18 V/104, 8. svibnja 2,,3.vizualna kulturaAlmostGenuineFilip MesićU Hrvatskoj je očito nebitno što je netkodrugi upotrijebio svoj kreativni talent itrud te stvorio intelektualno vlasništvo,ma kako apstraktnim se činio taj pojamažu oni koji tvrde da u Hrvatskojbaš ništa ne funkcionira. U ovojzemlji se, ako ništa drugo, uspješnoprovode barem dvije razvojne strategije:“Sportom protiv znanja” i “Ljepotomprotiv pameti”. U takav koncept savršenose uklapa i sada veæ svima znana televizijskakoprodukcija Nove TV i èasopisa Storypod imenom Story SuperNova. Kao štoprilièi, sve sliènosti s novim ubikvitarnimidolima Nacije posjeduje i vizualni identitetemisije. I jedni i drugi su vizualnooèaravajuæi, ali odabrani prema mjerilimadubiozne etiènosti. Glavni aduti kandidata,sudeæi po mnogobrojnim porukamaobožavateljica i obožavatelja, postale sunjihove seksualne odlike, umjesto kredibilitetau nastupu i voðenju kakvog svojimprimjerom zagovaraju doajeni hrvatske voditeljskescene kao što su Helga Vlahoviæili Oliver Mlakar. Stoga ne treba èuditini etièka vrijednost logotipa ove emisije.U Hrvatskoj je definitivno in imati svojvlastiti plagijat. I to ne bilo kakav. Veæ jeodavno passé kopirati samo reklame velikihmultinacionalnih proizvoðaèa sportskeopreme, na red je došlo “posuðivanje”ukupnog vizualnog identiteta!Deutschland sucht denSuperstarTko malo bolje prati europsku televizijskuprodukciju, zacijelo je primijetioslièan logotip u emisiji njemaèke TVpostaje RTL. Rijeè je o svojevrsnom casting-showuu kojem gledatelji na slièannaèin odabiru tko æe od prijavljenih kandidatapostati nova pjevaèka pop zvijezda.Logotip i koncept emisije Deutschland suchtden Superstar autorsko su vlasništvo jednebritanske producentske kuæe po èijoj licencise održavaju slièna TV natjecanja iu nekoliko drugih zemalja. Naravno, StorySuperNova nije na tom popisu, no “autore”emisije to nije sprijeèilo u bespoštednomkopiranju logotipa. Pritom je kopiranjeizvedeno toliko doslovno da je razlika utipografskom smislu (a takva razlika bieventualno mogla biti dobar alibi za originalnost)uz uoèljivo mnogo truda svedenana minimum. Jer ako logotip prolazi nanjemaèkom tržištu, zašto onda njegoveblagodati ne bismo podijelili s našimsugraðankama i sugraðanima? Pritom jeoèito nebitno što je netko drugi upotrijebiosvoj kreativni talent i trud te stvoriointelektualno vlasništvo, ma kako apstraktnimse èinio taj pojam.Netko æe tvrditi kako je ovakva sliènostlogotipova sluèajna. No da su ovaj posaoodradili itekakvi znalci svjedoèi minucioznoprecizan odabir naslovne skladbe.Rijeè je o pop uratku švedske disco-revivalskupine Alcazar pod naslovom AlmostFamous. Svojom porukom ova pjesma seI tako, ponovonezamijećena, u sjeniniskih pobuda završava jošjedna priča o uspješnomhrvatskom plagijatu.Ona, već legendarna, oTelekomu i tenisicama bilaje ispričana pred Sudomčasti propagandističkestrukedoima kao da je pisana po narudžbi baš zaovu prigodu, stoga je pravo èudo kako se unaslov emisije uspio ugurati pojam koji usvojoj biti oznaèava zvijezdu u umiranju.Uspješan hrvatski plagijatNo, mnogo prije nego što je StorySupernova zasjala svojim varljivim sjajem,Nova TV tržištu je podmetnulasvoje jinglove kao svjež odmak od ustajaleHTV-ove koncepcije kreiranja meðutaka.Vizualno jednostavne najave emisija skarakteristiènim animiranim trakama nakojima stoje nazivi dana u tjednu “posuðene”su na neodreðeno vrijeme od njemaèkeTV kuæe ProSieben. Profesionalnavizualnost ProSiebena, uvjetovanaponajprije zakonima tržišta i borbom zagledanošæu, bila je siguran znak da je injihov website takoðer vrijedan kopiranja.Na prvi pogled sadržaji na adresama www.prosieben.dei www.ok-novatv.hr vizualnosu identièni. No, tada za oko zapnejedna tragikomièna nebuloza, nastala kaoposljedica prerevnosnog kopiranja: kakosu nazivi linkova u glavnom izbornikuProSiebenova websitea sazdani mahom odnekoliko rijeèi te ispisani u dva reda, NovaTV nije imala drugog izbora nego da svojenazive od jedne rijeèi, bez ikakva suvislogargumenta u oba reda ponovi, time zbuniprosjeènog korisnika i stvori dobru podloguza sprdnju u informatièkim krugovima.Website Nove TV k tome još nosi odlièjadvaju vodeæih hrvatskih informatièkihèasopisa, Vidi Web Top 100 i Bug Top50HR Web. S obzirom na to da su ove dvijeprestižne i renomirane nagrade u mnogoèemu(p)okretaèi hrvatskog cyberspacea,ovakav njihov odabir baca ljagu ne samona ugled tih èasopisa, prije svega u oèimastruke, nego relativizira vrijednost svihostalih laureata. Cijela ova prièa moguæaje, naravno, jedino u Zemlji èudesa u kojojkrovna nacionalna Internet organizacijaCARNet u jednom od svojih temeljnihdokumenata pretenciozno tvrdi da jeHR domena “temeljni element nacionalnogbogatstva i suvereniteta RepublikeHrvatske”.I tako, ponovo nezamijeæena, u sjeniniskih pobuda, završava još jedna prièa ouspješnom hrvatskom plagijatu. Ona, veælegendarna, o Telekomu i tenisicama bilaje isprièana pred Sudom èasti propagandistièkestruke. Ova, prije svega dizajnerskaprièa, zbog izostanka ozbiljnih dizajnerskihinstitucija u Hrvatskoj, a slijedomtoga i regulatornog sistema, bit æe uobliku anegdote preprièavana tek meðudizajnerima i informatièarima.
V/104, 8. svibnja 2,,3.19razgovorDaliborMatanićUmjetnost bez komforairector’s fortnight nazivje filmske smotre kojuveæ 35. godinu za redomorganizira Društvo filmskihredatelja (Societe des realisatursde films) u Cannesu. Podstalnim geslom Svi su filmovijednaki – Mi im moramo pomoæida takvi i ostanu, i ove se godineod 15. do 25. svibnja prikazujufilmovi iz razlièitih zemalja.Nakon nedavnog èlanstva užiriju dvaju meðunarodnihfilmskih <strong>festival</strong>a, ime DaliboraMataniæa spominjat æe se i uCannesu. Razlog je pomaloneoèekivan, njegov kratki igranifilm Suša.Kako se Suša našla na ovom<strong>festival</strong>u, odnosno kakvo je obrazloženjeizbornika za uvrštavanjetvog filma u program <strong>festival</strong>a?– Suša je u Director’s fortnightdošla krajnje nevino. Prijavilismo je legalno na vrijeme iljudi su se javili nedavno da bifilm htjeli vidjeti na <strong>festival</strong>u,i to je to, bez mita i korupcije.U silnim vijeæanjima okoprograma izvijestili su nasnaši kontakti da im se svidiofilm kao uznemirujuæi presjekunutarnje intime, a opæenito imje zanimljiv bio i cijeli konceptprojekta 6/6.Čini se da očekivanja rastu?– Bitno mi je samo da se filmprimijeti. Draga mi je koncepcijaDirector’s fortnighta, znam da jeHerzog uživao u tom programu.Opæenito u moru filmova kojise tih dana prikazuju na Azurnojobali, bitno je usmjeriti pozornostna film koji bi mogao bitipoèetak jedne velike i dugoroèneprièe.Istovjetne djevojačkeintimeNa prošlogodišnjim Danimahrvatskog filma Suša je odnijelaOktavijana za kratkometražniigrani film, a njezin snimateljBranko Linta i Kodakovu nagradu.Iako film traje samo 14minuta, predstavio si ga upravotako, kao početak jedne mnogo većefilmske <strong>priče</strong>.– Suša je 1/6, prvi od šestkratkih igranih filmova koji bina kraju, za pet do deset godina,trebali èiniti cjelinu, omnibus6/6. Šest razlièitih djevojakakoje žive živote na razlièitimlokacijama, geografsko-kulturološkirazlièiti ambijenti, aliistovjetne intime, isti unutarnjisvijet kojim se reagira na dogaðanjaoko njih.Koliko je jasna slika planiranihšest filmskih fragmenata ili je tosamo dugogodišnji plan u konturama,koji namjeravaš usputnoispunjavati idejama i sadržajem,i koji će, s obzirom na situaciju, usličnom ritmu biti i realiziran?– Sada znam što bi se trebaloosjeæati nakon svih šest dijelova.Vrijeme dogaðanja, društvenaokruženja i geografski elementiotkrivaju se tijekom ovih godinane odstupajuæi od poèetnoplanirane koncepcije. Ne znamkako æe se ekonomska situacijarazvijati, ali volio bih završitizadnju prièu negdje jako daleko.Kina je planirana da bude finalnadestinacija. Zato treba pronaæistranog partnera što prije. Tuse nadam da bi možda Cannesmogao zaigrati. Bitni detalji seotkrivaju s vremenom i u 2/6koju lagano pripremam, ovdjedosta pozitivno funkcionira nekakavfilmski work in progress…2/6 mi je namjera snimati uVukovaru i mislim da je to idealannastavak na napušteni Cresiz Suše. Zanimljivo jest i da samglumac uživao bih u takvu zadatku.Svih šest uloga razlièitihdjevojaka glumit æe ista glumica– Leona Paraminski.Kao svestran filmaš koji seokušao u raznim filmskim formama,tvoja usporedba <strong>kratke</strong> iduge igrane forme? Problemi iizazovi?– Kratka i duga filmska formaimaju isti princip. Možemoprièati o simbolici koju trebaizraziti u kratkom igranom filmusa što manje poteza kista, aliono najbitnije, osnovna ideja iemocije, na neki naèin se proporcionalnosmanjuju, odnosnopoveæavaju, ovisno o trajanjufilma. Zato mi je drago da se po<strong>festival</strong>ima sve to zove jednomrijeèju: film. Bitan je svijet kojiprikažeš, o kojoj minutaži jerijeè ne toliko. Osim kada doðedo komercijalnog što mislimda je isto krivo, nadam se da æejedan od 6/6 filmova zaživjeti ukinu, barem kao predigra nekomdugometražnom filmu.Film obnavljahumanizamGledajući tvoje igrane radoveprimjetno je da su ženski likoviu pravilu nositelji radnje. Prekonjih zadireš u društvene rascjepei sukobe, u Suši otkrivaš intimniprostor, prema nekim tvojimnajavama u sljedećem dugometražnomfilmu progovaraš o traganjujedne žene za ljubavlju. Moždafascinacija suprotnim spolom ilimožda pogodniji način filmskognaglašavanja onog, suptilnog, lirskog,prigušenog u svakodnevnomdodiru s realnošću. Koliko te tajdio ljudske prirode zaokuplja?– Ovo drugo je istina. Najvišeme zaokuplja život u filmu i ljudikoji ga žive. Iz toga se izvlaèidruštvo i devijacije u društvu.Žene su u našim patrijarhalnimsredinama sve ovo konfuzno,nemirno i tranzicijsko dobaNikša MarušićOdgovornost da se reagira navrijeme u koje živiš mora bitiuklopljen u poziv umjetnika.Nažalost, ta jednostavna misaou ovim krajevima postajedragocjena zbog prostituiranjaumjetnosti, naročito filmske,koja se događala unatragdeset godinagutale sve u sebe, sve frustracije,emocije. Inaèe suptilniji i“skriveniji” spol je nadograðenu dubinu s unutarnjim hororomkoji je apsolutno filmski zanimljivi meni bar privlaèan. Aliovo krizno doba utjeèe polakoi na muškarce i oni iz kamenanositelja postaju polako žrtve,što je tema nekih dalekih buduæihfilmova.Nedavno si bio i član žirija naHuman rights film <strong>festival</strong>u uGenevi, što se tamo moglo vidjeti ikakvi su dojmovi?– U kratkom razdoblju sambio èlan žirija na Sofijskomfilmskom <strong>festival</strong>u i Humanrights <strong>festival</strong>u u Genevi gdjesam bio svjedok probijanja iogoljenosti umjetnièkog izražajanekomercijalnih sredina dosame biti umjetnosti. PobjednikSofijskog <strong>festival</strong>a, igrani filmiz Maðarske, Pleasent days jestfilmski odgovor na vremenakoja proživljavamo mi u ovimtzv. sjebanim podruèjima i gdjepojam realnosti uznemirujeljudski duh do izljeva krajnjeanimalne agresije. U Genevi jebilo jako zanimljivo vidjeti kakofilmovi koji su odnijeli glavnenagrade, indijski i pakistanski,prkose svojim neokrnjenimhumanizmom globalizaciji ipreispituju vlastitu tradicijune bi li proèistili svoje korijenei emocije do neodoljivehumanistièke èistoæe. Mislimda film u ovim vremenima imanevjerojatnu snagu, usudio bihse reæi, više važnosti i snagenego ikada dosad. Samo je bitnahrabrost.Odgovornost umjetnostiKolika je zapravo snaga filmakao medija u promicanju ljudskihprava, odnosno ublažavanjaodređenih napetosti koje postoje udruštvu?– S obzirom na to da globalistièketendencije uništavajuprimarni humanizam, film jestnoseæa umjetnost koja mora prkositiodustajanju od humanogdjelovanja. I u sluèaju ratova, ali,još važnije, u sluèaju razvoja pojedinogdruštva, odgajanju mlaðihnaraštaja na humanistièkimprincipima, tu film može biti nesamo podsjetnik nego nekakvavrste šok-injekcije ne bi li senapredak odvijao u granicamanormale na grafikonu humanognapretka. Postavlja se samo perspektivafilmskog izraza, ide lise u naturalistièkom pravcu ili uataku na mane.Možeš li u tom kontekstu rećinešto o Finim mrtvim djevojkamai našem domaćem terenu?– Kako je ideja Finih mrtvihdjevojaka stara nekih šest,sedam godina, u poèetku su uprvom planu bile dvije lezbijke iproblemi oko njihove ljubavi, notijekom sazrijevanja projekta svese više kao nekakva gigantskaplanina u pozadini pojavljivaopojam društva koji kao da jepod udarcem bièa neko vrijemesmiren, onda se u sekundipovampiri i napadne. Filmkrajnje suptilno govori o nemirukoji se osjeæa meðu ljudimasvjesnih taloženja zla u nekakveskrivene police, haustore isvijesti da se to zlo kad-tadmože osloboditi, toènije da tozlo negdje postoji… Tranzicijaje posebno teška za Hrvatskujer vjeèno postoji borba sasamim sobom, vjeèan sukob Beè– Balkan, pri èemu negiranjejednog od ta dva elementadovodi do taloženja, spremanjafrustracija, neispunjenih emocijakoje se polako pretvaraju uneopravdano zlo. Tu film moraosjetiti ljudsku nemoæ dazaustavi sebe u neopravdanosti.Kada je riječ o ograničenojfilmskoj produkciji koja daje samonekoliko filmova godišnje, ali iostalim segmentima kulture kojinisu ništa produktivniji, smatrašli kako se ne može govoriti samo oizboru da se bude angažiran, negoo potrebi i odgovornosti, jer štoako ništa ne kažu oni koji su imaliprilike nešto reći?– Odgovornost da se reagirana vrijeme u koje živiš mislimda mora biti uklopljen u pozivumjetnika. Nažalost, ta jednostavnamisao u ovim krajevimapostaje dragocjena zbog prostituiranjaumjetnosti, naroèitofilmske, koja se dogaðala unatragdeset godina. No, nadamse da je gotovo. Nadam se dasu ljudi umorni od psovanjaidiotarija koje su mogli gledatiu kinima i da se osjeæa nekakavpoèetak opažanja vremena u kojemživimo ili mehanizama kojisu nas doveli u današnji sistemživljenja. Prevelika je unutarnjasnaga i nataloženi unutarnjisvijet u ljudima cijele ove nekomercijalneregije koja poèinjereagirati što je osnovni pozivumjetnosti. Èovjek koji raditako skup sport kao što je film,a ne mari za takve stvari, mislimda je zloèinac. S druge strane,ljudi æe jako dobro prepoznati,toènije osjetiti, reakciju, i zatosam za razliku od devijacijamentaliteta gdje sam gadno pesimistièan,vrlo optimistièan naneki gerilski naèin oko kulture uovim krajevima. Svatko tko želiraditi naæi æe naèina kako da tonapravi, jer umjetnost jest izrazkoji nosi maloprije spomenutuodgovornost. No, iako smo napokonbar u jednoj dobroj poziciji,u umjetnosti nema i nikadne smije biti komfora.
- Page 2: 16 V/104, 8. svibnja 2,,3.kolumnaEg
- Page 8 and 9: 22 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 10 and 11: 24 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 12 and 13: 26 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 14 and 15: 28 V/104, 8. svibnja 2,,3.festival
- Page 16 and 17: 30 V/104, 8. svibnja 2,,3.razgovorV
- Page 18 and 19: V/104, 8. svibnja 2,,3.3kolumnaJedr
- Page 20 and 21: V/104, 8. svibnja 2,,3.5info/najave
- Page 22 and 23: V/104, 8. svibnja 2,,3.7kolumnaKult
- Page 24 and 25: V/104, 8. svibnja 2,,3.9razgovornij
- Page 26 and 27: V/104, 8. svibnja 2,,3.11razgovorfu
- Page 28 and 29: V/104, 8. svibnja 2,,3.13esejljenos
- Page 30 and 31: V/104, 8. svibnja 2,,3.15razgovorne
- Page 32 and 33: 32 V/104, 8. svibnja 2,,3.glazbaPom
- Page 34 and 35: 34 V/104, 8. svibnja 2,,3.kazališt
- Page 36 and 37: 36 V/104, 8. svibnja 2,,3.kazališt
- Page 38 and 39: 38 V/104, 8. svibnja 2,,3.kritikaSm
- Page 40 and 41: 40 V/104, 8. svibnja 2,,3.kritikaSm
- Page 42 and 43: 42 V/104, 8. svibnja 2,,3.esejStvor
- Page 44 and 45: 44 V/104, 8. svibnja 2,,3.s,v,j,e,t
- Page 46 and 47: 46 V/104, 8. svibnja 2,,3.queer por