101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ...
101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ... 101 pitanje o utjecaju EU na živote graÄana - Delegacija Europske ...
Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-aKonkurentnost i jedinstveno tržište EU-a1314Postoje li u Europskoj uniji jedinstveni porezi?U načelu, politiku oporezivanja određuju samostalnodržave članice te je usklađen samo onajdio poreza koji je vezan uz jedinstveno tržištekako bi svi gospodarski subjekti diljem EU-aimali ravnopravne uvjete u tržišnoj utakmici.EU poznaje dvije vrste poreza: izravne i neizravne.Izravne poreze plaćaju porezni obveznici iz državačlanica EU-a i tu spadaju porez na dohodak, porez na dobit (poduzeća) iporez na imovinu. U neizravne poreze spadaju porez na promet, porezna dodanu vrijednost (PDV) i trošarine. Izravni porezi su u nadležnostinacionalnih vlada, dok se neizravni porezi trgovačkih društava napodručju EU-a tiču porezne politike Europske unije. U pogledu PDV-a,minimalna stopa ovog poreza postavljena je na 15%. No, države članicemogu primijeniti jednu ili dvije niže stope koje ne smiju manje od 5%.Kakvi su u EU-u kriteriji zaštite na radu?Zaštita na radu danas je jedna od najvažnijih socijalnih politika u EU-u. Postavljenje cilj smanjenja stopa ozljeda na radu za 25% do 2012. godine, posebicekod malih i srednjih poduzeća. Već u razdoblju prije pristupanja EU-u, državačlanica mora prilagoditi svoje zakonske okvire pravno obvezujućim direktivamaEU-a koje se odnose na zdravlje i sigurnost radnika. Pitanja zdravlja isigurnosti na radu financijski podupire program EU-a nazvan PROGRESSza koji je u razdoblju od 2007. do 2013. u tu svrhu osigurano 743,2 milijuna eura.1516U Republici Hrvatskoj donesene su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti naradu te Pravilnik o zadovoljavanju minimalnih sigurnosnih i zdravstvenihuvjeta pri radnoj opremi, kod rada na privremenim ili pokretnimradilištima, pri izloženosti buci na radu, biološkim agensima, kemijskimtvarima ili rizicima od elektromagnetskih polja, te medicinskoj skrbi nabrodovima. Time su, zahvaljujući usklađivanju s EU propisima, radnici uHrvatskoj dodatno zaštićeni u slučaju povreda.Što EU znaËi za putnike i pružatelje usluga u raznimprometnim sektorima?Propisi EU-a u području prometa jamče sigurnost prometa i dobru zaštituprava putnika i pružatelja usluga, primjerice vozača. Putnici u zračnom,željezničkog i pomorskom prometu uživaju niz prava poput prava nainformaciju o razlozima kašnjenja, prava na naknadu u slučaju odgodeili otkazivanja leta odnosno putovanja, prava na posebnu pomoćza slabije pokretne osobe itd. Zahvaljujući sredstvima iz fondova EU-aomogućava se praćenje i organizacija pomorskog prometa, sigurnostplovidbe i konkurentnost luka. Također, otvaranjem prometnog tržišta zaprijevoznike iz drugih zemalja EU-a, što je u novim zemljama članicamanajčešće bilo odgođeno na određeno prijelazno razdoblje od dana pristupanjaEU-u, dolazi do povoljnijih cijena i veće kvalitete usluga za putnike.Kakav je stav EU-a u pogledu liberalizacije željeznicai što ona donosi graappleanima?Jeste liznali?Mali poduzetnik u EU-u kvalificira sekao onaj koji godišnje obrće od 2 do 10milijuna eura i zapošljava od 10 do 50ljudi, dok srednji poduzetnici obrću do50 milijuna eura i zapošljavaju do 250radnika.Liberalizacija prometnog tržišta osnova je unutarnjegtržišta EU-a, gdje se traže nediskriminacijau tržišnom natjecanju i zaštita potrošačaodnosno kvalitetnija i jeftinija usluga. No, liberalizacijatržišta prvenstveno ovisi o financijskojkonsolidaciji željezničkih tvrtki. To podrazumijevaracionalizaciju broja zaposlenih, obnovuvoznog parka te uspostavu novih institucija, za što su potrebni vrijemei odgovarajući resursi. Stoga, do liberalizacije željezničkog prijevoza uEU-u ne dolazi automatski po ulasku u članstvo.2021
Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-aKonkurentnost i jedinstveno tržište EU-a17Gdje su u EU-u dozvoljene državne potpore?Državne potpore koje na bilo koji način daju prednostnekim poduzetnicima ili nekim proizvodimanespojive su s ravnopravnim tržišnim natjecanjemna jedinstvenom tržištu EU-a. Zato su državne potporedozvoljene samo u iznimnim situacijama poputublažavanja ili uklanjanja šteta nastalih prirodnimnepogodama, za poticanje gospodarskog razvoja napodručjima s velikom nezaposlenošću, određenih gospodarskih djelatnostiili regija čiji je ekonomski prosjek niži od nacionalnog, za zaštitu kulturnebaštine, okoliša, poticanje malih i srednjih poduzeća, te za istraživanjai inovacije. Za odobravanje državnih potpora zadužene su institucijedržava članica koje moraju zadovoljiti uvjete i kriterije koje propisuje EU.U Hrvatskoj je za odobravanje prijedloga za dodjelu državnih potporazadužena Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja ima iste ovlasti kao iEuropska komisija u Europskoj uniji, ali na nacionalnoj razini.Tablica 2.Rast plaća u privatnom sektoru za zemlje članice Europske unije od 2004. do2009. godine*. Izvor: Eurostat.RB. DržavaEuropska unija27 zemalja1. Bugarska2. Cipar3. »eška4. Estonija5. Latvija6. Litva7. Malta8. Maapplearska9. Poljska10. Rumunjska11. SlovaËka12. SlovenijaGodišnji prihodi u privatnom sektoru2004.28 226-19 29065695 6583 8064 03614 1167 1196 230-5 70612 4662005.29 114-20 5497 4056 4174 2464 77014 7067 7986 270-6 37412 9852006.31 302-21 3108 284-5 2115 53415 2787 8668 178-7 04013 687* neki podaci u tablici nisu navedeni zbog drugačije metode izračuna.2007.-2 626-9 071-6 6906 74515 6798 952-4 8288 40014 6252008.-3 328---8 109-16 1588 80510 7875 4579 67715 9972009.-4 085-10 663-8 7277 406-9 603-5 45010 38716 28218Je li u novim državama Ëlanicama došlo do porastacijena nakon ulaska u EU?Cijene ovise o nizu ekonomskih čimbenika, kaošto su stupanj ekonomske razvijenosti i strukturaproizvodnje, cijena rada, stope primjenjivih porezaitd., koji se ne mogu mijenjati u relativno kratkomvremenskom razdoblju. Zato se niti rast niti padcijena ne mogu dogoditi samim ulaskom u Europskuuniju. Pristupanje novih država članica pokazaloje niz pozitivnih trendova za potrošače, među ostalim i smanjenje,a ne povećanje cijena u pojedinim sektorima. Među tranzicijskim zemljamasamo je Slovenija godinu dana nakon ulaska zabilježila rast cijena,iako je u Sloveniji, kao i u drugim novim državama članicama, došlo i doporasta plaća u privatnom sektoru. Za više informacija, vidi Tablicu 2.Više informacija o zajedničkomtržištu EU-a dostupno je u publikaciji„Europa u 12 lekcija“. Publikacijaje dostupna na zahtjev uInformacijskom centru EU-a, apreuzeti je možete i naweb straniciPreporuËeni linkoviwww.delhrv.ec.europa.eu.http://ec.europa.eu/enterprise/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/cip/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/small-business/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/taxation_customs/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=82http://ec.europa.eu/competition/state_aid/overview/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/economy_fi nance/publications/publication7548_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/publications/statistics/statistics_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/taxation/index_en.htm)http://www.een.hr2223
- Page 2 and 3: Delegacija Europske unije u Republi
- Page 4 and 5: Kazalo19.20.21.22.23.24.25.26.Zapo
- Page 6 and 7: KazaloSocijalna iobiteljska prava 6
- Page 8 and 9: EU i prava graappleanai s tim vezan
- Page 11: Konkurentnost i jedinstveno tržiš
- Page 15 and 16: Zapošljavanje u EU-uZapošljavanje
- Page 17 and 18: Zapošljavanje u EU-uZapošljavanje
- Page 19: Pravosuapplee, sigurnost i unutarnj
- Page 22 and 23: Poljoprivreda i ruralni razvojPoljo
- Page 24 and 25: Sigurnost hrane i zaštita potroša
- Page 26 and 27: Zaštita okoliša i korištenje ene
- Page 28 and 29: Putovanja i kupovinau EU-uKarta 3.Z
- Page 30 and 31: Putovanja i kupovina u EU-uPutovanj
- Page 32 and 33: Znanost i obrazovanjePostoje određ
- Page 34 and 35: Socijalna iobiteljska prava78Ukolik
- Page 36 and 37: Socijalna i obiteljska pravaSocijal
- Page 38 and 39: Odnosi izmeappleu državaEU-a i dr
- Page 40 and 41: Odnosi izmeappleu država EU-a i dr
- Page 42 and 43: Odnosi izmeappleu država EU-a i dr
- Page 44 and 45: DodatakDodatak“Zajedno za europsk
- Page 46: Delegacija Europske unije u Republi
Konkurentnost i jedinstveno tržište <strong>EU</strong>-aKonkurentnost i jedinstveno tržište <strong>EU</strong>-a17Gdje su u <strong>EU</strong>-u dozvoljene državne potpore?Državne potpore koje <strong>na</strong> bilo koji <strong>na</strong>čin daju prednostnekim poduzetnicima ili nekim proizvodimanespojive su s ravnopravnim tržišnim <strong>na</strong>tjecanjem<strong>na</strong> jedinstvenom tržištu <strong>EU</strong>-a. Zato su državne potporedozvoljene samo u iznimnim situacijama poputublažavanja ili uklanjanja šteta <strong>na</strong>stalih prirodnimnepogodama, za poticanje gospodarskog razvoja <strong>na</strong>područjima s velikom nezaposlenošću, određenih gospodarskih djelatnostiili regija čiji je ekonomski prosjek niži od <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog, za zaštitu kulturnebaštine, okoliša, poticanje malih i srednjih poduzeća, te za istraživanjai inovacije. Za odobravanje državnih potpora zadužene su institucijedržava članica koje moraju zadovoljiti uvjete i kriterije koje propisuje <strong>EU</strong>.U Hrvatskoj je za odobravanje prijedloga za dodjelu državnih potporazaduže<strong>na</strong> Agencija za zaštitu tržišnog <strong>na</strong>tjecanja koja ima iste ovlasti kao iEuropska komisija u Europskoj uniji, ali <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj razini.Tablica 2.Rast plaća u privatnom sektoru za zemlje članice <strong>Europske</strong> unije od 2004. do2009. godine*. Izvor: Eurostat.RB. DržavaEuropska unija27 zemalja1. Bugarska2. Cipar3. »eška4. Estonija5. Latvija6. Litva7. Malta8. Maapplearska9. Poljska10. Rumunjska11. SlovaËka12. SlovenijaGodišnji prihodi u privatnom sektoru2004.28 226-19 29065695 6583 8064 03614 1167 1196 230-5 70612 4662005.29 114-20 5497 4056 4174 2464 77014 7067 7986 270-6 37412 9852006.31 302-21 3108 284-5 2115 53415 2787 8668 178-7 04013 687* neki podaci u tablici nisu <strong>na</strong>vedeni zbog drugačije metode izraču<strong>na</strong>.2007.-2 626-9 071-6 6906 74515 6798 952-4 8288 40014 6252008.-3 328---8 109-16 1588 80510 7875 4579 67715 9972009.-4 085-10 663-8 7277 406-9 603-5 45010 38716 28218Je li u novim državama Ëlanicama došlo do porastacije<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon ulaska u <strong>EU</strong>?Cijene ovise o nizu ekonomskih čimbenika, kaošto su stupanj ekonomske razvijenosti i strukturaproizvodnje, cije<strong>na</strong> rada, stope primjenjivih porezaitd., koji se ne mogu mijenjati u relativno kratkomvremenskom razdoblju. Zato se niti rast niti padcije<strong>na</strong> ne mogu dogoditi samim ulaskom u Europskuuniju. Pristupanje novih država članica pokazaloje niz pozitivnih trendova za potrošače, među ostalim i smanjenje,a ne povećanje cije<strong>na</strong> u pojedinim sektorima. Među tranzicijskim zemljamasamo je Slovenija godinu da<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon ulaska zabilježila rast cije<strong>na</strong>,iako je u Sloveniji, kao i u drugim novim državama članicama, došlo i doporasta plaća u privatnom sektoru. Za više informacija, vidi Tablicu 2.Više informacija o zajedničkomtržištu <strong>EU</strong>-a dostupno je u publikaciji„Europa u 12 lekcija“. Publikacijaje dostup<strong>na</strong> <strong>na</strong> zahtjev uInformacijskom centru <strong>EU</strong>-a, apreuzeti je možete i <strong>na</strong>web straniciPreporuËeni linkoviwww.delhrv.ec.europa.eu.http://ec.europa.eu/enterprise/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/cip/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/small-business/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/taxation_customs/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=82http://ec.europa.eu/competition/state_aid/overview/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/economy_fi <strong>na</strong>nce/publications/publication7548_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/publications/statistics/statistics_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/taxation/index_en.htm)http://www.een.hr2223
Change language