festival europske kratke priče - Zarez

10 V/104, 8. svibnja 2,,3.razgovorMirjanaDominiMi i Drugiizdanju Instituta za migracijei narodnosti tiskanoje hrvatsko izdanjeknjige Manjine i prekograniènasuradnja u alpsko-jadranskomprostoru u kojoj je sabrano 12regionalnih studija izraðenihna temelju zajednièkogistraživaèkog pristupa u ulozimanjina u oblikovanju suživotai razvoju prekograniène suradnje.U sklopu projekta tretiranje aktualni i potencijalnidoprinos manjina u procesustvaranja novih integracijskihodnosa u suvremenoj Europi.O važnosti tog projekta govoriurednica hrvatskog izdanjaMirjana Domini, znanstvenasavjetnica u Institutu za migracijei narodnosti u Zagrebu.Upravo objavljena knjigaManjine i prekogranična suradnjau alpsko-jadranskomprostoru u izdanju Instituta zamigracije i narodnosti, svojevrsnaje kruna istoimenog projektarealiziranog u sklopu Radnezajednice Alpe-Jadran. Možeteli ukratko sažeti najvažnije rezultatetog projekta?– Kao prvo, možemo reæi dapoložaj i prava manjina, etnièkii nacionalni identitet, nacionalizam,migracije stanovništva,postaju kljuèni problemi s kojimase suoèava Europa u pokušajuizgradnje multikulturnogdruštva. Oni su naroèito uoèljiviu sadašnjem trenutku kadase Europska unija širi premaistoku, a istovremeno želi postiæii unutarnju integraciju.Samim time regionalna i prekograniènasuradnja je u zaštitiprava i položaja manjina jedanod glavnih mehanizama kojimase Europska unija služi da biostvarila stabilnost europskogprostora.Druga znaèajna vrijednostovog projekta jest razvijanjesvijesti, kako kod veæinskogtako i kod manjinskog stanovništva,o potrebi aktivnogdjelovanja u oblikovanju meðuodnosaizmeðu razlièitihskupina, promišljanja kanalakomunikacije kroz koji se nekiodnosi mogu ostvariti, odnosnokako postaviti taj model suživotaza manjinu i veæinu. Tonije samo pitanje pravne regulative,nego je to u prvom redupitanje svjesnog djelovanja. Toje u krajnjoj liniji na izvjestannaèin i pomak, naroèito u bivšimsocijalistièkim zemljamaprema civilnom društvu i vrednovanjei podizanje razinesvijesti da su ipak èovjek iljudske vrijednosti ono zbogèega se donose zakoni, zbogèega se promièu odreðena prava,a da pravo kao takvo nijesamo sebi svrha.Na kraju se može reæi daje jedna od posebnih vrijednostitakvih projekata, akorealno sagledavamo situacijuokrupnjavanja Europske unije,prisutnost kulturnih i integracijskihdeficita u europskimprocesima ujedinjavanja.Upravo kulturni obrasci, kojise prezentiraju kroz ovakveprojekte unutar regionalnihasocijacija kao takvih, ali i pojedinihregija njezinih èlanica,predstavljaju moguænost, izvorrazvoja jedne nove filozofije,filozofije suživota na europskomtlu, ali sutra i promišljanjau širim globalizacijskimpokretima kako saèuvati kulturu,jezièna obilježja, identitet,u posvemašnjem globalizacijskomtrendu.Manjine kao objektKljučna tema kojom se bavioprojekt bila je uloga i mjesto manjinau oblikovanju suživota iuspostavljanju kanala prekograničnesuradnje. Kakva je, dakle,u suvremenoj Europi ulogamanjina u tom pogledu? Može lise govoriti i o nekim specifičnimiskustvima i dosezima ostvarenimkroz regionalnu zajednicuAlpe-Jadran?– Kada govorimo o prekograniènojsuradnji, moramo najprijeodrediti o èemu je tu rijeè.Nerijetko, pogotovo u sklopuVijeæa Europe, Europske unije,kada se govori o prekograniènojsuradnji misli se na stvarnegranice izmeðu pojedinih subjekata.Meðutim, u okviru togprojekta obraðivali smo viðenjei odnos manjine u odnosu naveæinu i obratno, što znaèi dasmo govorili i onim ne-fizièkimgranicama, dakle onima kojepostoje kao jeziène barijere,granice u komunikaciji izmeðurazlièitih jeziènih skupina, granicei na neki naèin distance ukulturnim obrascima života itd.Prema mom mišljenju, cijeloiskustvo Radne zajednice Alpe-Jadran pokazuje da manjinemožemo shvatiti kao transmiterekulturalnih obrazaca.Oni, živeæi tijekom vremenazajedno sa drugim etnièkimskupinama, odnosno jednimveæinskim narodom koji nijeistovjetan kao oni, razvijajuveæ samim time neke obrascei naèin komuniciranja koji usebi spaja ono što još postojikao razlika izmeðu naroda kojedijeli državna granica, razlièitidruštveni sustavi i politièkarješenja, pravne dimenzije imnogi drugi elementi koje ipaksuverenitet države odreðuje uponašanju prema susjedima,drugim državama, širim zajednicama.Stojan ObradovićU sporazumima o manjinamazanemaruje se ono što je bitno– da sama manjina određujeza sebe ono što je njoj odinteresa za prekograničnusuradnju, koji su to sadržaji,koji oblici te da istovremenoaktivno djeluje u suradnjiHrvatskoj ovogatrenutka nedostajesposobnost dasadašnje i budućeimigracijskevalove prepozna ikanalizira u smislubudućih odnosaprema tim novimskupinama koji će seoblikovati i stvaratina tlu Hrvatske,razmišljamo li omanjinskim pravimakao dijelu ljudskihpravaTo je vrijednost koju jeradna zajednica Alpe-Jadranprepoznala i promovirala idejumanjine u smislu njihove sposobnostisteèene kroz trajanjeu vremenu i prostoru da usebi spajaju dvije kulture, dvajezièna izrièaja, da zapravofunkcioniraju kao transmiterii tako budu oslonac, pozitivnielement suradnje, èimbenik ane objekt suradnje.No, europsko, još uvijek dominantnopromišljanje pitanjamanjina u prekograniènoj suradnjina osnovi sporazuma, bilobilateralnim bilo multilateralnim,pokazuje da se na manjinei dalje gleda kao na objekt.Dakle, sporazum se potpisujeo manjinama da æe imati te ite moguænosti, prava komunikacije,odreðene privilegijeitd., što se tièe kontakata smatiènim narodom, što se tièeprotoka informacija, protokakulturnih dobara, a zanemarujese ono što je bitno da samamanjina odreðuje za sebe onošto je njoj od interesa za prekograniènusuradnju, koji su tosadržaji, koji oblici i da istovremenota manjina aktivno djelujeu samoj suradnji. A, uz to,moramo biti svjesni toga da,ako imate s jednom zemljomtakav bilateralni sporazumza jednu manjinu koja živi navašem tlu, to posredno možebiti diskriminacijski pristupu odnosu na drugu manjinu sèijom matiènom domovinomnemate takvu suradnju.U kontekstu ovog problemadrago mi je što mogu slobodnoistaknuti sporazum koji supotpisali Republika Hrvatska iRepublika Maðarska kao jedanod tih pozitivnih primjera gdjemanjina ima aktivnu ulogu istvarno je subjekt, a ne objektsporazumijevanja odnosnosudjelovanja u prekograniènojsuradnji.Dijalog neutraliziranapetostiKroz projekt se tretiraju socijalni,politički i kulturni okviriodnosa većine i manjine. Kakavje na tom planu optimalan odnoskoji promiče razumijevanje, poštivanjei dijalog?– Nema unaprijed zadanogokvira unutar kojega se neštomože odvijati i parametarapreko kojih se to odvija. Onošto treba uzeti u razmatranjei uvijek polaziti s te pozicijejest da su manjinska pravadio temeljnih ljudskih prava.Dakle, ako se promišlja položajmanjina i otvara dijalog s njima,ali to vrijedi, da se odmahrazumijemo, i za samu manjinukoja isto tako mora gledati nasvoja prava kao na dio ukupnogfundusa ljudskih prava, ondaznaèi da pravo manjine, npr.inzistiranje na pravu uporabemanjinskog jezika, predstavljanjezino ljudsko pravo kao štoi veæina ima pravo rabiti svojmaterinski jezik.E, sada dolazi ono drugo pitanjekako ostvariti i razviti dijalog.Ako nema razumijevanja,ako imamo stalno tu dimenzijuoni – mi ili vi – oni, onda odkomunikacije baš nema rezultata.Vi imate moguænost,kada veæ imate manjinu, dase uèe jedna i druga strana, aposebno se to odnosi na veæinuza koju je to velika šansa – jerona s obzirom na svoj položajima poziciju moæi iz koje odreðujemodele i okvire u komese nešto odvija, pravni sustav,gospodarski sustav itd. – da seuèi toleranciji. Prvo da se uèikako postoje drugi, razlièitipo svojim karakteristikama ipotrebama, da æe neuvažavanjetoga uvijek stvarati napetosti konflikt, da se može krozdijalog postiæi model da tofunkcionira, ali kroz taj dijalogi veæina može testirati sebe imože (što se podrazumijeva zamanjinu) propitivati svoj identiteti svoje kulturološke obrascete svoj vrijednosni sustavkoji æe zapravo stalno doraðivati.Razlika izmeðu veæine imanjine jest da veæina, nerijetkos pozicije moæi odnosnomase, zakljuèuje – to je takojer mi tako kažemo ili to jetako jer veæina nas tako misli.Možete imati i paralelne sustave,ali da izmeðu njih nemakomunikacije. Tek kada veæinashvati prednosti onog drugogi razlièitog, samo kroz takavoblik dijaloga i razumijevanjaotvara se prostor i stvara tajoptimalan okvir za suradnju,istovremeno neutralizirajuæione napetosti koje se najèešæedogaðaju iz nesposobnosti ilinehtijenja da se drugog sagledakao razlièitog.Koliko uopće politika regionalizmapridonosi razvoju izaštiti prava manjina?– Tu opet dolazimo naono pitanje govorimo li oregionalizmu i regijama kaoinstitucionalnim asocijacijamaili dimenziji djelovanja,ili govorimo o funkcionalnojdimenziji. Govorimo li o funkcionalnojdimenziji, onda jenormalno da oni koji su u povijestidijelili neko zajednièkoiskustvo, odnosno bili povezani,bez obzira na postojeæegranice, bilo prometom, bilosliènim naèinom proizvodnje,protokom ljudi, itd. onda onisvakako mogu imati svoju