44 V/104, 8. svibnja 2,,3.s,v,j,e,t,s,k,i , ,,,,,,,,,,,NizozemskaU Rijksmuseumupronađenazbestijekom restauratorskihradova,koji traju odprošle godine, krajemtravnja u prostorijamaamsterdamskogaRijksmuseumapronaðen je azbest,kancerogena tvar. Sveprostorije, ukljuèujuæii onu u kojoj se nalazislavna RembrandtovaNoæna straža, za javnostsu zatvorene istogadana. Jedno krilo zgrade,tzv. Philipsovokrilo, otvoreno jenakon samo nekolikodana, 3. svibnja, jer je utvrðeno da nepostoji nikakva zdravstvena opasnostza posjetitelje. Philipsovo krilo ostatæe otvoreno do 25. svibnja, a u tom æerazdoblju publici ponovno biti dostupnaizložba Hendrick Goltzius: Drawings,Prints and Paintings, a ujedno æe bitipredstavljena izložba Jeana-EtienneaLiotarda (1702.-1789.) te zbirka umjetnostiAzije. Glavna zgrada muzeja, ukojoj su izloženi Rembrandtovi radovi, izsigurnosnih mjera do daljnjeg æe ostatizatvorena za zaposlene i za javnost, anjezino se otvorenje planira za prosinacove godine. Mnogobrojna djela iz zbirkeRijksmuseuma trenutaèno se nalaze udrugim muzejima, a radovi koji bi definitivnotrebali biti okonèani 2007. godineiznosit æe oko deset milijuna eura.ŠpanjolskaGoya ili sinJavier?adovi slikara Francisca de Goyey Lucientesa (1746.-1828.), tzv.crne slike, spadaju meðu najvrjednijeblago madridskoga muzeja Prado.Španjolski povjesnièar i profesor nasveuèilištu Complutense, Juan JoséJunquera, u jednoj studiji u struènomèasopisu Descubrir el Arte navodi kako suumjetnièka djela zapravo radovi GoyinaGoya, autoportretsina Javiera. Muzej Prado odbacio jeizjavu profesora Junquere uz tvrdnjukako je Junquerina studija nepotpunai neuvjerljiva. “Crne slike” prikazujumraène vizije koje je Goya naslikao nazidovima jednoga ljetnikovca koji senalazi u blizini Madrida, a koje su kasnijeprenesene na platno. Junquera svojutvrdnju podupire èinjenicom da su seneke slike nalazile na gornjem katu ljetnikovca,koji je izgraðen tek nakon štoga je Goya napustio. U vrijeme dok jeslavni slikar ondje stanovao, postojala jesamo jedna etaža, osim toga, u to se vrijemenigdje ne spominju ta djela. “Èak iako se dokaže da ulja nisu Goyini radovi,ona ni u kom pogledu neæe izgubiti navrijednosti”, izjavio je Junquera, kojiujedno smatra da je Goyin unuk Marianoslavnom umjetniku pripisao autorstvo.Buduæi da nije bilo zainteresiranih zakupnju ljetnikovca, Mariano je slikeizdavao za djedove.Gioia-Ana UlrichVelika BritanijaVelika BritanijaVelika BritanijaUmjetničkaUkradeniSadamovi dvojnicidjela u WC-uri slike Van Gogha, Picassa iGauguina, koje su 26. travnjaukradene iz galerije Whitworth Artu Manchesteru, nekoliko dana kasnijepronaðene su u cijevima jednoga javnogWC-a, u neposrednoj blizini galerije.Slike su navodno pronaðene uz pomoæanonimnog poziva, a na njima se nalazilaporuka koju su vjerojatno ostavilipoèinitelji i u kojoj se navodi kako sudjela ukradena samo s namjerom da seupozori na loše osiguranje u toj galeriji.Prema navodima struènjaka remek-djela,èija je vrijednost procijenjena na milijunbritanskih funti, pretrpjela su manjaošteæenja uslijed kiše. Rijeè je o slikamaFortifikacija Pariza s kuæama (1878.)Vincenta van Gogha, Pejzaž Tahitija(izmeðu 1891. i 1893.) Paula GauguinaGauguin, FortifikacijaVan Gogh, Pejzaži Tahitijate Siromaštvo (1903.) Pabla Picassa.Britanski muzeji veæ su godinamana meti kraða, a prema izvješæubritanskih novina Guardian, godišnjašteta prouzrokovana umjetnièkimkraðama kreæe se izmeðu 450 i 750milijuna eura. Mišljenje struènjaka oovoj posljednjoj kraði u Manchesteruuvelike se razlikuje: prema navodimaglasnogovornice galerije kraðu supoèinili profesionalci, a Andrew Graham-Dixon, autor i voditelj BBC-jeve emisijeo renesansi, izjavio je kako su kradljivcibili veoma naivni ako su mislili da biuspjeli prodati svjetski poznata remekdjela.Picasso, Siromaštvoportretiz engleskoga dvorca Hever Castleu Edenbridgeu krajem travnja ukradenoje pet portreta-minijatura sprikazima škotske kraljice Marije Stuart,Thomasa Cromwella i nekoliko engleskihplemića. Vrijednost ukradenih portretaprocjenjuje se na oko 100 tisuća britanskihfunti, a otuđene su iz zaključane vitrinekoja se nalazila u spavaćoj sobi nekadašnjeengleske kraljice Anne Boleyn.Slike pripadaju značajnoj zbirci portreta udvorcu, a nastale su u vrijeme vladavinedinastija Tudor i Stuart. Dan prije krađeportreta spriječena je krađa mramornihukrasa iz talijanskoga vrta ispred dvorca.Hever Castle sagrađen je u 13. stoljećui u Engleskoj je poznat kao mjesto ukojemu je Anne Boleyn provela djetinjstvo.Anne Boleyn bila je druga suprugaengleskoga kralja Henrika VIII. koji joj jenakon tri godine braka dao odrubiti glavujer mu nije rodila sina i nasljednika, ujednojoj predbacujući incest i optužujući jeda je vještica.na audicijidok se pravi Sadam negdje dobroskriva, njegovi mnogobrojni dvojnicibili su u središtu pozornosti najednoj audiciji u Londonu za kazališnupredstavu o svrgnutom iraèkom predsjedniku,koja æe biti praizvedena na londonskomWest Endu u ljeto ove godine.No, nijedan od prijavljenih muškaracakoji fizièkim izgledom podsjeæaju naSadama nije uistinu bio njegov pravidvojnik. Kazališna ekipa koja pripremapredstavu imat æe mnogo poteškoæa upronalaženju najboljega “Sadama”, jer sumnogi prijavljeni premaleni, preveliki ilipredebeli u odnosu na pravoga Sadama,a osim toga, odabrana osoba treba imatii dara za glumu. ÈetrdesetdvogodišnjiRaj Kumar, koji je Sadama utjelovio ujednom BBC-jevu filmu, izjavio je kakoje ponosan što nalikuje ozloglašenomIraèaninu, no kako ujedno mora biti jakooprezan zbog svoje sliènosti s trenutaènonajtraženijim èovjekom na svijetu papo gradu ne hoda odjeven u Sadamovuodoru.
V/104, 8. svibnja 2,,3.45kolumnaNoga filologaAntika naheroNeven JovanovićSlika antike u koju škola umatalatinske i grčke nepravilne glagoletemeljito je sterilizirana i ispeglana,umivena i počešljana; to znači– aseksualna ili, u najboljem slučaju(jer dobar dio tekstova koji sadržespomenute glagole ipak govori oerotskome), normalizirana po ukusurecentnih, naglašeno – ili prisilno– heteroseksualnih stoljećadšarafimo na trenutak u nazivu“klasièna antika” pridjev od imenice.Pogledamo li pod poveæalomtako izdvojen pridjev, ustanovit æemoda “biti klasièan” znaèi “biti uzor” ili“biti mjerilo” – ili, u krajnjoj liniji, “bitivažan” za kasnija vremena. Zaista, uzor,mjerilo i važnost još se naziru kao nejasnesjenke u pozadini obrazovnih programakoji pokušavaju našoj djeci, na poèetku21. stoljeæa, uvaliti uèenje latinskogi grèkog kao smislenu aktivnost. Robakoju nude ovi nesretni akviziteri imasamo jednu manu: nije potrebna. Živimou jednom od modernih doba, jednomod onih vremena koja radije gledaju naprijednego natrag, jednom od vremenakoja vjeruju da su, usprkos svemu, bolja,naprednija i savršenija od svih prethodnih.Takva za klasike nemaju vremena;njima klasici mogu biti samo sinonim zagnjavažu.Antici je, dakle, danas bolje da nebude klasièna. Što da bude onda? Moglabi biti, recimo, lunapark drugosti.Klasični seksKad bi itko u školi klasiènost grèke irimske antike uzimao ozbiljno – kaouzor, mjerilo i važnost – brzo bi se našaou prilièno nebranom grožðu. Na primjer,ako bi htio pokazati uzornost antièkogpoimanja roda, spola i seksa. Tu su namGrci i Rimljani pripremili galeriju modelakoji se baštinicima širokog spektrakršæanskih nelagoda èine u najmanjuruku neobièni. Mjereno današnjimmjerilima, grèka i rimska norma bili subiseksualnost i “otvorene veze”: posveje prirodno i normalno da odraslog, oženjenogGrka seksualno uzbudi pogledna zgodnog mlaðeg Grka, a posjeæivanjemuških i ženskih prostitutki uobièajenaje i društveno prihvatljiva aktivnost.Grci su podrazumijevali da je veza Ahilejai njegova suborca Patrokla, èiju pogibijuAhilej u Ilijadi odluèi osvetiti, iako znada æe zbog toga i sam stradati, erotska.Sapfa je pisala o seksu meðu ženama i oženskoj žudnji. Alkibijad je flertovao saSokratom, a kad je ovaj pogledao “podogrtaè mladoga Harmida” “zapalio se ihtio iskoèiti iz vlastite kože” (što svedoznajemo iz Platonovih dijaloga; Platonje i sam bio u ljubavnoj vezi s Dionom,tiraninom Sirakuze). Katulova poezijapjeva o tisuæama poljubaca Lezbiji, ali io tristo tisuæa poljubaca medenim oèimaJuvencijevim. Pastiri iz VergilijevihBukolika imaju i deèke i cure, a sam jepjesnik Eneide, “klasik èitave Evrope”po rijeèima T. S. Eliota, bio žestoko zaljubljenu dva svoja roba. Napokon, krozsaèuvane dijelove Petronijeva Satirikonaneprestano se provlaèe èak dva ljubavnatrokuta, oba sa samim muškim akterima.Lunapark za odabraneAli to znaèi da problema nema!Grèka je i rimska antika, dakle, savršenprimjer civilizacije koja otpušta uzderodnim praksama, gdje su erotske ulogefleksibilne, gdje politika užitka i erosaneoptereæeno nadjaèava anatomske ifiziološke sluèajnosti?Nažalost, ne.Tektonske rasjeline koje razdvajajui ogranièavaju rodne pozicije u anticiteku drukèije nego u našoj kulturi, alipodjednako su duboke i teško premostive.Za antiku seks nije ništa loše,problematièno ili sramno – ali je bitnoasimetrièna aktivnost: tijelo jedne osobebiva penetrirano tijelom, odnosno falusom,druge; ovaj je odnos strukturiranhijerarhijski te je partner koji penetriraseksualno “aktivan”, dok je penetriranipartner seksualno “pasivan” (ma kojegspola bio). Seksualni je odnos tako èin, iznak, dominacije. (Ovakav je svjetonazorživ i živahan i u našoj civilizaciji, odliènouoèljiv u psovkama i uvredama, kojeonima koje želimo uvrijediti – bile tožene ili muškarci – dodjeljuju “seksualnopasivnu” ulogu.)Nadalje, slobodu odabira rodnih praksiantika na razlièite naèine uskraæujeèitavim društvenim skupinama. Golemdio antièke populacije èinili su robovi;robovi nemaju vlast nad vlastitimtijelom, što znaèi da ihgospodari mogu i seksualnoiskorištavatikako godprohtiju.Takoðer,golemdio antièkepopulacijeèinilesužene;antièkasudruštva,prvo, patrijarhalna,štoznaèi da i slobodužena (i slobodukretanja, i slobodudjelovanja, i slobodu odabirapartnera) ogranièavaju na raznenaèine. Pa i nad svojim tijelima antièkežene imaju tek ogranièenu vlast – prostorslobode drastièno sužavaju èestetrudnoæe, sa svim rizicima i problemimakoji u predmodernim društvima iznjih proizlaze. Tako antièka seksualnasloboda ispada slièna antièkoj atenskojdemokraciji: usprkos lijepom imenu, toje privilegija relativno malog broja muškaracas punim graðanskim pravima.Rimski PlayboyPostoji još jedan problem u vezi srekonstrukcijom antièke rodnosti i seksualnosti.Taj je problem isti onaj kojimuèi ukupno prouèavanje antike: problemizvora.Naime, kako znamo što su Grci iRimljani mislili o seksualnosti? Na raspolaganjusu nam tek dvije skupineizvora: dokumentarni (arheološki nalazi– ukljuèujuæi i one kao što su natpisi,grafiti, slike na vazama) i književni. I jednii drugi oèuvani su nasumièno, èestoi fragmentarno. Za dokumentarne èestonemamo konteksta; književni do nasnisu stigli u izvornom obliku (nego nakonstoljeæa prepisivanja), a sve i da jesu– antièka je književnost, slièno modernoj“lijepoj književnosti” i “publicistici”,vrlo selektivna djelatnost. Želimo i pokušavamoiz antièkih književnih djelaoèitati antièku stvarnost, ili barem onošto su antièki ljudi mislili o stvarnosti.Naša je želja, meðutim, tlapnja; tamostoji zapravo ono što su antièki pisci ostvarnosti željeli reæi kad su odluèili govoritio stvarnosti, a ne o neèem zabavnijemili bitnijem. Sami su pak ti “antièkipisci” u velikoj veæini muškarci, i to dobrostojeæimuškarci: ne srednji, nego višistalež. Zato nam izvori govore mnogoo seksualnosti antièkih muškaraca, punopravnihgraðana iz elitnih krugova, onjihovim opsesijama drugim muškarcimai ženama, dok o seksualnosti žena antika– posebno antièka pisana rijeè – gotovoda šuti. Èak i kad pjesnici poput Katula iOvidija preuzimaju ženske uloge, progovarajuženskim ili ženstvenim glasom, toje feminiziranje u kojem nema ženskog:to je ženstvenost kako je zamišljaju muškarci.Da si predoèimo opseg onog što oantici ne znamo (i vjerojatno neæemoznati do izuma vremeplova) možemotek posegnuti za analogijom, i pitati se:kako bi neko drugo doba rekonstruiralo“naše” poimanje seksualnosti, kad bi todoba na raspolaganju imalo korpus dokazasastavljen, s jedne strane, od anegdotao seksualnim navadamarock zvijezda poputRolling Stonesai DavidaBowieja, as drugestraneodsoftpornglamurmagazinapoputPlayboya?Antika u 26 slikaNaš hipotetski uèitelj-entuzijastkoji želi na satu latinskog ili grèkogpredstaviti svijet antièke seksualnostisuoèit æe se, tako, s dvije vrstenebranog grožða. Za jednu su vrstu“odgovorni” oni o kojima govorimo:raspoloživa dokazna graða oskudna je iu samom startu frizirana. Drugu smo siskupinu problema pripremili sami: jeli u okviru strogo kontroliranog ritualakoji se naziva “školski sat” uopæe moguæenaèinjati temu spolnosti, posebnoizvan za to predviðenih rezervata (tipabiologije i “etike”)? Slika antike u kojuškola umata latinske i grèke nepravilneglagole temeljito je steriliziranai ispeglana, umivena i poèešljana; toznaèi – aseksualna ili, u najboljemsluèaju (jer dobar dio tekstova kojisadrže spomenute glagole ipak govorio erotskome), normalizirana po ukusurecentnih, naglašeno – ili prisilno– heteroseksualnih stoljeæa. Neæemotvrditi da se to èini namjerno, ali, premaprirodi ljudskog spoznavanja, èimizrièito ne istaknemo da je nešto drukèije,podrazumijevat æe se da to i nijedrukèije, da je isto kao i danas. Drugimrijeèima: ako, iz razloga pristojnosti,nesigurnosti ili obiènog neznanja,“djeèica” od nas budu slušala samo oantièkoj obitelji, ljubavi i seksu – bezisticanja ili uz minimaliziranje onog štoje kod obitelji, ljubavi i seksa drukèije– “djeèica” æe podrazumijevati da su toobitelj, ljubav i seks kakve ona poznajui kakve im njihovo društvo nudi kaonormu; podrazumijevat æe da je ono štoje za nas “iskošeno”, “nahero” i queer iza antiku isto takvo. Ali nije. Za antikusu nahero neke druge stvari.
- Page 2: 16 V/104, 8. svibnja 2,,3.kolumnaEg
- Page 5 and 6: V/104, 8. svibnja 2,,3.19razgovorDa
- Page 8 and 9: 22 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 10 and 11: 24 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 12 and 13: 26 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 14 and 15: 28 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 16 and 17: 30 V/104, 8. svibnja 2,,3.razgovorV
- Page 18 and 19: V/104, 8. svibnja 2,,3.3kolumnaJedr
- Page 20 and 21: V/104, 8. svibnja 2,,3.5info/najave
- Page 22 and 23: V/104, 8. svibnja 2,,3.7kolumnaKult
- Page 24 and 25: V/104, 8. svibnja 2,,3.9razgovornij
- Page 26 and 27: V/104, 8. svibnja 2,,3.11razgovorfu
- Page 28 and 29: V/104, 8. svibnja 2,,3.13esejljenos
- Page 30 and 31: V/104, 8. svibnja 2,,3.15razgovorne
- Page 32 and 33: 32 V/104, 8. svibnja 2,,3.glazbaPom
- Page 34 and 35: 34 V/104, 8. svibnja 2,,3.kazališt
- Page 36 and 37: 36 V/104, 8. svibnja 2,,3.kazališt
- Page 38 and 39: 38 V/104, 8. svibnja 2,,3.kritikaSm
- Page 40 and 41: 40 V/104, 8. svibnja 2,,3.kritikaSm
- Page 42 and 43: 42 V/104, 8. svibnja 2,,3.esejStvor
- Page 46 and 47: 46 V/104, 8. svibnja 2,,3.queer por