101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ...
101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ... 101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ...
Zapošljavanje u EU-uTablica 3.Pregled ograničenja pristupu tržištu rada država članica EU-a za države koje su sepriključile EU-u 2004. i 2007.19 Mogu li graappleani Europske unije tražiti posao i raditiu bilo kojoj državi Ëlanici EU-a?Mogu. Sloboda kretanja radnika jedna je od četiri temeljne slobode jedinstvenogtržišta EU-a. No, u slučaju zemalja koje su pristupile EU-u 2004.odnosno 2007. godine, svaka je država članica mogla uvesti privremenoograničenje u pristupu tržištu rada odnosno razdoblje tijekom kojegsu građani tih zemalja još uvijek trebali radnu dozvolu za države koje suuvele to ograničenje. Najduže razdoblje tijekom kojeg su države članicemogle ograničiti pristup svojem tržištu rada iznosilo je sedam godina. Uzadnjem proširenju jedino su Austrija i Njemačka odlučile zadržati prijelaznorazdoblje od sedam godina dok su ostale države članice ili u potpunostiotvorile svoje tržište rada, ili su to napravile nakon dvije odnosnopet godina nakon ulaska tih država u EU. Više informacija u Tablici 3.Države članice Europske unije mogu ograničiti pristup svom tržištu rada zahrvatske građane na razdoblje od dvije, pet ili najviše sedam godina. Odlukuo tome donose države članice samostalno i pojedinačno.2021Države za koje nisu uvedena ograniËenja: Cipar i MaltaDržave za koje je uvedeno ograniËenje na dvije godine:Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Slovenija (2004.);Države za koje je uvedeno ograniËenje na sedam godina:Bugarska, Rumunjska (2007.)Države koje nisu uvele ograniËenja za zemlje koje su se EU-uprikljuËile 2004.:Finska, Francuska, Grčka, Irska, Portugal, Španjolska, Švedska, Ujedinjena KraljevinaDržave koje nisu uvele ograniËenja za zemlje koje su se EU-uprikljuËile 2007.: Finska, Švedska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska,Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, ŠpanjolskaPropisuje li EU koliko radnici mogu raditi tijekom danaodnosno tjedna?Direktiva o radnom vremenu iz 2003. godine regulira jedno odtemeljnih područja radnog prava u EU-u, koje je osnova socijalnezaštite u Europi. Ona utvrđuje minimalne uvjete koje svaka članicaEU-a mora osigurati svakoj radnoj osobi. To su: maksimalno 48sati rada tjedno, uključujući i prekovremene sate, pauza nakon šestsati neprekidnog posla, minimalno jedan dan neprekidnog odmorau tjedan dana, plaćeni godišnji odmor, maksimalno trajanjenoćne smjene od osam sati dnevno. Direktiva predviđa i posebneodredbe za radnike u sektoru prijevoza, te za liječnike, ribare i druge.Da li se Ëlanstvom u EU-u nezaposlenostpoveÊava ili smanjuje?Pitanje rasta odnosno pada nezaposlenosti složeno je pitanje koje nijeizravno vezano samo uz nacionalne politike kao ni uz politike EU-a. No,istraživanja stanja prije i poslije ulaska u Uniju 2004. godine u svim su2425
Zapošljavanje u EU-uZapošljavanje u EU-unovim članicama pokazala kako je nakon pristupanja Europskoj uniji došlodo ubrzanja gospodarskog rasta i povećanja investicija što se odrazilo i nakretanja na njihovim tržištima rada, a time i na standard njihovih građana.No, uslijed globalne financijske krize koja je u većoj ili manjoj mjeri zahvatilasve države članice EU-a, došlo je do porasta nezaposlenosti u svimdržavama članicama.Tablica 4.Nezaposlenost u zemljama koje su 2004. godine pristupile EU-u. Izvor: Eurostat.23Prema podacima Eurostata iz 2008. godine, od ukupno tri milijunaimigranata u neku od 27 država članica EU-a, njih 1,2 milijuna bili sudržavljani neke od zemalja Europske unije. Među njima, najbrojniji subili državljani Poljske i Rumunjske.Ako se osoba zaposli u nekoj drugoj zemlji EU-a,gdje mora plaÊati poreze?22Nezaposlenost u (%) za zemlje koje su 2004. godine pristupile EU-uRB. DržavaEuropskaunija1. Cipar2. »eška3. Estonija4. Latvija5. Litva6. Malta7. Maapplearska8. Poljska9. SlovaËka10. Slovenija2004.9.14.78.39.710.411.47.46.11918.26.32005.8.95.37.97.98.98.37.27.217.816.36.52006.8.24.67.25.96.85.67.17.513.913.462007.7.145.34.764.36.47.49.611.14.92008.7Je li došlo do znaËajnog pritjecanja stranih radnika iliznaËajnog odljeva domaÊih radnika nakon pristupanjanovih država Ëlanica EU-u?Radnu snagu u Europskoj uniji karakterizira niska pokretljivost. Danas svega2% stanovništva radi u nekoj drugoj državi članici EU-a. Istraživanja iz 2006.i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovništva iz “nove” Europe odlučilomigrirati u neku drugu državu članicu EU-a. Bojazan o “poljskom vodoinstalateru”koji će selidbom u Francuskoj preoteti posao francuskom kolegipokazala se nakon proširenja Europske unije 2004. potpuno bezrazložnom.3.64.45.57.55.85.97.87.19.54.42009. 2010.8.9 9.65.36.713.817.113.77108.2125.96.57.316.918.717.86.811.29.614.47.324Unutar EU-a ne postoje općevažeća pravila oporezivanja već se državečlanice drže svojih nacionalnih zakona ili ugovora između dviju i višezemalja. No, većina nacionalnog poreznog zakonodavstva u EU-uuključuje sljedeće pravilo: porez se plaća tamo gdje se radi. Također,ukoliko u nekoj državi građanin EU-a ne boravi tijekom cijele godine, aliboravi više od šest mjeseci godišnje, država u kojoj radi može se smatratinjegovim prebivalištem. Time građanin EU-a može postati porezni obveznikte zemlje uz obvezu plaćanja propisanih poreza. Pri tom građaninEU-a ima jednaka prava i porezne obveze kao i stanovnici te države.Koja je minimalna plaÊa u EU-u i vrijedi li onaza Ëitavu Europsku uniju?U EU-u ne postoji univerzalni europski model reguliranja minimalneplaće. Većina država to je pravo regulirala nacionalnim zakonodavstvom,dok se u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Italijii Švedskoj minimalna plaća tradicionalno vezuje uz kolektivni ugovoru pojedinoj branši. Mjesečna minimalna plaća (prije poreznih davanja)varirala je od 123 eura u Bugarskoj do 1.758 eura u Luksemburgu (2011.).Prilikom zapošljavanja u drugojčlanici EU-a, doktori medicine,medicinske sestre, primalje, veterinari,zubari, farmaceuti i arhitektine trebaju dostavljati certificiraneprijevode svojih diploma.Jeste liznali?2627
- Page 2 and 3: Delegacija Europske unije u Republi
- Page 4 and 5: Kazalo19.20.21.22.23.24.25.26.Zapo
- Page 6 and 7: KazaloSocijalna iobiteljska prava 6
- Page 8 and 9: EU i prava graappleanai s tim vezan
- Page 11 and 12: Konkurentnost i jedinstveno tržiš
- Page 13: Konkurentnost i jedinstveno tržiš
- Page 17 and 18: Zapošljavanje u EU-uZapošljavanje
- Page 19: Pravosuapplee, sigurnost i unutarnj
- Page 22 and 23: Poljoprivreda i ruralni razvojPoljo
- Page 24 and 25: Sigurnost hrane i zaštita potroša
- Page 26 and 27: Zaštita okoliša i korištenje ene
- Page 28 and 29: Putovanja i kupovinau EU-uKarta 3.Z
- Page 30 and 31: Putovanja i kupovina u EU-uPutovanj
- Page 32 and 33: Znanost i obrazovanjePostoje određ
- Page 34 and 35: Socijalna iobiteljska prava78Ukolik
- Page 36 and 37: Socijalna i obiteljska pravaSocijal
- Page 38 and 39: Odnosi izmeappleu državaEU-a i dr
- Page 40 and 41: Odnosi izmeappleu država EU-a i dr
- Page 42 and 43: Odnosi izmeappleu država EU-a i dr
- Page 44 and 45: DodatakDodatak“Zajedno za europsk
- Page 46: Delegacija Europske unije u Republi
Zapošljavanje u <strong>EU</strong>-uZapošljavanje u <strong>EU</strong>-unovim članicama pokazala kako je <strong>na</strong>kon pristupanja Europskoj uniji došlodo ubrzanja gospodarskog rasta i povećanja investicija što se odrazilo i <strong>na</strong>kretanja <strong>na</strong> njihovim tržištima rada, a time i <strong>na</strong> standard njihovih građa<strong>na</strong>.No, uslijed globalne fi<strong>na</strong>ncijske krize koja je u većoj ili manjoj mjeri zahvatilasve države članice <strong>EU</strong>-a, došlo je do porasta nezaposlenosti u svimdržavama članicama.Tablica 4.Nezaposlenost u zemljama koje su 2004. godine pristupile <strong>EU</strong>-u. Izvor: Eurostat.23Prema podacima Eurostata iz 2008. godine, od ukupno tri miliju<strong>na</strong>imigra<strong>na</strong>ta u neku od 27 država članica <strong>EU</strong>-a, njih 1,2 miliju<strong>na</strong> bili sudržavljani neke od zemalja <strong>Europske</strong> unije. Među njima, <strong>na</strong>jbrojniji subili državljani Poljske i Rumunjske.Ako se osoba zaposli u nekoj drugoj zemlji <strong>EU</strong>-a,gdje mora plaÊati poreze?22Nezaposlenost u (%) za zemlje koje su 2004. godine pristupile <strong>EU</strong>-uRB. DržavaEuropskaunija1. Cipar2. »eška3. Estonija4. Latvija5. Litva6. Malta7. Maapplearska8. Poljska9. SlovaËka10. Slovenija2004.9.14.78.39.710.411.47.46.11918.26.32005.8.95.37.97.98.98.37.27.217.816.36.52006.8.24.67.25.96.85.67.17.513.913.462007.7.145.34.764.36.47.49.611.14.92008.7Je li došlo do z<strong>na</strong>Ëajnog pritjecanja stranih radnika iliz<strong>na</strong>Ëajnog odljeva domaÊih radnika <strong>na</strong>kon pristupanjanovih država Ëlanica <strong>EU</strong>-u?Radnu s<strong>na</strong>gu u Europskoj uniji karakterizira niska pokretljivost. Da<strong>na</strong>s svega2% stanovništva radi u nekoj drugoj državi članici <strong>EU</strong>-a. Istraživanja iz 2006.i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovništva iz “nove” Europe odlučilomigrirati u neku drugu državu članicu <strong>EU</strong>-a. Bojazan o “poljskom vodoinstalateru”koji će selidbom u Francuskoj preoteti posao francuskom kolegipokazala se <strong>na</strong>kon proširenja <strong>Europske</strong> unije 2004. potpuno bezrazložnom.3.64.45.57.55.85.97.87.19.54.42009. 2010.8.9 9.65.36.713.817.113.77108.2125.96.57.316.918.717.86.811.29.614.47.324Unutar <strong>EU</strong>-a ne postoje općevažeća pravila oporezivanja već se državečlanice drže svojih <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih zako<strong>na</strong> ili ugovora između dviju i višezemalja. No, veći<strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog poreznog zakonodavstva u <strong>EU</strong>-uuključuje sljedeće pravilo: porez se plaća tamo gdje se radi. Također,ukoliko u nekoj državi građanin <strong>EU</strong>-a ne boravi tijekom cijele godine, aliboravi više od šest mjeseci godišnje, država u kojoj radi može se smatratinjegovim prebivalištem. Time građanin <strong>EU</strong>-a može postati porezni obveznikte zemlje uz obvezu plaćanja propisanih poreza. Pri tom građanin<strong>EU</strong>-a ima jed<strong>na</strong>ka prava i porezne obveze kao i stanovnici te države.Koja je minimal<strong>na</strong> plaÊa u <strong>EU</strong>-u i vrijedi li o<strong>na</strong>za Ëitavu Europsku uniju?U <strong>EU</strong>-u ne postoji univerzalni europski model reguliranja minimalneplaće. Veći<strong>na</strong> država to je pravo regulirala <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim zakonodavstvom,dok se u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Italijii Švedskoj minimal<strong>na</strong> plaća tradicio<strong>na</strong>lno vezuje uz kolektivni ugovoru pojedinoj branši. Mjeseč<strong>na</strong> minimal<strong>na</strong> plaća (prije poreznih davanja)varirala je od 123 eura u Bugarskoj do 1.758 eura u Luksemburgu (2011.).Prilikom zapošljavanja u drugojčlanici <strong>EU</strong>-a, doktori medicine,medicinske sestre, primalje, veteri<strong>na</strong>ri,zubari, farmaceuti i arhitektine trebaju dostavljati certificiraneprijevode svojih diploma.Jeste liz<strong>na</strong>li?2627
Change language