naËela i normeprimjenjuju u sportu, onda sport dobiva duhovnudimenziju i tada je u sluæbi ËovjekaPiπe don Vitomir ZeËeviÊPoËetna toËka u ljudskoj svijesti trebabiti da je πport u sluæbi Ëovjeka, a neËovjek u sluæbi πporta. Dostojanstvoljudske osobe jest cilj i mjera u prosudbisvake πportske aktivnosti. ©port je radostæivljenja, teænja za promicanjem osobnekreativnosti i slobode, kroz zalaganje, susretei odnose s drugima. Jedna od definicijaπporta je i ta da je πport tjelesna aktivnostkoju Ëovjek izvodi iz raznoraznihrazloga. Neki od razloga mogu biti razonoda,razvijanje tijela, poboljπanje sposobnosti,natjecateljski duh itd. ©portom seËovjek moæe baviti rekreativno, amaterskii profesionalno. On se dijeli na grupni i napojedinaËni πport. Moæe biti natjecateljskogi nenatjecateljskog karaktera. Definicijaπporta πto ga donosi KlaiÊ glasi: "πport:fiziËke vjeæbe, igre i natjecanja kojimaje svrha razvijanje i jaËanje organizma;zabava, razonoda, razbibriga" (B.KlaiÊ: Veliki rjeËnik stranih rijeËi).slobodu i zbog toga je i odgovoran za sebei za cijeli svijet. Stoga je posebna ulogaπporta da pomogne mladom Ëovjekuda postane odgovorna osoba, koja zna πtohoÊe i πto moæe. U srediπtu πporta nekabude uvijek Ëovjek. On treba ostati subjekt,nikada ne smije biti objekt. »estose æeli predbaciti krπÊanstvu da se negativnoophodi prema tijelu i πportskim vjeæbama.Meappleutim, starogrËka filozofija bilaje ta koja nije vrednovala tijelo.KrπÊanski nauk nauËava otkupljenje tijela,a ne osloboappleenje tijela, a Ëovjek je bi-Êe koje je povezano s Bogom, ljudima isvijetom.Duh i tijelo zajednoI krπÊanstvo gleda Ëovjeka u njegovojcjelini: duh i tijelo zajedno. Temelji ljudskogponaπanja u πportu su: dostojanstvo,solidarnost i pravednost. No, πport postajei ogledalo naπeg vremena. Nismo u potpunostizadovoljni kako se i na koji naËinprezentira πport u druπtvu. PromatrajuÊirelaciju Crkve prema svijetu, treba prodrijetiu oba pravca. Ne samo gledati πto©port je takva ljudska aktivnost po kojojËovjek oËituje da je duhovno biÊe. Dabi se πport zavolio potrebno je imati jakduh, kako bi se moglo napredovati u razli-Ëitim disciplinama. S jakom voljom πportaπmoæe napredovati u prikupljanju snagei vjeπtina. Kad doapplee do toga, onda Ëovjekmoæe kontrolirati sebe i to je odraznjegove slobode. I kao takav Ëovjek postajesuradnik Boæji u dovrπenju stvoriteljskogdjela.U srediπtu πportaneka bude ËovjekBiblija nam slikovito u knjizi Postankakaæe da je "Ëovjek gospodar svoj zemlji"(Post 1,26). Bog mu je dao povjerenje i18

slobodeCrkva ima reÊi πportu, nego i πto πportima reÊi Crkvi. Tek takav pristup otvorenomdijalogu moæe otvoriti vrata novompastoralnom pristupu πportu.I u nas se, u æupama i pastoralnim centrima,πport odavno udomaÊio. Pogledajmosamo KatoliËku malonogometnu ligu,KatoliËku odbojkaπku ligu, ©portska natjecanjacrkvenih klasiËnih gimnazija, Salezijanskoπportsko druπtvo "don Bosco",Salezijansku πportsku mladeæ, Ministrantskesusrete itd. Koliko samo trudaulaæu i sveÊenici i pastoralni suradnici dase mlade privuËe u πport. Sigurno je to dase kroz ovakve πportske aktivnosti njegujedrugi duh, a tu je molitva, ljubav premadrugome, poπtivanje, oprez, vjera i solidarnost.Ide se za tim i da se mladi spaseod razliËitih opasnosti, loπeg druπtva, ovisnostii mnogo Ëega. U takvom ozraËjumladi stjeËu duboka prijateljstva i uËe sedubokim krπÊanskim vrijednostima. UkatoliËkim πportskim udrugama vide sekonkretne smjernice prema odgoju i rekreaciji.Boæji zakoniCrkva je kroz igru i πport prisutna meappleudjecom i mladima na djelotvoran na-Ëin, uz njihovu potrebu za rastom i zajedniËkimsusretom. Crkva se uvijek brinulaza πport i ima πiroko polje djelovanja iveliku kompetenciju da se Stvoritelj neslavi samo kroz duπu nego i kroz tijelo.Crkveno zanimanje za πport dolazi iz snagenjena specifiËnog poslanja, a to je navjeπÊivatisvakom Ëovjeku Evanappleelje kojega spaπava. Kada se krπÊanska naËela inorme primjenjuju u πportu, onda πportdobiva duhovnu dimenziju i tada je u sluæbiËovjeka. KrπÊanska dimenzija πportaide zatim da se πport dovede do njegovepune Istine i da se ljudima pomogne nanjihovom putu spasenja.Crkvu zanima πport jer je u πport uklju-Ëen Ëovjek i u potpunosti je povezana snjime kroz svoj poziv i poslanje, dubokoje zauzeta za Ëovjekovo spasenje. TakoCrkva promatra πport kao vrijednost Ëovjekovekulture, ljudskosti i dostojanstvaprema bliænjemu i Bogu. A Bog je prisutankroz unutarnju savjest, kroz naravnezakone koji su upisani u srce svakog πportaπa.RazliËiti πportski zakoni imaju svojetemelje i u 10 Boæjih zapovijedi, jer zagovarajupodruËja æivota i djelovanja osobe.Pridræavanjem takvih zakona πportaπ jedosljedan u svom nadahnuÊu i Ëasti. NikadaCrkva ne gleda πport kao instrumentza nekakva ostvarenja nego je on mjestovrijednosti za formiranje Ëovjeka u kulturnomi civilizacijskom smislu.Literatura:1. Bratoljub KlaiÊ, Veliki rjeËnik stranihrijeËi, Zora, Zagreb 1974.2. Savez πportova grada Knina, ©portomprotiv ovisnosti, Knin 2003.3. Biblija, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb,2003.4. Talijanska biskupska konferencija,©port i krπÊanski æivot, Salom 2003.19

EUROPA I SPORTPokretaËkaPovezivanje ljudi oduvijek je bilajedna od vaænih znaËajki sporta.Putem ove poruke, gledano izsocioloπke perspektive, sport se na sebisvojstven naËin predstavlja iprepoznaje kao vaæna pokretaËkasnaga, kako u svijetu, tako i u Europi.Povezivanje ljudi, interakcija ispremnost nadilaæenja vlastitihograniËenja, u sportu su prisutniji viπenego u bilo kojoj drugoj druπtvenojaktivnosti. PromatrajuÊi razliËiteinicijative, koje su se razvijale usklopu politiËkih, socioloπkih i drugihsmjernica europske misli, sport je usvom djelovanju Ëesto prednjaËio.Saæetak tih inicijativa rezultirao jestvaranjem kompleksnog sportskogsustava Europe. Danas, uz Europskuuniju i VijeÊe Europe kao vitalne inajpoznatije dijelove europskogsportskog sustava, djeluju i mnogasportska tijela koja se opÊenito mogupodijeliti na vladine i nevladineorganizacije, te mjeπovite organizacije.Sportske vladineorganizacijeU Europskoj uniji glavnu brigu osportu vodi Glavna uprava zasnagaPromatrajuÊi razliËiteinicijative, koje su serazvijale u sklopupolitiËkih, socioloπkih idrugih smjernicaeuropske misli, sport jeu svom djelovanju ËestoprednjaËioPiπe Saπa Cerajobrazovanje i kulturu, a pri Europskomparlamentu Odbor za kulturu, mlade,obrazovanje i sport. O sportu se brine iVijeÊe ministara putem Europskihkonferencija ministara odgovornih zasport (European Sports MinisterConference - ESMC). U VijeÊuEurope o sportu je skrbila Uprava zarazvoj sporta (Committee for theDevelopment of Sport - CDDS), a odnedavno, Odbor struËnjaka za dogovoro sportu (CAHAS). Jedna od vaænihzadaÊa toga tijela je prihvaÊanje iprovedba zakljuËaka s Europskihkonferencija ministara odgovornih zasport. SljedeÊa je takva konferencija uMoskvi, u listopadu ove godine. Vladezemalja Ëlanica Europske unijeukljuËene su u strukturu ovihorganizacija na razliËitim razinama.Primjerice, komisija u kojoj sudjeluju izajedno djeluju nacionalni olimpijskiodbori i ministarstva odgovorna zasport osnovala je 1991. Europskisportski forum. Primarna zadaÊa togforuma je razvijanje dijaloga irazmjena informacija izmeappleu Europskeunije, zemalja Ëlanica i sportskih tijela.Uloga Foruma savjetodavnog jekaraktera.Nevladine sportskeorganizacijePod nevladinim sportskimorganizacijama podrazumijevaju senacionalni sportski savezi,meappleunarodne sportske federacije,europski sportski savezi, europskenevladine sportske organizacije(European Non-Governmental SportsOrganization - ENGSO), nacionalniolimpijski odbori (National OlympicCommittees - NOC) i Europskiolimpijski odbor (European OlympicCommittees - EOC). Nacionalnisportski savezi Ëine osnovu europskogsportskog sustava s pribliæno 700.000klubova i s oko 70,000.000 Ëlanova,dok nacionalne sportske konfederacijeËini jedno ili viπe nevladinih krovnihsportskih tijela, koja pak predstavljajuviπe tipova sportskih federacija.20

XVI. europska sportska konferencija u Dubrovniku, 24-26. rujna 2003.U europske federacije ukljuËene suindividualne sportske organizacijepoput UEFA-e (Union of EuropeanFootball Associations), koja imaposeban zadatak poveznice premasportskoj politici koju provodiEuropska unija. Europska nevladinasportska udruga (ENGSO) tijelo je ukojem su ujedinjene nevladinesportske udruge. Osnovana jesredinom 1960. pod nazivom NGOClub, a 1990. godine mijenja naziv uENGSO koji broji pribliæno 40sportskih organizacija i provodipolitiku nevladinih sportskihorganizacija, ËuvajuÊi nezavisnost iautonomiju sporta.Nacionalni olimpijski odboriNacionalni olimpijski odbori mogudjelovati na dva naËina, kaopredstavnici olimpijskog pokreta unekoj zemlji (primjerice NOO uNjemaËkoj) ili kao vodeÊe nacionalnosportsko tijelo (primjerice CONI uItaliji). U Europski olimpijski odborudruæeni su nacionalni olimpijskiodbori Europe i trenutaËno ima 48Ëlanova. Osnovan je 1997. godine uVersaillesu pod nazivom AENOC(Association of European NationalOlympic Committee), a zadaÊa mu jeorganizacija razliËitih sportskihpriredbi poput Europskih olimpijskihigara mladeæi, zatim financijskapotpora zemljama Ëlanicama, posebiceonima u istoËnoj Europi, te zastupanjei predstavljanje svih europskihnacionalnih olimpijskih odbora.Mjeπovite sportskeorganizacijeMjeπovite organizacije ËineEuropska sportska konferencija,Europska mreæa sportske znanosti,obrazovanja i zaposlenja te EuropskouËiliπte sportske znanosti. Europskasportska konferencija zastupa vladine inevladine organizacije. Prva europskasportska konferencija odræana je uBeËu 1973. godine i od tada seredovito odræava svake dvije godine. Sponosom moæemo istaknuti da jeHrvatska vrlo uspjeπno organiziralaXVI. europsku sportsku konferenciju uDubrovniku od 24. do 26. rujna 2003.Postoje inicijative da se uz suradnjudrugih europskih sportskihorganizacija Europska sportskakonferencija transformira u europskisportski parlament. Sportski znanstvenisavez u Europi Ëine Europska mreæasportske znanosti, obrazovanja izaposlenja (European Network ofSport Science, Education andEmployment - ENSSEE) i EuropskouËiliπte sportske znanosti (EuropeanCollege of Sport Science - ECSS).Europska mreæa sportske znanosti,obrazovanja i zaposlenja osnovana jepod nazivom Europska mreæa sportskeznanosti i visokog obrazovanja, a2001. godine mijenja naziv upostojeÊi. Organizacija okuplja oko200 institucija iz 30 dræava, potiËesuradnju europskih zemalja napodruËju znanstveno-istraæivaËkograda u sportu, kao i razmjenuprograma znanstveno-obrazovnihinstitucija, njihovih djelatnika istudenata, te radi na unapreappleenjutrenaænih sustava u Europskoj uniji.Europsko uËiliπte sportske znanosti,koje ima zadatak pruæanja novihznanstvenih spoznaja, utemeljeno je1995. godine. To je savjetodavnotijelo raznih europskih institucija kaoπto su Europska unija i VijeÊe Europe.Ono daje miπljenja o raznim pitanjimana podruËju sportske znanosti,najËeπÊe odræavanjem sportskihznanstvenih kongresa koji su velikapomoÊ mladim sportaπima.Perspektive europskogsportaDa bi se osiguralo optimalnofunkcioniranje sporta, potrebne surazliËite organizacije koje Êe osiguratiuvjete i struËni kadar, te pruæitipotrebnu pomoÊ pri organiziranjusportskih aktivnosti. Ipak, uza svepostojeÊe organizacije i njihovu pomoÊu doba tehnoloπkog napretka u kojemæivimo, biljeæi se pad zainteresiranostimladih Europljana za sport. Unedavnom posjetu Hrvatskojpredsjednik Meappleunarodnogolimpijskog odbora Jacques Roggeiskazao je zabrinutost zbog tog padapopularnosti sporta kod mladih uEuropi, istiËuÊi da u nerazvijenimzemljama to nije sluËaj. Ipak, gledajuÊivrhunske sportaπe danas u Hrvatskoj,naπim mladim sportaπima zaista nenedostaju uzori - stoga, ako im kaodruπtvo osiguramo potrebne uvjete,zasigurno se moæemo nadati vedrojbuduÊnosti hrvatskoga sporta.21

SPORT I DRU©TVOÆivotKad se prestane bavitiprofesionalnim sportom,prosjeËna osoba ima joπpunih 30 godina rada domirovine! Uz maloplaniranja, neπtozakonskih prilagodbi idosta volje,profesionalne jesportaπe moguÊepripremiti na razdobljenakon karijere, u njihovui korist cijele zajedniceSaborski zastupnik Franjo ArapoviÊSaborski zastupnik Perica BukiÊ,potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor ipotpredsjednik HOO-a Stojko VrankoviÊPiπemr. sc. Goran VojkoviÊDa bismo u Hrvatskoj osiguralikvalitetan sustav profesionalnogπporta, potrebno je valjano rijeπiti ijednu dimenziju koja obiËno ne puninaslovnice πportskih priloga dnevnihnovina: osiguranje egzistencijeprofesionalnog πportaπa nakon karijere.Dok je amatersko bavljenje πportompraktiËno cjeloæivotni izbor, profesionalniπport (uz neke iznimke poput golfa ijedrenja) ima sasvim drukËija naËela:πportaπ je, Ëim zaapplee u tridesete godine,Ëesto na silaznom dijelu karijere, aËetrdesetima se obiËno pribliæe samonogometne i srodne zvijezde za koje je,zbog jakih sponzorskih ugovora, vaænijepojavljivanje na terenu negoli uËinak uigri. Naravno, sve to pod uvjetom daπportaπ ne doæivi kakvu ozljedu zbog kojeÊe i ranije morati napustiti profesionalnukarijeru.22

poslijekarijereUkratko, nakon zavrπetka πportskekarijere prosjeËna osoba ima joπ punih 30godina rada do mirovine! Naravno,postoje i oni koji se za svojeprofesionalne πportske aktivnostifinancijski osiguraju, ali takvi su manjina:ne donose svi πportovi jake sponzore itime jake ugovore; nisu svi popularni kaonogomet, nisu svi televiziËni kao skijanje,nisu svi dobra reklama za skupu sportskuopremu. Razlika u plaÊenosti meappleuπportaπima ponekad je gotovo bizarna:primjerice, skijaπi zbog bogate zimskeodjeÊe, zaπtitne kacige i skija imajumnogo viπe mjesta za logo sponzora odplivaËa, koji mogu reklamirati samoproizvoappleaËe kupaÊih gaÊica i kostima.Nekada, u doba socijalizma, poznatiπportaπi bi Ëesto nakon πportske karijeredobili od tadaπnje opÊine prostor za kafiÊ.Praksa je za tadaπnje uvjete bila dobra, nodanas se gradski prostori ne mogu dijelitibez natjeËaja, a i kvartovski kafiÊ neosigurava kvalitetnu egzistenciju.Potrebna su nova i suvremenija rjeπenja.Poveznica s vojniËkomkarijeromSuvremenije se rjeπenje moæe“posuditi” iz djelatnosti koja ima dodirnihtoËaka s profesionalnim πportom, a to jeprofesionalna vojska. VojniËka karijera,ako osoba ne ide za doËasnika ili Ëasnika,obiËno traje nekoliko trogodiπnjih ilipetogodiπnjih ugovora, nakon Ëega setraæi posao u civilu. Razlozi su brojni, odæelje za provoappleenjem viπe vremena sobitelji, do onog istog s kojim se susreÊuπportaπi: padanjem vrhunskih tjelesnihsposobnosti nuænih za kvalitetnoobavljanje posla profesionalnog vojnika.Stoga dræave u kojima je tradicijaprofesionalne vojske snaæna veliku paænjuobraÊaju usavrπavanju u takozvanom B-zanimanju: odgovarajuÊem civilnom poslukojim se osoba moæe posvetiti nakonvojniËke karijere.Danas imamo moguÊnost dopisnesrednje πkole za vrhunske πportaπe, apropisi predviappleaju povlastice i pristudiranju - no to u suvremenom svijetunije dovoljno. Uzmimo na primjerπportaπa koji upiπe fakultet i uz svojukarijeru diplomira u 25-godini. Nakon joπ10 godina profesionalnog bavljenjaπportom, veÊina Êe njegovih znanjajednostavno zastarjeti, a neÊe imati nidana radnog iskustva u struci. Tranzicijaprema novom zanimanju moæe biti duga iteπka, a lijepa πportska karijera postatiuteg zaostatka u profesiji.Stoga brzinu promjena u danaπnjemposlovanju i vaænost radnog iskustva trebaobvezno uzeti u obzir kod pripremeprofesionalnih πportaπa na razdobljenakon πportske karijere. Treba imatiodgovarajuÊe savjetnike za profesionalnuorijentaciju koji bi pronalazili zanimanja ukojima bi se steËena πportska znanja iiskustva mogla i kasnije uporabiti; koji biπportaπu pripremali moguÊnost da u dobagodiπnjih pauza (koje gotovo svakadisciplina ima) provede mjesec-dva uzanimanju za koje se πkoluje ili imadiplomu…Æivotna pitanjaDræava bi morala osigurati da seiskustvo tih ljudi ne izgubi, pa kao πto uprosvjeti postoji, osim uËitelja i profesora,i zanimanje struËnog suradnika, dakleprofesionalca iz nekog podruËja kojipomaæe u tom podruËju, tako bi trebaloinstitucionalno omoguÊiti da bivπivrhunski πportaπi koji nisu profesorikineziologije (nego su, primjerice, samopoloæili odgovarajuÊu grupu predmeta),imaju aktivnu ulogu u odgajanju novihgeneracija πportaπa, naravno beziskljuËivanja profesionalaca sodgovarajuÊom diplomom…Takav aktivni put razmiπljanja i okarijeri nakon πportske zasigurno bipoveÊao broj vrhunskih πportaπa. Jer,vjerojatno ima nadarenih pojedinaca kojise ne odluËuju za profesionalnu πportskukarijeru iz Ëisto egzistencijalnih pitanjatipa: πto Êe moja obitelj ako se ozlijedimili kako Êu si otplaÊivati stan na kredit od20 godina, ako mogu najviπe joπ 10 igratiu klubu… Pitanja su to realna, æivotna irazumljiva. A uz malo planiranja, neπtozakonskih prilagodbi i dosta volje - moguse rijeπiti i na korist samih πportaπa i nakorist cijele zajednice.Zvonimir Boban, Slaven BiliÊ i Goran IvaniπeviÊ23

SPORT I NOVINARSTVOSimbiozasportai televizijeUlaskom televizije u olimpijske igre, a zatim i u cijelisport, bitno su se promijenili svi odnosi u njemu. Sportima za televiziju prirodnu osobinu koju joj moæeponuditi rijetko koje podruËje æivota. To je - premijera!Shvativπi tu silnu prednost sporta na televiziji, sport se(htjeli mi to ili ne!) duboko promijenio i viπe nemanikakve sliËnosti s onim s Ëime je olimpijski pokretpoËeo prije 100 i viπe godinaPiπe Æarko SusiÊIako je radio, najprije radiotelegrafija,a potom posebno radiotelefonija,revolucionirao æivot u cijelomsvijetu, on je relativno kasno uπao naolimpijske igre i to amaterski na Igre uLos Angelesu 1932. godine. (Prviizravni prijenos neke sportske priredbezbio se 2. srpnja 1921. u Chicagu, bila jeto boksaËka borba Jacka Dempseyja iGeorgea Charpentiera za naslovsvjetskog prvaka.) Prijenos OI-ja iz LosAngelesa nije ostavio vidnijeg traga. (Toje uspjelo izvrsnim prijenosima 1936. izBerlina.)Nasuprot tome, televizija je (24godine nakon Igara u Los Angelesu1932.) posve promijenila odjekolimpijskih igara u svijetu, a osamgodina nakon financijskog sloma uMontrealu (1976.), prijenosima iz LosAngelesa (1984.), ne samo spasila igreod neizbjeæne propasti, nego ih jeuËinila i najveÊom i najuspjeπnijomsvjetskom priredbom.Nakon financijskog neuspjeha igara uMontrealu zavladalo je u svjetskomolimpijskom pokretu, s pravom, mraËnoraspoloæenje. Osim upitnosti uspjeπnefinancijske provedivosti igara ugrozio ihje joπ i prvi bojkot. Dvadeset i dvijeafriËke i azijske zemlje otiπle su izMontreala jer MOO nije htio iskljuËitiNovi Zeland s Igara. Razlog: njegoviragbijaπi (koji uopÊe nisu bili Ëlanovinovozelandskog olimpijskog odbora, aragbi nije bio ni pridruæeni Ëlan MOO-a)igrali su u JuænoafriËkoj Republici, kojaje bila iskljuËena iz MOO-a.Samo dvije kandidatureNo, taj bojkot bio je manji problem.Mnogo veÊi je bio πto se nakon Igarapokazalo da su zavrπile s milijardskimdeficitom (880 milijuna ameriËkihdolara). To je zaprepastilo sve one kojisu se kandidirali za organizatore iduÊihigara.Zbilo se neπto neshvatljivo za igre: naKongresu MOO-a 1981. u BadenBadenu kandidirale su se samo dvije (!)zemlje - sportski posve nepoznataRepublika (juæna) Koreja, kojoj je bilostalo do meappleunarodne afirmacije, iJapan Ëiji grad Nagoja nije dobio baπzduπnu podrπku svoje vlade nakon nebaπ tako davnih Igara u Tokiju.Uza to, OI u Moskvi 1980. pratio jepolitiËki bojkot zapadnih zemalja (SADitd.), u Los Angelesu 1984. slijedio jerevanπ (SSSR itd.), a povrh svega,prijetio je Damoklov maË golemogdeficita Igara u Montrealu.MOO se stoga naπao u dotadnezabiljeæenoj situaciji. S jedne stranekandidat bez zduπne podrπke vlade, sdruge zemlja u kojoj je traæenademokracija bila veoma upitna, a Berlinse joπ dobro pamtio. No, izlaza nije bilopa se Kongres nevoljko, ali s velikomveÊinom - 52 prema 27 glasova -odluËio za korejski Seoul. Jer, da teXXIV. igre nisu odræane, viπe ih nikadne bi bilo! MOO, koji je nekad imaomuka birati izmeappleu 10 i viπe kandidata,nije imao drugog rjeπenja nego biratiizmeappleu ponuappleenih gradova.S druge strane, neovisno o svim timdogaappleajima, pripremane su i odræane, ito veoma uspjeπno unatoË bojkotu oSSSR-u ovisnih zemalja, Igre u Los24

Mladen DeliÊ komentator prvog TVprijenosa u Hrvatskoj,Zagreb, 12. svibnja 1958., nogometnisusret Jugoslavija - ItalijaTelevizijski prijenoss OI 1936.Angelesu 1984. No, to nije ono πto ih jeuËinilo vaænim. Bile su to prve Igreorganizirane privatno, bezpokroviteljstva i podrπke dræave, auspjele su ne samo sportski nego ifinancijski s velikom dobiti koja jekasnije otiπla u razvoj sporta u SAD-u.Svemu tome prethodilo je neπto ondanezapaæeno, a i danas rijetkospominjano. Godine 1936. NjemaËka jeiz jasnih propagandnih razloga naIgrama instalirala goleme (nekolikometara duge) TV kamere za, inaËe loπ,televizijski prijenos u 25 berlinskihMilkaBaboviÊ,prvaurednicasportskeredakcijeTV Zagrebdvorana u kojima je prijenos gledalooko 160.000 BerlinËana. Godine 1948.BBC je iskoristio veÊ tehniËki neπtobolji TV prijenos za lokalnu propagandusvog novog proizvoda. Finski Helsinki1952. bio je presiromaπan za takaveksperiment, a Australija (Melbourne)predaleko. S igara u Tokiju i Ciudad deMexicu joπ su se snimke slale avionom.Cortina pomogla RAI-juJedinstven se dogaappleaj, za danaπnjevrijeme, zbio 1956. kad je organizacijskiodbor Cortine d'Ampezzo pomogao (!)RAI-ju sa 10 milijuna lira da bi prenosiote zimske igre!VeÊ Ëetiri godine kasnije na ZOI uSquaw Valleyju ameriËka TV kompanijaABC platila je 58.764 dolara za pravoprijenosa Igara. Od toga dananadmetanje za pravo prijenosa,poglavito izmeappleu ameriËkih nacionalnihTV kompanija ABC, CBC i NBC, azatim i ostalih svjetskih TV kompanija,izvuklo je olimpijski pokret iz dubokekrize. ©toviπe, to je olimpijske igredoslovno katapultiralo u svjetsku orbitu,jer je nadmetanje za pravo prijenosadonosilo sve veÊi novac.Rim je 1960. veÊ dobio odtelevizijskog prijenosa 658 milijuna lira,Muenchen 1972. 64,257.500 maraka,Moskva unatoË bojkotu (!) od ameriËkekompanije NBC 72 milijuna dolara. LosAngeles mora svoj uspjeh zahvalitiABC-ovih 284,524.000 dolara koje jedobio zbog, za Ameriku pogodnog,vremena prijenosa za reklame. Seoul jeËetiri godine kasnije dobio 224,694.000dolara, Barcelona 635,560.200 dolara, aAtlanta 1996. godine 560,290.000dolara.Ulaskom televizije u olimpijske igre, azatim i u cijeli sport, bitno su sepromijenili svi odnosi u njemu. Ono πtose sada zbiva u sportu izravna jeposljedica suæivota, zapravo simbiozesporta i televizije. Naime, sport ima zateleviziju prirodnu osobinu koju jojmoæe ponuditi rijetko koje podruËjeæivota. To je - premijera! Sve πto sezbiva u sportu je po njegovoj biti baπuvijek premijera, a nikada (ako nije iznekih razloga) namjerna repriza, aupravo su reprize ono πto gledateljinajviπe zamjeraju televiziji.Shvativπi tu silnu prednost sporta nateleviziji, sport se (htjeli mi to ili ne!)duboko promijenio i viπe nema baπnikakve sliËnosti, a ponajmanjepovezanosti s onim s Ëime je olimpijskipokret poËeo prije 100 i viπe godina.Silna gledanost sportskih, posebnoolimpijskih, priredbi, uËinila je sportizvanredno pogodnim za marketing.Time je osigurana opstojnost olimpijskihigara, a neki su sportski dogaappleajipoprimili i neka dosad nezabiljeæenazbivanja. PrivlaËnost olimpijskih igarapostala je nova karakteristika novogolimpijskog pokreta. (Velika hvalaJuanu Samaranchu, koji je, za razliku odsvojih prethodnika, to uoËio i proveo udjelo.)Tako se olimpijski pokret na samompragu definitivne propasti rodio kaopravi feniks iz pepela, a sve je to poËelos onih smijeπnih 10 milijuna tadaπnjihlira plaÊenih televiziji - da bi se igreuopÊe prenosile!25

ZAKONODAVSTVO I SPORT©to nudinovi zakonPiπeSanja MargetiÊRazmatrajuÊi πport kaoprofesionalnu djelatnost i πportkao sredstvo razonode odnosnoamaterski πport, u novom Zakonu oπportu nije provedena jasna distinkcija.Osim toga, u njemu se mogu tek naslutitiobaveze i prava πportaπa, πportskihklubova, πportskih djelatnika itd. Opovijesnoj povezanosti zakonodavstva iπporta svjedoËi i Ëinjenica da je u starojGrËkoj postojalo pravilo, koje bismodanas nazvali zakonom, da se zaodræavanja olimpijskih igara prekinu svaneprijateljstva i da treba vladati tzv. svetimir. Prije gotovo 3000 godina shvaÊalose da bez odreappleenih zakona πport nemoæe funkcionirati, napredovati irazvijati se kao korisna druπtvenadjelatnost, namijenjena u prvom reduodgoju mladih. Dræava treba imatikljuËnu ulogu u razvoju i unapreappleenjuπporta i to kroz zakone koji su direktnovezani uz bilo kakav oblik πportskog,odnosno rekreacijskog djelovanja.Dræava bi u πportu trebala prepoznatisvoj interes i sukladno tomu pozitivnodjelovati i kvalitetnim zakonima poticatirazvoj πporta.Bez razvojne koncepcijePromatrajuÊi situaciju u Hrvatskoj,moramo se zapitati koliko je naπemdruπtvu uopÊe stalo do unapreappleenjaπporta? Tko se brine za amaterski iπkolski πport, koliko se godiπnje izgradiigraliπta i dvorana? Isto tako se morapostaviti pitanje koliko su roditeljiangaæirani u πportskim aktivnostima26U zakonu usvojenom ulipnju ove godinemogu se tek naslutitiobaveze i pravaπportaπa, πportskihklubova, πportskihdjelatnika… Ovo nijenaπ prvi zakon osportu, nego Ëetvrtiotkako se Hrvatskaosamostalila, pa sepostavlja pitanjekoliko su prethodna tribila provoappleena, a akojesu, koliko je topridonijelo razvojusportasvoje djece? U Hrvatskoj se manje od 30posto djece bavi πportom, a to nijekrivica samo dræavnog aparata, nego idruπtva u cjelini koje oËito dovoljno necijeni, odnosno ne valorizira pozitivneuËinke πporta. Kako promijeniti svijestdruπtva u pogledu πporta? Naime, nekiÊe reÊi da je vrhunski rezultat najboljipokretaË u popularizaciji πporta. To jesamo donekle toËno, jer uz taj Ëimbenik,koji ipak nije odluËujuÊi, veliku uloguigraju struËni kadrovi i zakoni kojipotiËu pozitivnu klimu oko πporta.Zakon o πportu trebao bi zaπtititi struËnikadar, uvesti red u financijskaposlovanja klubova, definirati modeleoporezivanja, jasno specificirati koje suobrazovne ustanove osposobljene zastvaranje struËnih kadrova itd. Koliko jeposljednji zakon o πportu uspio u tometek Êemo vidjeti, a najbolji pokazateljkvalitete bit Êe poveÊanje broja aktivnihπportaπa.Brojna pitanjaMinistarstvo obrazovanja, prosvjete iπporta je nakon duge rasprave i saborskeprocedure iznjedrilo zakonsku vizijukojom Êe se poticati ulaganja u πport, tetako stvoriti osnova za razvoj zdraveπportske nacije. Mora se spomenuti daovo nije naπ prvi zakon o πportu, negoËetvrti otkako se Hrvatska osamostalila,pa se postavlja pitanje koliko suprethodna tri bila provoappleena, a ako jesu,koliko je to pridonijelo razvoju πporta.Osim toga, tko je kontrolirao provoappleenjeprethodnih zakona? Prema prethodnomzakonu o πportu, iz 1997. godine,inspekcijski nadzor nad pravnim ifiziËkim osobama koje obavljajuπportske djelatnosti obavlja Ministarstvoobrazovanja, prosvjete i πporta. Koliko jetaj inspekcijski nadzor bio uËinkovit,moæemo prosuditi sami na temeljudanaπnjeg stanja u πportu.»etvrti zakonHrvatski sabor je na sjednici 9. lipnja2006. donio odluku o proglaπenjuZakona o πportu, a stupio je na snagutjedan dana kasnije. Zakonom se ureappleujusustav πporta i πportske djelatnosti,struËni poslovi u πportu, πportskanatjecanja, financiranje πporta, nadzor i

ostala pitanja vaæna za πport.Koncepcijski gledano, ovaj zakon imaXV. glava koje sadræe 102 Ëlanaka.Prva glava sadræi opÊu odredbuZakona o πportu sadræanog u jednomËlanku. Ona je na neki naËin ''kratkisadræaj’’ zakona, jer je u njoj objaπnjenoËime se zakon bavi. U glavama II. i III.ureappleuje se nacionalni program πporta inacionalno vijeÊe za πport. Nacionalniprogram πporta je dokument kojim seutvrappleuju ciljevi i zadaÊe razvoja πporta,dok je Nacionalno vijeÊe za πport najviπestruËno tijelo koje se brine za taj razvoji kvalitetu πporta u Hrvatskoj.Zakonske odredbe onatjecanju i udruæivanju»etvrtom glavom se ureappleuje sustavπporta kojeg Ëine fiziËke, pravneosobe i πkolska πportska druπtva.Ovom glavom takoappleer se ureappleujuπportske djelatnosti u koje, usmislu ovog zakona, pripadaju:sudjelovanje u πportskimnatjecanjima, πportska priprema,πportska rekreacija, πportskapoduka, organiziranje ivoappleenje πportskihnatjecanja, teupravljanjeπportskomgraappleevinom i njenoodræavanje.Glava V. sadræioblike udruæivanja, ukoje ulaze πportskisavez, nacionalniπportski savez, πportskezajednice, Hrvatskiolimpijski odbor, πportskeudruge osoba s invaliditetom injihova udruæenja, Hrvatskiparaolimpijski odbor, Hrvatski πportskisavez gluhih, udruæenja πkolskihπportskih druπtava i Hrvatski πkolskiπportski savez, studentske πportskeudruge i Hrvatski sveuËiliπni πportskisavez, te πportske udruge u πportskojrekreaciji.Zakonski okviri zaobavljanje struËnih poslovaStruËni poslovi u πportu utvrappleeni su uglavi VI. To je programiranje iprovoappleenje πportske pripreme,programiranje i provoappleenje πportskepoduke djece i mladeæi u πportskimπkolama, programiranje i provoappleenjeπportske rekreacije, programiranje iprovoappleenje izvannastavnih πkolskihπportskih aktivnosti, poduËavanje osobaosnovnoj tehnici pojedinog sporta.''NaËela i osnovne elemente sustavaπportskih natjecanja u RepubliciHrvatskoj te uvjete sudjelovanjahrvatskih πportaπa i πportskih klubova nameappleunarodnim πportskim natjecanjimautvrappleuje Hrvatski olimpijski odbor'',kaæe VII. glava ovog zakona. ©portskegraappleevine, πportske graappleevine posebnovaæne za Hrvatsku, mreæa πportskihgraappleevina i njihova namjena,prenamjena, izgradnja i upravljanjeureappleeni su u Ëlancima VIII. glave.Osnove zdravstvenezaπtite i financiranjaπportaGlavom IX. utvrappleena je opÊazdravstvena sposobnost i posebnazdravstvena sposobnost za osobekoje sudjeluju uπportskimnatjecanjima. Njihutvrappleuje ovlaπteni lijeËnik -specijalist πportske medicine, odnosnospecijalist medicine rada i πporta.»lankom 73. spomenute glave ureappleena jeHrvatska agencija za borbu protivdopinga u πportu. To je specijaliziranaustanova zaduæena za praÊenje iprovoappleenje meappleunarodnih konvencijaprotiv dopinga u πportu u Hrvatskoj, aosniva se vladinom uredbom.Financiranja πporta sadræano je u X.glavi. To su prihodi koje pravne i fiziËkeosobe ostvare obavljanjem πportskedjelatnosti, Ëlanarine koju ostvarujuπportske udruge, dio prihoda od igara nasreÊu i sredstva koja jedinice lokalne ipodruËne samouprave, grad Zagreb idræava daju za obavljanje πportskedjelatnosti iz svojih proraËuna.Informacijski sustav idræavna nagrada πportaRadi sustavnog praÊenja stanja uπportu i njegovog dugoroËnog razvoja, oËemu nam govori XI . glava,Ministarstvo ustrojava informacijskisustav u πportu. On prikuplja i aæurirainformacije o aktivnostima osoba kojeobavljaju πportske djelatnosti, utroπkusredstava namijenjenih programuprovedbe Nacionalnog programa πporta,sustavu natjecanja, struËnom kadru uπportu, planiranju, izgradnji i odræavanjuπportskih graappleevina, djeci πportaπima,kategoriziranim πportaπima irekreativnim aktivnostima graappleana.Dræavna nagrada za πport ''FranjoBuËar'', koja se dodjeljuje za iznimnapostignuÊa i doprinos za razvoj πporta, tedræavna nagrada za vrhunska πportskapostignuÊa ureappleene su XII. glavom.Dræavna nagrada πporta ''Franjo BuËar''dodjeljuje se za viπegodiπnjeuspjeπno djelovanje u πportu,osvajanje olimpijske medalje,iznimno znanstveno, struËno ipedagoπko ostvarenje iliπportsko dostignuÊe. Odluku ododjeli nagrade donosi Odbordræavne nagrade πporta ''FranjoBuËar''. Nagrada se dodjeljuje kaogodiπnja i kao nagrada za æivotnodjelo, te se moæe dodijeliti samojednom.Nadzor, kaznene odredbe ivremenski rokoviNadzor nad zakonitoπÊu rada iinspektorski nadzor nad provedbomZakona obavlja Ministarstvo, a provodeπportski inspektori Ministarstva i drugidræavni sluæbenici, πto je sve reËeno uXIII. glavi. Kaznenim odredbama kojeopisuju prekrπaje za koje su propisanenovËane kazne, a poËine ih bilo pravne,bilo fiziËke osobe, bavi se XIV. glavanovog zakona. Zadnja, XV. glava sadræiprijelazne i zavrπne odredbe unutar kojihse reguliraju rokovi za osnivanjeπportskih institucija, kao npr. Hrvatskaagencija za borbu protiv dopinga uπportu, Nacionalno vijeÊe za πport itd. i ukojem su te institucije duæne uskladitisvoj rad, djelovanje, te donijeti opÊe aktei pravilnike sukladno odredbama ovogzakona. Propisi i opÊi akti doneseni natemelju odredbi prethodnih zakona oπportu ostaju na snazi, osim odredbi kojesu suprotne odredbama novog zakona, asve do donoπenja novih. Danom stupanjana snagu ovog zakona prestaje vrijeditiZakon o πportu iz 1997. godine, sa svimsvojim izmjenama i dopunama.27

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948XGODINA 37 • BROJ 138 • RUJAN 2006.ZagrebaËki kajakaπi na Savi Bohinjki, 1935.

OBLJETNICE: 75. godiπnjica kajakaπtva u HrvatskojZvali su ih samoubojicamai æabarimaPrvi je kajak u Zagreb 1919. donio Marko JuraniÊ, a nazivan je "faltboote".Oko JuraniÊa se okupila skupina poduzetnih sportaπa koji su uvidjeliprednost takvog Ëamca, posebno za boravak u prirodi, jer se relativnolagano plovilo moglo transportirati do æeljenog odrediπta. VeslaËi supojavu novog plovila doËekali s nevjericomPiπe Zdenko JajËeviÊPoËetak kajakaπtva u Hrvatskoj vezan je uz pojavu prvogkajaka koji je u lipnju 1919. godine u Zagreb izGraza donio Marko JuraniÊ. Kajak je imao drvenikostur s oplatom i pokrovom od jedrenog platna dug 420cm, a πirok 68 cm i nazivali su ga "faltboote". Oko JuraniÊase okupila skupina poduzetnih πportaπa koji su uvidjeliprednost takvog Ëamca, posebno za boravak u prirodi,jer se relativno lagano plovilo moglo transportiratido æeljenog odrediπta. U toj su grupi bili Leo Gollob, JankoMeniga, Dragutin GoluboviÊ, Ante PandakoviÊ, DragutinPauliÊ i Walter Weber. VeslaËi su pojavu novogplovila doËekali s nevjericom, nazivajuÊi njegove korisnikesamoubojicama, a kasnije æabarima. U prvo vrijemekajakaπi su se preteæno regrutirali od Ëlanova zagreba-Ëkog Hrvatskog veslaËkog kluba. Osim svakodnevnog krstarenjaSavom, prvi ljubitelji kajaka odlaze na izlete iviπednevne ture po Mreænici, Kupi, Korani i PlitviËkimjezerima. Spuπtaju se Savom do Litije, Savinjom od Celjado Sevnice, a nerijetko organiziraju ture po Limu,Ibru, Neretvi, Tari i Drini.Prve kajakaπke regatePrva kajakaπka regata odræana je u sklopu veslaËkognatjecanja 14. srpnja 1927. godine izmeappleu veslaËa HrvatskogveslaËkog kluba i VK Gusar. Start je bio na splaviHVK-a ispod æeljezniËkog mosta, a cilj u Trnju. U najavite regate Jutarnji list je objavio: "Prema programu temeappleuklupske regate doÊi Êe nastojanjemHVK do natjecanja sa platnenimËamcima (faltboote). Kako kodnas nema organiziranih klubova, kojigoje veslaËki sport u platnenimËamcima, niti kod klubova imade organiziranihsekcija za tu granu sporta,to Êe ova natjecanja biti tim interesantnijai mnogi Êe prvi put imatiprilike da upoznaju tu granu sporta.'Faltboltaπima' se daje prilika da sesastanu u veÊem broju, meappleusobnoupoznaju i da udare temelj tome takolijepom i privlaËnom padel -sportu". Taksa za prijavu iznosila je10 dinara po veslaËu, a Ëlanovi klubasu imali 50 posto popusta. Pobjedniku utrci F-1 bio je Leo Gollobispred Duπana Zinaje, a u utrci F-2 prva je bila posadaKuËiÊ i Plavec, ispred dvojca FilipoviÊ i Ullrich. Pokalesu dodijelili mecene, kao npr. zagrebaËki trgovac slikarskimpriborom i galerist Ullrich. Na onom dodijeljenomGollobu je napisano: "Dar Eduarda Ullricha za natjecanjeu Falltbootu, 14. VII. 1927. - Pobjedniku u Samcu".Regata sa stankom za odmorU nedjelju 31. kolovoza 1930. odræana je regata zaotvoreno prvenstvo Zagreba. Start je bio kod gostionice ikupaliπta GriË pokraj Breæica na rijeci Krki, a cilj kodkupaliπta GospodariÊ. Prvo je planirano da start regatebude u Krπkom, ali je kasnije staza skraÊena. Prijave zautrku primale su se na samom startu, ali i ranije u trgoviniπportskih rekvizita i potrepπtina Marka Druckera u Ilici39. Natjecatelji su nastupili u Ëamcima tadaπnjih poznatihproizvoappleaËa: "Berger", "Klepper", "Pionier", "Jacober"i "Hardt". Sava je bila vrlo niska, a na pojedinimmjestima posve mirna, tako da su se kajakaπi iznimno naprezali.Natjecatelji su startali u razmacima od minute, a30-minutni odmor bio je u Podsusedu. Tu su natjecatelji,a i promatraËi bili poËaπÊeni pivom i osvjeæavajuÊim napitkom- "ovomaltinom", koji je dijelila tvrtka "Wander".Na cilju u Zagrebu okupilo se 1000 gledatelja. Mnogi subili iznenaappleeni pojavom kajaka, jer su im se Ëinili malimi nestabilnim. U samcu (F-1) pobijedio je KoπÊak (VKGusar), a u dvojcu (F-2) Privora i Novak (HA©K). U no-Leo Gollob na Savikod Breæica, 1935.2

vinama su objavljeni naslovi "Kajakaπi prireappleuju natjecanja,a veslaËi pobjeappleuju". Iako su prva mjesta prepustilidobro istreniranim veslaËima, kajakaπi su bili zadovoljnijer su uspjeπno organizirali prvo kajakaπko natjecanje.Osim toga, utrka je bila povod da se osnuje prvi kajakaπkiklub.Osnivanje prvog kajakaπkog klubaNagrade za prvu kajakaπku utrku isplaÊene su dijelomod takse, a dijelom od priloga raznih zagrebaËkih trgova-Ëkih kuÊa i prijatelja πporta. Tako su nagrade darovaletvrtke Anglo - jugoslavensko petrolejsko d. d., WalterWeber, Makso Mayer i Milan MariÊ. Vrlo lijep pokal darovaloje i ZagrebaËko ribarsko druπtvo. Na podjeli nagradau gostionici na Savskoj cesti, 4. rujna 1930. okupilisu se, osim natjecatelja, i drugi vlasnici kajaka iz Zagreba.Tada je iznesena ideja o osnivanju prvog kajakaπkogkluba, a izabran je i peteroËlani odbor sa zadatkom daizradi klupska pravila. Kraljevska banska uprava Savskebanovine u Zagreb je 10. oæujka 1931. odobrila Pravila I.jugoslavenskog Kajak kluba Zagreb. Svrha kluba je "gojenjei promicanje kajak - sporta u kajaku i sliËnim Ëamcima(sklopivim gumenim Ëamcima, tzv. Falboot, kanuitd"). Klupske boje su bile æuta i plava. Zastava je trokutasta,gornja polovica je plave, a donja æute boje. U sredinisu inicijali kluba KKZ u plavoj boji na bijelom okruglompolju. U tim pravilima, odreappleuje se izgled klupskogdresa i vrsta Ëlanova koji mogu biti redoviti i izvrπujuÊi.»lanovi trebaju biti "neporoËni i naobraæeni", a preπli su"18. godina æivota, vjeπti su u plivanju, a vlasnici su ilibarem stalni posjednici Ëamaca". Izvanredni Ëlanovi suoni koji se aktivno bave kajakaπtvom, a nemaju vlastitiniti Ëamac u zajedniËkom vlasniπtvu. ZaËasni Ëlanovi suutemeljitelji i podupiruÊi Ëlanovi. Juniori su oni koji nisunavrπili 18. godina, bave se kajakaπtvom, neporoËni su iznaju plivati.Janko Izgradnja klupskog domaMeniga i Leo Primanje u klub bilo je dosta komplicirano.Kandidat je morao dolaziti tri puta, kaoGollob bojebaraku I.gost jednog od redovitih ili izvrπujuÊih Ëlanova.Nakon toga je bio uvjetno primljenJugoslavenskogna πest mjeseci. Odlukom uprave taj se rokkajak klubamogao i produljiti. Tada je mogao biti primljenuz suglasnost dvije treÊine ËlanovaZagreb1934.upravnog odbora. Mogao je bez obrazloæenjabiti i odbijen, a na godiπnjoj skupπtini jeimao pravo uloæiti æalbu. U gradskoj upraviklub je uspio ishoditi zemljiπte, stotinjak metara nizvodnood æeljezniËkog mosta. Prvi susjed bio im je Vesla-Ëki klub Gusar. Odmah se pristupio gradnji spremiπta natom terenu, jer je to bio jedini naËin da se okupe svi kajakaπi,kojih je bilo viπe izvan, nego u Ëlanstvu novoosnovanogkluba. Te 1931. godine, Ëamci su kategoriziranikao turistiËki i natjecateljski, a u Litiji je odræan prvi susrets ljubljanskim kajakaπima.Prve kajakaπiceDana 20. rujna 1931. prireappleeno je kajakaπko prvenstvoZagreba na kojem su nastupile i æene. Muπkarci su startaliu Breæicama, a æene u Podsusedu. Na dan prvenstva,GospodariÊevo kupaliπte je organiziralo propagandno natjecanjeu plivanju, utrku sandolina i natjecanje Ëamacaza spaπavanje. Nastupili su Ëlanovi Kajak kluba Zagreb ikajakaπkih sekcija HA©K-a i VK Gusar. Bilo je hladno, avodostaj Save se poveÊao. Startalo je 14 Ëamaca, Ëetirisamaca, πest πirokih i dva uska dvojca. Proπlogodiπnji prvakKoπÊak obranio je naslov, a najveÊi konkurent bio muje pionir kajakaπtva Leo Gollob, s tri minute zaostatka.Proπlogodiπnji pobjednici u πirokom dvojcu, Privora iNovak iz HA©K-a, bili su drugi s pet minuta zaostatka izapobjednika, Ëlanova VK Gusar, LakiÊa i Naratha. Uuskom dvojcu pobijedili su Ëlanovi VK Gusar, Brzeska iPetelinπek. U utrci æena prva je bila Vera GospodariÊ, a udvojcu su nastupile samo Anny ©ariÊ i Ksenija ValentiÊ.U Breæicama, Podsusedu i Zagrebu natjecatelji su bili posluæeniosvjeæavajuÊim "ovomaltinom". BuduÊi da je utadaπnjoj dræavi postojao samo jedan klub nije se mogaoosnovati strukovni savez, koji bi omoguÊio primanje umeappleunarodni kajakaπki savez i nastup naπih kajakaπa nameappleunarodnim regatama. Meappleutim, Meappleunarodni kajakaπkisavez je izaπao u susret i na kongresu u BeËu 30. listopada1932. primio tadaπnju dræavu kao privremenogËlana.Walter Weber naSavi Bohinjki, 1936.3

SPORT U BANOVINI HRVATSKOJSimbol narodne afirmacijeMjesecima prije nego Êe politiËke prilike omoguÊiti uspostavu Banovine Hrvatske,hrvatski sportaπi su zapoËeli borbu za osamostaljivanje hrvatskog sporta ireorganizaciju sportskih jugoslavenskih savezaPiπe Tomislav JamiËiÊSport je u Kraljevini Jugoslaviji bio postavljen, poputpolitiËkog reæima, na izrazito centralistiËkim temeljima.O svemu bitnom odluËivalo se u Beogradu, a sjediπtegotovo svih sportskih saveza bilo je u tom gradu. Tisu savezi poslije I. svjetskog rata osnovani u Zagrebu, alisu kasnije preseljavani u Beograd. I najvaænije od svega, financijeza razvoj sporta rasporeappleivao je Beograd. Hrvati,uostalom kao i ostali nesrpski narodi u Jugoslaviji, bili su iu sportu u podreappleenom poloæaju u odnosu na favoriziranisrpski sport. Povrh koËenja razvoja hrvatskog sporta, Beogradje u sportu provodio politiku "jugoslavizma". "Jugoslavizam"je znaËio borbu protiv svih narodnih obiljeæja, aupravo su hrvatski sportski klubovi bili simboli narodnogotpora reæimu, kao npr. Prvi hrvatski graappleanski sportskiklub s kojim se narod poistovjeÊivao. Jedan od naËina provoappleenjate politike bilo je osnivanje jugoslavenskih klubovau hrvatskim krajevima. Za razliku od hrvatskih klubova,oni su dobivali potrebnu pomoÊ iz Beograda. Takvi su biliPolicijski sportski klub i ©K Jugoslavija u Zagrebu. Svakoisticanje narodnosti u sportskim uspjesima hrvatskih sportaπabeogradski su sportski funkcionari osuappleivali kao mijeπanjepolitike u sport. S hrvatske strane to je bilo doæivljenokao licemjerje, jer je upravo Beograd vodio politikusrpske hegemonije u dræavnom sportu. Za Hrvate u KraljeviniJugoslaviji, sport je bio simbol narodne afirmacije.Sport i politika neprestano su se ispreplitali.Ivo KraljeviÊ (desno) rukuje se s Icom Hitrecomna igraliπtu Graappleanskog 7. rujna 1939.Osamostaljivanje hrvatskog sportaHrvatski sportaπi sami su odluËili promijeniti svoj poloæaj.Mjesecima prije nego Êe politiËke prilike omoguÊitiuspostavu Banovine Hrvatske, hrvatski sportaπi su zapoËeliborbu za osamostaljivanje hrvatskog sporta i reorganizacijusportskih jugoslavenskih saveza. Nogometni klubovisu bili najpopularniji i okupljali su narodne ljude, a upravosu predstavnici nogometaπa predvodili tu borbu. Jugoslavenskinogometni savez je na podruËju Hrvatske imao tripodsaveza: zagrebaËki (ZNP), splitski (SNP) i osjeËki(ONP). NajznaËajniji je bio ZagrebaËki nogometni podsavez,ali u njegovom je vrhu bila projugoslavenska upravana Ëelu s predsjednikom Æeljkom Bergerom. Nakon pripremai okupljanja snaga, hrvatski nogometni klubovi su pobijedilina skupπtini ZNP-a 8. sijeËnja 1939. godine i izabralinovu upravu na Ëelu s dr. Ivom KraljeviÊem. Nakon toguspjeha, ZNP je preuzeo vodstvo u borbi hrvatskih klubova.Reorganizacija JNS-aNova je uprava ZNP-a donijela prijedlog za reorganizacijuJNS-a, a s tim prijedlogom su se sloæili klubovi splitskogi osjeËkog podsaveza. Prijedlog se sastojao u sljede-Êem:1. Osnivanje triju samostalnih nogometnih saveza: hrvatskog,srpskog i slovenskog, koji Êe biti organizirani u jednomvrhovnom savezu na potpuno federalnoj osnovi.2. »lanovi vrhovnog saveza samo su tri narodna saveza, aklubovi su Ëlanovi svojih narodnih saveza.3. Narodni savezi imaju potpunu samostalnost na svom podruËju,neovisno i samostalno donose svoja pravila i potpunosamostalno ureappleuju unutraπnju organizaciju.4. Potpuna financijska samostalnost narodnih saveza.5. Posebna prvenstva narodnih saveza i posebno prvenstvodræave bez nacionalne lige.6. Troπkovi vrhovnog saveza moraju se kretati u sklopuproraËuna koji donosi godiπnja skupπtina vrhovnog saveza.7. Odigravanje meappleudræavnih reprezentativnih utakmica,jednako po broju i vaænosti, u Zagrebu kao i u Beogradu.8. Organizacija vrhovnog saveza mora biti takva da isklju-Ëuje moguÊnost hegemonije bilo koje strane.Osnovana Hrvatska πportska slogaTaj su prijedlog hrvatski klubovi iznijeli na skupπtiniJNS-a 29. sijeËnja 1939. godine u Beogradu. Predstavnicisrpskih podsaveza i klubova napali su prijedlog kao separatistiËki,u cilju ruπenja jugoslavenstva i jedinstva u nogometnomsportu, tvrdeÊi da to znaËi uvoappleenje politike usport. Izloæeni vrijeappleanju, hrvatski su delegati bili prisilje-4

Prvu utakmicu nogometna reprezentacija Hrvatske odigrala je sa©vicarskom (4:0) na igraliπtu Graappleanskog 2. travnja 1940.ni napustiti skupπtinu. Prvi pokuπaj promjene stanja nijeuspio, ali hrvatski nogometaπi nisu odustali. Na konferencijihrvatskih nogometnih podsaveza, 26. veljaËe 1939. godine,koju je sazvao ZagrebaËki nogometni podsavez, hrvatskisu klubovi odluËili ustrajati u svojoj namjeri reorganizacijeJNS-a. Donesena je odluka o istupanju hrvatskihklubova iz nacionalne lige u kojoj su tada bili zagrebaËkiklubovi, Graappleanski, HA©K, H©K Concordia i varaædinskaSK Slavija. Nakon toga pokrenuta je akcija za osnivanje organizacijekoja bi okupila sve hrvatske nogometne klubovei koja bi se joπ uspjeπnije mogla boriti za reorganizacijuJNS-a. Ta organizacija postala je Hrvatska πportska sloga(H©S), osnovana na skupπtini 14. svibnja 1939. u Zagrebu.Na skupπtini je bilo 217 delegata hrvatskih nogometnihklubova. Svi su ti klubovi postali Ëlanovi H©S-e. Prvipredsjednik H©S-e bio je dr. Ivo KraljeviÊ. Iako je nastaokao nogometna organizacija, H©S je nastojao okupiti iostale sportske grane. Nakon osnivanja H©S-e, hrvatskidelegati viπe nisu sudjelovali u radu JNS-a, a hrvatskiigraËi viπe nisu æeljeli nastupati za dræavnunogometnu reprezentaciju. Tako dolazido potpunog odvajanja hrvatskog nogometaod JNS-a. Kao odgovor Beogradastiæu drastiËne kazne igraËima, suspenzijehrvatskim klubovima i na krajubrisanje hrvatskih ligaπa, bivπih klubovaiz nacionalne lige i JNS-a.Bogdan CuvajOsnivanje Hrvatskognogometnog savezaHrvatima, meappleutim, prilaze Slovenci,pa i njihovi klubovi u srpnju 1939. istupajuiz JNS-a. Potpuno neovisno o JNS-u,hrvatski nogometaπi su 6. kolovoza 1939.osnovali Hrvatski nogometni savez(HNS), a svi klubovi H©S-a su automatskipostali Ëlanovi HNS-a. Za predsjednika jeizabran dr. Ivo KraljeviÊ, a za glavnog tajnikaBogdan Cuvaj. U dogovoru sa slovenskimpredstavnicima organizirana jeHrvatsko-slovenska nogometna liga zasezonu 1939./1940. U ligu je uπlo devet hrvatskih klubova:©K Hajduk, HA©K, H©K Concordia, SK Slavija (Varaædin),SK Slavija (Osijek), SK Split, Graappleanski (Zagreb),SK BaËka (Subotica), SA©K (Sarajevo) i jedini slovenskipredstavnik, SK Ljubljana. Zanimljivo je da su u toj ligi sudjelovaliklubovi s podruËja koja kasnije nisu uπla u sastavBanovine Hrvatske. To su SA©K iz Sarajeva i SK BaËka izSubotice. Istodobno, JNS je nastavio rad bez hrvatskih islovenskih delegata. Organizirana je nova liga bez brisanihhrvatskih klubova, a za jugoslavensku reprezentaciju igrajuigraËi iz srpskih klubova. Jugoslavenski nogomet prakti-Ëno viπe nije postojao. Osim nogometaπa, drugi hrvatskisportaπi nisu aktivno sudjelovali u borbi za osamostaljivanjehrvatskog sporta. Oni nastavljaju ligaπka natjecanja inastupaju za reprezentaciju Jugoslavije. Neki pritom ostvarujui vrhunske rezultate, poput teniske reprezentacije uDavisovu kupu, koja je pobijedila u europskoj zoni kupa1939. godine. U oæujku iste godine jugoslavenska je stolnoteniskareprezentacija osvojila drugo mjesto na Svjetskomprvenstvu.Hrvatsko-slovenska ligaSporazum CvetkoviÊ - MaËek potpisan je 26. kolovoza1939. Dva dana nakon potpisivanja odigrano je 1. kolo Hrvatsko-slovenskelige, a istodobno je zapoËela liga JNS-a,kasnije nazvana Srpska liga. I dok u Hrvatsko-slovenskojligi igraju dva kluba koja nisu iz Banovine Hrvatske, a ni izDravske banovine, u Srpskoj ligi nastupa klub koji je iz BanovineHrvatske - SK Bata iz Borova. Ipak, takve "sitnice"nikome ne smetaju i prvenstva se normalnoodigravaju. ©toviπe, trebalo je samonekoliko dana i Ëarobni πtapiÊ politike jepoËeo djelovati. Za samo Ëetiri dana JNSje odluËio sve oprostiti hrvatskim klubovima.Ukinute su sve suspenzije i kazne.U sluæbenom izvjeπtaju se navodi: "Predajuse zaboravu sve povrede pravila odstrane zagrebaËkog, splitskog i osjeËkogpodsaveza i deset ligaπa". Sporazum jeoznaËio prekretnicu i u ostalim sportovimai polako se i u svim ostalim sportovimapoËinju organizirati narodni savezi.Meappleu prvima primjer nogometaπa slijedilisu hrvaËi. Na sjednici JugoslavenskoghrvaËkog saveza 1. rujna 1939. dolazi doreorganizacije tog saveza. Osnivaju se triposebna narodna saveza: hrvatski u Zagrebu,srpski u Beogradu i slovenski uLjubljani. Oni su postali Ëlanovi VrhovnoghrvaËkog saveza Jugoslavije, Ëije jesrediπte ostalo u Zagrebu.Literatura:1. Kramer, F. (1994). Uloga HSS-a u hrvatskom sportu.Povijest sporta, 103 (25), 32 - 43.2. MatkoviÊ, H. (1999). Povijest Hrvatske seljaËke stranke.Zagreb.3. Boban, Lj. (1964). Sporazum CvetkoviÊ - MaËek. Zagreb.4. Zapisnici sa sjednica H©S-a, Hrvatski πportski muzej,Zagreb.5

6PRVI HRVATSKI SVESOKOLSKI SLET 1906.Prva velika sportska priredbau ZagrebuPiπe Mirko PoldrugaËZagreb je i u proπlosti bio organizator velikih πportskih priredbi.Od odræavanja I. hrvatskoga svesokolskog sletaproπlo je 100 stotinu godina. Drugog i 3. rujna 1906. godineu Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanova tjelovjeæbenih sokolskihorganizacija. Natjecanja i popratne kulturne i zabavne priredbeprivukle su u grad 10.000 gostiju. Slet je odræan bez ikakvematerijalne dræavne potpore, a na njegovoj su organizacijiradili brojni Ëlanovi Hrvatskog sokola. Kako je Zagreb uspioprihvatiti toliko πportaπa i posjetitelja u vrijeme kada je imao90.000 stanovnika?Odluka o organiziranju sletaPredstavnici zagrebaËkog Hrvatskog sokola sudjelovali su odsvojeg osnivanja 1874. godine na svim sokolskim sletovimakoje su priredile strane sokolske organizacije. PoËetkom 20.stoljeÊa sazreli su uvjeti da se priredi svesokolski slet i na tluHrvatske i tako uzvrati gostoprimstvo. Na sjednici Saveza hrvatskihsokolskih druπtava, 8. prosinca 1904. godine, starjeπinasaveza Stjepan MiletiÊ predloæio je da se slet odræi 1906. godine.Nakon prihvaÊanja prijedloga poslane su peticije brojnimorganizacijama i imuÊnim pojedincima radi namicanja potrebnognovca. Na sjednici 25. oæujka 1905. iskazuju se prvi doprinosii odluËuje o izradi detaljnog programa sleta i izboru pododbora.Na Ëelu Centralnog odbora za prireappleenje I. hrvatskogsvesokolskog sleta izabran je predani sokolski djelatnik LazarCar. Osnovani su i financijski, tehniËki, graappleevni, jaπilaËki,stambeni, aprovizacijoni, sveËanosno-zabavni, poodbor za do-Ëek, izletni, zdravstveni, izloæbeni, novinarski i graappleanski pododbori.Sastavljen je i Veliki gospojinski odbor u kojem je 150Ëlanica djelovalo u osam pododbora.Proste vjeæbe Hrvatskog sokolaU Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanovatjelovjeæbenih sokolskih organizacija, anatjecanje i popratna zbivanja privukla su ugrad 10.000 gostiju. Dobici su potpunopokrili troπkove organizacije sleta. Uspjehsleta uvjerio je Hrvatski sokol u vlastitesposobnosti. Natjecanja i javne vjeæbepokazale su da vjeæbaËi iz Hrvatske ni malone zaostaju za onda izvanrednim ËeπkimvjeæbaËimaSletiπte u produæetku JuriπiÊeve uliceTadaπnja vlada nije dala nikakvu financijsku pomoÊ za slet,ali je odobrila niz pogodnosti za njegovo πto uspjeπnije odræavanje.Odgoappleena je nastava u πkolama za odræavanja sleta, auprava Hrvatskog narodnog kazaliπta ustupila je dvoranu za jednuveËer. Najprije se planiralo da se slet odræi na Zapadnomperivoju, prostoru na kojem je kasnije izgraappleena SveuËiliπna biblioteka.Meappleutim, kada je vlada ponudila zemljiπte Gospodarskeizloæbe, u produæetku JuriπiÊeve i izmeappleu MartiÊeve, TomaπiÊevei Bauerove ulice, odluËeno je da se sletiπte izgradi ondje.Nacrte za izgradnju tribina napravili su poznati sokolaπi,Martin Pilar i SreËko BoπnjakoviÊ. Prve poteπkoÊe javile su sekod poËetka izgradnje sletiπta. Graappleevinski poduzetnik je traæioda mu se unaprijed isplati dogovoreni iznos, a kako Centralniodbor nije joπ skupio toliku svotu, Hrvatski je sokol morao preuzetijamstvo. On se ujedno obvezao da Êe pokriti eventualnideficit sleta. U svibnju 1906. godine poslovi oko organizacijesleta silno su porasli pa je odluËeno da se osnuje Permanentnakancelarija u kojoj su radila dva profesionalca.SveËani doËeciU subotu 1. rujna 1906. u grad su vlakom poËeli pristizatibrojni sudionici sleta. »lanovi Hrvatskog sokola okupili su se uSokolani, danas zgradi na Trgu marπala Tita 6. Uz glazbu krenulisu na tadaπnji Dræavni kolodvor da pozdrave goste. Odborza doËek, na Ëelu s poliglotom Franjom BuËarom, imao je puneruke posla. Svaki doËek predviappleao je odreappleeni ceremonijal,postrojenja, sviranje himne i pozdravne govore, pa je dolazakPoljaka u 9, umjesto u predviappleenih 10 sati, izazvao pomutnjuna kolodvoru. Na usputnim stanicama do Zagreba stanovnici suse okupljali i pozdravljali sokole. I tamo su se dogaappleali nesporazumi.Tako je u Koprivnici vlak s Poljacima doËekan glazbomnamijenjenom »esima, Kde domov moj, na πto su Poljacizaorili pjesmom - Jescze Polska nie zginiela. Nakon pozdravnihgovora svaka je skupina sokolaπa otiπla do Sokolane, gdjesu ih preuzeli oni koji su ih odveli na mjesto stanovanja. ZagrebaËkeobitelji ustupile su 200 stanova, veÊinu posve besplatno.Brojni su sokolaπi ugostili poznanike s ranijih sletova. Prvi ËovjekZagreba Milan Amruπ bio je domaÊin gradonaËelniku Praga.VeÊina sokolaπa spavala je u uËionicama puËkih i srednjihπkola, a hranili su se u gostionicama.Abonente karte kojima su pla-Êali hranu gostioniËari su kasnijeunovËili u Permanentnoj kancelariji.Mislilo se na sveU 6 sati ujutro u nedjelju 2. rujnazapoËela je proba natjecanja na lijepomi prostranom vjeæbaliπtu. Od14.000 Ëetvornih metara povrπine,3000 metara pripadalo je samomvjeæbaliπtu, a sav ostali prostor zauzimalesu Ëetiri tribine. Iza sjeverne

Nastup Ëlanova Hrvatskog sokola na spravamatribine podignuta je glavna blagajna, dvije gostionice, slastiËarnica,te prostorija za lijeËnike, vatrogasce i policiju. Tri prostranemontaæne garderobe, svaka za 180 vjeæbaËa, podignute su nanedalekom izloæbenom prostoru. Natjecalo se u vjeæbama naspravama i prostim vjeæbama u ekipnoj i pojedinaËnoj konkurenciji,i to na preËi, ruËama, konju u πir, konju uzduæ i skokuuvis. Natjecanja na spravama odræavala su se ujutro, a javnevjeæbe poslije podne, prvog i drugog dana sleta. Nakon natjecanjaprvoga dana krenula je ulicama grada povorka svih sudionikasleta. Mnoπtvo je graappleana izaπao da vidi i pozdravi paraduvjeæbaËa. Na poËetku povorke kretalo se 40 konjanika Jaπila-Ëkog odjela zagrebaËkog Hrvatskog sokola, a nakon toga hodalisu barjaktari svih sokolskih druπtava. Iza njih je koraËala glazba,pa starjeπine Saveza hrvatskih sokolskih druπtava s predstavnicimaostalih sokolskih saveza. U povorci su redom prolaziliBugari, fanfare praπkog Sokola, »esi, splitska glazba, Poljaci,Slovenci, Srbi, veteranska glazba i na kraju 2000 sokola iz46 druπtava u Hrvatskoj. Impozantna kolona s viπe od 4000 sudionikakretala se JuriπiÊevom i Petrinjskom ulicom do UmjetniËkogpaviljona, gdje je postrojene sokole pozdravio MilanAmruπ. Nakon toga se uputila na JelaËiÊev trg i zatim Ilicom iFrankopanskom do Sokolane.Efektna javna vjeæbaIstoga dana poslije podne odræana je na sletiπtu, pred 12.000gledatelja, javna vjeæba. U 16 sati razlijegali su se prvi zvucitzv. sletovke, koju je pratilo snaæno stupanje vjeæbaËa predvoappleenihDragutinom ©ulceom, voappleom Saveza hrvatskih sokolskihdruπtava. Taj prvi zajedniËki nastup predstavnika svih sokolskihorganizacija koji je prvi put upriliËen na nekom sokolskomsletu, silio je gledaliπte na spontani pljesak. Nakon zauzimanjarazmaka izveli su pet sastava prostih vjeæbi. Kraj nastupa bio jeneobiËno efektan. Nakon stupanja svi su se vjeæbaËi naglo spustiliu potpor leæeÊi, prekrivπi pritom Ëitavo vjeæbaliπte. Potomsu vjeæbali Slovenci pod vodstvom legendarnog Viktora Murnika.KorËulanski sokoli izveli su viteπku igru Moreπka. »lanoviplzenjske æupe demonstrirali su do tada neviappleenu vjeæbu.Dvanaest vjeæbaËa sinkronizirano je vjeæbalo na zasebnim ru-Ëama. Na kraju, kada je veÊ poËeo padati sumrak, nastupili suPoljaci, vjeæbajuÊi kopljima.Obilje kulturnih sadræajaU toku sleta u gradu je prireappleen niz izloæbi, koncerata, akademijai plesova, tako da se Ëini da je kulturno-zabavnom programuposveÊena veÊa paænja nego tjelovjeæbeno-πportskom. Centralniodbor izdao je u povodu sleta vodiË s raznim uputama.Predviappleeno je da svi sokoli trebaju biti kod kuÊe u 23 sata i daposlije toga vlada noÊni mir. Meappleutim, toga se rijetko tko pridræavaoupravo radi obilja zabavnih sadræaja. U nedjelju 2. rujnau Hrvatskom je narodnom kazaliπtu prireappleena sveËana akademija,a u 23 sata u Streljani u Tuπkancu elitni ples kakav Zagrebjoπ nije vidio. Krunu uspjeha u zabavnom pogledu predstavljalaje PuËka sveËanost koja je tijekom Ëitavog sleta bilaotvorena u paviljonima Gospodarske izloæbe u MartiÊevoj uliciu neposrednoj blizini sletiπta. Ondje su πarmantne ZagrepËanke,odjevene u narodnu noπnju, nudile okrjepu, cvijeÊe i raznespomen-darove. Tu je bila i tzv. Uzorna pivnica, paviljon slasti-Ëarnica, Ëajana, poπta i mjenjaËnica. NajposjeÊeniji je bio paviljonNarodni bazar u kojem su se prodavali suveniri s narodnimmotivima. U povodu sleta tiskane su mnogobrojne razglednice,sveËani broj Ëasopisa Sokol i ilustrirani programi sleta na viπejezika. Otvorena je i Zemaljska gospodarska izloæba u sklopukoje je bio Odjel za sokolstvo i πkolstvo. Izloæena su i tadaπnjanajmodernija πportska oprema i rekviziti.Dobici su potpuno pokrili troπkove organizacije sleta. Uspjehsleta uvjerio je Hrvatski sokol u snagu vlastitih sposobnosti.Slet je imao i veliko kulturno i privredno znaËenje. Na πportskomplanu postignuto je takoappleer veoma mnogo. Natjecanja ijavne vjeæbe pokazale su da vjeæbaËi iz Hrvatske ni malo ne zaostajuza onda izvanrednim Ëeπkim vjeæbaËima.Literatura:1. BuËar, F. (1925). Povijest Hrvatskog sokola - Matice u Zagrebu.Zagreb: Naklada Hrvatskog sokola Wilsonovog2. Mazzura, L. (1906). Prvi hrvatski svesokolski slet u Zagrebu. Zagreb:Savez hrvatskih sokolskih druπtava3. BuËar, F. (1906). Spomen-spis I. hrvatskog svesokolskog sleta uZagrebu. Zagreb: Savez hrvatskih sokolskih druπtava7

Sportski grad: KUTINAUjedinjeni sportskim uspjesimaNajmasovniji sport u Kutini je nogomet. U gradu djeluje pet nogometnih klubova, a najboljerezultate postiæe HN©K Moslavina koja je plasmanom u II. ligu ostvarila najveÊi uspjeh upovijesti kutinskog nogometa. Igor TomaπiÊ, bivπi kutinski nogometaπ, danas je bugarskireprezentativac. Krajem 70-ih u Kutini je osnovan karate klub, koji kasnije pod vodstvomJosipa Cerovca postaje kick-boxing klub i danas je najtrofejniji u graduPiπe Pero PrebegInstitut druπtvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba proveo je socioloπkoistraæivanje o nekim elementima æivota u Kutini.Prema rezultatima ankete KutinËani su, meappleu ostalim, nasvoj grad ponosni i prepoznaju ga po sportu, proπlosti, kulturi imladima. Ime grada Kutine prvi se put spominje 1256. godine.Grad ima bogatu proπlost, od pretpovijesnih nalaziπta (MariÊgradina),antike (Osekovo), srednjeg vijeka (barokna crkva sv.Marije Snjeæne) do industrijskog razvoja s eksploatacijom nafteu 19. stoljeÊu (Gojilo) i danaπnje petrokemijske industrije.Burna povijesna zbivanja obiljeæila su i strukturu gradskog stanovniπtvakoju Ëine roappleeni u gradu i doπljaci u omjeru pola-pola.Moæda je i to razlog da se kroz sport i uspjehe u sportu stanovnicinajlakπe poistovjeÊuju s gradom.Osnovan Hrvatski sokolKrajem 19. stoljeÊa iz okolice Udina u Ciglenicu kod Kutinedoseljavaju se Talijani koji njeguju boÊanje i kuglanje. U tomrazdoblju odræano je i nekoliko natjecanja u trËanju. Tjelovjeæbenaorganizacija Hrvatski sokol imala je pri utemeljenju1903. godine 80 Ëlanova. Prvi starjeπina druπtva bio je Æiga pl.Bathorszeky, a njegov zamjenik je bio Pavao BistriÊ. Druπtvorazvija tjelovjeæbu i gimnastiku, prireappleuje javne vjeæbe, sudjelujena sletovima koje prireappleuju druge sokolske organizacije iorganizira izlete.PoËetak najpopularnijeg sportaPrvi nogometni klub HN©K Moslavina osnovan je 1919. godine,zahvaljujuÊi Milanu Marcijuπu, Zlatku Golneru, OtokaruPaviËiÊu i Imbri Rechnitzeru. Prigodom proslave 20. godiπnjicekluba, 1939. godine, odigrana je utakmica izmeappleu HN©KMoslavina i Graappleanskog iz Zagreba, tada najboljeg hrvatskognogometnog kluba. Gosti su pobijedili (9-1), a jedini gol za domaÊepostigao je Zdenko IvanËiÊ.Hrvatsko planinarsko druπtvo Moslavina utemeljeno je 7.oæujka 1924. godine i djelovalo je do 8. studenoga 1934. Svestranikutinski sportaπi u meappleuratnom razdoblju bili su MilanBiæiÊ, Branko MariniÊ, Ruda JankoviÊ, Josip Kostelac i LojzÆupanc. NajveÊi uspjeh u tom razdoblju postigao je boksaË MijoDrvariÊ, poznat pod nadimkom "MoslavaËki drvosjeËa". Onje 1932. poËeo boksati u zagrebaËkom BK Croatia. Nastupaju-Êi kao amater ubiljeæio je 38 pobjeda nokautom. Od 1935. nastupaoje kao profesionalac. Dræavno prvenstvo osvojio je1940. godine, a postigao je i nekoliko pobjeda boksajuÊi nastranim ringovima. Pobjedu karijere ostvario je u meËu s JosipomÆupanom na igraliπtu Concordije u KranjËeviÊevoj ulici27. srpnja 1943. godine. Iako je bio lakπi 14 kilograma, nokautiraoje suparnika u 10 rundi pred 5000 gledatelja.Sve viπe sportskih granaStreljaËki klub Kutina kontinuirano djeluje od 1949. godine iistiËe se masovnoπÊu i rezultatima, a tajnik kluba od utemeljenjaje Milan BrkiÊ. StreljaËki klub Magnum djeluje pod vodstvomosnivaËa, trenera i natjecatelja Stjepana Svibena.Druπtvo tjelesnog odgoja Partizan u Kutini je poËelo djelovati1951. godine. U njemu su djelovale gimnastiËka, boksaËka,odbojkaπka i rukometna sekcija. VeÊina tih sportskih grana nijekasnije preraslo u klubove.©ezdesetih godina u Kutini je djelovao i klub hokeja na travi.Organizirana su i gradska skijaπka natjecanja, a 1970. godineosnovan je i skijaπki klub koji praktiËno nije djelovao. Iz Atlet-8

skog kluba Moslavina potekli su BorisKriæman i Dane Korica, a u Ludini kodKutine roappleen je svjetski poznati maratonacFranjo MihaliÊ. Æenska kadetska ekipaAK Moslavina bila je 2000. godineekipni dræavni prvak, a za hrvatsku atletskureprezentaciju nastupaju Senka Golik,Martina Makoπ, Tihana SaraË i DaliborBalgaË. Koπarkaπki klub Moslavinaosnovan je 1966., a Stolnoteniski klubKutina 1969. godine.Najuspjeπniji rukometaπiPrvu rukometnu utakmica u gradu odigralesu 1952. godine æenske ekipe iz NoveGradiπke. Prva rukometna sekcija uKutini osnovana je u jesen 1954. pri DTOPartizan, a prve rukometne utakmice odigranesu u proljeÊe 1955. godine. Najviπezasluga za to ima Joæica Podhraπki.OpÊinski rukometni odbor Kutine osnovanje u jesen 1962. godine, a prva meappleunarodna rukometnautakmica u Kutini odigrana je 6. listopada 1963., izmeappleu ekipaRK Moslavina i reprezentacije Sofije.Za daljnji razvoj rukometa u Kutini zasluæan je trener SlavkoBaËiÊ. Pod njegovim vodstvom u viπi rang natjecanja plasiralisu se rukometaπi Moslavine i rukometaπice Zvijezde, a osnovanaje i pionirska rukometna πkola. Kao igraËi kluba istaknuli suse Josip Feldbaur i Miljenko MesiÊ. Danas se æenski klub natje-Ëe u II. hrvatskoj ligi, a muπka momËad je Ëlan I. hrvatske lige.NajveÊi meappleunarodni uspjeh rukometaπi su ubiljeæili 1996.godine, kada su kao finalist hrvatskog kupa nastupili u Kupupobjednika kupova protiv francuske momËadi Ivry iz Pariza.Rukometaπi su bili Ëesti i dobri domaÊini hrvatskim reprezentativnimvrstama za pripreme i utakmice. Hrvatski reprezentativnidres ponijeli su Milanko »apriÊ, Borna FraniÊ, Bernard BudetiÊi Maja Majer.Dolazak borilaËkih sportovaNajmasovniji sport u Kutini je nogomet. U gradu djeluje petnogometnih klubova, a najbolje rezultate postiæe HN©K Moslavinakoja je plasmanom u II. ligu ostvarila najveÊi uspjeh u povijestikutinskog nogometa. Klub je na svom stadionu ugostiomnoge velike klubove i reprezentacije. Igor TomaπiÊ, bivπi kutinskinogometaπ, danas je bugarski reprezentativac.Krajem 70-ih u Kutini je osnovan karate klub, koji kasnije podvodstvom Josipa Cerovca postaje kick-boxing©kolskisportskiklubAugustin2004.godineklub. On je danas najtrofejniji gradski klub. TradicionalniboæiÊni turnir u kick-boxu okupljamnogo natjecatelja iz zemlje i svijeta. NajveÊeuspjehe postigli su Daniel Mrkoci, MarijanaSambolek i Erna ObraliÊ. U gradu djeluje iKyokushin karate klub u Ëijim se redovima isti-Ëe Kristina KojundæiÊ. U Kutini djeluju i Teniskiklub As Kutina, Badmintonski klub Moslavina i©portsko ribolovno udruæenje Amur. Svake godinetijekom ljeta u gradu se organiziraju natjecanjau odbojci na pijesku, koπarci, plivanju imalom nogometu. Kutina je 2001. bila i domaÊinVIII. svjetskog prvenstva u ribolovu za æene, a2004. Svjetsko prvenstvo u ribolovu.©kolski sport©kolski klubovi osnovani su 1996. godine upet osnovnih i dvije srednje πkole. Meappleu njimase istiËe ©kolski sportski klub Augustin osnovan1996. u srednjoj πkoli "Tin UjeviÊ" u Kutini. URK Moslavina 2004. Stoje: trener Slakoper, PosariÊ, »apriÊ, LazariÊ, AdamoviÊ, Masnec,BariÊ, CrnojeviÊ »uËe: Kaπner, MikuliËiÊ, Podvalej, Slukan, JeleniÊ, BediÊ i BanoviÊnjemu djeluje 13 sekcija, a sedam je godina zaredom najboljiπkolski klub u SisaËko-moslavaËkoj æupaniji. ZnaËajne su rezultatepostigli stolnotenisaËi osvajanjem II. mjesta na dræavnomprvenstvu, a atletiËarke su bile srednjoπkolske dræavneprvakinje. U klubu se njeguju i stolni tenis, mali nogomet, rukometi koπarka. Pod vodstvom Ivice DesiÊa dobri rezultati postignutisu i na Krosu Sportskih novosti.Odbojka najuspjeπniji πkolski sportOdbojkaπka sekcija kluba kontinuirano djeluje devet godina.Klub nastupa u svim kategorijama pa tako u natjecanju ima sedammuπkih i πest æenskih sastava. Uz ta natjecanja, na raziniæupanije je organizirana odbojkaπka liga u kojoj klub sudjelujes muπkom i æenskom ekipom. Na natjecanjima u jednoj πkolskojgodini nastupi oko 80 uËenica i uËenika. Od vaænijih rezultatatreba izdvojiti svaki plasman na dræavno natjecanje. Dosadje to uspjelo æenskoj stolnoteniskoj ekipi, æenskoj rukometnojekipi tri puta, æenskoj ekipi u krosu dva puta, stolnoteniskojmuπkoj momËadi Ëetiri puta s osvojenim drugim mjestom kaonajboljim rezultatom te æenskoj atletskoj ekipi s osvojenim prvimmjestom kao najboljim rezultatom. Pod vodstvom IviceDesiÊa æenska atletska ekipa je postala dræavni prvak u atletici2004. godine. Ekipe su na natjecanjima vodili Slavko BaËiÊ,Zdenko LackoviÊ, Dragutin Moslavac, Zdravko Slakoper, VladoHorvat, Mladen LukaËeviÊ, Ivan DesiÊ te nastavnici IrenaZalucka-KramariÊ, Emina Kostecki i Pero Prebeg.Sportski parkGradska sportska zajednica Kutine ima 34 sportske udruge.VeÊina sportskih aktivnosti i programa zbiva se u sportskomparku koji obuhvaÊa otvorene terene za tenis, nogomet i rukomet,otvoreni bazen s boÊaliπtem, mini-golf i teren za odbojkuna pijesku te sportsku dvoranu u kojoj se odigrava najveÊi diosportskih priredbi. U pet πkolskih dvorana, zbog malih dimenzija,aktivnosti su ograniËene. Od 1996. godine iz Kutine je poteklo85 reprezentativaca i pet trenera reprezentacija i to u atletici,rukometu, streljaπtvu, ribolovu, kick-boxu i ragbiju. Izgradnjasportske dvorane dovrπena je 1980. godine. U njoj postojidvorana za rukomet i druge dvoranske sportske igre, viπestaznaautomatska dvorana, zraËna streljana, stolnoteniska dvorana,teretana, trim-kabinet, mala dvorana za borilaËke sportove,dvorana za πah i dr.Literatura:1. Balog, S. (1979.), 85 godina HN©K Moslavina, Kutina2. Buturac, J. (1977.), Kutina, Zagreb3. LackoviÊ, Z (2004.), 50. godina rukometa u Kutini, Kutina9

SPORTSKA MUZEOLOGIJAZbirka Branka KallayjaLakoÊa s kojom je praktiËno kao samouk svladao tehnike pojedinihatletskih disciplina i dobri rezultati priËinjali su mu zadovoljstvoπto ga je doæivotno vezalo uz atletiku. Na raznim meappleunarodnimnatjecanjima i mitinzima Kallay je osvojio viπe od 50 medalja.Njegova je zbirka prava riznica vrijednih predmeta koji svjedoËe oπportskom i primijenjeno-umjetniËkom duhu toga vremenaPiπe Saπa SegediBrojne atletske aktivnosti koje su se zbivale u Zagrebuprije i neposredno nakon I. svjetskog rata stvorile su temeljna kojem je 1921. u Zagrebu osnovan Jugoslavenskilako-atletski savez. ZagrebaËki atletiËari uvjerljivo su bilinajbolji na domaÊim boriliπtima sve do tridesetih godina.Osvajaju prva mjesta na dræavnim prvenstvima, obaraju rekorde,a nastupaju i na olimpijskim, balkanskim i drugim meappleunarodnimnatjecanjima. U tom razdoblju procvata zagrebaËkeatletike, meappleu imenima brojnih asova, nalazimo i BrankaKallayja.Kao uËenik treÊe realne gimnazije prvi je put nastupio naSrednjoπkolskom prvenstvu koje je 1924. godine organiziraoHA©K u Maksimiru. Prvo je mjesto osvojio u pet disciplina, asenzacija je bio skok uvis - 170 cm. Bila je to visina kojom seu to vrijeme moglo osvojiti seniorsko prvenstvo Jugoslavije.LakoÊa s kojom je praktiËno kao samouk svladao tehnike pojedinihdisciplina i dobri rezultati koje je postizao, priËinjali sumu zadovoljstvo πto ga je doæivotno vezalo uz atletiku. Osimatletike bavio se i brojim drugim πportovima, najviπe tenisom.Balkanske igreu Zagrebu, 1934.Na igraliπtuHA©K-a 1927.Veliki poklonik atletikePrvi veliki uspjeh u atletici ostvario je 1927. kada je osvojiodræavno prvenstvo na 110 m prepone. Najuspjeπnija mu je bila1928. godina. Bio je dræavni prvak u skoku uvis, skoku motkomi troskoku, a u Ljubljani je sruπi dræavni rekord na 110m prepone. U kolovozu te godine sudjelovao je na Olimpijskimigrama u Amsterdamu. »etveroËlana ekipa Duπko StefanoviÊ,Franjo PredaniÊ, Vilim Messner i Branko Kallay, podvodstvom Miroslava Dobrina, odsjela je u skromnom privatnompansionu. Kallay je nastupao u desetoboju. Pri skokuudalj presjekla ga je snaæna bol u leappleima. Ipak, onako zagrijan,nastupio je u preostalim disciplinama i zauzeo 24. mjesto.Neprilike su nastupile kasnije. Neugodnu diskus herniju lije-Ëio je gotovo godinu dana i smrπavio desetak kilograma. NjegoviHA©K-ovci nisu za njegovog oporavka pokazali duænustrpljivost, pa je 1929. godine preπao u Sport klub Marathon.Na Balkanskim igrama 1934. u Zagrebu osvojio je prvo mjesto,doskoËivπi do onda dalekih 683 cm. Od svih disciplinanajviπe mu je odgovarao vis. Tada se treniralo rijetko, uglavnomnedjeljom, a treneri nisu imali neko veÊe znaËenje i malosu utjecali na razvoj πportaπa. NajveÊi suparnik na 110 mprepone bio mu je Ivo BuratoviÊ, a u skoku motkom PeroslavFerkoviÊ. Sprintera Boæu Jamnickog isticao je kao izuzetnogπportaπa, a atletskog djelatnika MinËu Dobrina kao najveÊegzaljubljenika u atletiku. Bio je nevjerojatno radin i izniman organizator.Simbol upornosti Kallayju je bio trkaË Luka PredaniÊ.Vrlo dobar atletiËar bio je i njegov brat Levin, viπestrukidræavni prvak u desetoboju. Njih dvojica mogli su se suprotstavitikompletnoj momËadi u svim atletskim disciplinama.©portski uspjesiBranko Kallay roappleen je u mjestu GranËari pokraj Zlatar Bistrice,30. prosinca 1908. godine. Nakon zavrπene gimnazije uZagrebu u razdoblju od 1928. do 1932. studirao je na Tehni-Ëkom fakultetu u Berlinu, gdje je diplomirao 1932. godine.Ondje je bio Ëlan atletske ekipe fakulteta. Od 1932. je radio ugraappleevinskom poduzeÊu braÊe Faltus, a od 1940. bio je samostalnigraappleevinski poduzetnik. »lan atletske sekcije HA©K-abio je od 1924. do 1928., a od 1929. do 1937. nastupao je zaSK Marathon. Umirovljen je 1975., a umro je u Zagrebu 18.studenoga 1995. godine.Za atletsku reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 14 puta.Sudjelovao na OI 1928. u desetoboju i zauzeo 24. mjesto s5210, 65. Nastupio je na BI 1934. u Zagrebu i bio prvi u skokuudalj (683 cm). Prvenstvo dræave osvojio je u utrci na 110m prepone 1927. (18,3 s) i 1928 (17,0); πtafeti 4x100 m 1927.(B. Kallay, B. Jamnicky, P. FerkoviÊ, M. Helebrandt, 45,3);πtafeti 4x100 m 1928. (B. Kallay, LonËar, B. Jamnicky,10

Trening na igraliπtuConcordie 1930.Podaubsky, 46,0); skoku udalj 1928. (642 cm) i 1930. (671cm); troskoku 1928. (13,38 m) te desetoboju 1930. (6274) i1931. (6059 bodova). Dræavni rekord postavio je: 14. srpnja1928. u Ljubljani u utrci na 110 m prepone (17,0); 12. listopada1930. u Ateni u skoku udalj (683 cm); 15. kolovoza 1931.u Zagrebu u skoku udalj (683 cm); 16. srpnja 1933. u Berlinuu skoku udalj (693 cm); 15. srpnja 1928. u Ljubljani u troskoku(13,38 m) i 25. rujna 1930. u Zagrebu na 4x100 m (B.Kallay, B. Jamnicky, I. BuratoviÊ, M. Helebrandt).Na raznim meappleunarodnim natjecanjima i mitinzima Kallayje osvojio viπe od 50 medalja. Njegova je zbirka, koju je Hrvatskomπportskom muzeju 1994. donirala kÊi Mira, prava riznicaiznimno vrijednih predmeta koji svjedoËe o πportskom iprimijenjeno-umjetniËkom duhu toga vremena. Trofejni predmetisu izboreni na domaÊim i inozemnim natjecanjima kojasu u to vrijeme postojala: Srednjoπkolsko prvenstvo Zagreba,razni klupski mitinzi, Atletsko prvenstvo Zagreba, Atletskoprvenstvo Jugoslavije, Balkanske igre i Olimpijske igre.Spomenplaketa,OI 1928.Medalje12312456Masarykove igre1933.,III. mj., skok u daljAtletsko prvenstvoZagreba, 1934.I. mj., skok u dalj3Miting Berliner SportClubI. mj., skok u daljZnaËka sudionikanatjecanja45Miting ÆGSDMakabi, 1926.I. mj., skok udaljAtletsko prvenstvoZagreba,1932. II. mj. 4x100 mPokal pobjednikuu skokuu dalj s Balkanskihigara 1934.6PrvenstvoJugoslavije,II. mj. 4x100 m11

BIBLIOGRAFIJA Trideset knjiga Jurice GizdiÊaNajplodonosniji hrvatskisportski povjesniËarGizdiÊ je dosad objavio 30 knjiga (monografija), πto je prema podacima Nacionalne isveuËiliπne knjiænice svojevrstan rekord u hrvatskom izdavaπtvuPiπe Toni PetriÊUnazoËnosti brojnih uglednih gostiju, sportaπa,sportskih djelatnika i ljubitelja dobre knjige uSolinu, krajem kolovozaa, predstavljena 30.knjiga publicista, novinara i povjesniËara sporta JuriceGizdiÊa, pod naslovom Iz povijesti sporta solinskeprodoline. “Mnogi su sportovi, kao i veliki hrvatskisportaπi novijeg doba, upravo odavde potekli,stoga Ëestitam i u ime svih sportaπa i sportskihdjelatnika zahvaljujem GizdiÊu πto je 2113 godinasporta u solinskoj prodolini istraæio, zabiljeæio i sa-Ëuvao od zaborava”, rekao je prof. Toni PetriÊpredstavljajuÊi knjigu. »estitkama se pridruæio i Hrvatskiπportski muzej, u pismu ravnatelja prof.Zdenka JajËeviÊa u kojem se istiËe da je GizdiÊ najplodonosnijihrvatski sportski povjesniËar, zatimgradonaËelnik grada Solina Blaæenko Boban, predsjednik GradskogvijeÊa Solina i saborski zastupnik dr. Kajo BuÊan, koji jeobjavio da je, odlukom Gradskog vijeÊa Solina, Jurica GizdiÊ dobitnikOsobne nagrade grada Solina za 2006. godinu. U imeSplitsko-dalmatinske æupanije, GizdiÊu je na oËuvanju sportskepovijesti Ëestitao i zahvalio predsjednik Skupπtine Splitsko-dalmatinskeæupanije Æivko NenadiÊ. Posebnim je pljeskom nagraappleenaJuriËina razrednica iz osnovne πkole u Solinu Milena Botica,πkolske godine 1978./1979., koja mu je u ime tadaπnjeg razredapredala prigodni poklon.Knjiga kakvu nemaju ni milijunski gradoviJurica GizdiÊ roappleen je 1965. godine u Splitu, a stalno je nastanjenu Solinu. Od rane mladosti, moæe se reÊi gotovo od djetinjstva,bavi se istraæivanjem povijesti sporta u Dalmaciji, koristeÊise obilnom graappleom iz privatnih i dræavnih arhiva, te usmenompredajom. Objavio je niz radova. Stalni je suradnik ËasopisaOlimp i Solinske kronike, u kojoj viπe godina piπe i ureappleuje kolumnuIz povijesti sporta u Solinu, povremeno se javlja i u dnevnimnovinama, Slobodnoj Dalmaciji, a pisao je i za veÊinu ostalihdnevnih i tjednih glasila. Dosad je objavio 30 knjiga (monografija),πto je prema podacima Nacionalne i sveuËiliπne knjiænicesvojevrstan rekord u hrvatskom izdavaπtvu. Stalni je suradnikHrvatskog leksikografskog zavoda. Kako sam kaæe, u svom bogatomi impozantnom knjiænom opusu posebno istiËe posljednjuknjigu pod nazivom Iz povijesti sporta solinske prodoline, gdjeopisuje povijest sporta u Solinu i u okolnim gravitirajuÊim mjestima.Prema ocjeni recenzenata, takvu knjigu nemaju ni milijunskigradovi. Ima vrlo impozantnu vlastitu arhivu, iz koje izdvajamooko 2000 sportskih knjiga, i oko 30.000 sportskih fotografija.Kako Jurice kaæe, æelja mu je da u sklopu buduÊeg zaviËajnogmuzeja u Solinu bude i muzej sporta, kojemu Êe, kada se za tostvore uvjeti, pokloniti cijelu svoju bogatu sportsku ostavπtinu.Svestrani sportski djelatniki dobitnik brojnih priznanjaAktivan je sportski djelatnik. Predsjednik je Komisije za izdavaËkudjelatnost Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske æupanije,te nekad potpredsjednik, a danas obnaπatelj duænosti predsjednikaKomisije za povijest sporta i izdavaËku djelatnost Hrvatskognogometnog saveza. Takoappleer je Ëlan Komisije za povijestsporta Splitskog saveza sportova, gdje daje velik obol u izradimonografije Povijest sporta u Splitu, 1918. -1941. Od veljaËe 2006. godine Ëlan je Stegovnekomisije HNK Hajduk. VeÊ je drugi mandat vije-Ênik Skupπtine Splitsko-dalmatinske æupanije.Za zasluge u istraæivanju povijesti sporta i doprinosnjegovom razvitku dobio je viπe pismenihpriznanja i plaketa od kojih izdvajamo, 2001. godinu,onu za internacionalni voluntarizam: Meappleunarodniolimpijski odbor (MOO) i Meappleunarodna nogometnafederacija (FIFA) dodjeljuju GizdiÊu priznanjeza promociju nogometa, meappleunarodnogprijateljstva i ljudske solidarnosti.IzdanjaRevolucionarna iskra iz tambura i baluna, Klis,1988.Klis vjekovima slobode znamen, vjeËnosti prkoskamen, Klis,1988.Vratili se niste voljenom Solinu, Solin, 1989.©ezdeset godina kliπkog Uskoka, Klis, 1990.Don Δiro BubiÊ, pionir nogometa u Klisu, Klis, 1991.Svim kliπkim ærtvama u svim vremenima, Klis, 1991.Zdravko UvodiÊ 1948-1992, hrvatski nogometni sudac, Klis, 1993.NK Uskok - Klis, povijesno desetljeÊe 1990-2000, Klis, 2000.Pedeset godina streljaËkog druπtva Dalmacijacement, Solin,2000.80. godina nogometnog saveza splitsko-dalmatinskog, Split,2001.Balun pokraj Jadra, od Dioklecijana do Solin Graapplee, Solin,2001.80. godina nogometa u Grudi, Gruda, 2001.Urania, baπkovoπka zvijezda vodilja, Baπka Voda, 2002.80. godina Jadrana, Kaπtel SuÊurac, 2002.Nogometni klub PoljiËanin, Srinjine, 2002.50. godina nogometa u Dugopolju, Dugopolje, 2002.StobreËki Primorac, StobreË, 2003.Leo LemeπiÊ, jedinstvena osoba hrvatskog nogometa, Split,2003.Fabjan Kaliterna, otac splitskog πporta, Split, 2004.PoËelo je prije osam desetljeÊa, NK GO©K, Kaπtel Gomilica,2004.RK Hrvatski dragovoljac, 50. godina rukometa u Dugom Ratu,Dugi Rat, 2004.Iz bijelog u dræavni dres, Split, 2004.Deset godina Tenis kluba Dalmacijacement - Solin, Solin,2004.Dok je srca biti Êe i Croatije, Zmijavci, 2004.HNK Sloga, 80. godina nogometa u Mravincima, Mravince,2005.Nogomet u Splitu i Dalmaciji do osnutka Hajduka 1911. godine,Split, 2005.Hajduk u sluæbenim natjecanjima, Split, 2006.Deset godina kluba sinkroniziranog plivanja Dolfina, Split,2006.Iz povijesti sporta solinske prodoline, Solin, 2006.12

Polaznici teËaja za uËitelje gimnastike udvoriπtu πkole u Varπavskoj ulici 1895. godine

STUDENTSKI SPORTKako toradePiπeRomana Caput-JogunicadrugiUVelikoj Britaniji, nadleæno tijeloza sveuËiliπni sport je BritishUniversities Sports Association(BUSA) osnovano 1994. godine.Strategija razvoja studentskog sporta jeizraappleena 2005. i usmjerena naunapreappleenje pet kljuËnih elemenata:osigurati kvalitetu natjecanja zastudente, unaprijediti marketing i brandstudentskog sporta, osigurati veÊemoguÊnosti Ëlanicama saveza, promicatii jaËati partnerstvo nadleænih tijela iuËinkovitost u donoπenju i kvalitetnojprovedbi strateπkih ciljeva. BUSA jetijelo nadleæno: za studentski sport nanacionalnoj razini (1,2 milijunastudenata i 3200 ekipa) i koordinaciju sbritanskim reprezentativnim ekipamakoje se pripremaju za svjetskanatjecanja. Novi strateπki okvir jeprepoznao problem koji se zove: rad uizolaciji te kao mjeru propisuje potrebukvalitetnije suradnje s nadleænimnevladinim tijelima i kreiranjepartnerskih odnosa s meappleunarodnim inacionalnim sportskim udrugama.Smjernica koja se odnosi na natjecanjaistiËe potrebu kvalitetnije provedbenatjecanja na sve tri razine:nacionalnoj, regionalnoj i sveuËiliπnoj.Na navedenim razinama, osimnatjecanja, predlaæe se zapoπljavanjecentralnog upravljaËkog tima kojegËine: direktor sportskih programa,regionalni direktor, financijski direktor i42direktor marketinga i branda. Provedbanavedenih aktivnosti i zapoπljavanjesposobnih ljudi pridonijet Êe osiguranjupotrebnih sredstava za kvalitetnuprovedbu programa i unaprijeditisuradnju s partnerima. Moto asocijacijeje: "Najbolji studentski sportski programu Europi". Na kraju, iz strateπkog planaizdvajamo vaænost kvalitetnoginformiranja studenata o ponuappleenimsportskim programima na svimrazinama putem mreæe, πto istodobnopridonosi promidæbi saveza.(www.busa.urg.uk)Savezi SAD-a:NCAA I NAIA(Potrebu osnivanja Saveza prepoznaoje T. Roosvelt, predsjednik SAD-a,1858. - 1919.)Nacionalni studentski sportski savez(National Collegiate AthleticAssociation, NCAA) jedno je od tijelanadleænih za studentski sport u SAD-u.Drugi nacionalni savez je Nacionalnisavez meappleustudentskog sporta, (NAIA,National Association of IntercollegiateAthletics). Sjediπte najveÊeg studentskogsportskog saveza, NCAA, je uIndianapolisu, u Indiani. Prvi nacionalnisavez, Inetercollegiate AthleticAssociation of the United States,(IAAUS) osnovan je 1906. godine.Zanimljivo da je potporu osnivanja iorganizacije studentskog sportaprepoznao Theodore Roosevelt kojeg suzabrinjavale uËestale ozljede i smrtnostinogometaπa na studentskimnatjecanjima. Taj savez 1910. mijenjaime u sadaπnji naziv, NCAA.IznenaappleujuÊe je da sve do 1980. godinesavez nije bio nadleæan za sport æena.Osnovan je poseban Savez zameappleustudentski sport æena, koji se tek1982. prikljuËuje u NCAA. S obziromna strukturu, NCAA se dijeli na veÊibroj radnih tijela i povjerenstva u kojimadjeluju predstavnici Ëlanica saveza.NajveÊe tijelo je tzv. upravljaËko vijeÊekoje nadzire rad povjerenstava i ostalihradnih tijela. Osoblje NCAApromovira, podupire, istraæuje iobavlja sve ostale aktivnosti vaæne zapromidæbu i kvalitetu ameriËkogstudentskog sporta.NCCA organizira i provodi natjecanjau koπarci i bejzbolu za studente,softballu za studentice, nogometu(studenti), krosu, hokeju na travi(studentice), kuglanju (studentice), tepoduku u golfu, maËevanju, tenisu,skijanju, atletici, plivanju, skokovima u

vodu i hrvanju (studenti). PosebnostameriËkog nacionalnog saveza zastudentski sport je podjela na tri tzv.divizije: I, II i III. Sudjelovanje unatjecanjima Divizije I i Divizije IIomoguÊuje sportsku stipendiju. VeÊifakulteti natjeËu se u prve dvije divizije,a manji u treÊoj. Zbog velikepopularnosti nogometa Divizija I jepodijeljena na I-A i I-AA.Drugi nacionalni savez, NAIA(National Association of IntercollegiateAthletics) je poznat po izradi i provedbisportskih programa koji pridonoserazvoju pozitivnih karakternih osobinamladih. Poloæiti maturu i biti, sobzirom na svoje sposobnosti, meappleunajboljima u razredu te zadovoljitiunaprijed propisane ostale kriterije,neki su od uvjeta koje morajuzadovoljiti novi Ëlanovi. Misija NAIAje: "Kreiramo program i okolinu u kojojje svaki student, trener, sluæbena osobai/ili gledatelj obvezan poπtovati osnovnepostulate sportske kulture".NAIA je tijelo nadleæno za studentskisport i organizaciju turnira za manjasveuËiliπta i Ëetverogodiπnje fakultete.Danas organizira i provodi 23Predstavit Êemoorganizaciju studentskogsporta u Velikoj Britaniji,Kanadi, SAD-u i NovomZelandu, njihov moto imisiju u akademskomsvijetu te pojedinestrateπke smjernice kojemogu biti okviromstrategije hrvatskogstudentskog sporta uizradi Nacionalnogprograma sporta Motobritanske studentskeasocijacije je, primjerice:"Najbolji studentskisportski program uEuropi"nacionalna natjecanja za viπe od 330svojih Ëlanica i oko 55.000 studenata -sudionika. Natjecanja se organiziraju u:krosu, nogometu (studenti), odbojci inogometu (studentice), koπarci, plivanju,atletici, hrvanju i hokeju na ledu(studenti), softballu (studentice) i tenisu.(http://naia.collegesports.com)Novozelandska misijaNa kraju, predstavimo Nacionalnistudentski sportski savez (USNZ) uNovom Zelandu - Ëija je misija"Unaprijediti, osigurati i promicati sporti sportsku rekreaciju za sve studente" - injegov strateπki plan od 2006. do 2008.godine. Savez je nadleæan za 36 sporta iorganizaciju natjecanja na nacionalnoj,regionalnoj i sveuËiliπnoj razini. Osimtoga, kao i dosad navedeni savezi VelikeBritanije i SAD-a, nadleæan je zasudjelovanje studentskih ekipa nameappleunarodnim natjecanjima: svjetskimigrama (ljetnim, zimskim) i kupovima.Sportsko vijeÊe je najveÊe tijelo savezanadleæno za koordinacijunovozelandskih sveuËiliπta ireprezentativnih ekipa te kvalitetusudjelovanja na meappleunarodnoj sceni.U strateπkom planu istaknute su dvijeaktivnosti i propisane mjere koje mogupridonijeti kvaliteti studentskog sporta:1. unaprijediti kvalitetu natjecanja i2. sportski razvoj - unaprijeditisportsku infrastrukturu u kampusima tepromicati studentski sport, poticatiaktivno sudjelovanje πto viπe studenata usportu i sportsko-rekreacijskimaktivnostima, unaprijediti sportskeprograme i istodobno organiziratiedukaciju za nastavnike, voditelje itrenere.Na kraju, istaknimo 5 kljuËnihelemenata strateπkog planastudentskog sporta u Novom Zelandu:1. senzibilizirati javno mnijenje, 2.unaprijediti broj aktivnih studenta usportu, 3. osigurati kvalitetne uvjete zastudente-vrhunske sportaπe, 4.unaprijediti strukturu i kvalitetu rada napojedinim sveuËiliπtima - Ëlanicama i5. osigurati viπe izvora novca zakvalitetne studentske sportske priredbe irekreacijske programe. Svaki odnavedenih kljuËnih strateπkih elemenataje detaljno razraappleen.(www.universitysport.org.nz)Prijedlog za hrvatski moto:"Sport - akademski stil æivota"Hrvatski studentski sport jemarginaliziran i zasad nema primjerenstatus u akademskoj sredini. Istaknutestrateπke smjernice spomenutih svjetskihstudentskih organizacija predlaæemo kaookvir za izradu strateπkog plana razvojahrvatskog studentskog sporta. HrvatskasveuËiliπta i veleuËiliπta trebala biprepoznati moguÊnost svoje promidæbeputem studentskog sporta u Hrvatskoj ina meappleunarodnoj sceni te u tom smjeruraditi na stvaranju branda i marketinga.Danas se na sveuËiliπtima i u njihovimËlanicama sport spominje samo utrenucima sluËajnih sportskih postignuÊastudenata sportaπa na meappleunarodnojsceni. I dok se svjetska i europskasveuËiliπta i njihove Ëlanice ponosestudentima sportaπima i prepoznajunjegovu ulogu u stvaranju imagea uakademskom svijetu, ulaæu u sport isportsku infrastrukturu namijenjenukvalitetnoj provedbi trenaænih procesa islobodnom vremenu studenata,postavljamo si pitanje hoÊe li moædaBolonjski proces i Nacionalni programsporta strateπki odrediti razvojstudentskog sporta kao akademskog stilaæivota.43

TERMINOLOGIJA SPORTAPodrijetlopojedinih sportovaBoks se smatra jednim od najstarijih sportova. Likovi uklesani u kamenpokazuju da su se veÊ Sumeri bavili boksom prije najmanje 5000 godina.Boks je s vremenom gotovo nestao kao sport, sve do kraja XVII. stoljeÊakada se pojavljuje u EngleskojPiπe Darija OmrËenPoËetci raznih πportskihaktivnosti seæu upradavna vremena.Asirci (pribliæno od 1460.pr. Krista do 616. pr. Kr.)su izuzetno cijenilitjelovjeæbu i πport.Natjecatelji su ozbiljnotrenirali za natjecanjau veslanju,maËevanju, plivanjus ratnom opremom,borbama kopljem inoæem, trËanju ilovu (SimoniÊ,2000., str. 49). UAsiriji su πakanje ihrvanje biliorganizirani kaoπportska borba, akako navodi SimoniÊ(2000., str. 49),saËuvane su i “knjigeo npr. treningu iprehrani konja za trke,lov … itd.”. I EgipÊanisu veliku vaænostpridavali tjelovjeæbi oËemu svjedoËe crteæi ugrobnicama iz treÊegtisuÊljeÊa pr. Kr. EgipÊanisu organizirali πkole hrvanja teborbe πtapom. U to su vrijemezabiljeæene i sportske aktivnosti44©akaËi iz Tel Asrama (Asir) iz XX. st. pr. Kr.poput dizanja utega, veslanja,plivanja i lova, ali i igreloptom, obruËima,πtapiÊima, koje su Ëestobile kombinirane sakrobatikom (SimoniÊ,2000., str. 68). U StaromPerzijskom Carstvu (od1600. pr. Kr do 224.poslije Kr.), ali i uNovoperzijskomCarstvu (od 224.poslije Krista do 642.poslije Kr.) mladiÊi sunakon 16. godineæivota “bili obuËavaniu vojnim vjeπtinama, atrenirali su trËanje,jahanje, gaappleanje lukomi strijelom, hrvanje,borbe bodeæom ikopljem, vjeæbalifiziËku izdræljivost,snagu, plesove soruæjem” (SimoniÊ,2000., str. 90).Bogata tradicijakineske tjelovjeæbei πportaU staroj Kini zdravstvenase gimnastika smatrala putem dozdravlja pa se, primjerice, kong-fu

Igra jeu de paumme.Crteæ iz XVI. st.vrlo Ëesto primjenjivao oko 2700.pr. Kr. (SimoniÊ, 2000., str. 191) zalijeËenje tijela i duπe. Treniralo setrËanje, gaappleanje lukom i strijelom,skakanje, bacanje, jahanje i voænjabojnih kola. U staroj je Kini bilopoznato Ëak 18 vrsta maËevanja, 32vrste boksa, ali i igre loptom sliËnedanaπnjem nogometu, golfu i polu(SimoniÊ, 2000., str. 191). Koddrevnih Indijanaca, sve od Maya,(IV. st. - X. st.) , Tolteka (VII. st. -XIV. st. ), Inka (XII. st. - XVI. st. ) iAzteka (XII. st. - XVI. st.)popularna je bila igra elastiËnomloptom kojom se igralo u dvorani,treniralo se trËanje, hrvanje,veslanje, borbe πtapovima, gaappleanjelukom i strijelom i bacanje koplja(SimoniÊ, 2000., str. 240). Boks sesmatra jednim od najstarijihsportova. Likovi uklesani u kamenpokazuju da su se veÊ Sumeri baviliboksom prije najmanje 5000 godina.Boks je s vremenom gotovo nestaokao sport, sve do kraja XVII.stoljeÊa kada se pojavljuje uEngleskoj.Tenis se u poËetku igraodlanomPrvi tragovi o igrama loptom seæu,dakle, u davna vremena. Konceptigre loptom proπirili su u EuropiMauri Ëije je Carstvo u VIII.stoljeÊu dosegnulo juænu Francusku.KrπÊanski fratri zainteresirali su seza religiozne obiËaje Maura i prvi suu Europi igrali igru koja Êe kasnijepostati poznata pod imenom tenis.Ta se prva verzija zvala la soule, aigraËi su loptu udarali ili rukom iliπtapom. Tenis kakav danaspoznajemo razvija se u Francuskoj itijekom XVI., XVII. i XVIII.stoljeÊa postaje mondeni πportkraljeva i plemiÊa poznat podnazivom jeu de paumme - igradlanom. Navodno su igraËi igruzapoËinjali uzvikom Tenez! (Hvataj!),πto je imperativ francuskoga glagolatenir, a znaËi hvatati.Vodena verzija ragbijaO podrijetlu vaterpola zna serelativno malo. Ono πto je sigurno jeto da potjeËe iz rijeka i jezera odsredine XIX. st. u Engleskoj kao"vodena" verzija ragbija. Nazivvaterpolo dolazi od engleskog waterpolo - rijeË polo dolazi iz baltija,tibetanskog jezika Kaπmira(Random House Webster’sElectronic Dictionary andThesaurus, 1992), od rijeËi pulukoja je znaËila lopta, odnosno odtibetanske rijeËi pholo koja jedoslovno znaËila igra loptom u vodi.Engleska rijeË water znaËi, naravno,voda. RijeË je, dakle, o igri loptomu vodi.Igre loptom s rukamapoznate veÊ u anticiRukomet je igra koju spominjeveÊ Homer u Odiseji. Premanapisima rimskoga lijeËnika Galena(130. - 200.) Rimljani su igrali igrusliËnu rukometu koja se zvalaharpaston (Lipcsey, 2003.).Rukomet kakav danas poznajemorazvio se krajem XIX. stoljeÊa kadaje Konrad Koch razvio strukturu ipravila igre (Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000, 1993.-1999.).Hrvatska rijeË rukomet nastaje odrijeËi ruka, rijeËi koja, zapravo, uhrvatskome jeziku anatomskioznaËava cijelu ruku, dok uengleskome rijeË hand koja senalazi u nazivu handball, πto je(britanski) engleski naziv zarukomet, oznaËava πaku, dakle,zavrπni dio ruke koji sluæi zahvatanje. Prijevod rijeËi hand kaoruka u hrvatski jezik moguÊ je uodreappleenim sluËajevima, alianatomski se taj naziv odnosi naπaku, a ne na cijelu ruku. Drugi diohrvatskoga naziva nije poput ‹45

‹engleskoga rijeË ball (lopta), negose rabi praslavenska rijeË *metäti(metati, bacati, hitati) (Gluhak,1993., 407). Moderni rukometnastaje, zapravo, od tri sporta koji suse razvili nezavisno jedan o drugomuod Ëeπke hazene koja nastaje 1892.godine, danskog handbolda (danskinaziv za handball - rukomet) iz1898. te njemaËkog Torballa kojinastaje godine 1915. (Sports History- Team Handball, 2004).Igra bez kontaktaOdbojku je 1895. godine izumioWilliam G. Morgan na YMCA-u uHolyokeu, u saveznoj dræaviMassachusetts u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama. Morgan jekao osnovu uzeo tada vrlopopularnu njemaËku igru koja sezvala Faustball (Faust - stisnutaIgraË s loptomod kauËuka izplemenaAzteki ,3. st. pr. Kr.πaka; Ball - lopta) i razradio pravilaigre Ëiji je prvobitni naziv biomintonette. Morganov je cilj biostvoriti igru koja neÊe biti kontaktnisport i koja Êe imati malen rizikzadobivanja ozljeda. S obzirom nato da je cilj igre bio udariti loptuprije nego πto ona padne na zemlju,ime je u engleskome jeziku vrlobrzo promijenjeno u naziv volleyball(odbojka). Naime, rijeË volley dolaziod latinskoga glagola volare πtoznaËi letjeti, a rijeË ball, naravno,znaËi lopta. Dakle, loptu trebaudariti dok ona leti, prije nego πtopadne na tlo.Tcu'Chu - najstarijinogometPovijest modernog nogometa dugaje oko stotinu godina. Najranijioblik te igre potjeËe iz Kine i to izIII. i II. st. pr. Kr., a igra se zvalaTsu'Chu. Drugi oblik te igre, kojitakoappleer potjeËe s Dalekog Istoka, jejapanska igra kemari koja nastaje500 ili 600 godina nakon navedenekineske igre. Stari su Grci igrali igruepiskyros, a stari Rimljaniharpastum. Harpastum je ostaopopularan 700 ili 800 godina, aRimljani su tu igru donijeli uEnglesku. Meappleutim, upitno je je li taigra doista preteËa danaπnjegnogometa. Naziv nogomet uhrvatskome jeziku dolazi od rijeËinoga te kao i kod rukometa odpraslavenske rijeËi *metäti (metati,bacati, hitati) (Gluhak, 1993., 407).Engleski naziv nastaje spajanjemdvije baze - foot πto je stopalo, i ballπto je lopta.Prvi koπ bio jekoπara za breskveZa razliku od nogometa Ëija su sepravila razvijala tijekom brojnihgodina, koπarka je nastala 'u trenu'.Naime, godine 1891. Luther Gulick,voditelj odsjeka za tjelesni odgoj naSchool for Christian Workers, danaspoznate pod nazivom SpringfieldCollege u saveznoj dræaviMassachusetts u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama, zatraæio je odJamesa Naismitha, nastavnikatjelesnog odgoja, da izmisli igrukojom bi se studenti mogli baviti uzatvorenome prostoru zimskihmjeseci. Naismith je sjeo i sastavio13 osnovnih pravila igre koju jenazvao basketball, dakle koπarka, jerje cilj bio ubaciti loptu u koπ(odnosno, prvobitno u koπaru, i to zabreskve). Ideju za tu igru Naismith jedobio joπ iz svojih πkolskih danakada je igrao jednostavnu djeËju igrukoja se zvala duck-on-a-rock (patkana kamenu) (Swalgin, 2001.), a ciljjoj je bio pokuπati sruπiti 'patku' svrha velikog kamena bacajuÊi u njudrugi kamen.SkijanjeSkije su se prvobitno koristile zarad i transport. Najstarija verzijaskije pronaappleena je u ©vedskoj ipretpostavlja se da je stara viπe od4500 godina. Stoga su prve skije46

Ekipa JamesaNaismitha igrakoπarku 1892.vjerojatno koristili lovci i putnici,primjerice u sjevernoj Rusiji te uskandinavskim zemljama. Zaslugeza razvijanje skijanja u sportpripisuju se ljudima iz Telemarka,dijela Norveπke, poËetkom 17.stoljeÊa. RijeË skijanje dolazi odengleske rijeËi ski Ëije je podrijetlou staronordijskom jeziku od rijeËiski (koja je znaËila plosnati komaddrveta ili krplja, a podrijetlo vuËeod indoeuropske baze koja jeznaËila rezati (Encarta) WorldEnglish Dictionary, 1999, p. 1757).Kontinuirano nastajanjenovih sportovaDanas smo svjedoci nastankabrojnih novih sportova od kojih suneki veÊ postali i olimpijski, a nekisu na popisu onih koji to trebajupostati. Sve se viπe ljudi bavisportovima poput zmajarenja,odbojke na pijesku, rukometa napijesku, kite-surfinga i mnogimadrugima. ©teta je jedino πto jeukupan broj ljudi koji se bavenekom sportskom aktivnoπÊu ilitjelovjeæbom joπ vrlo malen, unatoËËinjenici da su spoznaje o doprinosubavljenja sportskim aktivnostima ilitjelovjeæbom zdravlju i ukupnojkvaliteti æivljenja poznate mnogima.Literatura:Encarta (World EnglishDictionary, (1999.), (str. 1757),London, Bloomsbury.Gluhak, A. (1993.), Hrvatskietimoloπki rjeËnik. (str. 407, 682).Zagreb: August Cesarec.Lipcsey, M. (2003.), A history ofteam handball. CalHeat - SF BayArea Team Handball Club,http://www.calheat.teamhandball/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=1&pag, 15.02.2003.Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000. (1993.-1999.),Team Handball, III. History.Microsoft Corporation. Version:9.0.0.0702.Random House Webster’sElectronic Dictionary andThesaurus, College Edition, Version1.0,1992, Reference SoftwareInternational.)SimoniÊ, A. (2000), Civilizacijskerazmeapplee znanja: misterije kulturetijekom povijesti. Knjiga I.Rijeka: Vitagraf, str. 49, 68, 90,191, 240.Sports history - team handball.(2004.),http://www.hickoksports.com/history/teamhand.shtml,Skinuto s mreæe: 10. 9. 2004.Swalgin, K. L. (2001), “Duck onthe rock”: the origins and mysteriesof basketball,Kinesiology, 33(1): 5-19.47

SPORT I DIZAJNVIZUALNI IDENTITET VIII. MEDITERANSKIH IGARADizajn- razina kulturezemlje domaÊinaPiπe Iva CerajKreativnost ioriginalnost,cjelovitost idosljednost dizajnaosigurali su splitskimigrama image visokogugleda, popularnosti iposlovnosti, kao imnoga priznanjaautorskom timu, spoËasnom odlukomMeappleunarodnog odboraMediteranskih igarada znak i zastavapostanu trajnaobiljeæja svih buduÊihigara mediteranskihzemalja48Vizualni identitet VIII.mediteranskih igara odræanih uSplitu 1979. godine predstavljaprijelomnu toËku u razvoju pristupavizualnom oblikovanju za potrebesportskih manifestacija u nas.Organizacija sportskog natjecanjazemalja mediteranskog bazena, do tadanajveÊeg meappleunarodnog sportskogdogaappleaja na naπim prostorima,zahtijevala je sustavan, dosljedan icjelovit pristup grafiËkom, vizualnom iprostorno-plastiËkom oblikovanju likaIgara u cjelini. Taj je pionirski pothvatsvojom profesionalnoπÊu i visokomkvalitetom dizajnerskih rjeπenja bitnopridonio estetskom, propagandnom iposlovnom uspjehu Igara u zemlji isvijetu, izazvavπi veliko zanimanjestruËne i πire javnosti. Potvrda je toodgovornosti uloge dizajna koja seoËituje upravo u stvaranju slike o raziniorganiziranosti neke sportskemanifestacije, a na poseban naËin o razinikulture zemlje domaÊina.Odgovorna uloga dizajnaDirekcija VIII. mediteranskih igaracjelokupan je posao oblikovanja povjerilaTimu za vizualne komunikacije Centra zaindustrijsko oblikovanje (CIO) u Zagrebus autorom znaka Borisom LjubiËiÊem usvojstvu art-direktora, te timom grafiËkihdizajnera - Stipom BrËiÊem, RajnomBuziÊ, Hrvojem Devideom, StuartomHodgesom i ostalim suradnicima.Oblikovanje sluæbene maskote povjerenoje Oskaru Kogoju uz suradnju grupestruËnjaka. Kreativnost i originalnost,cjelovitost i dosljednost dizajna osiguralisu Igrama image visokog ugleda,popularnosti i poslovnosti, kao imnogobrojna priznanja autorskom timu, spoËasnom odlukom Meappleunarodnogodbora Mediteranskih igara da znak izastava postanu trajna obiljeæja svihbuduÊih igara mediteranskih zemalja.GrafiËki je, dakle, dizajn imaoodgovoran zadatak da oblikovanjem ikreativnom uporabom osnovnih grafiËkihstandarda - sluæbenim znakom, sluæbenimlogotipom (ili nazivom Igara), sluæbenimpismom (ili tipografijom), programomboja, maskotom Igara, piktogramimapojedinih sportova, te ostalim vizualnimkomunikacijama (akreditacije, zastave,robno-propagandni asortiman i tomesliËno) - razvije prepoznatljiv lik Igara, tepomoÊu navedenih elemenata vizualnogkomuniciranja omoguÊi visoku razinuorganizacije i atraktivnost ovog velikogsportskog dogaappleaja.PriruËnik grafiËkihstandardaRadi postizanja æeljenog dignitetamanifestacije - koji se na poseban naËinostvaruje upravo kroz dosljednost uaplikacijama vizualnih konstanti -direkcija Igara izdala je PriruËnikgrafiËkih standarda i tako omoguÊilaispravnu i sistematiËnu primjenudizajnerskih rjeπenja, kako u sluæbenom,tako i u komercijalnom dijelu programa.PriruËnik, koji je namijenjen svimvrstama korisnika vizualnog oblikovanjaIgara, sluæi za upoznavanje s grafiËkimnormama, te kao vodiË za pravilnuuporabu svakog pojedinog grafiËkogstandarda, precizno prezentirajuÊioblikovna rjeπenja sluæbenih simbolaVIII. mediteranskih igara.

Olimpijski krugoviuronjeni u moreSluæbeni znak Igaraoblikovan je kao simetriËangrafiËki lik sastavljen od tri jednakakruæna elementa, pravilno povezana uniz. Navedena su tri kruga izvedena izznaka olimpijskih igara Ëija poveznica odpet krugova simbolizira pet kontinenatapovezanih istim duhom olimpizma.Mediteranske su igre, dakako,komornijeg karaktera, a jedinstvenupoveznicu zemalja sudionica predstavlja -isto more. Upravo na tragu ovihpromiπljanja, komunicirajuÊi i moto Igara(sport, prijateljstvo i mir na Mediteranu),dolazi do idejnog rjeπenja dizajna znaka -tri povezana olimpijska kruga uronjena umore. Upravo grafiËka igra koja titra nakrugovima, sugerirajuÊi efekt lomasvjetlosti u vodi, postat Êe onomnadaleko prepoznatljivom idejnovizualnomodrednicom znaka. Kodprimjene boje za znak, logiËno se javljamodra boja. U okviru sluæbenogprograma od 10 boja, ona ostajetemeljnom, odnosno prioritetnom bojommanifestacije, uz koju se u PriruËnikunadalje odreappleuju zelena, æuta, crvena isiva boja, te dopuπta koriπtenje bijele,crne i mat-srebrne - dakako, sve uzprecizne odredbe naËina njihovakoriπtenja i meappleusobnih kombinacija. Zarazliku od pojma znak, koji predstavljagrafiËku pojavnost, pojam logotip sastojise od sluæbenog naziva sportskemanifestacije, te u ovom sluËaju glasi:VIII. mediteranske igre, Split 1979., i tona jeziku domaÊina, francuskom iengleskom jeziku. Sluæbeno pismo Igara(ili tipografija) jest helvetica koju jeπezdesetih godina na jednostavan i ËistnaËin oblikovao πvicarski dizajner MaxMiedinger. Njeno je koriπtenje obvezatnou svim tekstovima, kako u logotipu, takoi kod ostalih vrsta tekstualnih opisa. UPriruËniku se detaljno odreappleuju grafiËkistandardi odnosa znaka i logotipa, Ëimese onemoguÊuju proizvoljne promjene, dabi se pri brojnim i raznovrsnimaplikacijama zaπtitila originalna vizualnakonstanta.Od piktograma do AdrijaneProgram Igara pretpostavlja i primjenuvelikog broja tiskanih materijala. StogaPriruËnik odreappleuje dopuπtene moguÊnostiformata i prijeloma teksta, kao imoguÊnosti izreza fotografija,osiguravajuÊi tako uskladbu razliËitihrjeπenja dizajna u oblikovanju raznolikogmnoπtva tiskanih materijala. ©to se paksimbola sportova tiËe, autorski se timodluËio na preuzimanje piktograma25 olimpijskih sportova kreiranih 1972.godine pod dizajnerskom palicom OtlaAichera za potrebe Olimpijskih igara uMünchenu, s dopunom za ragbi i skokoveu vodu. Za sluæbenu maskotu Igaraodabran je stilizirani oblik morskemedvjedice (lat. Monachus hermann),nekada Ëeste æivotinjske vrste domicilnogpodruËja Sredozemnog mora, da bi se ina taj naËin, putem dizajnerskog poljadjelovanja, pokuπala skrenuti paænjasvjetske javnosti i potaknuti spaπavanje teugroæene vrste. GrafiËki standardmaskote predstavlja dvodimenzionalnustilizaciju profila popularne „Adriane".Sistematskom primjenom lika maskote,kao i cjelokupnog vizualnog identiteta naniz potroπnih proizvoda, stvoren jesloæeni raspon komunikacijskogrekvizitarija i robnog asortimana Igara.Identitet igarakao urbani identitetI cjelokupan je gradski pejzaækvalitetno oplemenjen, posebice serijamaplakata na uliËnim punktovima, uzsluæbene zastave koje su svojimleprπavim, koloristiËkim nizovimapridonijele sveËanom ozraËju,upotpunjujuÊi tako prostorno-plastiËkuidentifikaciju Igara kojom se protkaocijeli grad. Tako se uloga dizajna uprocesu stvaranja vizualnog identitetaVIII. mediteranskih igara - osim zapotrebe samih Igara - mogla prepoznati ikroz sudjelovanje u stvaranju slojevitog ipovijesno bogatog urbanog identitetagrada domaÊina.49

SPORTSKA ARHITEKTURAODRÆIVA GRADNJA ©PORTSKIH GRA–EVINAKada Êe zapoËeti?Piπe Gordana GreguriÊ, dia50Ekologija se na razne naËine upliÊeu πport i πportske graappleevine. Ima ihtoliko da je, zapravo, gotovo nemoguÊenapraviti graditeljski zahvat (sfiziËki vidljivom ili nevidljivom gradnjom)koji bi zadovoljio baπ sve kriterijeekoloπke prihvatljivosti.Jesmo li na mjestu gradnje naruπili kakavekosustav? Jesmo li (i za izgradnjuzelenih πportskih povrπina) morali mijenjatireljef? Jesmo li upotrijebili materijalkoji neÊe naπkoditi prirodi? Jesmo liupotrijebili materijal i sustave koji Êenaπkoditi Ëovjeku koji boravi u /na πportskojgraappleevini? ©tete li nusprodukti pogonagraappleevine prirodi i Ëovjeku? Jesmoli se potrudili graditi tako da se πto manjeenergije troπi u eksploataciji πportskegraappleevine? Gomila je to pitanja, a maloih je, u stvarnosti, s potvrdnim odgovorom.Zbog relacija izmeappleu pojmova Ëovjek- zdravlje - πport, upravo bi πportska graappleevina,teren ili kompleks trebali bitiprototip odræive gradnje.Ciljevi energetski i ekoloπki odræivoggraditeljstva su: smanjiti gubitke toplineiz zgrade poboljπanjem toplinske izolacijevanjskih elemenata i povoljnim odnosomoploπja i volumena zgrade; poveÊatitoplinske dobitke u zgradi orijentacijomzgrade i koriπtenjem SunËeve energije;koristiti obnovljive izvore energije ipoveÊati energetsku efikasnost termoenergetskogsustava.Tim problemima ne bi trebao biti okupiransamo arhitekt - kao dizajner πportskegraappleevine, nego i druπtvo u cjelini (sobzirom na to da su do pojave javno-privatnogpartnerstva πportske graappleevine uvlasniπtvu lokalnih zajednica). U izradije novi TehniËki propis o uπtedi toplinskeenergije i toplinskoj zaπtiti kao i Pravilniko olakπicama za odræivu gradnju,koji bi poticali investitore da razmisle oisplativosti odræive gradnje.Razmiπljanje o odræivomMnoge bi se, u eksploataciji tehnoloπkimanje zahtjevne πportske graappleevine, moglekoristiti obnovljivim izvorima energijekao πto su sunce, vjetar, biogoriva isl. Pogotovo na priobalju. Sistem solarnihkolektora ili peÊ na biogorivo kojigriju sanitarnu i vodu kao medij za podnogrijanje, vjetroelektrana za potrebeelektriËne energije, dobro oblikovanjegraappleevine koje omoguÊuje dobru ventilaciju,a sprjeËava pretjeranu insolaciju idobili smo πkolsku dvoranu koja Êe moædau klimatoloπki kritiËnim danima posegnutiza standardnim izvorima energije.©to se tiËe otpadnih tvari, πportskegraappleevine nisu, u principu, te koje zagaappleujuokoliπ.Osim raznih πportskih dvorana tu sujoπ i prostori za πport na otvorenom, kojiobiËno djeluju sasvim prirodno i benigno,no mogu utjecati na okoliπ. Kako lijepoizgledaju Ëista, bijela, osvijetljenaskijaliπta. Ako nisu na visokom golomgleËeru (gdje ima prirodnog snijega kaou priËi), upitna je njihova 'ËistoÊa'. KrËenjeπume prvi je korak kojim se naruπavaprirodno staniπte i mijenja tlo. Zatim,umjetno zasnjeæivanje πto zahtijeva infrastrukturnisistem koji Ëine cjevovod,elektriËne instalacije i retencija vode.Snjeæni topovi? Za stvaranje snjeænihpahuljica potrebno je imati 'klicu' kristalizacije,a to su razni kemijski elementi ispojevi: srebrni jodid, kaolin glina, raznisapuni ili deterdæenti ili Ëak neke gljivice.Trenutno je najpopularniji aditiv suhismrznuti protein koji se dobiva iz bakterijekoja je Ëesta na drveÊu, travama, povrÊu.Noviji produkti su i tekuÊi polieterskisubstituirani triloksan koji djelujekao povrπinski agens πto smanjuje vodikoveveze meappleu molekulama vode iolakπava smrzavanje. Postoje i posebniaditivi koji su polibutilenska tereftalatnavlakna (podaci uzeti na straniciwww.skijanje.hr). »udesa! Pitanje je kakoona s vremenom djeluju na okruæenje.Zatim, sve modernija igraliπta zagolf. Na slici koja pokazuje bagere uradu vidi se priprema za golfaπko igraliπte.Nije to samo napraviti nekolikorupica, poπiπati travu - i udri lopticu!Zato su danas sve brojniji dizajnerigolfaπkih igraliπta koji kreiraju sve teneravnine i razne povrπine (trava, pije-

Zahtjevi modernog druπtva i novackao glavni pokretaË druπtvenihzbivanja, nisu, najËeπÊe, u skladus pojmom odræivogsak, voda). I sumnjam da sva ta silnatrava na desecima hektara moæe, samoπiπanjem, uvijek biti tako savrπena.Herbicidi, pesticidi, prihranjivanje…Nije onda Ëudno da su (iz ekoloπkih, ai iz financijskih razloga), Uredbom oodreappleivanju graappleevina od vaænosti zaRepubliku Hrvatsku od 2000. godine, igolfaπka igraliπta iznad 40 ha svrstanameappleu graappleevine vaæne za Hrvatsku, agolfaπka igraliπta manja od 40 ha, skijaliπtasa æiËarama, πportski i rekreacijskicentri od 5 ha naviπe, trebaju, priizdavanju lokacijske dozvole, suglasnostMinistarstva zaπtite okoliπa, prostornogureappleenja i graditeljstva.Agenda 21Pitanje odræive gradnje i razvojadruπtva u cjelini dugo je aktualno. Divizijaza odræivi razvoj Ujedinjenih narodadonijela je Agendu 21, koja daje smjerniceodræivog globalnog razvoja. Meappleutim,zahtjevi modernog druπtva i novac kaoglavni pokretaË druπtvenih zbivanja, nisu,najËeπÊe, u skladu s pojmom odræivog.Jedan koristan proizvod joπ uvijek za sobomostavlja nekoliko πtetnih nusproizvoda.A i sama Ëinjenica da bismo semorali vratiti u doba izuma vatre da bismoZemlji pruæili odmor - nije odræiva.Zato namjera ovog teksta ne ide premazabrani izgradnje ili ureappleenja nekihπportskih graappleevina i terena (koji su prethodnou tekstu uzeti samo kao primjeri,a ima ih joπ). Jednostavno, treba dobropromisliti o njihovoj prostornoj poziciji,opravdanosti i iskoristivosti te o energijipotrebnoj za njihovu eksploataciju.Sva struËna i druga pitanja molimuputiti na:HOO - Odjel πportske infrastruktureKriæaniÊeva 5, 10000 ZagrebTel.: 01/ 4610-117, 4622-633Fax.: 01/ 4622-635e-mail: gordana.greguric@hoo.htnet.hr51

FILATELIJA I NOGOMETPoËecinogometne igrei veze s filatelijomPiπe mr. sc. Stjepan Zdenko BrezariÊUpovijesti razvoja nogometne igrenalazimo podatke da prvu etapu Ëinerazne praigre, za koje postojioskudna dokumentacija, razni crteæi,drvorezi, kipovi, kamene ploËe i dr. veÊ koddrevnih Kineza, Japanaca, Grka, Rimljana,Indijanaca i ostalih starih naroda. U Kini jeigra koænatom loptom koju igraËi gurajunogama prvi put opisana oko 3000. pr.Krista. U Italiji su se u 15. i 16. stoljeÊuigrale dvije popularne igre loptom, u Firencioko 1490. godine plemiÊi su igrali calcio, astudenti u Padovi igru sliËniju ragbiju.Englezi su u srednjem vijeku takoappleerprakticirali igru loptom koju su na pokladniutorak igrale momËadi dvaju cehova poulicama i predgraappleima Londona. Kako jedolazilo do ugroæavanja graappleana igre su bileukinute 1314. Oko 1650. godine uEngleskoj je zabrana igre loptom ukinuta pase ona od 1700. brzo πirila po πkolama.PoËetak modernog nogometa nalazimo u1820-im i 1830-im godinama u engleskimjavnim πkolama, primjerice Eton, Harow,Winchester, Rugby, Chartehouse iWestminster. Druga etapa razvojanogometne igre poËinje 1863. kada se onaodvojila od praigre, potpuno se razdvojilaod ragbija i postala samostalnom sportskomigrom. Sredinom 19. stoljeÊa osnivanisu u Engleskoj prvi nogometniklubovi, a s poveÊanjem njihovabroja potreba zaorganiziranom igrompostojala je sve veÊa.Pravila koja je za tuigru 1862. napisaoM. Tringprihvatio jeveÊi dionovoosnovanihklubova 1863. i istesu godine osnovali uLondonu prvi nogometnisavez. Prvo natjecanjeodræano je za Engleski kup1871./1972., a prva“meappleunarodna” utakmica odigrana jeizmeappleu Engleske i ©kotske u Partickupokraj Glasgowa 1872. MeappleunarodnasudaËka organizacija (International FootballBoard) djeluje od 1882., a zajedniËki su je,u Manchesteru, osnovali nogometni saveziEngleske, ©kotske (osnovani 1873.), Walesa(1874.) i Irske (1880.). Meappleunarodninogometni savez (Federation InternationalFootball Association) osnovan je 21. svibnja1904. u Parizu u nazoËnosti predstavnikaBelgije, Danske, Francuske, Nizozemske,©vedske, ©vicarske i madridskog FootballCluba u ime ©panjolske. Engleskinogometni savez priznao je 1905. svihsedam saveza koji su osnovali FIFA-u ipostali njezinim Ëlanom. Sjediπte je uZürichu, a trenutno su u FIFA-u uËlanjena204 nogometna saveza sa svih kontinenata.Od osnutka do danas njezini ciljevi ostali suisti: pridonositi razvoju nogometa, jaËatiprijateljske odnose izmeappleu nacionalnihsaveza, boriti se protiv naruπavanja pravilanogometne igre i πtititi nogomet od neËasnihpostupaka. FIFA se od 1953. poteritorijalnom principu dijeli na πestkonfederacija: Europsku uniju nogometnihsaveza (UEFA), JuænoameriËkukonfederaciju (CSF), Srednju iSjevernoameriËku konfederaciju(CONCACAF), Azijsku konfederaciju(AFC), AfriËku konfederaciju (CAF) teKonfederaciju Oceanije (OFC).Svjetska nogometnaprvenstva u filatelijiNogomet, po svojojplanetarnoj i medijskojpopularnosti, u domenisportske filatelijedefinitivno pripada meappleunajËeπÊe izabrane filatelistiËkeskupljaËke teme. U svijetu gotovo inema zemlje koja nije izdala baremjednu marku s motivom nogometa, kaoπto sigurno nema vaænijeg natjecanja ilinogometnog dogaappleaja koji ne bi bio nafilatelistiËki naËin obiljeæen. Meappleutim,U domeni sportskefilatelije, nogometpripada meappleu najËeπÊeizabrane filatelistiËkeskupljaËke teme.Meappleutim, nogomet seprvi put pojavio ufilateliji tek 1924. kada jeUrugvaj nizom od tripoπtanske marke i nizompoπtanskih æigovaobiljeæio osvajanje zlatneolimpijske medalje naVIII. olimpijskim igrama uParizu. U relativnokratkom razdoblju,nogometni motivi postalisu i neizostavni dioizdavaËke djelatnostiHrvatske poπtenogomet se prvi put pojavio u filateliji tek1924. kada je Urugvaj nizom od tripoπtanske marke i nizom poπtanskih æigovaobiljeæio osvajanje zlatne olimpijskemedalje na VIII. olimpijskim igrama uParizu. Urugvajske tri marke s tematikomnogometa opet su se pojavile 1928. Od tadase pojavilo mnoπtvo poπtanskih maraka iobilje inog filatelistiËkog materijala snogometnom tematikom: povijestnogometa, svjetska prvenstva, kontinentalnaprvenstva, razna meappleunarodna natjecanja,stadioni, legendarni nogometaπi i slavnenogometne momËadi, a na pojedinimpoπtanskim izdanjima pojavljuju se inogometni suci.Svjetska popularnost koju uæiva nogometoËituje se i kroz izdavaËku djelatnostmnogih poπtanskih uprava koje uposljednjem desetljeÊu redovito izdajupoπtanske marke posveÊene nacionalnimprvacima u nogometu, poput Italije,Austrije, NjemaËke itd. Tematske zbirke usadræajnom pogledu predstavljaju52

cjelokupan filatelistiËki materijal koji semoæe podijeliti na viπe cjelina kojima suobiljeæena svjetska prvenstva, olimpijskeigre, regionalna i kontinentalna natjecanja,klubovi, nogometaπi pa sve do nogometnihstadiona ili sportske opreme nogometaπa.FIFA od 1930. svake Ëetvrte godineorganizira svjetsko nogometno prvenstvo -Kup Julesa Rimeta, u spomen nadugogodiπnjeg predsjednika Meappleunarodnognogometnog saveza. S obzirom na to da jena Svjetskom prvenstvu u Meksiku 1970.nogometna reprezentacija Brazila treÊi putosvojila Kup Julesa Rimeta, pokal joj jeostao u trajnom vlasniπtvu. Potom je FIFAdala izraditi novi pokal koji je prva osvojilatadaπnja reprezentacija SR NjemaËke, 1974.domaÊin i osvajaË naslova svjetskogprvaka, ali od tada niti jedna reprezentacijanije osvojila kup viπe od dva puta. Dosad jeodræano 18 svjetskih nogometnihprvenstava, a najviπe uspjeha imali sunogometaπi Brazila koji su pet puta bilisvjetski prvaci, Ëetiri puta Italija, tri putaNjemaËka, te po dva puta Urugvaj iArgentina, a jednom Engleska i Francuska.Hrvatske poπtanske markei nogometPrve nogometne utakmice na podruËjuHrvatske odigrali su joπ 1880. u ÆupanjiEnglezi, koji su se na taj naËin zabavljali ukrugu tamoπnje tvornice. Pojava nogometau Hrvatskoj vezana je uz dr. Franju BuËara,koji je 1893. u Zagrebu upoznao sportskujavnost s novom igrom, a na prijedlogSlavka Rutznera RadmiloviÊa nazvana jenogomet. Nogomet se najprije igrao u uHrvatskom sokolu u viπe gradova (Zagreb,Split), te u pojedinim πkolama (Karlovac).Hrvatski akademski πportski klub (HA©K)osnovan je 1903. i imao je i sekciju zanogomet, a iste godine je osnovan i PNI©K(Prvi nogometni i πportski klub). Potom jeuslijedilo osnivanje nogometnih klubovadiljem Hrvatske. Prva javna utakmicaodigrana je 1906. u Zagrebu izmeappleu HA©Kai PNI©K-a. Iako je Hrvatski nogometnisavez osnovan joπ 1912., zbog raznihnepovoljnih povijesnih i politiËkih okolnostitek je 1941. nogometni savez NezavisneDræave Hrvatske zatraæio i bio primljen upunopravno Ëlanstvo FIFA-e i pod njezinimpatronatom odigrao 15 meappleudræavnihsusreta. Meappleutim, nogometna reprezentacijaHrvatske kao izabrana vrste BanovineHrvatske poËela je nastupati veÊ 1940. iodigrala je Ëetiri utakmice. ReprezentacijaRepublike Hrvatske prvu je meappleunarodnunogometnu utakmicu odigrala u listopadu1990. u Zagrebu protiv SAD-a. Drugi putHrvatska je primljena u Ëlanstvo FIFA-enakon stjecanja neovisnosti, kaomeappleunarodno priznata dræava 1992.Hrvatska filatelija nije iznimka u odnosuna svjetske trendove pa je tako prvapoπtanska marka posveÊena nogometuizdana 1996. kada se hrvatska reprezentacijaprvi put plasirala na Europsko prvenstvo, uEngleskoj. Potom su redom bile izdanepoπtanskemarke kako suhrvatskinogometaπinastupali nasvjetskim ilieuropskimprvenstvima pase tako 1998.pojavila upoπtanskomprometu markaposveÊena SP-uu Francuskoj.Prvi nastuphrvatskihnogometaπa naSP-u u Francuskoj zauvijek Êe ostati zlatnimslovima upisan u povijest hrvatskognogometa, ali i u anale sportske i opÊepovijesti Hrvatske. U utakmici za treÊemjesto Hrvatska je svladala Nizozemsku,reprezentaciju koja je po mnogima prikazalanajljepπi nogomet na tom SP-u, sa 2-1, aDavor ©uker je postao najbolji strijelacprvenstva. Nakon senzacionalnog osvajanjatreÊeg mjesta u Francuskoj Hrvatska poπtaje promptno reagirala i veÊ u srpnju izdalablok od Ëetiri marke posveÊene bronËanomodliËju. Tijekom 2002. pojavljuju se dvijepoπtanske marke u povodu Svjetskognogometnog prvenstva u Japanu i JuænojKoreji, a potom i 2006., kada se SP drugiput igralo u NjemaËkoj. Hrvatska poπta je2004. godine izdala prvu hrvatsku okruglupoπtansku marku u povodu Europskognogometnog prvenstva u Portugalu.Na kraju spomenimo da je nogometnimotiv ipak prvi put zabiljeæen na doplatnojmarci Republike Hrvatske iz 1994. kada jebio izdan arËiÊ od 10 maraka posveÊen 100.obljetnici Meappleunarodnog olimpijskogodbora, meappleu kojima se nalazio i motivnogometaπa u akciji. Osim toga, nogometnalopta je i na marci iz 2000. koja je bilaposveÊena Olimpijskim igrama u Sydneyu,a Hrvatska poπta izdala je 2004. i marku upovodu obiljeæavanja 100. obljetniceFIFA-e. Prema tome, u relativno kratkomrazdoblju nogometni motivi postali suneizostavni dio izdavaËke djelatnostiHrvatske poπte Ëime se promovira hrvatskinogomet, ali i sport opÊenito na najviπimmeappleunarodnim natjecanjima.Hrvatski nogomet nastranim poπtanskimmarkamaHrvatski nogometni reprezentativcipostiæu zavidne rezultate na meappleunarodnojsceni po Ëemu su postali prepoznatljividiljem svijeta, ponosno predstavljajuÊi svojudomovinu u crveno-bijelim kockastimdresovima. Sukladno tome, i hrvatska senogometna reprezentacija naπla napoπtanskim markama diljem svijeta, odArgentine, Azerbajdæana, Francuske,Gambije, Komora, Kube, Konga,Madagaskara, NjemaËke, Nevisa,Mongolije, Francuske, Tunisa, Turske, pado Juæne Koreje ili Japana, bilo da suprikazani igraËi, hrvatska zastava ili naziv“Croatia”. Dakako da je to dobar pokazateljmeappleunarodne vrijednosti hrvatskihnogometaπa, Ëime se istodobno promovira iHrvatska opÊenito. Prva takva poπtanskaizdanja poËela su se uoËavati 1996. kada seHrvatska plasirala na Europsko prvenstvo uEnglesku, a nakon toga su uslijedila i inaizdanja, posebice nakon osvajanje bronce naSP-u u Francuskoj. Upravo takva izdanjasvode se pod pojam “Croatice” ipodrazumijevaju sva filatelistiËka izdanjainozemnih poπtanskih uprava, filatelistiËkihdruπtava, udruga i institucija koje se izravnoodnose na Hrvatsku, bilo da je rijeË opoπtanskoj marci, bloku, poπtanskomprigodnom æigu, omotnici, cjelini, eseju,maksimum karti, flamu ili dobrotvornojmarci.Literatura:1. Deportes sports, Domfil, Sabadell, ©panjolska,1995.2. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju,Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvoVinkovci, Tisak «Grahamfl, BrËko Distrikt,2001.3. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska 2005.,Nakladnik Lokas dizajn, Tisak Kerschoffset,Zagreb, 2005.4. Nogometni leksikon, Leksikografski Zavod“Miroslav Krleæa”, “Zrinski”, »akovec, 2004.5. Zlatna knjiga nogometa, Prosvjeta, Zagreb,1982.53

PUBLICISTIKAIz povijesti sportasolinske prodolineO sportu itradicijiO svim sportovimaJurica GizdiÊ piπe smnogo æara,povijesnih podataka,Ëitko i pitko, adokumentacijskefotografije vaæne sukao ilustracija ilipodsjetnik na ljude idogaappleajeZa prikupljanje iiπËitavanje povijesnih iarhivskih podataka osportu potrebno jestrpljenje, vrijeme, ali iljubav prema jednoj odnajvaænijih ljudskihaktivnosti. Sve to imaJurica GizdiÊ, koji je uknjizi “Iz povijesti sportasolinske prodoline”ujedinio svoje dvije strasti:arhivska istraæivanja ipisanje o sportu. Knjigazapravo predstavlja izborkolumni koje autorredovito objavljuje uSolinskoj kronici. I samSolinjanin, a prateÊi ipiπuÊi o sportu, najbolje jeupoznat sa sportovima kojisu se njegovali u Solinu isolinskoj prodolini.Knjigu zapoËinjepriËama o sportu u antici utadaπnjoj Saloni,pregledom povijesti sporta20. stoljeÊa na podruËjudanaπnjeg Solina. Sve jeilustrirano arheoloπkimpronalascima ipisanimpovijesnimdokumentima.Mnogo detaljnijepovijest sportaovog kraja GizdiÊispisuje od 1893.,kada je osnovanoprvo gimnastiËkodruπtvo. Prikazaoje razvoj ivaænost 26sportova, odgimnastike,nogometa,koπarke pa sve dokonjiËkog,jedriliËarskog iveslaËkog sporta.Zabiljeæio je uloge svihvaænih sportskih djelatnikakoji su omoguÊili da sportu ovom kraju diπe punimpluÊima. O svimsportovima piπe s mnogoæara, povijesnih podataka,Ëitko i pitko, adokumentacijskefotografije vaæne su kaoilustracija ili podsjetnik naljude i dogaappleaje. Dio5410 godina Kluba sinkroniziranog plivanjaDolfina - SplitSport Ëine sportaπiceAutor JuricaGizdiÊ u ovojnas knjiziupoznaje sljepotom,razlozima iuvjetovanostima ostanka iπirenjasinkroniziranog plivanja unasZnate li πto jedolfina? Dolfina jejedna od figura usinkroniziranomplivanju, ali i Klubsinkroniziranog plivanjaiz Splita o Ëijem 10-godiπnjem djelovanjupiπe Jurica GizdiÊ.Sinkronizirano plivanjeje najmlaapplea disciplinasportskog plivanjanamijenjena æenama. Ada sve ima svojupovijesnu utemeljenost iovaj put GizdiÊ detaljnorazraappleuje na poËetkuknjige. U poglavljima opoËecimasinkroniziranog plivanjau svijetu i Hrvatskoj,prvom izvoappleenjusinkroniziranog plivanjau Splitu, programima naprvenstvu Europe tepravilima natjecanjaautor nas upoznaje spravilima i kroz njih sljepotom, razlozima iuvjetovanostimaostanka i πirenja ovediscipline u nas.Povijest Klubasinkroniziranog plivanjaDolfina iz Splita poËinjeosnivaËkom skupπtinom1996. godine. Od togtrenutka GizdiÊ nasupoznaje s radom,natjecanjima, sudaËkomorganizacijom,sportskim aktivnostimai godiπnjim skupπtinamakroz desetogodiπnjupovijest kluba.Ono πto je moæda joπvaænije za povijestDolfine, ali i povijestsporta uopÊe, su podaciu drugom dijelu knjige.Prvo su pobrojanirezultati postignuti nadræavnim prvenstvima,meappleunarodnimnastupima, a zatim isudjelovanja narevijama i revijalnimprogramima. Posebno

Piπe Milena DragiπiÊknjige posvetio jesportaπima koji susudjelovali u ratovima,II. svjetskom ratu, anaroËito Domovinskomratu. Zanimljivo je da,piπuÊi o sportovima, piπei o tradicijskimsportovima i rekreacijikoji Ëine velik diopovijesti i kulturesvakoga naroda, a izkojih se sigurno raappleaodnos prema sportuuopÊe.Knjiga je veliËine21x27 cm na 228stranica, tvrdo ukoriËena.Prvo izdanje od 1000primjeraka izaπlo je unakladi Zvonimir Solind.o.o.. Po cijeni od 100kn moæe se nabaviti natelefon ravnatelja ©pireÆiæiÊa, 021/211-369.su izdvojeni nastupireprezentacije iplivaËice koje su bileËlanice ekipe Hrvatske.Nisu zaboravljene nitrenerice koje su radileu klubu. Jurica GizdiÊje svjestan da sport Ëinesportaπice pa su u knjiziabecednim redomnabrojane sve ËlaniceDolfine. Knjiga jebogato ilustriranafotografijama sportskihnastupa, ali i portretimasvih ljudi zasluænih zaopstojnost i razvojDolfine. TvrdoukoriËena na 125stranica veliËine 20,5x27 cm izdana je unakladi Klubasinkroniziranog plivanjaDolfina u 500primjeraka. Po cijeni od100 kn moæe se nabavitikod glavne trenericeVesne KljakoviÊ, natelefon 098/303-287.220 godinastreljaπtva uZagrebuSlike izstreljaËkeproπlostiU knjizi skupine autorai suradnika, koje jeokupio glavni urednikKruno SaboliÊ, dan jeupravo enciklopedijskiprikaz razvoja ivaænosti streljaπtva uZagrebuMalo koji sport ima takodugu tradiciju u naskao streljaπtvo. Zato jepisanje monografije o tojsportskoj grani bio vrlozahtjevan zadatak. Glavniurednik Kruno SaboliÊokupio je reprezentativnugrupu autora i suradnika,meappleu kojima su KreπimirAniÊ, Zdenko BatiniÊ,Ivanka Oæbolt, prof. dr. sc.Hrvoje SertiÊ, TihomirSertiÊ, Pero StojniÊ,Dubravko StrukiÊ, Zvonko©eb, Tomislav ©epec, Ante©pirelja, Franjo ©tigliÊ,Dragutin Vrbek i BrigitaZdenjak, koji su ureprezentativnoj knjizi “220godina streljaπtva uZagrebu”, uz podnaslovSlike iz streljaËke proπlosti,dali upravo enciklopedijskiprikaz razvoja i vaænostistreljaπtva u Zagrebu.Nastanak GraappleanskogstreljaËkog druπtva uZagrebu 1786. godine injegovo djelovanje autori sustavili u kontekstprosvjetiteljskih ideja drugepolovice 18. stoljeÊa, iakosu veÊ u 15. stoljeÊu krozrazne viteπke igreZagrepËani uæivali ustreljaπtvu. U godininastanka GraappleanskogstreljaËkog druπtva biljeæi sei prva zagrebaËka ustrojenastreljana. Prvo stoljeÊedjelovanja obiljeæili suveliki hrvatski uglednici, odbana Josipa JelaËiÊa, obiteljiPejaËeviÊ, OrπiÊ, PavlaHatza i mnogi drugi pa se,iπËitavajuÊi povijeststreljaπtva 19. stoljeÊa,moæe pratiti i povijestHrvatske.Posebno poglavljeposveÊeno je streljaπtvuizmeappleu dva rata, kada seosnivaju i streljaËka druπtvau VrapËu, Kustoπiji iMarkuπevcu. PoËetkom 20.stoljeÊa javlja se lovaËkostreljaπtvo, koje vrlo brzopoklonike nalazi i uZagrebu pa je poseban dioposveÊen i lovaËkomstreljaπtvu tog razdoblja,poËecima, organiziranju inatjecanjima kroz dekade20. stoljeÊa. U knjizi semogu pronaÊi i podaci osvim zagrebaËkimstreljanama. Zadnje pisanopoglavlje posveÊeno jestreljaπtvu nakon II.svjetskog rata i to od 1945.do 2006. godine. Tako segodinu za godinom moæepratiti razvoj i uspjehhrvatskog streljaπtva unutarbivπe dræave, te svesportaπe i njihove uspjeheod osamostaljenja Hrvatskedo danas.Bogato ilustrirana,zanimljivo napisana i lijepoopremljena, zasluæujemjesto u svakoj bibliotecisportskih zaljubljenika.Knjigu su izdali StreljaËkisavez Zagreba i Ars Mediad. o. o. VeliËine je 21,8x30cm, tvrdo ukoriËena, na 252stranice.55

OD OLIMPA DO OLIMPAPiπeGordana GaÊeπaGlavniu Hrvatskom olimn RIJEKA KANDIDAT ZA MI 2013.U sjediπtu Meappleunarodnog odbora Mediteranskih igara (MOMI)u Ateni, predstavnici HOO-a Ljiljana Ujlaki-©ubiÊ i grada RijekeIgor NaËinoviÊ predali su u lipnju dosje kandidature grada Rijekeza organizaciju 17. mediteranskih igara 2013. godine. Na gotovo300 stranica obraappleeni su svi segmenti organizacije te velike sportskemanifestacije, a predloæeno je da se natjecanja odræe u 11 gradovai opÊina Primorsko-goranske æupanije. Uz grad Rijeku kandidaturesu predali i grËki grad Volos te turski Mersin, a sirijska Lattakiaje odustala.n PRIMANJE ZA KAJAKA©ESVJETSKE PRVAKE»elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op u srpnju su primili kajakaπe osvajaËemedalja na SP-u u spustu na divljim vodamaEmila Milihrama, svjetskog prvaka udisciplini C-1 spust, te bronËane Igora GojiÊai Tomislava Lepana u disciplini 3 x C-1. »elnici HOO-a Ëestitali su hrvatskim divljevodaπimana velikom uspjehu, Ëime senastavlja tradicija svjetskih prvaka TomislavaHohnjeca i Tomislava CrnkoviÊa.Predsjednik Hrvatskog kajakaπkog savezaMarko ΔurkoviÊ zahvalio je HOO-u na potporii praÊenju kajakaπkog sporta.n ZLATNA TANA CARKOD »ELNIKA HOO-aHrvatska studentska konjiËka reprezentacijau sastavu Tana Car, Janka Kraπoveci Marko Hercigonja nastupila je od 8. do11. lipnja na Svjetskom konjiËkom studentskomprvenstvu u francuskom La Rochellu,gdje je Tana Car osvojila zlatnu medaljuu preponskom jahanju i postala prvanositeljica zlatne medalje na svjetskim konjiËkimprvenstvima u Hrvatskoj.Predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »opodræali su prijam za hrvatske konjiËke uspjeπnice, kojom prilikomsu joπ jednom Ëestitati na velikom rezultatu Tani Car, ali i reprezentacijikoja je takoappleer ostvarila velik uspjeh, zauzevπi Ëetvrtomjesto u preponskom jahanju.n HRVATSKI KICKBOXINGSAVEZ PUNOPRAVNI »LAN HOO-aOdlukom glavne skupπtine Svjetske sportske asocijacije (AG-FIS), 7. travnja je Svjetska kickboxing federacija primljena u punopravnoËlanstvo. Slijedom toga, a sukladno Statutu HOO-a, ËlanoviSkupπtine su jednoglasno izglasali primanje Hrvatskogkickboxing saveza u punopravno Ëlanstvo HOO-a, nakon 10 godinastatusa pridruæenog Ëlana.n 14. SJEDNICA SKUP©TINE HOO-aSkupπtina HOO-a na 14. sjednici odræanoj 10. srpnja donijela jeodluku o Izmjenama i dopunama proraËuna HOO-a za 2006. godinukojom se viπak prihoda u iznosu od 13,165.000 kuna rasporeappleujena sljedeÊe programske skupine i programe: nacionalnim sportskimsavezima raspodjeljuje se 5,300.000 kuna; program poticanjasporta lokalne razine dobio je 500.000 kuna; projekt Peking se uve-Êava za 5,474.000 kuna, a program angaæiranja trenera za 696.000kuna; program Hrvatske olimpijske akademije se uveÊava za50.000 kuna, dok je 300.000 kuna dodijeljeno Zakladi hrvatskihsportaπa koju su, odlukom VijeÊa HOO-a iz oæujka ove godine,osnovali HOO i Klub hrvatskih olimpijaca.»lanovi Skupπtine verificirali su Odluku o isticanju kandidatureRijeke za organizaciju 17. mediteranskihigara 2013. godine, a jednoglasnoje usvojen i Pravilnik o internojkontroli.n PREMINUO VASKO LIPOVACNakon duge i teπke bolesti u Splituje 4. srpnja 2006., u 76. godini, preminuoistaknuti hrvatski likovniumjetnik Vasko Lipovac. Lipovac je,meappleu ostalim brojnim i svjetski priznatimdjelima, autor spomenika DraæenuPetroviÊu u Olimpijskom muzejuu Lausannei. Spomenik je Hrvatskiolimpijski odbor darovao Meappleunarodnomolimpijskom odboru, a u Olimpijskimuzej je postavljen 29. travnja1995. godine.n MLADI PLIVA»I U HOO-uHrvatska juniorska plivaËka reprezentacijavratila se s juniorskog EP-a(srpanj, Palma de Mallorca) sa πestmedalja. Mario TodoroviÊ osvojio jedvije srebrne medalje na 50 i 100 mleptir, Dominik Straga dvije bronËanena 50 i 100 m leptir, a Ivan ToliÊosvojio je zlato na 50 m leappleno i broncuna 100 m leappleno.Na velikom uspjehu osobno su im Ëestitali i Ëelnici HOO-a, aZlatko Mateπa je na primanju rekao: "Vaπih πest medalja kao i zapaæeninastupi ostalih reprezentativaca dokaz su da hrvatsko plivanjeide u pravom smjeru te da rezultati Miloπa MiloπeviÊa, TomislavaKarla, Gordana Koæulja i Duje Draganje nisu sluËajnost, negoplod kvalitetnog i konzistentnog rada u savezu, klubovima, alipokazuje i kvalitetu struke".©estero reprezentativaca koji su nastupili na EP-u korisnici su Individualnogprograma posebne skrbi o mladim sportaπima HOO-a,a glavni tajnik Josip »op im je tom prigodom uruËio police zdravstvenogosiguranja sponzora HOO-a Sunce osiguranja.n HOO I KING ICT: 'KARIJERA NAKON KARIJERE'"Karijera nakon karijere" akcija je Hrvatskog olimpijskog odborai tvrtke KING ICT koja hrvatskim sportaπima donira obrazovniprogram ECDLBOX, Ëime sportaπi stjeËu europsku raËunalnu diplomuπto se upisuje u radnu knjiæicu.Tom su akcijom obuhvaÊeni olimpijski kandidati za OI Peking2008., sportaπi I kategorije i sportaπi korisnici programa individu-56

dogaappleajipijskom odborualne skrbi o mladim sportaπima. Pokazalo se da je interes hrvatskihsportaπa za ovakvo dodatno usavrπavanje i obrazovanje iznimnovelik, πto se vidi i po broju prijavljenih - Ëak 168.Ovakav naËin dodatnog obrazovanja i usavrπavanja pokazao sepraktiËnim za hrvatske vrhunske, perspektivne i mlade sportaπe kojiËesto ne mogu uskladiti svoje sportske obveze s dodatnim obrazovanjem.Prednosti akcije HOO-a i KING ICT-a "Karijera nakonkarijere" prepoznali su brojni hrvatski sportaπi, meappleu kojima su rukometaπDavor DominikoviÊ, stolnotenisaËi Zoran Primorac i SanjaPaukoviÊ, veslaËi Siniπa i Nikπa Skelin i Oliver Martinov, atletiËariIvana BrkljaËiÊ i Jurica GrabuπiÊ te boksaËi Marijo ©ivolija iVedran –ipalo.n JACQUES ROGGE POHVALIO AUTONOMIJU HOO-aPredsjednik MOO-a Jacques Rogge je, u povodu 49. svjetskog prvenstva ustreljaπtvu, 22. i 23. srpnja 2006. godine,boravio u dvodnevnom posjetu Hrvatskoji Zagrebu.Bio je to peti boravak predsjednikaRoggea u Hrvatskoj, tijekomkojeg je odræao radni sastanaks predsjednikom i glavnim tajnikomHOO-a Zlatkom Mateπom iJosipom »opom, a sastanku su nazoËilii Ëlanovi VijeÊa i Nadzornogodbora HOO-a te direktori i rukovoditeljiHOO-a.Zlatko Mateπa upoznao je Roggeas ustrojem i djelovanjemHOO-a, koji se bavi trima temeljnimprogramima: olimpijskimprogramom, nacionalnim sportskimsavezima i lokalnim sportom,a naglasak je stavio ne posebneprograme individualne skrbi omladim sportaπima koji se brinu o njih stotinjak te program angaæiranjatrenera kroz koji se financira rad trenera.Jacques Rogge Ëestitao je HOO-u na financijskoj autonomiji teistodobno odliËnim odnosima s Vladom, rekavπi da je HOO-a u jedinstvenojpoziciji unutar svjetske olimpijske obitelji, jer u Hrvatskojne postoji zasebno ministarstvo sporta nego HOO ujedinjujesve sportske funkcije, πto smatra pravim modelom. Rooge je pohvalioi velike uspjehe hrvatskih sportaπa rekavπi kako je upravonezamislivo da tako mala zemlja od 1992. godine osvoji 19 olimpijskihmedalja, spomenuvπi i ostale velike uspjehe hrvatskih sportaπana svjetskim i europskim prvenstvima i kupovima.n TROFEJ MOO-a SPORT I ZAJEDNICA Z©S-uU sklopu radnog sastanka s Ëelnicima HOO-a, predsjednikMOO-a Jacques Rogge uruËio je predsjedniku ZagrebaËkog πportskogsaveza Tomislavu ©epecu trofej MOO-a Sport i zajednica.Nagrada je to koju MOO dodjeljuje prema izboru nacionalnogolimpijskog odbora za osobit poticaj razvoju sporta u lokalnoj zajednici.ZagrebaËki πportski savez najveÊa je sportska udruga ËlanicaHOO-a koja svojim dugogodiπnjim kvalitetnim radom i suradnjoms gradskim sportskim savezima stvara uvjete za sudjelovanjesve viπe djece u sportskim aktivnostima.n ROGGE U MUZEJU DRAÆENA PETROVIΔAZa dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, predsjednika MOO-aJacquesa Roggea primio je i hrvatski predsjednik Stjepan MesiÊ tezagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ, ujedno i predsjednik Organizacijskogodbora 49. svjetskog prvenstva u streljaπtvu. PredsjednikMOO-a nazoËio je i sveËanom otvaranju SP-a u streljaπtvu22. srpnja na Trgu bana JelaËiÊa, a posjetio je i Muzej Draæena PetroviÊagdje su mu domaÊini bili roditelji hrvatskog koπarkaπa Biserkai Jole PetroviÊ.n PATRICK HICKEY NOVI PREDSJEDNIK EOC-aNa izvanrednoj izbornoj Skupπtini Europskih olimpijskih odbora(EOC), 29. srpnja 2006. u Rimu, za novog predsjednika kao jedinikandidat jednoglasno je izabran dosadaπnji glavni tajnik, IracPatrick Hickey. Naime, dosadaπnji predsjednik Mario Pescante usvibnju je dao ostavku jer je izabranza Ëlana talijanskog parlamenta i nemoæe jednako uspjeπno i odgovornoobavljati obje duænosti. Za novogglavnog tajnika izabran je TalijanRaffaele Pagnozzi.U svom programu koji je izniopred predstavnicima 48 nacionalniheuropskih olimpijskih odbora, meappleukojima su bili i predsjednik i glavnitajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op, Patrick Hickey istaknuo jedaljnji razvoj Olimpijskog festivalaeuropske mladeæi (EYOF), uæu suradnjus Europskom unijom na podruËjurazvoja sporta, borbu protivpretilosti europske mladeæi te jaËanjevlastitih financijskih marketinπkihsredstava.n SASTANAK HOO-a i OO MONGOLIJE»lanice VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden i Nada SenËarte savjetnik HOO-a Darko DujmoviÊ sastali su se 29. srpnja u Zagrebus glavnim tajnikom Olimpijskog odbora Mongolije JugderomOtgontsagaanom i predsjednikom StreljaËkog saveza MongolijeVanchigdorjom Otgondemberelom koji su u Zagreb doputovalina kongres Svjetske streljaËke federacije (ISSF).Delegacije su razgovarale o daljnjem razvoju meappleusobne suradnje,s obzirom na to da je sporazum o meappleusobnoj suradnji dvajuolimpijskih odbora potpisan prije dvije godine. Konkretno se razgovaraloo razmjeni struËnih osoba te angaæmanu i programimaKomisije za skrb o æenama u sportu u Mongoliji.Mongolska delegacija uputila je i sluæbeni poziv HOO-u za zajedniËkepripreme u Mongoliji sportaπa koji Êe nastupiti na OI uPekingu 2008. godine.n HRVATSKA DOMAΔIN RUKOMETNOG SP-a 2009.Izvrπni odbor Svjetske rukometne federacije (IHF) je na sjednici5. kolovoza 2006. u njemaËkom gradu Herzogenaurachu odluËioda Êe se Svjetsko prvenstvo za rukometaπe 2009. godine odræati uHrvatskoj. ‹57

‹U delegaciji Hrvatskog rukometnog saveza bili su predsjednik iglavni tajnik Æeljko Kavran i Damir Poljak, dopredsjednik ZoranGobac, rukometaπi Ivano BaliÊ i Vlado ©ola, a HOO su predstavljalipredsjednik Zlatko Mateπa i poËasni predsjednik HOO-a teËlan MOO-a Antun Vrdoljak."Ovo je bila velika pobjeda hrvatskog rukometa, sporta i cijeleHrvatske. Puno toga Êemo dobiti organizacijom ovog prvenstvakoje Êe biti najveÊi sportski dogaappleaj u samostalnoj Hrvatskoj", rekaoje predsjednik Mateπa.Osim Ëinjenice da je rukomet jedan od najpopularnijih sportova unas i da je Hrvatska domovina olimpijskih pobjednika isvjetskih prvaka, jedna od presudnih stvari jest i Ëinjenicada se Hrvatska dokazala i kao sjajan organizator velikihmeappleunarodnih natjecanja: EP-a za rukometaπe 2000. godinei SP-a za rukometaπice 2003. godine.Kandidati za organizaciju SP-a bili su joπ »eπka, GrËkai Rumunjska.n PRIJAM ZA MLADE STOLNOTENISA»E»elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op primili su 6.rujna 2006. godine dvojcu najperspektivnijih mladih stolnotenisaËa,Bornu KovaËa i Franu KoiÊa, koji su na nedavnomEuropskom kadetskom prvenstvu ostvarili izvrsnerezultate. U momËadskoj konkurenciji su osvojili srebro,a Borna je joπ osvojio zlato pojedinaËno i u paru te broncuu mjeπovitim parovima. "Izvrstan je to uspjeh hrvatskogmuπkog stolnog tenisa koji ukazuje na sjajnu budu-Ênost", rekao je Mateπa, pritom joπ jednom Ëestitavπi mladimuzdanicima hrvatskog stolnog tenisa.SljedeÊi nastup Borna KovaË ima u listopadu, za reprezentacijuEurope na momËadskom natjecanju kontinenata,a potom slijedi SP juniora u Kairu u prosincu.Primanju su nazoËili i trener kadetske reprezentacije Boris Bani-Ëek te predstavnici HSTS-a, predsjednik Ivo-Goran Munivrana,glavni tajnik Æarko RatkoviÊ i direktor muπkih reprezentacija HermanVukuπiÊ.n PROMOCIJA MONOGRAFIJE HOO-aU sjediπtu HOO-a u Zagrebu, 7. rujna 2006. godine predstavljenaje monografija Hrvatskog olimpijskog odbora "Na putu olimpizma:Hrvatski olimpijski odbor 1991 - 2006" autora Radice JurkinLugoviÊ, Zdenka JajËeviÊa i Ante DrpiÊa.Bogato opremljena fotografijama,monografija na 208 stranicaobuhvaÊa razdoblje od idejeolimpizma u Hrvatskoj do danaπnjihdana. ObuhvaÊeni sudramatiËni trenuci osnivanjaHOO-a te kronologija vaænijihdogaappleanja, kako na meappleunarodnomtako i na domaÊem planu.Monografija na jednom mjestusaæima sve nastupe, rezultatei medalje hrvatskih sportaπana zimskim i ljetnim olimpijskimigrama od Albertvillea1992. do Torina 2006. godine.Osim troje autora, promocijimonografije nazoËili su i ËelniciHOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op te Darko DujmoviÊ kao recenzentmonografije, dok je JuraOzmec bio sluæbeno sprije-Ëen.