Socijal<strong>na</strong> i obiteljska pravaSocijal<strong>na</strong> i obiteljska prava8687Jeste liz<strong>na</strong>li?Kada se u ostalim državama Ëlanicama<strong>Europske</strong> unije odlazi u mirovinu?U <strong>EU</strong>-u ne postoji jedinstve<strong>na</strong> granica godi<strong>na</strong>života i rada za odlazak u mirovinu, već svaka državačlanica <strong>Europske</strong> unije to određuje za sebe. Takoje, primjerice, dob za odlazak u mirovinu za žene uSlovačkoj 55 godi<strong>na</strong>, a u Finskoj 68 godi<strong>na</strong> života.Ukoliko je neka osoba tijekom svog radnog vijeka radila u nekoliko država<strong>Europske</strong> unije, mirovinu će isplaćivati sve zemlje u kojima je radila, ali tek<strong>na</strong>kon što osoba <strong>na</strong>puni zakonom određenu dob za odlazak u mirovinu utoj zemlji. Primjerice, mirovinu iz Finske bi ta osoba počela dobivati kada<strong>na</strong>puni 68 godi<strong>na</strong>, što je granica odlaska u mirovinu u toj državi.Postoji li u <strong>EU</strong>-u beneficirani radni staž, koliko iznosimirovi<strong>na</strong> i je li u svim Ëlanicama jed<strong>na</strong>ka?Svaka država u Europskoj uniji za sebe određuje starosnu dob za odlazaku mirovinu. Visi<strong>na</strong> mirovine ovisi o uplati doprinosa tijekom radnog vijeka.Prosječ<strong>na</strong> mirovi<strong>na</strong> je 2007. u Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Litvi i Estonijiiznosila oko 3.000 eura godišnje, dok je primjerice u Austriji, Danskoj, Francuskoj,Luksemburgu i Švedskoj bila oko 14.000 eura godišnje. Izračun minimalnemirovine također varira u <strong>EU</strong>-u i ovisi o nizu čimbenika poput godišnjeinflacije, životnog standarda, rasta prihoda, bruto <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnom dohotku itd.Beneficirani radni staž nije česta pojava u radnim odnosima u <strong>EU</strong>-u već seotežani uvjeti rada kompenziraju visinom plaće i posebnim osiguranjima.Iako je odluka o rastavi braka ostvare<strong>na</strong> bilo gdje u <strong>EU</strong>-uautomatski priz<strong>na</strong>ta u svim članicama <strong>EU</strong>-a, rastavljenipar sudsku odluku može opovrgavati <strong>na</strong> domaćem sudu. u.8889Ukoliko graappleanin <strong>EU</strong>-a svoj radni vijek npr. provede20 godi<strong>na</strong> u NjemaËkoj, pet godi<strong>na</strong> u Austriji, a ostataku Bugarskoj, koja Êe mu država Ëlanica isplaÊivati mirovinu?Sve će mu države plaćati mirovinu, ovisno o uplatidoprinosa tijekom radnog vijeka. Zahtjev za mirovinomgrađanin <strong>EU</strong>-a podnosi u državi u kojojživi ili u kojoj je posljednjoj radio. Ta je državaonda odgovor<strong>na</strong> za obradu umirovljeničkog zahtjevai prikupljanje podataka iz svih zemaljau kojima je umirovljenik radio. Ukoliko nikadanije radio u zemlji u kojoj trenutno živi, umirovljenik se treba javiti<strong>na</strong>dležnim institucijama države u kojoj je zadnji put odrađivao radni staž.Tko pokriva invalidsku <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du ili mirovinuukoliko je državljanin jedne zemlje <strong>EU</strong>-aradio u drugim državama <strong>EU</strong>-a?Načini izraču<strong>na</strong>vanja invalidske mirovinerazličiti su od države do države, no dva su osnov<strong>na</strong><strong>na</strong>či<strong>na</strong> invalidskog osiguranja. U prvomslučaju, invalidska mirovi<strong>na</strong> ne ovisi ovremenskoj duljini osiguranja, ali je korisnikmorao biti osiguran u trenutku kada je <strong>na</strong>stalainvalidnost. Takva shema vrijedi u Češkoj, Estoniji,Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Latviji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.Građani koji su radili isključivo u ovim zemljama invalidsku mirovinudobivaju iz države gdje su bili osigurani u trenutku invaliditeta. U svimdrugim članicama <strong>EU</strong>-a invalidni<strong>na</strong> ovisi o godi<strong>na</strong>ma osiguranja –što je korisnik dulje bio osiguran, veća će mu biti mirovi<strong>na</strong>, čak i akou trenutku <strong>na</strong>stanka invalidnosti nije bio osiguran. Mirovinu će muisplaćivati sve države u kojima je bio osiguran. Isto pravilo vrijedi iza korisnike invalidskih mirovi<strong>na</strong> koji su radili i u jednim i u drugimzemljama: mirovinu isplaćuju sve zemlje u kojima je bio osiguran.6869
Socijal<strong>na</strong> i obiteljska pravaSocijal<strong>na</strong> i obiteljska prava90Mogu li se umirovljenici stalno <strong>na</strong>seliti unekoj državi Ëlanici <strong>EU</strong>-a i tko im u tom sluËajupokriva zdravstveno osiguranje?Ukoliko umirovljenik seli u državu u kojoj nemaumirovljenička prava, mora se javiti državi u kojojima zdravstveno osiguranje, kako bi on i njegovaobitelj dobili pristup zdravstvenom osiguranju udržavi boravka. Selidbom u drugu državu prestajezdravstveno osiguranje u matičnoj zemlji i prebacujese <strong>na</strong> državu boravka. Ukoliko umirovljenikne prima mirovinu u državi u kojoj živi, za njegovo zdravstveno osiguranje<strong>na</strong>dlež<strong>na</strong> je zemlja u kojoj je <strong>na</strong>jdulje radio, bez obzira gdje živi.Jeste liz<strong>na</strong>li?Prema istraživanju Eurobarometra, u 2009.godini <strong>na</strong>jviša stopa zaposlenosti zabilježe<strong>na</strong>je u Slovačkoj (62%), iza koje slijede Švedska(59%), Nizozemska (58%) i Češka (57%).Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranjada<strong>na</strong>s ima više od 180 miliju<strong>na</strong> Europlja<strong>na</strong>(oko 36% ukupnog stanovništva).PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/employment_social/missoc/db/public/compareTables.do?lang=enhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=849&langId=enhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/work/migrant-worker/faq/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/family/index_en.htm7071