101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ...
101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ...
101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Zaštita okoliša i korištenje energijeZaštita okoliša i korištenje energije5556Jeste liz<strong>na</strong>li?Je li u Europskoj uniji obavezno korištenještednih žarulja?Od 1. ruj<strong>na</strong> 2012. bit će zabranje<strong>na</strong> prodaja svihenergetski neučinkovitih žarulja, bez obzira<strong>na</strong> voltažu. Odluka o povlačenju s tržišta svihkonvencio<strong>na</strong>lnih žarulja donese<strong>na</strong> je kako bi sesmanjila emisija ugljičnog dioksida, koja je skonvencio<strong>na</strong>lnim svjetlom iznosila oko 15 miliju<strong>na</strong>to<strong>na</strong> godišnje. Naime, rasvjeta troši oko20% ukupne električne energije kućanstva, čija proizvodnja uzrokujeugljični dioksid. Efikasnom rasvjetom smanjuje se potrošnja električneenergije za oko 15%. Osim ekološke koristi, energetski učinkovitežarulje štede struju, traju do 10 puta dulje od konvencio<strong>na</strong>lnih i smanjujutroškove u kućanstvu, kako se procjenjuje, od 25 do 50 eura godišnje.Kako se može provjeriti je li odreappleeni proizvoappleaËzadovoljio ekološke standarde?Ekološka <strong>na</strong>ljepnica (tzv. Ecolabel) oz<strong>na</strong>ka je <strong>Europske</strong>unije koja se od 1992. dodjeljuje proizvođačima idavateljima usluga koji djeluju u skladu s ekološkimstandardima. Poz<strong>na</strong>ta kao „zeleni cvijet“, ova je<strong>na</strong>ljepnica vidljiva <strong>na</strong> pakiranju proizvoda i vrijeditri godine. Nekoliko tisuća proizvoda da<strong>na</strong>s nosi tajEuropska unija čak polovicu energe<strong>na</strong>ta za svojepotrebe mora uvoziti iz inozemstva, uz iznimkuDanske koja je neovis<strong>na</strong> o uvozu energe<strong>na</strong>ta.57logo. Kriteriji za dobivanje ove <strong>na</strong>ljepnice su iznimno strogi i temelje se<strong>na</strong> z<strong>na</strong>nstvenim studijama o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> okoliš, od proizvodnje do prodajesamih proizvoda ili usluga. Naljepnica se ne dodjeljuje proizvodimavezanim uz hranu, piće, farmaceutske proizvode i medicinsku opremu.Koliko Europska unija planira izdvojiti za aktivnostiu podruËju zaštite okoliša?Zaštita okoliša <strong>na</strong>lazi se visoko <strong>na</strong> listi prioriteta<strong>Europske</strong> unije s obzirom da se adekvatnimpolitikama i aktivnostima u ovome područjuistovremeno štiti kvaliteta života građa<strong>na</strong> iosigurava održivi razvoj <strong>Europske</strong> unije. Glavnifi<strong>na</strong>ncijski instrument za fi<strong>na</strong>nciranje aktivnostiu ovome području je program LIFEputem kojeg je od 1992. godine do da<strong>na</strong>s fi<strong>na</strong>ncirano više od 3.500projekata s ukupnim iznosom potpore od oko 2,5 milijarde eura. Iakosljedeća fi<strong>na</strong>ncijska perspektiva <strong>EU</strong>-a za razdoblje od 2014. do 2020.još nije usvoje<strong>na</strong> pa nije moguće <strong>na</strong>voditi iznose budućih izdvajanja zazaštitu okoliša, s obzirom <strong>na</strong> važnost ove politike za budućnost <strong>EU</strong>-a ičinjenicu da je u ovome području <strong>EU</strong> predvodnica <strong>na</strong> svjetskoj razini,za očekivati je da o<strong>na</strong> neće biti manja od dosadašnjih iznosa potpore.U razdoblju od 2001. do 2005. godine Europska unija je kroz programCARDS za zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila 12,5 miliju<strong>na</strong> eura. Krozpretpristupni fond ISPA Hrvatska je za zaštitu okoliša za 2005. i 2006.godinu dobila 30 miliju<strong>na</strong> eura, a od 2007. do 2013. kroz Instrument pretpristupnepomoći IPA čak 96,7 miliju<strong>na</strong> eura. Drugim riječima, u razdobljuod 2001. do 2013., Europska unija je za zaštitu okoliša u Hrvatskojizdvojila 137,2 miliju<strong>na</strong> eura, ne raču<strong>na</strong>jući ulaganje u regio<strong>na</strong>lne projektei pokretanje ekološke mreže Natura 2000 fi<strong>na</strong>ncirane iz fonda PHARE. 2U <strong>EU</strong>-u je zbog urbanizacije i izgradnje infrastruktureugroženo oko 42% sisavaca, 15% ptica i 52% slatkovodneribe, dok je oko 1000 biljnih vrsta pred izumiranjem.2 Primjeri projekata u području zaštite okoliša predstavljeni su u publikacijama “Zajedno za europskoda<strong>na</strong>s i sutra 1 i 2”. Publikacije su dostupne <strong>na</strong> zahtjev u Informacijskom centru <strong>EU</strong>-a a preuzeti ih možete is web stranice www.delhrv.ec.europa.eu.4849