Download (5Mb) - Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u ...

1.1. RENIN ANGIOTENZIN SUSTAV (RAS)Istraživanja Tigerstedta i Bergmana (1) još krajem 19. stoljeća ukazala su na ulogububrega u regulaciji krvnog tlaka. Ovi autori, izvodeći eksperimente na psima, pokazali su daintravenska aplikacija sirovog ekstrakta kore bubrega, kojoj su dali naziv ''renin'', rezultiraznačajnim porastom krvnog tlaka. Kasnija istraživanja Goldblatta i suradnika (2) pokazala suda suženje renalne arterije u psa dovodi do kronične arterijske hipertenzije. Nakon nizabezuspješnih pokušaja da se pasivnom imunizacijom životinja to stanje korigira, opada interesza dalja istraživanja RAS-a. Tek nakon otkrića angiotenzin konvertirajućeg enzima i uvođenjaradioimunološke analize renina ponovo je poraslo zanimanje za istraživanja uloge bubrega urazvoju arterijske hipertenzije. To je dovelo do otkrića čitavog niza enzima, peptida ikofaktora koji su izgradili koncept klasičnog renin-angiotenzin sustava ( RAS ) (3) (Slika 1.)kao niza međusobno ovisnih reakcija koje počinju s proreninom i završavaju nastankomangiotenzina. Tijekom vremena, bilo je sve više dokaza o povezanosti ovog sustava sasimpatičkim živčanim sustavom, prostaglandinskim sustavom i kalikrein-kinin sustavom (3).Rezultati novijih istraživanja ukazuju na postojanje potpuno novih peptida, enzima koji tvorete peptide, novih receptora i novih funkcija, već ranije detektiranih receptora unutar ovogsustava stvarajući tako novi koncept klasičnog RAS-a (4-11) (slika 2.).9