Zaštita okoliša i korištenje energijeZaštita okoliša i korištenje energije5556Jeste liz<strong>na</strong>li?Je li u Europskoj uniji obavezno korištenještednih žarulja?Od 1. ruj<strong>na</strong> 2012. bit će zabranje<strong>na</strong> prodaja svihenergetski neučinkovitih žarulja, bez obzira<strong>na</strong> voltažu. Odluka o povlačenju s tržišta svihkonvencio<strong>na</strong>lnih žarulja donese<strong>na</strong> je kako bi sesmanjila emisija ugljičnog dioksida, koja je skonvencio<strong>na</strong>lnim svjetlom iznosila oko 15 miliju<strong>na</strong>to<strong>na</strong> godišnje. Naime, rasvjeta troši oko20% ukupne električne energije kućanstva, čija proizvodnja uzrokujeugljični dioksid. Efikasnom rasvjetom smanjuje se potrošnja električneenergije za oko 15%. Osim ekološke koristi, energetski učinkovitežarulje štede struju, traju do 10 puta dulje od konvencio<strong>na</strong>lnih i smanjujutroškove u kućanstvu, kako se procjenjuje, od 25 do 50 eura godišnje.Kako se može provjeriti je li odreappleeni proizvoappleaËzadovoljio ekološke standarde?Ekološka <strong>na</strong>ljepnica (tzv. Ecolabel) oz<strong>na</strong>ka je <strong>Europske</strong>unije koja se od 1992. dodjeljuje proizvođačima idavateljima usluga koji djeluju u skladu s ekološkimstandardima. Poz<strong>na</strong>ta kao „zeleni cvijet“, ova je<strong>na</strong>ljepnica vidljiva <strong>na</strong> pakiranju proizvoda i vrijeditri godine. Nekoliko tisuća proizvoda da<strong>na</strong>s nosi tajEuropska unija čak polovicu energe<strong>na</strong>ta za svojepotrebe mora uvoziti iz inozemstva, uz iznimkuDanske koja je neovis<strong>na</strong> o uvozu energe<strong>na</strong>ta.57logo. Kriteriji za dobivanje ove <strong>na</strong>ljepnice su iznimno strogi i temelje se<strong>na</strong> z<strong>na</strong>nstvenim studijama o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš, od proizvodnje do prodajesamih proizvoda ili usluga. Naljepnica se ne dodjeljuje proizvodimavezanim uz hranu, piće, farmaceutske proizvode i medicinsku opremu.Koliko Europska unija planira izdvojiti za aktivnostiu podruËju zaštite okoliša?Zaštita okoliša <strong>na</strong>lazi se visoko <strong>na</strong> listi prioriteta<strong>Europske</strong> unije s obzirom da se adekvatnimpolitikama i aktivnostima u ovome područjuistovremeno štiti kvaliteta života građa<strong>na</strong> iosigurava održivi razvoj <strong>Europske</strong> unije. Glavnifi<strong>na</strong>ncijski instrument za fi<strong>na</strong>nciranje aktivnostiu ovome području je program LIFEputem kojeg je od 1992. godine do da<strong>na</strong>s fi<strong>na</strong>ncirano više od 3.500projekata s ukupnim iznosom potpore od oko 2,5 milijarde eura. Iakosljedeća fi<strong>na</strong>ncijska perspektiva <strong>EU</strong>-a za razdoblje od 2014. do 2020.još nije usvoje<strong>na</strong> pa nije moguće <strong>na</strong>voditi iznose budućih izdvajanja zazaštitu okoliša, s obzirom <strong>na</strong> važnost ove politike za budućnost <strong>EU</strong>-a ičinjenicu da je u ovome području <strong>EU</strong> predvodnica <strong>na</strong> svjetskoj razini,za očekivati je da o<strong>na</strong> neće biti manja od dosadašnjih iznosa potpore.U razdoblju od 2001. do 2005. godine Europska unija je kroz programCARDS za zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila 12,5 miliju<strong>na</strong> eura. Krozpretpristupni fond ISPA Hrvatska je za zaštitu okoliša za 2005. i 2006.godinu dobila 30 miliju<strong>na</strong> eura, a od 2007. do 2013. kroz Instrument pretpristupnepomoći IPA čak 96,7 miliju<strong>na</strong> eura. Drugim riječima, u razdobljuod 2001. do 2013., Europska unija je za zaštitu okoliša u Hrvatskojizdvojila 137,2 miliju<strong>na</strong> eura, ne raču<strong>na</strong>jući ulaganje u regio<strong>na</strong>lne projektei pokretanje ekološke mreže Natura 2000 fi<strong>na</strong>ncirane iz fonda PHARE. 2U <strong>EU</strong>-u je zbog urbanizacije i izgradnje infrastruktureugroženo oko 42% sisavaca, 15% ptica i 52% slatkovodneribe, dok je oko 1000 biljnih vrsta pred izumiranjem.2 Primjeri projekata u području zaštite okoliša predstavljeni su u publikacijama “Zajedno za europskoda<strong>na</strong>s i sutra 1 i 2”. Publikacije su dostupne <strong>na</strong> zahtjev u Informacijskom centru <strong>EU</strong>-a a preuzeti ih možete is web stranice www.delhrv.ec.europa.eu.4849
Zaštita okoliša i korištenje energijeZaštita okoliša i korištenje energije58Kako <strong>EU</strong> potiËe korištenjesolarne energije?Europska unija potiče istraživanje i razvoj projekatao fotoćelijama već više od 30 godi<strong>na</strong>. Od2003. do 2006. kroz Šesti okvirni program <strong>EU</strong>-a zaistraživanje i tehnološki razvoj s više od 100 miliju<strong>na</strong>eura fi<strong>na</strong>ncirani su projekti istraživanja korištenjasunčeve energije, a taj se trend <strong>na</strong>stavio i kroz aktualniSedmi okvirni program. Usvojeno je i nekolikodirektiva <strong>EU</strong>-a o promociji korištenja obnovljivih izvora energije 2001.,2003. i 2009. koje preporučaju fi<strong>na</strong>nciranje takvih projekata iz strukturnihfondova. Da<strong>na</strong>s se u obnovljive izvore energije <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj i razini <strong>EU</strong>-aulaže oko 35 milijardi eura godišnje (2011). Time su se troškovi proizvodnjeenergije iz solarnih ćelija u zadnjih devet godi<strong>na</strong> smanjili za 60%. Prioritet<strong>EU</strong>-a je korištenje obnovljivih izvora energije od 20% do 2020. godine.59Kako se u Europskoj uniji štiteprirodni izvori pitke vode?Zaštita vodnih i morskih resursa i posebno izvorapitke vode, osnova je zaštite okoliša u <strong>EU</strong>u.U cilju zaštite ljudskog zdravlja i osiguravanjadostupnosti pitke vode svim građanima <strong>EU</strong>-a,Direktiva o pitkoj vodi državama članicamauspostavlja zakonsku obvezu praćenja kakvoćevode kroz 48 mikrobioloških i kemijskihparametara, obvezu redovite kontrole i informiranja javnosti o kvalitetivode. Svake tri godine države članice trebaju informirati Europskukomisiju o kakvoći vode, koja ih potom objavljuje <strong>na</strong> svojim internetskimstranicama. Time se štite ne samo potrošači diljem <strong>EU</strong>-a nego iprirodni resursi zemalja bogatih izvorima pitke vode poput Hrvatske.Jeste liz<strong>na</strong>li?Europska komisija u suradnji s 42 europskapartnera podupire projekt električnihvozila, Green eMotion, kojemu je svrhaolakšati komercijalizaciju električnihautomobila u Europi.PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/environment/<strong>na</strong>ture/<strong>na</strong>tura2000/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/energy/lumen/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/chemicals/index.htmhttp://ec.europa.eu/research/energy/eu/research/photovoltaics/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/water/index_en.htmEmisije ugljičnog dioksida u Europskoj uniji (8,2to<strong>na</strong> po glavi stanovnika) su manje od poloviceemisija po glavi stanovnika u SAD-u (19,3 to<strong>na</strong>),Australiji (17,7 to<strong>na</strong>) i Ka<strong>na</strong>de (16,9 to<strong>na</strong>).5051