festival europske kratke priče - Zarez

V/104, 8. svibnja 2,,3.11razgovorfunkciju i svoj pozitivni efekt.Govorimo li o regijama kaonekim institucijama koje kaotakve traže da imaju potpunuautonomiju u odnosu na državnodjelovanje, da mogu sklapatimeðunarodne ugovore,da mogu ulaziti u kojekakveasocijacije, onda se tu postavljapitanje disproporcije izmeðuobjektivno danog stanja da jecijeli svijet i cijela konstrukcijajoš utemeljena na državama ina njihovu suverenitetu, a dase onda regija javlja kao subdržavnainstitucija koja želi sveprerogative države.Manjine Hrvatske imanjine regijeNo, još je nešto važno štomi se èini potrebnim reæi uovom kontekstu. Vrlo èesto,naime, uzimamo zdravo zagotovo da su multietnièke,multikulturne sredine, vrlotolerantne, otvorene za komunikaciju,šire integracijskeprocese, da nisu optereæenenacionalizmom, iskljuèivošæu,itd. Meðutim, mislim da totreba znanstveno istražiti ielaborirati, jer se pokazuje dasu nerijetko takve multikulturnesredine zasiæene stalnimpritiscima, stalnim dotocimanekih novih obrazaca ponašanja,kulture, itd. te da se oneunutar same te regije zatvarajuu taj mikroregionalni koncepti da èvrsto drže neka svojauporišta i da zapravo nisu takotolerantne na novopridošleèlanice. Vrijednosti suživotaspremni su podijeliti s onimakoje poznaju kao svoje susjede,s onima s kojima su veæuspostavili neki oblik multikulturnogživota i djelovanja,ali nove pridošlice, ljude kojine pripadaju tom etnièkom ilikulturnom krugu koji oni poznaju,odbijaju i za njih ostajuvrlo zatvoreni.U Hrvatskoj je upravo nakonsnažnih političkih prijeporausvojen Ustavni zakon o nacionalnimmanjinama. U kojojmjeri zakonska regulativa i praksazaštite manjina u Hrvatskojkorespondira s drugim zemljamaregije i na čemu bi se Hrvatskau neposrednoj budućnosti moralaposebno angažirati kada je upitanju zaštita manjina kako biu tom pogledu dosegla standarderazvijenih europskih demokracija?– Da najprije kažemo neštoo prednostima. Ono što nekedruge zemlje (posebno onena podruèju bivše Jugoslavije)nisu uèinile, a Hrvatska jest,je to da je uz one manjinekoje je imala u bivšem sustavuprihvatila i manjinekoje su nastale iz dijelovanekadašnjih konstitutivnihnaroda èije su skupine ostaleživjeti na njezinu tlu. Uz to,priznala je i pravo manjinamakoje prije nisu imali taj statuskao Židovi, Austrijanci,Nijemci ili Albanci, tako dadanas ima 16 manjina kojemogu uživati svoja prava nacijelom prostoru Hrvatske,ovisno o njihovoj organizaciji,broju pripadnika…, a što ipakutjeèe na ostvarivanje nekihnjihovih prava. Sada je, dakle,Hrvatska veæ u prednosti jerprava manjina usko ne vezujeuz teritorijalni principprava manjina, dakle samo uzautohtonu naseljenost kojunalazimo u mnogim državamaEurope, a isto tako ne razlikujestatusno tzv. nove i staremanjine.Hrvatskoj ovoga trenutkanedostaje sposobnost da sadašnjei buduæe imigracijskevalove prepozna i kanalizira usmislu buduæih odnosa prematim novim skupinama koji æese oblikovati i stvarati na tluHrvatske, razmišljamo li omanjinskim pravima kao dijeluljudskih prava. I njima æetrebati osigurati neka prava istvarati otvoreni model zaštite,iako to nije najpogodnijarijeè. Naime, èim spominjemoda netko nekoga treba štititito nije ravnopravan položaj.Treba iæi prema tome da supojedinci, dakle graðani ovezemlje, oni preko kojih se i zakoje se stvara model. Ali ne danetko stvara model za posebneskupine, nego dobar modelmože biti djelo samo svihtih skupina i svijesti da pomažuæijedni drugima stvaramošansu za našu sutrašnjicu.Decentralizacija upravnim aktimaOno što bi takoðer trebaloreæi, gledajuæi standardekoji postoje u razvijenimeuropskim demokracijama,jest da smo u nekim segmentimadali mnogo, pa èak i upitanjima uporabe jezika,organiziranja školskog sustava,itd. Ali sada dolazimo naonu drugu dimenziju kojanedostaje, a to je realizacijapravnih odrednica, odnosnoprava i obveza koje je državapreuzela prema manjinskimskupinama. Hrvatska, da bise približila standardima EUa,mora ponajprije radi samesebe razvijati decentralizaciju,u pravom smislu a ne formalnom.Pri donošenju pravneregulative mora imati u praksiprimjenjiv sustav od regulativedo provedbe da ne bi dolazilodo zastoja kada se preuzmuodreðene obveze. Primjerice,kad se naknadno utvrdi danema novca, razumijevanjaPrometejNabavite najčitanije knjige po sniženim cijenamaE. Murtić, Viva la muerte – grafi čka mapa, 50x70 cm, 15grafi ka10.000,00 knS. Kožul, Sakralna umjetnost bjelovarskog kraja 190,00 knGj. Baglivi, De fi bra motrice et morbosa; O zdravom životu120,00 knS. Kožul, Marrtirologij/ Terra combusta 120,00 knT. Kempenac, Nasljeduj Krista 100,00 knT. Kempenac, Barba, mešta od vatre 70,00 knJ. Ridley, Tito 150,00 knD. Janeković, Susreti s poviješću 70,00 knIvan Pavao II., Testament ua treće tisućljeće 100,00 knGrupa autora, Mijo Mirković120,00 knH. Burger, Sfere ljudskoga 70,00 knJuda Probuđeni-Peccator, Singularaitet sv. Trojstva ili povratakBogu50,00 knMordillat-Preier, Corpus Christi 80,00 knili mehanizama za zaštitu tihprava. Hrvatskoj taj pristupapsolutno nedostaje. Realnogledajuæi, èak ni Ustavni zakonnije donio nešto posebnonovog, jer se iscrpio u manjevažnoj dimenziji kao što jepolitièko predstavljanje manjina,a to uopæe nije temeljnopitanje. Temeljno pitanje jekoliko manjina ima utjecajana odluèivanje. Pri tome nekizastupnik više ili manje nijegarancija boljeg promoviranjaprava manjina, njihove zaštitei njihovih interesa. I dosadašnjaiskustva pokazuju, akoæemo pošteno analizirati, darezultati nisu bili baš naroèiti.Radna zajednica Alpe-Jadran osnovana je 1978.godine kao udruga pograniènihregija istoènoalpskog ipodruèja sjevernog Jadrana.Osnivaèi su joj bile dvije regijeiz Italije (Furlanija-JulijskaKrajina i Veneto), tri pokrajineiz Austrije (Gornja Austrija,Koruška i Štajerska) i dvijerepublike iz bivše Jugoslavije(Hrvatska i Slovenija), a kaopromatraèi u zajednicu ulazeSlobodna država Bavarska i pokrajinaSalzburg. Radna zajednicaAlpe-Jadran do danas seproširila i na dio podunavskogpodruèja tako da danas pokrivagotovo 700.000 km2 i obuhvaæablizu 40 milijuna stanovnika,što èini površinu i stanovništvonjezinih 17 èlanica– Baranye, Bavarske, Furlanije-Julijske Krajine, GornjeAustrije, Gradišæa, Györ-Moson-Soprona, Hrvatske,Koruške, Lombardije,Slovenije, Somgyja, Štajerske,Ticina, Trentina-Alto Adiga,Vasa, Veneta i Zale. Polazeæiod èinjenice da je prostorZajednice bio stoljetna pozornicasukoba izmeðu Istokai Zapada, ali i prostor mukotrpnoguèenja tolerancije iuvažavanja mnogostrukostikulturnog života stanovništvarazlièitog etnièkog, kulturnog,jeziènog i vjerskog nasljeðai nerijetko suprotstavljenogpovijesnog iskustva, Radnazajednica je s posebnim uvažavanjemugradila manjinskopitanje u temeljne odrednicesvog djelovanja.A. Manguel, Povijest čitanja 150,00 knJ. Ridley, Slobodni zidari 150,00 knČ. Prica, Bilježnice namjernog sjećanja II. 125,00 knP. Matvejević, Razgovori s Krležom (knjiga+CD) 150,00 knI. Supek, Na prekretnici milenija 140,00 knB. Perović, Teniske zvijezde 2001. 90,00 knA. Maalouf, U ime identiteta 155,00 knBiažić-Dean, Zlarin150,00 knI. Dragičević, Kina 499,00 knB. Horvat, Kakvu državu imamo, a kakvu državu trebamo125,00 knGerner-Arko, Svjedoci Krležina odlaska 130,00 knV. Velebit, Tajne i zamke II. svjetskog rata 145,00 knD. Jović, Jugoslavija 165,00 knH. Zinn, Terorizam i rat 130,00 knOdobravamo 20% popusta!Informacije i narudžbe:Naklada Prometej, Kaptol 25,tel/fax: 48 10 190e-mail: prometej@zg.tel.hrweb knjižara: www.prometej.net