101 pitanje o utjecaju EU na živote građana - Delegacija Europske ...

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2011.

KazaloPredgovor 10Dodatne informacije o Europskoj uniji mogu se pronaći na internetu.Popis vezanih internetskih adresa nalazi se na kraju publikacije.Delegacija Europske unije u Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6, 10 000 ZagrebTel. 01 4500 110E-mail info@euic.hrWeb www.delhrv.ec.europa.euRukopis dovršen u studenom 2011. godine.Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor.Fotografije korištene u publikaciji vlasništvo su© Europske unije, 2011. i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj.Nakladnik: Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, prosinac 2011.CIP zapis dostupan u računalnome kataloguNacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 788938.ISBN 978-953-56478-1-21.2.3.4.5.6.EU i pravagraappleana 12 - 15Koja su temeljna pravagrađana EU-a?Imaju li svi građani EU-a jednakaprava i postoje li iznimke?Kome se u EU-u građani moguobratiti u slučaju kršenja ljudskihprava i što takva pravapodrazumijevaju?Može li državljanin jedne zemlječlanice EU-a glasati u drugoj i bitiizabran kao zastupnik u nacionalnomparlamentu neke drugedržave članice?Na koji se način EU bori protivdiskriminacije?Kako građani EU-a mogu utjecati nadonošenje odluka u EU-u?7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.Konkurentnost ijedinstveno tržište EU-a 16 - 23Može li EU osigurati da proizvodisvih država članica budukonkurentni na tržištu EU-a?Što se događa s pretpristupnimfondovima kada određena zemljauđe u EU?Kako se mogu registrirati obrt ilitvrtka u EU-u?Mogu li se tvrtke javljati na natječajeraspisane u drugim državamačlanicama EU-a?Kakav je utjecaj jedinstvenogeuropskog tržišta na tvrtke i obrtekoji inače ne posluju s EU-om inemaju nikakvog dodira s tvrtkamau EU-u?Kakvi programi potpore u EU-upostoje za male i srednjepoduzetnike?Postoje li u Europskoj unijijedinstveni porezi?Kakvi su u EU-u kriterijizaštite na radu?Što EU znači za putnike i pružateljeusluga u raznim prometnimsektorima?Kakav je stav EU-a u pogleduliberalizacije željeznica i što onadonosi građanima?17. Gdje su u EU-u dozvoljenedržavne potpore?18.Je li u novim državama članicamadošlo do porasta cijena nakonulaska u EU?2 3

Kazalo19.20.21.22.23.24.25.26.Zapošljavanjeu EU-u 24 - 31Mogu li građani Europske unijetražiti posao i raditi u bilo kojojdržavi članici EU-a?Propisuje li EU koliko radnici moguraditi tijekom dana odnosno tjedna?Da li se članstvom u EU-unezaposlenost povećava ilismanjuje?Je li došlo do značajnog pritjecanjastranih radnika ili značajnog odljevadomaćih radnika nakon pristupanjanovih država članica EU-u?Ako se osoba zaposli u nekoj drugojzemlji EU-a, gdje mora plaćatiporeze?Koja je minimalna plaća u EU-u ivrijedi li ona za čitavu Europskuuniju?Treba li polagati dodatne ispiteukoliko se, primjerice, osoba iz jednezemlje članice EU-a želi zaposlitina istim poslovima u drugoj zemljičlanici?Imaju li građani EU-a pravo napovrat poreza ukoliko su godinudana radili u drugoj zemlji EU-a?27.Moraju li građani EU-a prijavitiboravište u zemlji u kojoj se zaposle?28. Pod kojim uvjetima se građani EU-amogu trajno naseliti u drugoj državičlanici EU-a u kojoj rade?29.30.31.32.33.34.35.36.37.Pravosuapplee, sigurnosti unutarnji poslovi 32 - 37Dobivaju li se ulaskom u EU noveosobne iskaznice, putovnice iregistarske pločice?Ukidaju li se ulaskom u EU granicei kontrola putovnica prema drugimdržavama članicama?Što je Šengenski sporazum i kada ćeon početi vrijediti za Hrvatsku?Kakav će biti status stranih građanakoji borave u Hrvatskoj, a nisudržavljani EU-a?Što su to europska policija iEuropski uhidbeni nalog?Imaju li građani EU-a pravo znatitko i u koje svrhe prikuplja njihoveosobne podatke?Čije zakone trebaju slijediti suci udržavama članicama – nacionalne ilieuropske?Gdje je moguće naći sveobjavljene pravne akte EU-a?Koje su sankcije predviđene uslučaju da pojedina tvrtka ilidržava ne poštuje zakonodavstvo oEuropske unije?38.39.40.41.42.43.44.Poljoprivredai ruralni razvoj 38 - 41Kakva je politika EU-aprema prodaji tradicionalnihproizvoda?Propisuje li EU veličinu i oblik voća ipovrća i, ako da, zbog čega?Što je sustav jedinstvenog plaćanjapo gospodarstvu?Je li u Europskoj uniji zabranjenosaditi nove vinograde i maslinike?Što je jedinstvena nacionalnakvota za mlijeko?Kako se Europska unija odnosiprema državnim potporama upoljoprivredi?Mogu li građani EU-a slobodnokupovati poljoprivredna zemljištau drugim državama članicama EU-a?45. Na koji način se u Europskoj unijipotiče ruralni razvoj?45

KazaloSigurnost hrane izaštita potrošaËa 42 - 45Zaštita okoliša ikorištenje energije 46 - 51Putovanja ikupovina u EU-u 52 - 59Znanost iobrazovanje 60 - 6346.47.48.49.50.51.Kako potrošači u EU-u moguznati da su igračke koje kupujusigurne i što EU čini u tom pogledu?Kako kupci mogu znati je li hranakoju kupuju na tržištu EU-asigurna za korištenje?Što je to sustav brzog uzbunjivanjaza hranu i što donosi građanimaEuropske unije?Refundiraju li se troškovi naneispravne proizvode kupljeneu nekoj drugoj državi članici i kako?Kako se obračunavaju cijeneroaminga unutar granica EU-a?Kome se potrošači u EU-umogu obratiti ukoliko želetužiti nekog proizvođača?52. Jesu li u Europskoj uniji strogekazne za onečišćivače okoliša?53. Kako EU štiti ugrožene životinje?54.55.56.57.Postoje li u Europskoj uniji kazneza gradnju u nacionalnimparkovima i zaštićenimparkovima prirode?Je li u Europskoj uniji obaveznokorištenje štednih žarulja?Kako se može provjeriti je liodređeni proizvođač zadovoljioekološke standarde?Koliko Europska unija planiraizdvojiti za aktivnosti u područjuzaštite okoliša?58. Kako EU potiče korištenjesolarne energije?59. Kako se u Europskoj unijištite prirodni izvori pitke vode?60.61.62.63.64.65.66.Plaća li se u čitavoj Europskoj unijizajedničkom europskom valutomeurom i moraju li sve nove državečlanice prihvatiti euro kada uđu u EU?Plaćaju li se u EU-u carina i PDVna proizvode kupljene u drugimčlanicama EU-a?Koliko iznose naknade na podizanjegotovine na bankomatima izvan državeprebivališta?Kako kupiti automobil u drugoj državičlanici i dovesti ga u matičnu državu?Je li građanima EU-a potrebnaputovnica za putovanje Europskomunijom?Kome se građanin EU-a može obratitiukoliko izvan EU-a izgubi putovnicu, au zemlji ne postoji diplomatsko-konzularnopredstavništvo njegove zemlje?Trebaju li članovi obitelji koji nisudržavljani EU-a vizu za putovanje poEuropskoj uniji?72.73.74.75.76.Je li državljanin jedne članice EU-akoji studira u drugoj zemlji članicioslobođen plaćanja školarine?Jesu li diplome stečene u jednojzemlji EU-a priznate u svim drugimdržavama članicama?Je li nakon završenog studijamoguće nastaviti obrazovanje u EU-u,a da to ne uključuje upisivanjeposlijediplomskog studija?Što je program Erasmus i tko može unjemu sudjelovati?Koji su programi obrazovanja imobilnosti namijenjeni učiteljima,profesorima i drugima koji se bavemladima?67.Mogu li kućni ljubimci putovati sasvojom obitelji po Europskoj uniji?68.U kojim slučajevima građani EU-aimaju pravo na kompenzaciju u slučajukašnjenja vlaka ili gubitka prtljage?69.Koja su prava putnika na letovima unutarEuropske unije u slučaju kašnjenja iotkazivanja leta i gubitka prtljage?70.Je li moguće zatražiti operaciju u nekojdrugoj državi članici EU-a?71.Koji broj treba nazvati ako građanitrebaju hitnu pomoć, vatrogasce ilipoliciju u drugoj zemlji EU-a?67

KazaloSocijalna iobiteljska prava 64 - 71Odnosi izmeappleuEU-a i država Ëlanica 72 - 8177.78.79.80.81.82.Tko je odgovoran za socijalnoosiguranje i osiguranje njegoveobitelji ukoliko se građanin EU-azaposli u nekoj drugoj državi članici?Ukoliko građanin EU-a izgubiposao u drugoj državi članici, moželi u toj državi primati naknadu zanezaposlene?Ukoliko suprug radi u jednoj državičlanici EU-a, dok supruga čeka bebuu drugoj, iz koje će države budućamajka primati porodiljnu naknadu?Što je Europska iskaznicazdravstvenog osiguranja?Ukoliko se državljanka jedne zemlječlanice EU-a uda za državljana druge,je li brak nužno registrirati i u jednoj iu drugoj zemlji?Priznaju li sve države članiceregistrirano partnerstvoistospolnih parova?86.87.88.89.90.Kada se u ostalim državamačlanicama Europske unije odlazi umirovinu?Postoji li u EU-u beneficirani radnistaž, koliko iznosi mirovina i je li usvim članicama jednaka?Ukoliko građanin EU-a svoj radnivijek provede 20 godina u Njemačkoj,pet godina u Austriji, a ostatak uBugarskoj, koja će mu država članicaisplaćivati mirovinu?Tko pokriva invalidsku naknadu ilimirovinu ukoliko je državljanin jednezemlje EU-a radio u drugim državamaEU-a?Mogu li se umirovljenici stalnonaseliti u nekoj državi članici EU-ai tko im u tom slučaju pokrivazdravstveno osiguranje?91.92.93.94.95.96.97.98.Tko predstavlja države članice uEuropskoj uniji?Koja je podjela poslova izmeđuEU-a i država članica?Je li posljedica ulaska u EUgubitak nacionalnogsuvereniteta i identiteta?Jesu li nakon ulaska u EUeuropske institucije zamijenileone nacionalne, primjericenacionalne parlamente i vlade?Koliko ima službenih jezika EU-a?Mogu li države članice odlučitinapustiti EU?Mogu li male države članice utjecatina donošenje odluka u EU-u?Kako se financira Europskaunija i koliko košta punopravnočlanstvo u EU-u?Publikacije 82 - 85Korisne internetske stranice 86 - 8783.Može li se posvojiti dijete iz nekedruge države članice?84. Imaju li obitelji s troje ili više djeceveće socijalne ili druge naknade?85. Na koji način se rješava alimentacijau državama članicama EU-a?99.100.101.Koliko je službenika zaposleno uinstitucijama EU-a i kolikooni koštaju?Kome se građani EU-a mogu obratitiukoliko nisu zadovoljni radominstitucija EU-a?Tko zastupa države članice umeđunarodnim odnosimai tko odlučuje o vojnosigurnosnimpitanjima?8 9

PredgovorPoštovani čitatelji,potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji 9. prosinca2011. u Bruxellesu, Hrvatska je još jedan korak bližeulasku u EU, predviđenom za 1. srpnja 2013. godine. Moramnaglasiti da je riječ o zasluženom uspjehu. Hrvatska je više oddesetljeća marljivo radila na ostvarivanju tog cilja i ja Vam natome čestitam.No, na putu prema članstvu u EU-u nalazi se još jedan izazov:referendum o pristupanju Europskoj uniji na kojem će segrađani Hrvatske izjasniti o članstvu u EU-u. Bude li rezultatpozitivan, kao što se nadam, Hrvatska će postati 28. zemljačlanica EU-a. U svakom slučaju, volja hrvatskih građanabit će poštivana. Smatram, stoga, da je vrlo važno da svakigrađanin o tome donese informiranu odluku, odluku kojaće biti utemeljena na relevantnim i sveobuhvatnim informacijama.Stoga su Delegacija Europske unije i Informacijskicentar EU-a odlučili izdati ovu publikaciju. Ona jednostavnimriječima opisuje što to znači biti građanin EU-a,neka od prava i mogućnosti koje im članstvo donosi te nekeod glavnih politika EU-a. Također, temelji se na pitanjima ipovratnim informacijama koje od hrvatskih građana primamokroz naše informativne i komunikacijske aktivnosti.Vjerujem da ćete, nakon što pročitate ovu publikaciju i/ilipotražite dodatne izvore informacija o ovoj temi, biti u boljojpoziciji da prosudite nudi li građanstvo u EU-u više prednostiili više nedostataka. Vrijedi razmisliti, zar ne?Dopustite mi da naglasim i to da posao koji Hrvatska moraobaviti ne prestaje s pristupanjem EU-u. Upravo suprotno, nakonpristupanja EU-u, rad na postizanju standarda EU-a će senastaviti, ako ne i pojačati. Razdoblje koje slijedi trebalo bi,dakle, iskoristiti za pripreme za ono što će članstvo u EU-udonijeti, i što već nudi.Za sva pitanja o EU-u ili pristupanju Hrvatske EU-u, pozivamVas da se obratite Informacijskom centru EU-a u Zagrebu(kontakt podaci nalaze se na kraju publikacije), koji je nedavnoproslavio svoju petu godišnjicu.Bit će mi drago poželjeti hrvatskim građanima dobrodošlicuu obitelj EU-a i dijeliti s njima zajedničke vrijednosti izajedničku budućnost!Ova publikacija pokriva širok raspon područja – od prava putnikai potrošača do socijalnih prava i onoga što građani EU-amogu učiniti kako bi sudjelovali u donošenju odluka u EU-u:naime, Hrvatska neće postati članicom samo da bi uživala upogodnostima članstva, već i da bi pomogla Europskoj unijida raste i postane jača zahvaljujući i hrvatskom doprinosu.Zagreb, prosinac 2011.PAUL VANDORENŠef Delegacije1011

EU i prava graappleanai s tim vezana prava, za što pojedine zemlje EU-a mogu uvesti prijelaznarazdoblja odnosno privremeno ograničiti pristup svojim tržištima rada zadržavljane novih država članica EU-a. Za više informacija, vidi pitanje 19.3Kome se u EU-u graappleani mogu obratiti u sluËaju kršenjaljudskih prava i što takva prava podrazumijevaju?12Koja su temeljna prava graappleana EU-a?Svaka osoba koja ima državljanstvo jedne od zemalja članica Europske unijeujedno je građanin EU-a čime ostvaruje sljedeća temeljna prava: pravoboravka, rada i studiranja u drugim zemljama članicama EU-a; pravo najednako postupanje bez obzira na državljanstvo; niz prava vezanih uzkupovinu roba i usluga (prava potrošača); pravo da bira i da bude biranna lokalnim izborima i izborima za Europski parlament; niz pravavezanih uz konzularnu zaštitu prilikom putovanja u zemlje izvan EU-a;pravo podnošenja pritužbe Europskom pučkom pravobranitelju, te pravoobraćanja institucijama EU-a kao i pravo na pristup zakonodavstvu EU-ana bilo kojem od službenih jezika EU-a. Uz ova temeljna prava, EU štitiprava svojih građana i na druge načine, primjerice putem Suda Europskeunije1 i inicijativa institucija EU-a usmjerenih na očuvanje okoliša, ljudskogzdravlja, osnaživanja slabije integriranih društvenih skupina, snižavanjecijena određenih usluga poput troškova roaminga i drugih aktivnosti.Imaju li svi graappleani EU-a jednaka pravai postoje li iznimke?4Ukoliko osoba smatra da su joj povrijeđena ljudska prava, najprije setreba obratiti domaćim sudovima, nakon čega se Ustavnom sudu možepodnijeti ustavna tužba ukoliko osoba smatra da su joj povrijeđena nekaod prava zajamčena Ustavom. Nakon što završi postupak pred domaćimsudovima, sve do najvišeg nadležnog suda, građanin se po dobivanjukonačne odluke u roku od šest mjeseci do godine dana može obratitiEuropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koji, iako nije institucijaEU-a, predstavlja instituciju kojoj se građani EU-a mogu obratitiu slučaju kršenja ljudskih prava. U podnošenju tužbe građanimamogu pomoći odvjetnici ili udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava.U ljudska prava se ubrajaju: pravo na život, zabrana mučenja, ropstvai prisilnog rada, pravo na slobodu i sigurnost, uključivši i prava koja seimaju prilikom uhićenja, pravo na pošteno suđenje, zabrana suđenjaza djela koja nisu kvalificirana kao kažnjiva u zakonima, pravo na privatnii obiteljski život, slobodu mišljenja, vjeroispovijest, okupljanje iudruživanje, pravo na brak, zabrana diskriminacije na bilo kojoj osnovi ismanjivanje ljudskih prava u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja,ograničenje političke djelatnosti stranaca i zabrana zlouporabe prava.Može li državljanin jedne zemlje Ëlanice EU-a glasati u drugoji biti izabran kao zastupnik u nacionalnom parlamentu nekedruge države Ëlanice?Svi građani EU-a imaju ista temeljna prava. Izuzetak može biti slobodan protokradnika, odnosno pravo zapošljavanja u drugim državama članicama EU-a1 Više informacija o Sudu Europske unije i donesenim presudama dostupno je na http://curia.europa.eu iu publikaciji “Abeceda prava Europske unije”. Publikacija je dostupna na zahtjev u Informacijskom centruEuropske unije.Građani bilo koje države EU-a nastanjeni u nekoj drugoj članicimogu glasati i kandidirati se na lokalnim izborima, ali ne mogubirati niti biti birani na izborima za nacionalni parlament.1213

EU i prava graappleanaEU i prava graappleana5To se pravo još uvijek smatra „rezerviranim“ samo za državljanematične države. No, osim na lokalnim izborima, građani EU-a svakihpet godina mogu birati zastupnike za Europski parlament i glasatiu bilo kojoj članici EU-a, ukoliko se tamo prijave u registar glasača.Na koji se naËin EU bori protiv diskriminacije?Europska povelja o temeljnim pravima sastavnije dio Lisabonskog ugovora i prema tome pravnoobvezujuća. To znači da svaki zakon koji EUpredlaže ili provodi mora poštivati prava navedenau Povelji. Ona uključuju ravnopravnost pred zakonomi zaštitu od diskriminacije na temelju spola,godina, religije, invalidnosti ili seksualne orijentacije,zaštitu osobnih podataka, pravo na azil, te važna socijalna pravakao što su zaštita od nezakonitog otkaza i pristup socijalnom osiguranju.EU se bori protiv diskriminacije i financiranjem projekata za zaštitu ljudskihprava. Tome je u razdoblju od 2007. do 2013. namijenjeno oko 1,1milijardi eura u okviru Europske inicijative za demokraciju i ljudskaprava (EIDHR) i gotovo četvrtina proračuna od 743 milijuna eura kojimaraspolaže Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS.Osim toga, Europska unija kao globalni akter pomaže i osobama diljem svijetau zaštiti i promicanju njihovih ljudskih prava. Jedan od mehanizama6za postizanje ovog cilja jest sklapanje trgovinskih sporazuma sa zemljamaizvan Unije koji sadrže obvezujuću klauzulu o poštivanju ljudskihprava kao i predviđene sankcije za kršenje istih. Do danas je EU sklopila120 takvih ugovora. O politici o ljudskim pravima jednoglasno odlučujeVijeće ministara EU-a.Kako graappleani EU-a mogu utjecati na donošenjeodluka u EU-u?Trenutno postoje dvije mogućnosti: mogu sepridružiti javnim savjetovanjima ili ostvaritisvoje pravo na podnošenje peticije Europskomparlamentu. Kada Europska komisijapočne raditi na novoj političkoj inicijativiili želi revidirati postojeće zakonodavstvo,obično otvori javno savjetovanje o toj temi.To znači da pojedinci, poslovni subjekti i organizacije koji imaju interesaza tu temu ili stručno znanje o toj temi, mogu pomoći u izradinacrta prijedloga prije nego što ga Komisija uputi Vijeću i Europskomparlamentu na daljnju raspravu i prihvaćanje. Građani i stanovnicidržava EU-a mogu podnijeti peticiju Europskom parlamentu o temikoja ima izravnog utjecaja na njih. Tvrtke, organizacije i udruženjasa sjedištem u državama EU-a također mogu ostvariti svoje pravo napodnošenje peticije. U obzir dolaze samo peticije o politikama EU-a.Odbor za peticije Europskog parlamenta sastaje se svakog mjeseca iodlučuje je li slučaj prihvatljiv te koje sljedeće korake treba poduzeti.Jeste liznali?Europska građanska inicijativa - novi obliksudjelovanja građana u oblikovanju EU-a politikauveden Lisabonskim ugovorom – omogućavagrađanima EU-a da od 1. travnja 2012. godinepozovu Europsku komisiju na podnošenje prijedlogazakonskih akata. Da bi Europska građanskainicijativa bila prihvaćena, mora je podržatibarem milijun građana EU-a iz četvrtine zemaljačlanica EU-a (trenutno sedam zemalja).U slučaju da neka država članica ozbiljnije krši ljudska prava,može joj se suspendirati pravo glasa u Vijeću ministara.PreporuËeni linkovihttp://europa.eu/pol/rights/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/dgs/secretariat_general/citizens_initiative/Jeste liznali?1415

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-aKonkurentnost i jedinstveno tržište EU-a10Mogu li se tvrtke javljati na natjeËaje raspisaneu drugim državama Ëlanicama EU-a?Tablica 1.BDP po stanovniku izražen paritetom kupovne moći za zemlje koje su 2004. godineušle u Europsku uniju. Izvor: Eurostat.11Europske tvrtke ravnopravno sudjeluju u javnimnatječajima bez obzira u kojoj su državi članiciEU-a objavljeni. Obavijesti o javnim natječajimainstitucija, agencija i drugih tijela EU-a na svimslužbenim jezicima EU-a u cijelosti se objavljujuna internetskim stranicama http://ted.europa.eu.U Hrvatskoj je, kao i u zemljama članicama EU-a, Zakonom o javnoj nabavipropisano da međunarodne tvrtke čije je sjedište u Hrvatskoj mogu podravnopravnim uvjetima sudjelovati u postupcima javne nabave. Nakon ulaskau EU, hrvatske će tvrtke moći sudjelovati u svim javnim natječajimaobjavljenima u drugim zemljama EU-a.Kakav je utjecaj jedinstvenog europskog tržištana tvrtke i obrte koji inaËe ne posluju s EU-om inemaju nikakvog dodira s tvrtkama u EU-u?12Paritet kupovne moÊi za zemlje koje su 2004. godine pristupile EU-uRB. DržavaEuropska unija27 zemaljaEuropska unija15 zemalja1. Cipar2. »eška3. Estonija4. Latvija5. Litva6. Malta7. Maapplearska8. Poljska9. SlovaËka10. Slovenija2004.100113907557465077635157872005.100113917662495379635160872006.100112917766525576635263882007.100112938069565977625468882008.1001119781685661796556729111098826452558165617388Kakvi programi potpore u EU-u postoje za malei srednje poduzetnike?2009. 2010.100 10011098806552588364627487Jeste liznali?Jedinstveno europsko tržište utječe na takve tvrtke i obrte u kontekstumakroekonomskih pokazatelja i uvjeta za razvoj poduzetništva. Iskustvazemalja koje su zadnje pristupile EU-u i koje su po svom razvoju sličneHrvatskoj, pokazuju da je moguće očekivati pozitivne makroekonomskeučinke: povećanje BDP-a (vidi Tablicu 1), izvoza, izravnih stranih ulaganja,smanjenje regionalnih razlika i povećanje stope zaposlenosti. Takvi uvjetipovoljno utječu i na poslovanje malih i srednjih poduzetnika, čak i kadanjihovo poslovanje nije izravno vezano uz EU.U zemljama članicama EU-a, BDP postanovniku (2008.) kretao se u rasponu od 28%prosjeka EU- 27 na sjeveru Bugarske do 343% ugradskom području Londona.Okvirni program za konkurentnost i inovacije (eng. Competitivenessand Innovation Framework Programme – CIP) program je Europskeunije kojim se potiče konkurentnost europskih poduzeća. Od 2007. do2013. tom programu namijenjeno je 3,62 milijarde eura. Podijeljen je u trikomponente kojima se financiraju poduzetništvo i inovacije, informacijskei komunikacijske tehnologije, te energija i energetska učinkovitost.Sredstva se dodjeljuju putem natječaja koje raspisuje Europska komisija.Kontaktna točka za ovaj program u svakoj državi članici je Europskapoduzetnička mreža (eng. Enterprise Europe Network), koja je u Hrvatskojsmještena pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (www.een.hr).Europska unija je 2007. imala pet milijuna kilometara asfaltiranihcesta, što je više od SAD-a (4,2 milijuna km), Japana (956.000km), Kine (2,5 milijuna km) i Rusije (771.000 km).Jeste liznali?1819

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-aKonkurentnost i jedinstveno tržište EU-a1314Postoje li u Europskoj uniji jedinstveni porezi?U načelu, politiku oporezivanja određuju samostalnodržave članice te je usklađen samo onajdio poreza koji je vezan uz jedinstveno tržištekako bi svi gospodarski subjekti diljem EU-aimali ravnopravne uvjete u tržišnoj utakmici.EU poznaje dvije vrste poreza: izravne i neizravne.Izravne poreze plaćaju porezni obveznici iz državačlanica EU-a i tu spadaju porez na dohodak, porez na dobit (poduzeća) iporez na imovinu. U neizravne poreze spadaju porez na promet, porezna dodanu vrijednost (PDV) i trošarine. Izravni porezi su u nadležnostinacionalnih vlada, dok se neizravni porezi trgovačkih društava napodručju EU-a tiču porezne politike Europske unije. U pogledu PDV-a,minimalna stopa ovog poreza postavljena je na 15%. No, države članicemogu primijeniti jednu ili dvije niže stope koje ne smiju manje od 5%.Kakvi su u EU-u kriteriji zaštite na radu?Zaštita na radu danas je jedna od najvažnijih socijalnih politika u EU-u. Postavljenje cilj smanjenja stopa ozljeda na radu za 25% do 2012. godine, posebicekod malih i srednjih poduzeća. Već u razdoblju prije pristupanja EU-u, državačlanica mora prilagoditi svoje zakonske okvire pravno obvezujućim direktivamaEU-a koje se odnose na zdravlje i sigurnost radnika. Pitanja zdravlja isigurnosti na radu financijski podupire program EU-a nazvan PROGRESSza koji je u razdoblju od 2007. do 2013. u tu svrhu osigurano 743,2 milijuna eura.1516U Republici Hrvatskoj donesene su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti naradu te Pravilnik o zadovoljavanju minimalnih sigurnosnih i zdravstvenihuvjeta pri radnoj opremi, kod rada na privremenim ili pokretnimradilištima, pri izloženosti buci na radu, biološkim agensima, kemijskimtvarima ili rizicima od elektromagnetskih polja, te medicinskoj skrbi nabrodovima. Time su, zahvaljujući usklađivanju s EU propisima, radnici uHrvatskoj dodatno zaštićeni u slučaju povreda.Što EU znaËi za putnike i pružatelje usluga u raznimprometnim sektorima?Propisi EU-a u području prometa jamče sigurnost prometa i dobru zaštituprava putnika i pružatelja usluga, primjerice vozača. Putnici u zračnom,željezničkog i pomorskom prometu uživaju niz prava poput prava nainformaciju o razlozima kašnjenja, prava na naknadu u slučaju odgodeili otkazivanja leta odnosno putovanja, prava na posebnu pomoćza slabije pokretne osobe itd. Zahvaljujući sredstvima iz fondova EU-aomogućava se praćenje i organizacija pomorskog prometa, sigurnostplovidbe i konkurentnost luka. Također, otvaranjem prometnog tržišta zaprijevoznike iz drugih zemalja EU-a, što je u novim zemljama članicamanajčešće bilo odgođeno na određeno prijelazno razdoblje od dana pristupanjaEU-u, dolazi do povoljnijih cijena i veće kvalitete usluga za putnike.Kakav je stav EU-a u pogledu liberalizacije željeznicai što ona donosi graappleanima?Jeste liznali?Mali poduzetnik u EU-u kvalificira sekao onaj koji godišnje obrće od 2 do 10milijuna eura i zapošljava od 10 do 50ljudi, dok srednji poduzetnici obrću do50 milijuna eura i zapošljavaju do 250radnika.Liberalizacija prometnog tržišta osnova je unutarnjegtržišta EU-a, gdje se traže nediskriminacijau tržišnom natjecanju i zaštita potrošačaodnosno kvalitetnija i jeftinija usluga. No, liberalizacijatržišta prvenstveno ovisi o financijskojkonsolidaciji željezničkih tvrtki. To podrazumijevaracionalizaciju broja zaposlenih, obnovuvoznog parka te uspostavu novih institucija, za što su potrebni vrijemei odgovarajući resursi. Stoga, do liberalizacije željezničkog prijevoza uEU-u ne dolazi automatski po ulasku u članstvo.2021

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-aKonkurentnost i jedinstveno tržište EU-a17Gdje su u EU-u dozvoljene državne potpore?Državne potpore koje na bilo koji način daju prednostnekim poduzetnicima ili nekim proizvodimanespojive su s ravnopravnim tržišnim natjecanjemna jedinstvenom tržištu EU-a. Zato su državne potporedozvoljene samo u iznimnim situacijama poputublažavanja ili uklanjanja šteta nastalih prirodnimnepogodama, za poticanje gospodarskog razvoja napodručjima s velikom nezaposlenošću, određenih gospodarskih djelatnostiili regija čiji je ekonomski prosjek niži od nacionalnog, za zaštitu kulturnebaštine, okoliša, poticanje malih i srednjih poduzeća, te za istraživanjai inovacije. Za odobravanje državnih potpora zadužene su institucijedržava članica koje moraju zadovoljiti uvjete i kriterije koje propisuje EU.U Hrvatskoj je za odobravanje prijedloga za dodjelu državnih potporazadužena Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja ima iste ovlasti kao iEuropska komisija u Europskoj uniji, ali na nacionalnoj razini.Tablica 2.Rast plaća u privatnom sektoru za zemlje članice Europske unije od 2004. do2009. godine*. Izvor: Eurostat.RB. DržavaEuropska unija27 zemalja1. Bugarska2. Cipar3. »eška4. Estonija5. Latvija6. Litva7. Malta8. Maapplearska9. Poljska10. Rumunjska11. SlovaËka12. SlovenijaGodišnji prihodi u privatnom sektoru2004.28 226-19 29065695 6583 8064 03614 1167 1196 230-5 70612 4662005.29 114-20 5497 4056 4174 2464 77014 7067 7986 270-6 37412 9852006.31 302-21 3108 284-5 2115 53415 2787 8668 178-7 04013 687* neki podaci u tablici nisu navedeni zbog drugačije metode izračuna.2007.-2 626-9 071-6 6906 74515 6798 952-4 8288 40014 6252008.-3 328---8 109-16 1588 80510 7875 4579 67715 9972009.-4 085-10 663-8 7277 406-9 603-5 45010 38716 28218Je li u novim državama Ëlanicama došlo do porastacijena nakon ulaska u EU?Cijene ovise o nizu ekonomskih čimbenika, kaošto su stupanj ekonomske razvijenosti i strukturaproizvodnje, cijena rada, stope primjenjivih porezaitd., koji se ne mogu mijenjati u relativno kratkomvremenskom razdoblju. Zato se niti rast niti padcijena ne mogu dogoditi samim ulaskom u Europskuuniju. Pristupanje novih država članica pokazaloje niz pozitivnih trendova za potrošače, među ostalim i smanjenje,a ne povećanje cijena u pojedinim sektorima. Među tranzicijskim zemljamasamo je Slovenija godinu dana nakon ulaska zabilježila rast cijena,iako je u Sloveniji, kao i u drugim novim državama članicama, došlo i doporasta plaća u privatnom sektoru. Za više informacija, vidi Tablicu 2.Više informacija o zajedničkomtržištu EU-a dostupno je u publikaciji„Europa u 12 lekcija“. Publikacijaje dostupna na zahtjev uInformacijskom centru EU-a, apreuzeti je možete i naweb straniciPreporuËeni linkoviwww.delhrv.ec.europa.eu.http://ec.europa.eu/enterprise/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/cip/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/small-business/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/taxation_customs/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=82http://ec.europa.eu/competition/state_aid/overview/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/economy_fi nance/publications/publication7548_en.pdfhttp://ec.europa.eu/transport/publications/statistics/statistics_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/taxation/index_en.htm)http://www.een.hr2223

Zapošljavanje u EU-uTablica 3.Pregled ograničenja pristupu tržištu rada država članica EU-a za države koje su sepriključile EU-u 2004. i 2007.19 Mogu li graappleani Europske unije tražiti posao i raditiu bilo kojoj državi Ëlanici EU-a?Mogu. Sloboda kretanja radnika jedna je od četiri temeljne slobode jedinstvenogtržišta EU-a. No, u slučaju zemalja koje su pristupile EU-u 2004.odnosno 2007. godine, svaka je država članica mogla uvesti privremenoograničenje u pristupu tržištu rada odnosno razdoblje tijekom kojegsu građani tih zemalja još uvijek trebali radnu dozvolu za države koje suuvele to ograničenje. Najduže razdoblje tijekom kojeg su države članicemogle ograničiti pristup svojem tržištu rada iznosilo je sedam godina. Uzadnjem proširenju jedino su Austrija i Njemačka odlučile zadržati prijelaznorazdoblje od sedam godina dok su ostale države članice ili u potpunostiotvorile svoje tržište rada, ili su to napravile nakon dvije odnosnopet godina nakon ulaska tih država u EU. Više informacija u Tablici 3.Države članice Europske unije mogu ograničiti pristup svom tržištu rada zahrvatske građane na razdoblje od dvije, pet ili najviše sedam godina. Odlukuo tome donose države članice samostalno i pojedinačno.2021Države za koje nisu uvedena ograniËenja: Cipar i MaltaDržave za koje je uvedeno ograniËenje na dvije godine:Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Slovenija (2004.);Države za koje je uvedeno ograniËenje na sedam godina:Bugarska, Rumunjska (2007.)Države koje nisu uvele ograniËenja za zemlje koje su se EU-uprikljuËile 2004.:Finska, Francuska, Grčka, Irska, Portugal, Španjolska, Švedska, Ujedinjena KraljevinaDržave koje nisu uvele ograniËenja za zemlje koje su se EU-uprikljuËile 2007.: Finska, Švedska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska,Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, ŠpanjolskaPropisuje li EU koliko radnici mogu raditi tijekom danaodnosno tjedna?Direktiva o radnom vremenu iz 2003. godine regulira jedno odtemeljnih područja radnog prava u EU-u, koje je osnova socijalnezaštite u Europi. Ona utvrđuje minimalne uvjete koje svaka članicaEU-a mora osigurati svakoj radnoj osobi. To su: maksimalno 48sati rada tjedno, uključujući i prekovremene sate, pauza nakon šestsati neprekidnog posla, minimalno jedan dan neprekidnog odmorau tjedan dana, plaćeni godišnji odmor, maksimalno trajanjenoćne smjene od osam sati dnevno. Direktiva predviđa i posebneodredbe za radnike u sektoru prijevoza, te za liječnike, ribare i druge.Da li se Ëlanstvom u EU-u nezaposlenostpoveÊava ili smanjuje?Pitanje rasta odnosno pada nezaposlenosti složeno je pitanje koje nijeizravno vezano samo uz nacionalne politike kao ni uz politike EU-a. No,istraživanja stanja prije i poslije ulaska u Uniju 2004. godine u svim su2425

Zapošljavanje u EU-uZapošljavanje u EU-unovim članicama pokazala kako je nakon pristupanja Europskoj uniji došlodo ubrzanja gospodarskog rasta i povećanja investicija što se odrazilo i nakretanja na njihovim tržištima rada, a time i na standard njihovih građana.No, uslijed globalne financijske krize koja je u većoj ili manjoj mjeri zahvatilasve države članice EU-a, došlo je do porasta nezaposlenosti u svimdržavama članicama.Tablica 4.Nezaposlenost u zemljama koje su 2004. godine pristupile EU-u. Izvor: Eurostat.23Prema podacima Eurostata iz 2008. godine, od ukupno tri milijunaimigranata u neku od 27 država članica EU-a, njih 1,2 milijuna bili sudržavljani neke od zemalja Europske unije. Među njima, najbrojniji subili državljani Poljske i Rumunjske.Ako se osoba zaposli u nekoj drugoj zemlji EU-a,gdje mora plaÊati poreze?22Nezaposlenost u (%) za zemlje koje su 2004. godine pristupile EU-uRB. DržavaEuropskaunija1. Cipar2. »eška3. Estonija4. Latvija5. Litva6. Malta7. Maapplearska8. Poljska9. SlovaËka10. Slovenija2004.9.14.78.39.710.411.47.46.11918.26.32005.8.95.37.97.98.98.37.27.217.816.36.52006.8.24.67.25.96.85.67.17.513.913.462007.7.145.34.764.36.47.49.611.14.92008.7Je li došlo do znaËajnog pritjecanja stranih radnika iliznaËajnog odljeva domaÊih radnika nakon pristupanjanovih država Ëlanica EU-u?Radnu snagu u Europskoj uniji karakterizira niska pokretljivost. Danas svega2% stanovništva radi u nekoj drugoj državi članici EU-a. Istraživanja iz 2006.i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovništva iz “nove” Europe odlučilomigrirati u neku drugu državu članicu EU-a. Bojazan o “poljskom vodoinstalateru”koji će selidbom u Francuskoj preoteti posao francuskom kolegipokazala se nakon proširenja Europske unije 2004. potpuno bezrazložnom.3.64.45.57.55.85.97.87.19.54.42009. 2010.8.9 9.65.36.713.817.113.77108.2125.96.57.316.918.717.86.811.29.614.47.324Unutar EU-a ne postoje općevažeća pravila oporezivanja već se državečlanice drže svojih nacionalnih zakona ili ugovora između dviju i višezemalja. No, većina nacionalnog poreznog zakonodavstva u EU-uuključuje sljedeće pravilo: porez se plaća tamo gdje se radi. Također,ukoliko u nekoj državi građanin EU-a ne boravi tijekom cijele godine, aliboravi više od šest mjeseci godišnje, država u kojoj radi može se smatratinjegovim prebivalištem. Time građanin EU-a može postati porezni obveznikte zemlje uz obvezu plaćanja propisanih poreza. Pri tom građaninEU-a ima jednaka prava i porezne obveze kao i stanovnici te države.Koja je minimalna plaÊa u EU-u i vrijedi li onaza Ëitavu Europsku uniju?U EU-u ne postoji univerzalni europski model reguliranja minimalneplaće. Većina država to je pravo regulirala nacionalnim zakonodavstvom,dok se u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Italijii Švedskoj minimalna plaća tradicionalno vezuje uz kolektivni ugovoru pojedinoj branši. Mjesečna minimalna plaća (prije poreznih davanja)varirala je od 123 eura u Bugarskoj do 1.758 eura u Luksemburgu (2011.).Prilikom zapošljavanja u drugojčlanici EU-a, doktori medicine,medicinske sestre, primalje, veterinari,zubari, farmaceuti i arhitektine trebaju dostavljati certificiraneprijevode svojih diploma.Jeste liznali?2627

Zapošljavanje u EU-uZapošljavanje u EU-uKarta 1.Minimalne plaćeu zemljama EU-a,EFTA-e i zemljamakandidatkinjama.Izvor: Eurostat,2011.14621086143527828223234725Treba li polagati dodatne ispite ukoliko se, primjerice, osobaiz jedne zemlje Ëlanice EU-a želi zaposliti na istim poslovimau drugoj zemlji Ëlanici?Da bi se u nekoj državi Europske unije moglo zaposliti, potrebno jeimati službeno priznate profesionalne kvalifikacije (obrazovanje iprofesionalno iskustvo). Je li određena profesija u nekoj zemlji zakonskiuređena moguće je provjeriti u bazi profesionalnih kvalifikacijana stranicama Opće uprave za unutarnje tržište i usluge Europskekomisije (Internal Market>Professional qualifications>Regulatedprofession database). U slučaju da zanimanje nije regulirano u zemljiu kojoj se traži posao, ono se također može obavljati pod istim uvjetimakao i za građane te zemlje, uz suglasnost nadležnih vlasti. Čestaje pojava da su nazivi zanimanja u raznim članicama EU-a drugačijeklasificirani. Za dodatne informacije i preporuke preporuča se kontaktiratinacionalne institucije koje se bave priznavanjem profesionalnihkvalifikacija u matičnoj državi i u državi željenog zaposlenja.1444175832931729315826Imaju li graappleani EU-a pravo na povrat poreza ukolikosu godinu dana radili u drugoj zemlji EU-a?1365748 380123356U načelu da. Povrat poreza može se ostvariti u državi zaposlenja. Ukolikosu u matičnoj državi ostvarena određena socijalna davanja, ona setakođer mogu odbiti od poreza u državi zaposlenja.877566748Legenda:665Nakon priznavanja profesionalnihkvalifikacija u drugoj članici EU-a,moguće je nositi akademski naslov ititulu dobivene u matičnoj državi.Jeste liznali?< 400 EUR400 - 1000 EUR> 1000 EURZakonski nije utvrđena minimalna plaća2829

Zapošljavanje u EU-uZapošljavanje u EU-u27Moraju li graappleani EU-a prijaviti boravište u zemljiu kojoj se zaposle?Građani Europske unije, koji to postaju automatskiulaskom njihove države u EU, mogu boravitiu bilo kojoj državi EU-a. Ukoliko tamo boravemanje od tri mjeseca, trebaju imati važećuosobnu iskaznicu ili putovnicu. U pojedinimdržavama nužno je prijaviti boravak, ali ne i registriratiboravište. Ukoliko u određenoj državi boraveviše od tri mjeseca, građani EU-a moraju se prijaviti nadležnimvlastima uz potvrdu o dostatnim sredstvima za život (ovjera poslodavca,dokaz o samozapošljavanju ili izvod o zdravstvenom osiguranjuza umirovljenike). Po dobivanju ovjerene potvrde, građani EU-a višese ne moraju javljati lokalnim vlastima. Tijekom boravka u nekoj drugojdržavi EU-a građani EU-a imaju ista prava kao i državljani te države.28Pod kojim uvjetima se graappleani EU-a mogu trajnonaseliti u drugoj državi Ëlanici EU-a u kojoj rade?Ukoliko je građanin EU-a radio ili bio umirovljenik u nekoj drugojzemlji dulje od pet godina u kontinuitetu, automatski dobiva pravona stalno boravište. Tijekom pet godina kontinuiranog boravka,dozvoljeno je izbivati godinu dana ako je riječ o trudnoći, ozbiljnojbolesti, školovanju ili zaposlenju u drugoj zemlji. Izvan te zemljemože se boraviti i u slučaju vojne službe. Kontinuirani boravak podrazumijevai boravak izvan te države manje od šest mjeseci godišnje.Jeste liznali?U EU-u je 2010. živjelo 32,5 milijuna stranihdržavljana (6,5% ukupnog stanovništva), odčega je 12,3 milijuna europskih građana kojižive u nekoj drugoj državi članici.PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/work/index_en.htm?profi le=0http://europa.eu/legislation_summaries/employment_and_social_policy/employment_rights_and_work_organisation/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/immigration/3031

Pravosuapplee, sigurnosti unutarnji poslovi30Ukidaju li se ulaskom u EU granice i kontrolaputovnica prema drugim državama Ëlanicama?Ulaskom u EU ne ukidaju se automatski graničnekontrole sa susjednim zemljama EU-a, ali seukida carina između država članica. Graničnakontrola u potpunosti se ukida tek pristupanjemŠengenskom sporazumu što se, premaiskustvu novih država članica, može očekivatinekoliko godina nakon pristupanja EU-u.29Dobivaju li se ulaskom u EU nove osobne iskaznice,putovnice i registarske ploËice?U Europskoj su uniji u upotrebi biometrijske putne isprave pa su ih sve državečlanice obvezne usvojiti. Europska unija ne propisuje posebne zakone vezaneuz osobne iskaznice, već su one u nadležnosti zakonodavstva državačlanica. Europska unija propisuje i pravila o vozačkim i prometnim dozvolamakoja su dužne poštivati sve države članice. Na registarske pločice dodajese oznaka pripadnosti EU-u u rokovima ovisnim o tada važećim propisima.Od 29. lipnja 2010. godine u Hrvatskoj se izdaju isključivo biometrijske putovnicekoje su u potpunosti usklađene s propisima EU-a. Stare putovnicevrijedit će do isteka njihove valjanosti. Nakon ulaska u EU, izdavat će se inovi obrazac vozačke i prometne dozvole dok će se na registarske pločicedodati i oznaka pripadnosti EU-u.31Što je Šengenski sporazum i kada Êe on poËetivrijediti za Hrvatsku?Šengenski sporazum, koji je u luksemburškom gradiću Schengenu sklopljen1985. godine između Belgije, Francuske, Luksemburga, Njemačkei Nizozemske, imao je za cilj postupno ukidanje unutarnjih graničnihkontrola na kopnu, moru i u zračnim lukama svih potpisnica Sporazuma.Osim poticanja slobode kretanja unutar EU-a, Sporazumima za cilj jačati graničnu kontrolu na njezinim vanjskim granicamaodnosno granicama država članica EU-a s državama koje nisu članice.Važan dio Sporazuma je i Šengenski informacijski sustav (SIS) odnosnobaza podataka koju dijele policije svih uključenih zemalja i koja sekoristi u pravosudnoj suradnji, za kontrolu osoba, granica, izdavanjeviza itd. Države koje pristupaju EU-u mogu se priključiti Šengenskojzoni tek nakon što u potpunosti usvoje SIS, visoku kontrolu vanjskihgranica EU-a i pravni okvir suradnje. Prema iskustvu zemaljaJeste liznali?Europski sud je 2010. godine zaprimio 631novi slučaj, dok je istodobno riješio 574slučaja (u usporedbi s 2009. kada jezaprimljeno 562 a riješeno 588 slučaja).Jedna od najvećih novčanih kazni u povijesti EU-a zanepoštivanje zakonodavstva Europske unije iznosila je899 milijuna eura i izrečena je Microsoftu zbog kršenjazakona o tržišnom natjecanju.Jeste liznali?3233

Pravosuapplee, sigurnost i unutarnji posloviPravosuapplee, sigurnost i unutarnji posloviiz zadnjeg vala proširenja EU-a, ulazak u Šengenski sporazum može seočekivati u roku od nekoliko godina nakon pristupanja Europskoj uniji.Šengensko područje trenutno obuhvaća 26 država – 22 državekoje su članice EU-a (sve države izuzev Bugarske, Cipra, Irske,Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine), te Island, Lihtenštajn, Norvešku iŠvicarsku.Karta 2.Zemlje Šengenskogpodručja.3233Kakav Êe biti status stranih graappleanakoji borave u Hrvatskoj, a nisu državljani EU-a?Ulaskom u EU država treba imati vizni režim u potpunosti usklađen sviznim režimom Europske unije. To znači da će se na državljane zemaljakoje nisu članice EU-a primjenjivati ona pravila koja za njih vrijede načitavom području EU-a. Ukoliko ti državljani budu trebali vize za EU, iHrvatska će morati uvesti vizni režim.Što su to europska policija i Europskiuhidbeni nalog?IslandNorveškaFinskaEstonijaŠvedskaLatvijaLitvaDanskaNizozemskaNjemačkaBelgijaLuksemburgLihtenštajnŠvicarskaFrancuskaItalijaPoljskaČeška SlovačkaMađarskaAustrijaSlovenijaEuropski policijski ured - Europol osnovan je1992. u Haagu (Nizozemska) i njegov je ciljpomoći državama članicama da se učinkovitijebore protiv organiziranog međunarodnogkriminala koji ne poznaje nacionalne granice.U kriminalne djelatnosti ubrajaju se trgovina ljudima,ilegalna imigracija, krijumčarenje drogama, radioaktivnim tvarimai ukradenim vozilima, dječja pornografija, krivotvorenje novaca i terorizam.U Europolu rade predstavnici policija, carina i imigracijskih službikoji su odgovorni ministrima unutarnjih poslova svih država članica.Uzajamnim priznavanjem sudskih odluka i izvršenja kazne donesene u kaznenompostupku na području čitave Europske unije, stvoreni su temeljiza uhićenje tražene osobe bez obzira koja je država članica traži i čiji je onadržavljanin. Europski uhidbeni nalog je kamen temeljac sudske suradnjeizmeđu država članica od 2004. godine. Čitav se postupak izručenjatemelji na izravnim kontaktima nadležnih sudova, bez uplitanja središnjihvlasti. Tražena osoba izručuje se državi članici EU-a koja je izdala nalog.PortugalŠpanjolskaGrčka34Imaju li graappleani EU-a pravo znati tko i u kojesvrhe prikuplja njihove osobne podatke?MaltaKada građanin EU-a rezervira let, prijavljuje se za posao, koristi kreditnukarticu ili „surfa“ internetom, on otkriva svoje osobne podatke.3435

Poljoprivreda iruralni razvoj39Propisuje li EU veliËinu i oblik voÊa i povrÊa i,ako da, zbog Ëega?Ne postoje pravila o tome kako bi određeniproizvodi trebali izgledati, već se oni klasificirajuovisno o svojoj kvaliteti i veličini uskladu sa zahtjevima međunarodnog tržišta.Standardi i klase uvedeni su kako bi kupci itrgovci imali što je moguće točniju informacijuo kvaliteti proizvoda koji se nalaze na tržištu.40Što je sustav jedinstvenog plaÊanja po gospodarstvu?38 Kakva je politika EU-a prema prodaji tradicionalnih proizvoda?Autentični i tradicionalni proizvodi jedan su od prioriteta Zajedničkepoljoprivredne politike Europske unije jer na zahtjevnom svjetskomtržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Europska unijaupravo tradicionalnim proizvodima dobiva na ekskluzivnosti svoje ponude.Od 1992. EU potiče i štiti vrijednost autohtonih proizvoda kroz oznakuizvornosti (specijalitet određenog kraja ili regije gdje se proizvodi),oznaku zemljopisnog podrijetla (barem dijelom vezan uz proizvodnjuu određenom području) i oznaku garantirano tradicionalnih specijaliteta(proizvodnja s dokazanom tradicijom od minimalno 25 godina).To je sustav u kojem se isplata potpore ne uvjetuje proizvodnjomodređenog proizvoda, već ovisi o površini koja se obrađuje ili brojugrla u stadu. Poljoprivrednik ima pravo na isplatu poticaja ako udovoljavauvjetima zaštite okoliša, zdravlja biljaka i životinja, dobrobitiživotinja i dobre poljoprivredne prakse. Za ispunjavanje tih uvjetadopušteno je nakon priključenja EU-u dobiti određeno razdoblje prilagodbe.Zemljama članicama ostavljena je mogućnost kombinacijejedinstvenog plaćanja uz financijsku pomoć određenoj proizvodnji.Jedinstvenim plaćanjem po gospodarstvu, poljoprivrednici dobivaju stabilnaprimanja i mogu proizvoditi ono što žele, znajući da u svakom slučajudobivaju potporu. Time se proizvodnja prilagođava potražnji na tržištu.U veljači 2011. evidentirano je 1.000 takvih proizvoda koji obuhvaćajuvoće, povrće, sir, šunku, meso, maslinovo ulje, mljekarske i pekarskeproizvode, pivo, začine, kavu, razna pića i vino. Ti su tradicionalniproizvodi iznimno cijenjeni i prepoznati; samo tijekom 2007. „zaradili“su više od 14 milijardi eura (30% izvozom na tržište izvan EU-a).Registracija takvih proizvoda počinje u samoj državi članici, a tijekom registracijeproizvodi podliježu kontroli o postupcima u proizvodnji, preradii pripremi za tržište.41Je li u Europskoj uniji zabranjeno saditi novevinograde i maslinike?Europska unija je radi viškova u sektoru vinarstva odredila zabranupodizanja novih nasada vinove loze u svim državama članicamado 31. prosinca 2015. godine. Nakon tog razdoblja ograničenje ćeNajviše zaštićenih autohtonih proizvoda imaju Talijani, Francuzi iŠpanjolci, u čemu prednjače sirevi, pivo i mesni proizvodi.Jeste liznali?3839

Poljoprivreda i ruralni razvojPoljoprivreda i ruralni razvojbiti ukinuto. U međuvremenu je dozvoljeno stare nasade zamijenitinovima ukoliko se time ne mijenja ukupna površina pod vinogradima.ra s EU-om o članstvu izborile privremenu odgodu tog prava. Slična jesituacija i s pravom kupnje nekretnina.42Nije zabranjeno saditi nove nasade maslina, a EU naglasak stavlja našto bolju kvalitetu proizvedenog maslinovog ulja. Potpore u tom sektoruutvrđuju se površinom maslinika u određenoj godini koja se dogovara tijekompregovora s Europskom unijom.Što je jedinstvena nacionalna kvota za mlijeko?Ulaskom u EU, građanima i tvrtkama bit će u pogledu stjecanja nekretninaosigurana ista prava kao i hrvatskim građanima, uz izuzetak stjecanjapoljoprivrednog zemljišta u razdoblju utvrđenom tijekom pregovorao članstvu. U Hrvatskoj se poljoprivredno zemljište neće moći prodavatidržavljanima drugih članica EU-a u razdoblju do sedam godinanakon pristupanja EU-u.4344Kvota podrazumijeva točno određenu količinuproizvodnje mlijeka koja je određena za svakučlanicu EU-a i koja se onda raspoređuje krajnjimproizvođačima (farme i/ili mljekare). Za nove državečlanice te su se kvote utvrđivale prilikom pregovoras EU-om na temelju statističkih podataka o isporukamamlijeka mljekarama i u izravnoj prodaji. Mliječnekvote europskim proizvođačima jamče stabilne uvjete proizvodnje, dobrucijenu mlijeka i uređeno tržište za eventualno plasiranje viškova mlijeka.Takve kvote postoje samo za mlijeko i šećer.Kako se Europska unija odnosi prema državnimpotporama u poljoprivredi?Izravna plaćanja komercijalnim gospodarstvima više se ne vezujuuz proizvodnju već uz standarde o brizi za okoliš, sigurnosti i kvalitetihrane te dobrobiti životinja, koji su obvezujući za sve državeEU-a. Izravna plaćanja nekomercijalnim gospodarstvima (tzv. dohodovnapotpora) prelaze u mjere ruralnog razvoja (program ranogumirovljenja i potpora samoopskrbnim gospodarstvima). Udioizravnih plaćanja pada, dok se financiranje ruralnog razvoja povećava.Mogu li graappleani EU-a slobodno kupovati poljoprivredna zemljištau drugim državama Ëlanicama EU-a?U načelu mogu jer je riječ o pravu vezanom uz slobodu kretanja kapitala najedinstvenom tržištu EU-a. Izuzetak su one zemlje koje su tijekom pregovo-45Na koji naËin se u Europskoj uniji potiËe ruralni razvoj?U Europskoj uniji ruralni razvoj nije u izravnoj vezi s poljoprivrednomproizvodnjom, no jedan je od prioriteta Europske unije jer u ruralnimpodručjima, koja zauzimaju 91% površine Europe, živi više od poloviceukupnog stanovništva Unije. Za ruralni razvoj je putem Europskog poljoprivrednogfonda za ruralni razvoj u razdoblju od 2007. do 2013. izdvojeno96,3 milijardi eura (oko 20% sredstava namijenjenih Zajedničkojpoljoprivrednoj politici). Iako se ruralni razvoj financira dijelom iz nacionalnihproračuna, mnoge države samostalno ne bi mogle financiratirazvoj konkurentnosti, očuvanje okoliša, poboljšanje kvalitete života ipoticanje različitih poslovnih mogućnosti u ruralnim područjima. Financiranjeruralnog razvoja odvija se kroz Europski poljoprivredni fondza ruralni razvoj koji je dostupan nakon priključenja EU-u.PreporuËeni linkovihttps://www.europol.europa.eu/http://ec.europa.eu/justice/mission/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/justice/policies/privacy/guide/index_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/justice_freedom_security/free_movement_of_persons_asylum_immigration/l33020_en.htmViše informacijao poljoprivrednoj politici EU-a dostupnoje u publikaciji „VodiË krozzajedniËku poljoprivrednu politiku:Što hrvatski poljoprivrednikdobiva ulaskom u EU”.Publikacija je dostupna na zahtjevu Informacijskom centru EU-a.4041

Sigurnost hrane izaštita potrošaËa47Kako kupci mogu znati je li hrana koju kupuju natržištu EU-a sigurna za korištenje?Zakonodavstvo Europske unije uređuje područjesigurnosti i higijene hrane u čitavom proizvodnomlancu („od polja do stola“), uz naglasak naone koji posluju s hranom.46Kako potrošaËi u EU-u mogu znati da su igraËkekoje kupuju sigurne i što EU Ëini u tom pogledu?Od srpnja 2011. u Europskoj su uniji na snazistroži propisi o podrijetlu igračaka i odgovornostiuvoznika i prodavača u prodajnom lancu. Premaregulativama EU-a, identifikacija opasnog proizvodau jednoj članici EU-a alarmira sve ostalezemlje članice uz utvrđivanje podrijetla sporneigračke. Propisi zahtijevaju tiskanje podataka oproizvođaču i uvozniku na ambalaži, ponegdje i na samoj igrački. Posebnosu postroženi propisi o igračkama koje se prodaju s hranom. Od 2013.igračke će biti testirane na kemijske sastojke radi zaštite djece od alergija.Koliko su propisani zahtjevi za sigurnošću igračaka postroženi govori i podatakda su zahtjevi za lutku Teletubbies porasli čak 150 puta u usporedbisa sličnom igračkom prije 40 godina.48Europska komisija provjerava jesu li nacionalnizakoni o hrani i pripadajući pravilnici usklađenis EU direktivama koje propisuju kakvoću hrane. Tu se ubrajaju kategorizacijai naziv, svojstva i sastav sirovina i dodataka, analitičkemetode kontrole hrane, ovlaštene institucije za ocjenjivanje kvalitete,postupke u proizvodnji i preradi, pakiranje i ambalažiranje itd.Komisija putem Ureda za hranu i veterinarstvo provodi inspekcije naterenu i provjerava tvornice koje proizvode hranu, kao i GMO hranu.Europska agencija za sigurnost hrane ispituje sve faze proizvodnjei isporuke hrane i na temelju znanstvenih izvješća savjetuje Komisijuo potencijalnoj opasnosti, prihvaćanju određenih supstanci uhrani, zakonskim okvirima itd. Agencija je također u neposrednomkontaktu s nacionalnim institucijama koje se bave zaštitom hrane.Što je to sustav brzog uzbunjivanja za hranu i što donosigraappleanima Europske unije?Nacionalne vlade imaju sustav brzog uzbunjivanja za situacije kadahrana predstavlja rizik trovanja salmonelom, kada sadrži zabranjenesastojke ilivelike količine visokorizičnih sastojaka, primjerice kancero-Jeste liznali?Europski potrošački centri godišnje riješeoko 70.000 potrošačkih zahtjeva (2010.).Propisi EU-a obvezuju banke i druge kreditne institucijeda svojim klijentima omoguće raniju otplatu duga uodnosu na razdoblje određeno ugovorom.Jeste liznali?4243

Sigurnost hrane i zaštita potrošaËaSigurnost hrane i zaštita potrošaËa49genih boja za hranu. Kada se primijeti opasnost, Europska komisija objavljuje„uzbunu“ širom EU-a. Zaustavlja se tura ili čitava pošiljka određenogproizvoda, proizvodi koji se nalaze u trgovinama i skladištima povlače ses polica, a pošiljka koja je došla iz sumnjivog izvora testira se još nekolikomjeseci. U hitnim slučajevima Europska komisija ne čeka konzultacije snacionalnim vladama, već se izravno uključuje u zaštitu javnog zdravlja.Refundiraju li se troškovi na neispravne proizvodekupljene u nekoj drugoj državi Ëlanici i kako?Da. Gdje god da se kupuje roba unutar granica EU-a, kupac ima pravo daunutar dvije godine otkad je dobio proizvod popravi ili zamijeni neispravnurobu. U slučaju da proizvod nije moguće popraviti, kupac imapravo na refundiranje troškova. To se pravilo odnosi i na robu kupljenupreko interneta. Ukoliko prodavač odbija popraviti ili nadoknaditi novacza neispravan proizvod, kupac se treba javiti Europskom potrošačkomcentru u svojoj ili zemlji gdje je proizvod kupljen, odnosno naručen.51daji za „surfanje“ mobilnim internetom je 50 eurocenta po megabajtu.Telekomunikacijske regulatorne agencije u svakoj članici EU-a morajuosigurati poštivanje ovih EU direktiva. Propisi vezani uz maksimalneiznose roaminga (tzv. eurotarife) usvojeni su 2007. godine zahvaljujućiinicijativi i pritisku Europske komisije i Europskog parlamenta.Rad Europske komisije u ovome području ne jenjava. Primjerice, u 2009.godini 14 vodećih proizvođača mobilnih telefona pristalo je ujednačitimodele punjača za mobitele koji omogućavaju prijenos podataka čimeće se značajno smanjiti kako količina proizvedenog elektroničkogotpada tako i poteškoće za potrošače prouzročene različitim modelimapunjača za različite vrste mobilnih telefona. Početkom 2011.su prvi standardizirani punjači plasirani na tržište EU-a a očekuje seda će većina novih mobilnih telefona biti kompatibilna 2013. godine.Kome se potrošaËi u EU-u mogu obratiti ukoliko žele tužitinekog proizvoappleaËa?50Kako se obraËunavaju cijene roaminga unutar granica EU-ai koji je uËinak jedinstvenog modela punjaËa za mobitele?Tarife za pozive u roamingu unutar EU-a (bez PDV-a) iznose najviše 35eurocenta po minuti, 11 eurocenta za primanje poziva, kao i za slanje SMSporuka, dok je primanje poruka besplatno. Navedene cijene su maksimalaniznos, a operateri mogu odabrati i niže cijene. Maksimalna cijena u velepro-Potrošači se mogu javiti Europskom potrošačkom centru, nekomod nadležnih tijela u svojoj zemlji koja se bavi zaštitom potrošačaili pokrenuti slučaj na sudu, gdje se preporuča pribjeći izvansudskojnagodbi, radi brzine rješavanja tužbe. Popis Europskihpotrošačkih centara koji nude besplatnu pomoć nalazi se na straniciEuropske komisije (http://ec.europa.eu/consumers/ecc/index_en.htm).Jeste liznali?Zahvaljujući EU-regulativi, cijeneroaminga od 2005. do 2010. pojeftinilesu za 70%, a cijene slanja SMS porukaza 60%PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/consumers/redress_cons/webcenters_en.htmhttp://ec.europa.eu/information_society/activities/roaming/tariffs/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/solvit/site/index_en.htm4445

Zaštita okoliša ikorištenje energijeNa tim područjima nije zabranjena ljudska aktivnost, ali ukoliko onanegativno utječe na zaštićeno područje traži se korekcija dijela projekta,primjerice promjena trase predložene ceste. Ako nema alternativnogrješenja, traži se odobrenje Europske komisije, koja kontrolira zaštituekološke mreže.Zemlje poput Slovenije ili Španjolske proglasile su preko 35,5%, odnosno27,2% svog teritorija područjem ekološke mreže Natura 2000.54Postoje li u Europskoj uniji kazne za gradnjuu nacionalnim parkovima i zaštiÊenimparkovima prirode?52Jesu li u Europskoj uniji stroge kazne zaoneËišËivaÊe okoliša?Jesu. Europska komisija zahtijeva od država članica da u svoje zakonodavstvounesu direktive EU-a o zagađenju okoliša i da ih primjene na domaćem terenu.Takve direktive jasno navode slučajeve koji podliježu sankcijama uslučaju zagađenja okoliša. Ukoliko države članice ne primjene direktiveEU-a unutar zadanog roka, Europska komisija može ih prijaviti Europskomsudu što za posljedicu ima financijske sankcije koje plaća država članica.Postoje. U proces upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000 EU-abit će uključene sve javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima,parkovima prirode i zaštićenim prirodnim vrijednostima užupanijama. Kontrola nad primjenom pravila o očuvanju ekološkemreže Natura 2000 u nadležnosti je Europske komisije, koja u slučajukršenja pojedinih direktiva vezanih uz ekološku mrežu može pokrenutiproces protiv države članice EU-a. I ekološke udruge mogu pisanimputem Europskoj komisiji prijaviti narušavanje zaštite okoliša.53Kako EU štiti ugrožene životinje?Kako bi zaštitila biljne i životinjske vrste, Europskaunija je osnovala najveću koordiniranumrežu područja očuvanja prirode na svijetunazvanu Natura 2000, čije su članice sve zemljeEU-a. Područja zaštite proglašavaju se uskladu sa znanstvenim kriterijima ugroženosti,a na temelju Direktive o staništima i Direktiveo pticama, koje navode preko 1000 ugroženih biljaka i životinja.Francuska je plaćala sankcije od oko 316.500 eura dnevno radinepridržavanja pravila o Naturi 2000, dok su Poljskoj iz sličnih razlogauskraćivana sredstva iz fondova EU-a.Na razini Europske unije oko 18% električne energije proizvede seiz obnovljivih izvora energije, u čemu prednjače Austrija (oko 68%električne energije), Latvija (oko 64%) i Švedska (58%).Jeste liznali?4647

Zaštita okoliša i korištenje energijeZaštita okoliša i korištenje energije5556Jeste liznali?Je li u Europskoj uniji obavezno korištenještednih žarulja?Od 1. rujna 2012. bit će zabranjena prodaja svihenergetski neučinkovitih žarulja, bez obzirana voltažu. Odluka o povlačenju s tržišta svihkonvencionalnih žarulja donesena je kako bi sesmanjila emisija ugljičnog dioksida, koja je skonvencionalnim svjetlom iznosila oko 15 milijunatona godišnje. Naime, rasvjeta troši oko20% ukupne električne energije kućanstva, čija proizvodnja uzrokujeugljični dioksid. Efikasnom rasvjetom smanjuje se potrošnja električneenergije za oko 15%. Osim ekološke koristi, energetski učinkovitežarulje štede struju, traju do 10 puta dulje od konvencionalnih i smanjujutroškove u kućanstvu, kako se procjenjuje, od 25 do 50 eura godišnje.Kako se može provjeriti je li odreappleeni proizvoappleaËzadovoljio ekološke standarde?Ekološka naljepnica (tzv. Ecolabel) oznaka je Europskeunije koja se od 1992. dodjeljuje proizvođačima idavateljima usluga koji djeluju u skladu s ekološkimstandardima. Poznata kao „zeleni cvijet“, ova jenaljepnica vidljiva na pakiranju proizvoda i vrijeditri godine. Nekoliko tisuća proizvoda danas nosi tajEuropska unija čak polovicu energenata za svojepotrebe mora uvoziti iz inozemstva, uz iznimkuDanske koja je neovisna o uvozu energenata.57logo. Kriteriji za dobivanje ove naljepnice su iznimno strogi i temelje sena znanstvenim studijama o utjecaju na okoliš, od proizvodnje do prodajesamih proizvoda ili usluga. Naljepnica se ne dodjeljuje proizvodimavezanim uz hranu, piće, farmaceutske proizvode i medicinsku opremu.Koliko Europska unija planira izdvojiti za aktivnostiu podruËju zaštite okoliša?Zaštita okoliša nalazi se visoko na listi prioritetaEuropske unije s obzirom da se adekvatnimpolitikama i aktivnostima u ovome područjuistovremeno štiti kvaliteta života građana iosigurava održivi razvoj Europske unije. Glavnifinancijski instrument za financiranje aktivnostiu ovome području je program LIFEputem kojeg je od 1992. godine do danas financirano više od 3.500projekata s ukupnim iznosom potpore od oko 2,5 milijarde eura. Iakosljedeća financijska perspektiva EU-a za razdoblje od 2014. do 2020.još nije usvojena pa nije moguće navoditi iznose budućih izdvajanja zazaštitu okoliša, s obzirom na važnost ove politike za budućnost EU-a ičinjenicu da je u ovome području EU predvodnica na svjetskoj razini,za očekivati je da ona neće biti manja od dosadašnjih iznosa potpore.U razdoblju od 2001. do 2005. godine Europska unija je kroz programCARDS za zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila 12,5 milijuna eura. Krozpretpristupni fond ISPA Hrvatska je za zaštitu okoliša za 2005. i 2006.godinu dobila 30 milijuna eura, a od 2007. do 2013. kroz Instrument pretpristupnepomoći IPA čak 96,7 milijuna eura. Drugim riječima, u razdobljuod 2001. do 2013., Europska unija je za zaštitu okoliša u Hrvatskojizdvojila 137,2 milijuna eura, ne računajući ulaganje u regionalne projektei pokretanje ekološke mreže Natura 2000 financirane iz fonda PHARE. 2U EU-u je zbog urbanizacije i izgradnje infrastruktureugroženo oko 42% sisavaca, 15% ptica i 52% slatkovodneribe, dok je oko 1000 biljnih vrsta pred izumiranjem.2 Primjeri projekata u području zaštite okoliša predstavljeni su u publikacijama “Zajedno za europskodanas i sutra 1 i 2”. Publikacije su dostupne na zahtjev u Informacijskom centru EU-a a preuzeti ih možete is web stranice www.delhrv.ec.europa.eu.4849

Zaštita okoliša i korištenje energijeZaštita okoliša i korištenje energije58Kako EU potiËe korištenjesolarne energije?Europska unija potiče istraživanje i razvoj projekatao fotoćelijama već više od 30 godina. Od2003. do 2006. kroz Šesti okvirni program EU-a zaistraživanje i tehnološki razvoj s više od 100 milijunaeura financirani su projekti istraživanja korištenjasunčeve energije, a taj se trend nastavio i kroz aktualniSedmi okvirni program. Usvojeno je i nekolikodirektiva EU-a o promociji korištenja obnovljivih izvora energije 2001.,2003. i 2009. koje preporučaju financiranje takvih projekata iz strukturnihfondova. Danas se u obnovljive izvore energije na nacionalnoj i razini EU-aulaže oko 35 milijardi eura godišnje (2011). Time su se troškovi proizvodnjeenergije iz solarnih ćelija u zadnjih devet godina smanjili za 60%. PrioritetEU-a je korištenje obnovljivih izvora energije od 20% do 2020. godine.59Kako se u Europskoj uniji štiteprirodni izvori pitke vode?Zaštita vodnih i morskih resursa i posebno izvorapitke vode, osnova je zaštite okoliša u EUu.U cilju zaštite ljudskog zdravlja i osiguravanjadostupnosti pitke vode svim građanima EU-a,Direktiva o pitkoj vodi državama članicamauspostavlja zakonsku obvezu praćenja kakvoćevode kroz 48 mikrobioloških i kemijskihparametara, obvezu redovite kontrole i informiranja javnosti o kvalitetivode. Svake tri godine države članice trebaju informirati Europskukomisiju o kakvoći vode, koja ih potom objavljuje na svojim internetskimstranicama. Time se štite ne samo potrošači diljem EU-a nego iprirodni resursi zemalja bogatih izvorima pitke vode poput Hrvatske.Jeste liznali?Europska komisija u suradnji s 42 europskapartnera podupire projekt električnihvozila, Green eMotion, kojemu je svrhaolakšati komercijalizaciju električnihautomobila u Europi.PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/energy/lumen/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/chemicals/index.htmhttp://ec.europa.eu/research/energy/eu/research/photovoltaics/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/water/index_en.htmEmisije ugljičnog dioksida u Europskoj uniji (8,2tona po glavi stanovnika) su manje od poloviceemisija po glavi stanovnika u SAD-u (19,3 tona),Australiji (17,7 tona) i Kanade (16,9 tona).5051

Putovanja i kupovinau EU-uKarta 3.Zemlje eurozone.FINEST60PlaÊa li se u Ëitavoj Europskoj uniji zajedniËkomeuropskom valutom eurom i moraju li sve novedržave Ëlanice prihvatiti euro kada uappleu u EU?Ne. Eurom se plaća u onim državama koje pripadaju tzv. eurozoni, atu spadaju Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka,Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal,Slovačka, Slovenija i Španjolska (vidi Kartu 3). Ulaskom u EU država neprihvaća automatski europsku valutu euro, budući da je za to potrebnozadovoljiti kriterije eurozone vezane uz stabilnost cijena, održivostjavnih financija, stabilnost tečaja i razinu dugoročnih kamatnih stopa.IRLEFBNLLDIASLOSKMNEKSGRPCYJeste liznali?Oko 13,3 milijuna vozila prodano je 2010. uEuropskoj uniji, od toga najviše u Njemačkoj(2,9 milijuna), Francuskoj (2,2 milijuna) iUjedinjenoj Kraljevini (oko 2 milijuna).MLegenda:Zemlje eurozoneZemlje koje koriste euro kao valutu plaćanja (Crna Gora, Kosovo3)3 Rezolucija Vijeća sigurnosti UN 1244/995253

Putovanja i kupovina u EU-uPutovanja i kupovina u EU-u61PlaÊaju li se u EU-u carina i PDV na proizvodekupljene u drugim Ëlanicama EU-a?Članstvo u EU-u sa sobom nosi ukidanje carine na proizvode iz ostalihdržava članica EU-a. No, građani EU-a unutar same Unije moraju platitiPDV. Ukoliko se pak kupuje rabljeni automobil od privatne osobe u nekojdržavi EU-a, na njega se ne plaća PDV.64ljano osiguranje i privremene registarske pločice, koje se mogu nabavitiu matičnoj zemlji ili u državi u kojoj je automobil kupljen. Nužno jeprovjeriti vrijede li privremene tablice u svim zemljama kroz koje će segrađanin EU-a odvesti kući.Je li graappleanima EU-a potrebna putovnica zaputovanje Europskom unijom?62Koliko iznose naknade na podizanje gotovinena bankomatima izvan države prebivališta?Ukoliko se na bankomatima unutar EU-a podižu euri, naknada ne smijebiti viša od one koju bi građanin EU-a platio u svojoj matičnoj zemlji.Ukoliko se u nekoj državi članici EU-a podiže valuta koja nije euro(primjerice funte u Ujedinjenoj Kraljevini), o visini naknade za podizanjenovaca odlučuje sama banka iz čijeg se bankomata podižu novci.Da, jer neke države EU-a zahtijevaju posjedovanje osobne iskazniceili putovnice čitavo vrijeme boravka u toj zemlji, kako za svojetako i za druge građane EU-a. Ukoliko je potrebno, identifikacijskidokument potrebno je dati na uvid nadležnim službama. U slučajuneposjedovanja osobne iskaznice ili putovnice, plaća se kazna. Uzemljama EU-a koje nisu unutar Šengenske zone nužno je pokazatiputovnicu po izlasku odnosnu ulasku u zemlju. U takve državespadaju Bugarska, Cipar, Irska, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina.63Kako kupiti automobil u drugoj državi Ëlanicii dovesti ga u matiËnu državu?Građani EU-a mogu slobodno kupiti automobilgdje god to žele. Na njega neće platiti carinu. No,hoće li platiti PDV ovisi o tome jesu li ga kupili odprivatne osobe ili ovlaštenog prodavača, te je li kupljennovi ili rabljeni automobil.Ukoliko kupuju novi automobil, PDV će platiti učlanici EU-a u kojoj ga registriraju. Ukoliko kupuju rabljeno vozilo od privatneosobe, neće platiti PDV. Ukoliko se rabljeni automobil kupuje od autoriziranogprodavača, PDV se plaća u toj državi, ali ne i u državi u kojoj seautomobil registrira.Kupljeni automobil može se dovesti u matičnu državu s drugim registriranimi osiguranim automobilom ili putem specijaliziranih tvrtki kojese time bave. Automobil se može i odvesti kući, no za to je potrebno va-65Kome se graappleanin EU-a može obratiti ukoliko izvan EU-a izgubiputovnicu, a u zemlji ne postoji diplomatsko-konzularnopredstavništvo njegove zemlje?Svaki državljanin zemlje članice EU-a ujedno je i građanin Europskeunije. Iz toga proizlazi pravo da u slučaju gubitka putovnice, deportacije,uhićenja, ozbiljne nesreće, nasilja ili bolesti, u državama izvanEU-a građani Europske unije mogu potražiti pomoć ili savjet udiplomatsko-konzularnom predstavništvu bilo koje države članiceEU-a, ukoliko ne postoji predstavništvo njihove matične države.Oko 13,3 milijuna vozila prodano je 2010. uEuropskoj uniji, od toga najviše u Njemačkoj (2,9milijuna), Francuskoj (2,2 milijuna) i UjedinjenojKraljevini (oko 2 milijuna).Jeste liznali?5455

Putovanja i kupovina u EU-uPutovanja i kupovina u EU-u66Trebaju li Ëlanovi obitelji koji nisu državljani EU-avizu za putovanje po Europskoj uniji?Da, no procedura dobivanja vize trebala bi trajati maksimalno 15 dana,a ulazna viza je besplatna. Viza se traži od konzulata ili veleposlanstvadržave u koju se putuje. Jednom kad se dobije, viza vrijedi za sve državeunutar Šengenske zone.69ti najkasnije mjesec dana od prijave zahtjeva. U slučaju da putnikmože dokazati vrijednost prtljage (slikom, računima, deklaracijamaitd.) nadoknada po komadu prtljage iznosi do 1300 eura, a uslučaju da to ne može dokazati nadoknada je do 330 eura po komadu.Koja su prava putnika na letovima unutar Europske unije usluËaju kašnjenja i otkazivanja leta i gubitka prtljage?6768Za supružnika koji nije državljanin EU-a za dobivanje vize dovoljno jepriložiti potvrdu o bračnom stanju. Viza za članove obitelji (supružnici,djeca, djed/baka ili unuci) koji nisu građani EU-a nije potrebna ukoliko članobitelji ima stalan boravak ili boravišnu dozvolu u zemlji Šengenske zone.Mogu li kuÊni ljubimci putovati sa svojom obiteljipo Europskoj uniji?Mogu, ukoliko imaju Europsku putovnicu za ljubimce,osim u Ujedinjenoj Kraljevini koja imadrugačija pravila o ulasku životinja na teritorijdržave. Europska putovnica vrijedi za pse, mačke itvorove starije od tri mjeseca i mora sadržavati informacijeo cijepljenju. Za sve ostale kućne ljubimcevrijede nacionalna pravila. Prijevoz ugroženihživotinjskih vrsta posebno se nadzire. Nakon srpnja 2011., kućni ljubimcitrebaju imati elektronski mikročip koji očitava informacije o vlasniku.U kojim sluËajevima graappleani EU-a imaju pravo nakompenzaciju u sluËaju kašnjenja vlaka ili gubitka prtljage?70U slučaju da se radi o kašnjenju leta duljemod pet sati, otkazivanju leta ili prebukiranomletu, putnik može birati punu nadoknadutroškova cijene leta ili preusmjeravanjedo finalnog odredišta. Ukoliko odabere nadoknadutroškova, putnik ne može ujedno zahtijevatii preusmjeravanje do svoje destinacije.Nadoknada može iznositi od 250 do 600 eura, ovisno o duljini leta ipotrebno ju je prijaviti na EU-obrascu za pritužbe o putničkim pravima.Ovisno o duljini kašnjenja i udaljenosti odredišta, putnik ima pravona besplatno osvježenje, obrok, telefonski poziv i prenoćište. Ukolikoje prtljaga oštećena ili izgubljena, putnik ima pravo na nadoknaduštete od avioprijevoznika do 1.223 eura po komadu prijavljene prtljage.Je li moguÊe zatražiti operaciju u nekoj drugojdržavi Ëlanici EU-a?Građanin EU-a može zatražiti operaciju u drugoj članici, no pitanje je tkoće mu i kako nadoknaditi troškove bolničkog liječenja. U slučaju da jeriječ o iznenadnom zdravstvenom stanju koje zahtijeva operaciju, punuPravo na kompenzaciju vrijedi ukoliko se radi o kašnjenju duljem od satvremena koje nije uzrokovano vremenom ili drugim neočekivanim okolnostima.U tom slučaju putnik može zatražiti punu nadoknadu troškaputne karte ili za onaj dio puta koji nije ostvaren. Putnik također možezatražiti da mu se omogući nastavak putovanja u najkraćem mogućemroku ili u roku po odabiru putnika. Nadoknada troškova treba se plati-U Europskoj uniji svake se godine 11. veljače obilježavakao Dan jedinstvenog europskog hitnog broja.Jeste liznali?5657

Putovanja i kupovina u EU-uPutovanja i kupovina u EU-unadoknadu troškova pokriva Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja.U slučaju da je riječ o operaciji koja je bila predviđena i koja se moglaobaviti u zemlji u kojoj je građanin EU-a osiguran, nacionalno zdravstvenoosiguranje treba odobriti naknadu troškova za operaciju u nekoj drugojdržavi članici. Tada se plaća samo razlika u cijeni bolničkog liječenja.Primjerice, ukoliko je cijena bolničkog liječenja za određeno razdoblje u Hrvatskoj1.000 eura, a u Njemačkoj 1.500 eura, platit će se 500 eura razlike.71Koji broj treba nazvati ako graappleani trebaju hitnu pomoÊ,vatrogasce ili policiju u drugoj zemlji EU-a?Hitni poziv za hitnu pomoć, vatrogasce ili policiju na području čitaveEuropske unije može se ostvariti pozivom s fiksnog ili mobilnog telefonabesplatnim zvanjem broja 112. Taj broj, uspostavljen 2003., nezamjenjuje hitne pozivne brojeve u državama članicama EU-a, noDanska, Finska, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i Švedskakoriste broj 112 kao univerzalni pozivni broj u hitnim situacijama.Više informacija o putovanjuzemljama članicama Europskeunije dostupno je u publikaciji“Putujmo Europom 2011.-12.”Publikacija je dostupna na zahtjevu Informacijskom centru EU-a, apreuzeti je možete i naweb straniciwww.delhrv.ec.europa.eu.Jeste liznali?Ukupno je 39 država čiji građani ne trebaju vizu zaboravak u EU-u u trajanju do tri mjeseca. Među timdržavama su Australija, Hrvatska, Japan, Kanada, NoviZeland i Sjedinjene Američke Države.PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/shopping/cars/buying-a-carabroad/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/travel/index_en.htm?profi le=0http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=559&langId=enhttp://ec.europa.eu/1125859

Znanost i obrazovanjePostoje određene aktivnosti poduzete u EU-u i državama članicamakoje pomažu u priznavanju diploma i olakšavaju pristup visokoškolskiminstitucijama u onim zemljama u kojima je na snazi tzv. Bolonjskiproces. To uključuje: dopunsku ispravu o studiju (tzv. Diploma Supplement),koju studenti dobivaju po završetku bolonjskih programakao i ECTS svjedožbu (dodiplomski stupanj), odnosno diplomu(diplomski stupanj) i životopis u europskom formatu (tzv. Europass).Za konkretnije informacije preporuča se posjetiti internetske stranice Europskekomisije zvane Ploteus, namijenjene obrazovnim mogućnostimau zemljama Bolonjskog procesa (http://ec.europa.eu/ploteus/).72Je li državljanin jedne Ëlanice EU-a koji studirau drugoj zemlji Ëlanici osloboappleen plaÊanja školarine?Da ukoliko i državljani te zemlje članice također ne plaćaju školarine. Naime,plaćanje školarine regulirano je nacionalnim zakonodavstvom svake državečlanice ali EU propisuje da bilo koji građanin EU-a ima pravo studirati ubilo kojoj državi članici pod istim uvjetima kao i državljanin te zemlje.Ulaskom u EU građani Hrvatske plaćat će školarine jednake onima koje suvažeće za državljane zemlje u kojoj se nalazi sveučilište ili će biti oslobođeniplaćanja školarine ukoliko i građani te zemlje istu ne plaćaju.74Je li nakon završenog studija moguÊe nastavitiobrazovanje u EU-u, a da to ne ukljuËuje upisivanjeposlijediplomskog studija?To ovisi o svakoj državi članici, odnosnosveučilištu posebno. Primjerice, sveučilišnadiploma dodiplomskog studija završenogu Njemačkoj ne podrazumijeva automatskimogućnost upisa na poslijediplomski studij uFrancuskoj, koji zahtijeva dodatne godine studijado upisa na višu razinu studiranja.73Jesu li diplome steËene u jednoj zemlji EU-apriznate u svim drugim državama Ëlanicama?Osim kontaktiranja nacionalnog ENIC-NARIC ureda u državi u kojoj seželi studirati, preporuča se posjetiti i internetski portal Europske komis-Obrazovanje u Europskoj uniji razlikuje se od države do države. Pristupstrukovnom i visokoškolskom obrazovanju, priznavanju kvalifikacijai upisnim uvjetima u velikoj je mjeri pod nadležnošću pojedinedržave članice. No, za početak, preporučuje se kontaktiratiENIC-NARIC ured u zemlji u kojoj se želi studirati ili nastaviti školovanje.U Europskoj uniji je 2008. studiralo oko 19 milijunastudenata, a najveći broj studenata zabilježen je uUjedinjenoj Kraljevini, čak 2,3 milijuna.Jeste liznali?6061

Znanost i obrazovanjeZnanost i obrazovanje75ije „Studirati u Europi“ (Study in Europe) koji pruža ažurirane informacijeo više od 4000 visokoškolskih institucija u Europi (http://ec.europa.eu/education/study-in-europe/index_en.html).Što je program Erasmus i tko možeu njemu sudjelovati?76Koji su programi obrazovanja i mobilnosti namijenjeniuËiteljima, profesorima i drugima koji se bave mladima?Tri su glavna programa EU-a na koja se mogu prijaviti oni koji sudjelujuu obrazovnom procesu mladih (osnovno i srednje školstvo) i obrazovanjuodraslih osoba.Program Erasmus4 je program studentske mobilnostikoji studentima omogućava da dio studija(ili stručnu praksu) provedu u drugoj zemljiEU-a (od tri do najviše dvanaest mjeseci). Kakobi stekli pravo sudjelovanja u programu, studentimoraju biti upisani najmanje na drugu godinudodiplomskog studija za vrijeme trajanja mobilnosti.Same natječaje objavljuju matična visoka učilišta, kojima se studenti prijavljuje. Matična učilišta odabiru studente na temelju njihovogakademskog uspjeha i poznavanja stranih jezika. Za dodjelu financijskepotpore studenti se prijavljuju svom matičnom sveučilištu koje pokrivadio troškova boravka. Prije odlaska, student se treba javiti svom i inozemnomECTS-koordinatoru kako bi potpisao Ugovor u učenju tzv. LearningAgreement kojim se obvezuje pohađati i položiti kolegije koje je odabrao.Od 2011. godine, Hrvatska je punopravna sudionica Programa za cjeloživotnoučenje čime i hrvatski studenti, učitelji i ostali u sustavu obrazovanja imajupravo sudjelovati u programu Erasmus, Comenius, Leonardo da Vincii ostalim aktivnostima koje ovaj program nudi. Prema procjeni Agencijeza mobilnost i programe EU-a, više od 4.000 hrvatskih građana će u 2011.imati mogućnost sudjelovati u međunarodnim projektima koji se odnose nastudiranje, stručno usavršavanje, stručnu praksu i slične aktivnosti.4 Više informacija o programu Erasmus i drugim programima EU-a u području obrazovanja, kulture,istraživanja i mladih dostupno je u publikaciji „Što ja imam od toga?“. Publikacija je dostupna na zahtjev uInformacijskom centru EU-a, a preuzeti je možete i na web stranici www.delhrv.ec.europa.eu.Program Comenius namijenjen je djelatnicima u osnovnom i općemsrednjoškolskom obrazovanju, udrugama koje se bave obrazovanjem,studentima viših godina studija nastavnog smjera, nastavnicima beziskustva i nezaposlenim nastavnicima. Financiraju se posjeti, seminari,stručna usavršavanja, tečajevi, radionice i sl. u zemljama članicama EU-a.Na sličnom principu radi i program Leonardo da Vinci koji je namijenjendjelatnicima srednjih strukovnih škola, ustanovama i udrugama kojese bave strukovnim obrazovanjem. Program Grundtvig namijenjen jesvima koji su uključeni u obrazovanje odraslih.Natječaj za sudjelovanje u ovim programima objavljuje Europska komisija,a na svojim stranicama prenosi nacionalna Agencija za mobilnost iprograme EU-a, koja ujedno odabire pristigle prijave na temelju njihoveuspješnosti. Financijska se potpora dodjeljuje za troškove života i putovanja,eventualne pripreme i kotizacije.Detaljnije informacije o natječajima i uvjetima prijava mogu se naći na internetskojadresi Agencije za mobilnost i programe EU-a www.mobilnost.hr.PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/ploteus/http://ec.europa.eu/education/study-in-europe/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/education/lifelong-learningprogramme/doc1208_en.htmViše informacija o programimamobilnosti dostupno je u publikaciji„Što ja imam od toga?“.Publikacija je dostupna na zahtjevu Informacijskom centru EU-a, apreuzeti je možete i naweb straniciwww.delhrv.ec.europa.eu.6263

Socijalna iobiteljska prava78Ukoliko graappleanin EU-a izgubi posao u drugoj državi Ëlanici,može li u toj državi primati naknadu za nezaposlene?77 Tko je odgovoran za socijalno osiguranje i osiguranjenjegove obitelji ukoliko se graappleanin EU-a zaposliu nekoj drugoj državi Ëlanici?Ukoliko je samo jedan od supružnika zaposlen, a radi upravo u nekoj drugojdržavi članici EU-a, socijalno osiguranje pokriva ona država u kojoj je taosoba zaposlena. No, ukoliko su oba supružnika zaposlena, a jedan od njihradi u domovini, socijalno osiguranje za obitelj plaća ona osoba koja ostajeu matičnoj državi. U slučaju dječjeg doplatka, u želji da se djetetu osigurajunajbolji uvjeti života, razliku u visini iznosa plaća ona država koja ima većunaknadu. Modeli socijalnog osiguranja razlikuju se od države do države,a moguće ih je pretraživati po državama EU-a i vrsti socijalnog osiguranjau bazi podataka koja se nalazi na internetskoj stranici Opće uprave zazapošljavanje i socijalnu politiku Europske komisije (http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=858&langId=en).Kada Hrvatska postane članica EU-a, ako bi se, primjerice, otac nekog djetetazaposlio u Francuskoj dok bi majka s djetetom ostala zbog posla u Hrvatskoj,majka bi plaćala osiguranje ali bi francusko socijalno osiguranjeplatilo razliku u iznosu dječjeg doplatka između te dvije zemlje.7980To ovisi o tome gdje je osoba koja je izgubila posao odlučila živjeti.Nezaposlena osoba može se prijaviti na zavod za zapošljavanjeu bilo kojoj državi članici u kojoj je radila i nastavila živjeti.Na zavodu za zapošljavanje imat će jednaki status i prava kao idržavljanin te zemlje. Ukoliko se nezaposlena osoba međutim želivratiti u zemlju u kojoj je prethodno živjela, treba provjeriti ima linakon razdoblja rada u inozemstvu još uvijek status prebivalištai slijedom toga pravo prijave zavodu za zapošljavanje u toj zemlji.Ukoliko suprug radi u jednoj državi Ëlanici EU-a,dok supruga Ëeka bebu u drugoj, iz koje Êe državebuduÊa majka primati porodiljnu naknadu?Bez obzira gdje je prijavljena ili gdje boraviunutar EU-a, majka prima porodiljnu naknadudržave u kojoj je osigurana dok medicinskanjega i zaštita spadaju pod nadležnostzemlje u kojoj majka ima prijavljen stalniboravak. Budući da svaka članica EU-a imasvoje zakonodavstvo vezano uz socijalnuskrb i vezana prava, više informacija dostupno je na stranicamaOpće uprave za zapošljavanje i socijalnu politiku Europske komisije(http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=858&langId=en).Što je Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja?Ova iskaznica omogućava građanima EU-a, Islanda, Lihtenštajna,Norveške i Švicarske potpunu medicinsku skrb pod istim uvjetima kaoi državljanima navedenih zemalja. U slučaju da neka članica Europskeunije naplaćuje određene medicinske usluge (boravak u bolnici, farmaceutskeusluge i sl.), nositelj iskaznice navedenu će uslugu platiti po-6465

Socijalna i obiteljska pravaSocijalna i obiteljska prava8182voljnije i troškovi će mu biti nadoknađeni ili u zemlji u kojoj boravi ili popovratku kući. Iskaznica ne pokriva zdravstvene troškove ukoliko je svrhaputovanja bila liječenje. Iskaznicu besplatno izdaje država u kojoj građaninima prijavljen stalan boravak, odnosno zdravstveno osiguranje te države.Ukoliko se državljanka jedne zemlje Ëlanice EU-auda za državljana druge, je li brak nužno registrirati iu jednoj i u drugoj zemlji?Ne. Brak sklopljen bilo gdje na području Europske unije automatskiće biti priznat u svim državama EU-a. Izuzetak su istospolnibrakovi koji su trenutno priznati u pet država Europske unije– Belgiji, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj. Odluka o eventualnompriznanju istospolnih brakova u nadležnosti je država članica.Priznaju li sve države Ëlanice registrirano partnerstvoistospolnih parova?84o kojoj se državi EU-a radi, jedinstvena su pravila da usvajanje morajuodobriti nadležni sud ili upravna vlast, na usvajanje moraju pristati djetetoviroditelji i ono mora biti provedeno u skladu s djetetovim najboljiminteresom. U većini država posvojeno dijete će nositi prezime novogroditelja i imat će sva nasljedna prava kao i biološko dijete. Roditeljiusvojenog djeteta imaju ista prava i obveze kao i biološki roditelji.Imaju li obitelji s troje ili više djece veÊesocijalne ili druge naknade?Dječje doplatke i druge naknade vezane uzdjecu plaća ona država u kojoj su roditelji zaposleni,bez obzira na to gdje imaju prijavljenoprebivalište. Visinu tih naknada samostalnoodređuje svaka država članica EU-apri čemu svaka država samostalno odlučujeo kriterijima dodjele, uključujući i broj djece.83Registrirano partnerstvo koje dozvoljava ozakonjenje veze dviju istospolnihosoba priznato je u sljedećim državama članicama EU-a: Austriji, Češkoj,Danskoj, Njemačkoj, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Luksemburgu, Mađarskoj,Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini. Prava i obveze koje proizlaze iz registriranogpartnerstva ili braka ne tumače se jednako u svim članicama EU-a.Može li se posvojiti dijete iz neke druge države Ëlanice?Na području EU-a ne postoji jedinstveno zakonodavstvo koje regulirapitanje posvajanja. Za pitanja o proceduri i uvjetima posvajanja nužno jekontaktirati nadležne vlasti u zemlji iz koje se dijete posvaja. No, bez obzira85Na koji naËin se rješava alimentacija udržavama Ëlanicama EU-a?U slučaju razvoda ili rastave, ukoliko se roditelji o tome ne mogu samidogovoriti, o skrbništvu nad djetetom odlučuje sud u zemlji i gradugdje dijete ima stalno prebivalište. Pri tom se slijedi nacionalno zakonodavstvote zemlje. Odluka donesena na tom sudu, uključujući i pitanjealimentacije, vrijedi u svim državama članicama EU-a. Rok žalbe nasudsku odluku je tri mjeseca, nakon čega je slučaj zatvoren. Ukolikojedan od roditelja ne plaća alimentaciju, drugi se roditelj može javitisudu u zemlji svog prebivališta ili onom gdje boravi bivši supružnik.Jeste liznali?Sudske odluke o roditeljskoj odgovornosti iz jednedržave članice automatski su priznate u svim ostalimdržavama članicama Europske unije.Ukoliko se par iste nacionalnosti vjenča u veleposlanstvu svojedržave u nekoj drugoj članici Europske unije, njihova bračnazajednica spada pod zakonodavstvo njihove matične zemlje, ane pod zakone države u kojoj žive.Jeste liznali?6667

Socijalna i obiteljska pravaSocijalna i obiteljska prava8687Jeste liznali?Kada se u ostalim državama ËlanicamaEuropske unije odlazi u mirovinu?U EU-u ne postoji jedinstvena granica godinaživota i rada za odlazak u mirovinu, već svaka državačlanica Europske unije to određuje za sebe. Takoje, primjerice, dob za odlazak u mirovinu za žene uSlovačkoj 55 godina, a u Finskoj 68 godina života.Ukoliko je neka osoba tijekom svog radnog vijeka radila u nekoliko državaEuropske unije, mirovinu će isplaćivati sve zemlje u kojima je radila, ali teknakon što osoba napuni zakonom određenu dob za odlazak u mirovinu utoj zemlji. Primjerice, mirovinu iz Finske bi ta osoba počela dobivati kadanapuni 68 godina, što je granica odlaska u mirovinu u toj državi.Postoji li u EU-u beneficirani radni staž, koliko iznosimirovina i je li u svim Ëlanicama jednaka?Svaka država u Europskoj uniji za sebe određuje starosnu dob za odlazaku mirovinu. Visina mirovine ovisi o uplati doprinosa tijekom radnog vijeka.Prosječna mirovina je 2007. u Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Litvi i Estonijiiznosila oko 3.000 eura godišnje, dok je primjerice u Austriji, Danskoj, Francuskoj,Luksemburgu i Švedskoj bila oko 14.000 eura godišnje. Izračun minimalnemirovine također varira u EU-u i ovisi o nizu čimbenika poput godišnjeinflacije, životnog standarda, rasta prihoda, bruto nacionalnom dohotku itd.Beneficirani radni staž nije česta pojava u radnim odnosima u EU-u već seotežani uvjeti rada kompenziraju visinom plaće i posebnim osiguranjima.Iako je odluka o rastavi braka ostvarena bilo gdje u EU-uautomatski priznata u svim članicama EU-a, rastavljenipar sudsku odluku može opovrgavati na domaćem sudu. u.8889Ukoliko graappleanin EU-a svoj radni vijek npr. provede20 godina u NjemaËkoj, pet godina u Austriji, a ostataku Bugarskoj, koja Êe mu država Ëlanica isplaÊivati mirovinu?Sve će mu države plaćati mirovinu, ovisno o uplatidoprinosa tijekom radnog vijeka. Zahtjev za mirovinomgrađanin EU-a podnosi u državi u kojojživi ili u kojoj je posljednjoj radio. Ta je državaonda odgovorna za obradu umirovljeničkog zahtjevai prikupljanje podataka iz svih zemaljau kojima je umirovljenik radio. Ukoliko nikadanije radio u zemlji u kojoj trenutno živi, umirovljenik se treba javitinadležnim institucijama države u kojoj je zadnji put odrađivao radni staž.Tko pokriva invalidsku naknadu ili mirovinuukoliko je državljanin jedne zemlje EU-aradio u drugim državama EU-a?Načini izračunavanja invalidske mirovinerazličiti su od države do države, no dva su osnovnanačina invalidskog osiguranja. U prvomslučaju, invalidska mirovina ne ovisi ovremenskoj duljini osiguranja, ali je korisnikmorao biti osiguran u trenutku kada je nastalainvalidnost. Takva shema vrijedi u Češkoj, Estoniji,Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Latviji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.Građani koji su radili isključivo u ovim zemljama invalidsku mirovinudobivaju iz države gdje su bili osigurani u trenutku invaliditeta. U svimdrugim članicama EU-a invalidnina ovisi o godinama osiguranja –što je korisnik dulje bio osiguran, veća će mu biti mirovina, čak i akou trenutku nastanka invalidnosti nije bio osiguran. Mirovinu će muisplaćivati sve države u kojima je bio osiguran. Isto pravilo vrijedi iza korisnike invalidskih mirovina koji su radili i u jednim i u drugimzemljama: mirovinu isplaćuju sve zemlje u kojima je bio osiguran.6869

Socijalna i obiteljska pravaSocijalna i obiteljska prava90Mogu li se umirovljenici stalno naseliti unekoj državi Ëlanici EU-a i tko im u tom sluËajupokriva zdravstveno osiguranje?Ukoliko umirovljenik seli u državu u kojoj nemaumirovljenička prava, mora se javiti državi u kojojima zdravstveno osiguranje, kako bi on i njegovaobitelj dobili pristup zdravstvenom osiguranju udržavi boravka. Selidbom u drugu državu prestajezdravstveno osiguranje u matičnoj zemlji i prebacujese na državu boravka. Ukoliko umirovljenikne prima mirovinu u državi u kojoj živi, za njegovo zdravstveno osiguranjenadležna je zemlja u kojoj je najdulje radio, bez obzira gdje živi.Jeste liznali?Prema istraživanju Eurobarometra, u 2009.godini najviša stopa zaposlenosti zabilježenaje u Slovačkoj (62%), iza koje slijede Švedska(59%), Nizozemska (58%) i Češka (57%).Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranjadanas ima više od 180 milijuna Europljana(oko 36% ukupnog stanovništva).PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/employment_social/missoc/db/public/compareTables.do?lang=enhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=849&langId=enhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/work/migrant-worker/faq/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/family/index_en.htm7071

Odnosi izmeappleu državaEU-a i država Ëlanica92Koja je podjela poslova izmeappleu EU-a i država Ëlanica?91 Tko predstavlja države Ëlanice u Europskoj uniji?Na najvišoj političkoj razini, to jest na sastancimaEuropskog vijeća koje zadaje politički smjer iutvrđuje prioritete u EU-u, države članice zastupapredsjednik države ili vlade, ovisno o tome tko uodređenoj državi ima izvršne ovlasti. Na razini svakodnevnihpregovora i donošenja odluka nacionalneinterese zastupaju ministri država članica,ovisno o temi o kojoj se raspravlja u Vijeću ministara (poznatom i kaoVijeće Europske unije), jednoj od najvažnijih zakonodavnih institucija EU-a.Stajališta za sastanke Vijeća pripremaju djelatnici iz ministarstava država članicate djelatnici stalnih predstavništava pri EU-u u Bruxellesu. Stalna predstavništvasu zadužena za zastupanje, lobira-nje i pregovaranje o nacionalnim interesimau odnosu prema drugim državama i institucijama EU-a (posebice Europskojkomisiji i Europskom parlamentu), često u suradnji s predstavnicima lokalnihi regionalnih ureda iz Bruxellesa, a u skladu s prioritetima određene vlade.Hrvatsku će na sastancima Europskog vijeća predstavljati predsjednik/caVlade, dok će resorni ministri biti zaduženi za zastupanje hrvatskih interesai stavova na sastancima Vijeća EU-a. Interesi hrvatskih građana bit će zastupljenii preko zastupnika u Europskom parlamentu.Europsku uniju čine njezine države članice i upravo one zajedničkidonose odluke o načinu funkcioniranja EU-a, uključujući i odluku otome u kojim se područjima odluke donose na razini EU-a, a u kojimana razini država članica. Još od 1950-ih sve države članice se dogovarajui nizom ugovora obvezuju da će poštivati podjelu poslova izmeđuEU-a i nacionalnih vlada. U određenim politikama one se ujedinjujukako bi povećale ekonomsku i političku snagu i utjecaj koji pojedinačnone bi mogle ostvariti, posebice u uvjetima globalne tržišne utakmice.Lisabonskim ugovorom iz 2007. sve članice su se dogovorile da EUima isključivu nadležnost u područjima poput tržišnog natjecanja ikonkurentnosti, monetarne politike (eurozona) i zajedničke trgovinskepolitike. Zemlje EU-a s drugim članicama dijele odgovornost za unutarnjetržište, poljoprivredu, promet i energiju. Svi ostali segmenti društvenogi političkog života, primjerice zdravstvo, školstvo, vanjski poslovi, mirovinskisustav i tako dalje, u isključivoj su nadležnosti država članica.Nakon stupanja u članstvo, u nadležnosti Hrvatske će ostati zdravstvenisustav, industrijska politika, kultura, turizam, obrazovni sustav, politikeza mlade, mirovinski sustav i druga područja (vidi Tablicu 5.). S drugimdržavama EU-a koordinirat će odluke u području gospodarske politike,politike zapošljavanja i vanjskim poslovima dok će odluke o poljoprivredi,unutarnjem tržištu i nizu drugih područja donositi zajednički s EU-om.Europska unija europskegrađane košta u prosjeku 67eurocenti dnevno, što je manjeod 20 eura mjesečno.Oko 94% proračuna EU-a vraća se udržave članice, a projekte koji će bitifinancirani novcem Europske unije birajulokalne i nacionalne vlasti, a ne EU.Jeste liznali?7273

Odnosi izmeappleu država EU-a i država ËlanicaOdnosi izmeappleu država EU-a i država ËlanicaTablica 5.Područja isključive nadležnosti te područja zajedničke nadležnosti EU-a i država članica5.93Je li posljedica ulaska u EU gubitak nacionalnogsuvereniteta i identiteta?IskljuËivanadležnost EU-aUpravljanje carinskomunijomMonetarna politika(eurozona)Pravila tržišnognatjecanjaMeđunarodnatrgovinska politikaZaštita morskihbioloških resursaSklapanje određenihmeđunarodnihugovoraZajedniËkanadležnost EU-aPravila unutarnjegtržištaOdređena područjasocijalne politikeRegionalna politikaPoljoprivreda i nekapitanja ribarstvaZaštita okolišaZaštita potrošačaPrometTranseuropske mrežeEnergetikaPodruËja unadležnosti državaËlanica koje EUmože poduprijetisvojim programimaEkonomska politikaPolitike zapošljavanjaObrazovanjePolitike za mladeUčenje jezikaŠkolovanje u inozemstvui međusobnopriznavanje diploma ikvalifi kacijaTurizamSportKulturaIskljuËivanadležnost državaËlanicaVanjski poslovi iobrambena politikaZdravstvena politikaŠkolski kurikuliDržavljanstvoStanovanjeFinanciranje javnihtelevizijaSocijalna pravaKorporativni porezi94Ulaskom u EU države članice ostaju suverene države jer svaka državačlanica sudjeluje u donošenju odluka. Pregovaranjem na europskojrazini države članice povećavaju svoj međunarodni ugled i političkumoć čime, u praksi, povećavaju, a ne smanjuju nacionalni suverenitet.Primjeri svih država članica EU-a, od Francuske i Italije do Poljskei Slovačke, pokazuju da niti jedna država članica ulaskom u EU nijeizgubila svoje nacionalne specifičnosti, tradicije i običaje. Dosadašnjaiskustva su pokazala kako su države ostale prepoznatljive u Europskojuniji. Štoviše, članstvo im je pomoglo da dodatno zaštite i promovirajusvoj nacionalni identitet i tradiciju, jezik, običaje, prirodne ljepote, gastronomiju,kulturne znamenitosti i manifestacije u Europskoj uniji i šire.Jesu li nakon ulaska u EU europske institucijezamijenile one nacionalne, primjerice nacionalneparlamente i vlade?Područjeslobode, sigurnosti ipravdeOdređena pitanjajavnog zdravstvaNeka pitanjaistraživanja,tehnološkog razvoja iistraživanja svemiraOdređena pitanjarazvojne suradnje ihumanitarnepomoćiNe. Vlada ostaje izvršno tijelo koje i dalje, u skladu sa svojim ovlastima,daje smjernice i diktira nacionalne prioritete i interese kojiće se zastupati i pregovarati u Bruxellesu. Nacionalni parlamentitakođer nisu nestali već su im dane ovlasti izravnog utjecaja nadonošenje odluka. Naime, svi predloženi zakoni EU-a moraju seslati parlamentima koji u roku od osam tjedana mogu uputiti svojprigovor na prijedloge zakona. Ako dovoljan broj nacionalnih parlamenatauloži prigovor, prijedlog se može izmijeniti i dopuniti ilipovući. To omogućava parlamentima da nadziru EU u pitanjima kojase mogu bolje riješiti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.U Europskoj uniji 1. siječnja 2011. živjelo je 502,5milijuna stanovnika.Jeste liznali?5 Izvor: http://ec.europa.eu/ireland/about_the_eu/competences/index_en.htm74 75

Odnosi izmeappleu država EU-a i država ËlanicaOdnosi izmeappleu država EU-a i država Ëlanica95Koliko ima službenih jezika EU-a?U EU-u trenutno postoje 23 službena jezika.Ulaskom nove članice u Uniju, njen službenijezik (ili barem jedan od njih ukoliko državaima više službenih jezika) postaje i službenijezik Europske unije. Europska unija promičeočuvanje jezika i jezične raznolikosti smatrajućiih kulturnom vrijednošću svake države članice.Također, pravila donošenja odluka u Vijeću EU-a osiguravaju daglasovi velikih ne mogu prevladati. Naime, za usvajanje određeneodluke kvalificiranom većinom potrebno je da osim 74% ukupnihglasova u Vijeću (255 od 345, a nakon pristupanja Hrvatske,bit će potrebno 260 od 352 glasa), svoj glas za dâ polovica svihdržava članica koje moraju predstavljati barem 62% stanovništvaEU-a. Stoga, bez obzira na resurse i broj stanovnika, glas svakedržave članice je bitan i utječe na donošenje i promjene EU zakona.Status hrvatskog kao službenog jezika EU-a omogućit će hrvatskimgrađanima da se bilo kojoj instituciji EU-a obrate i traže povratni odgovorna hrvatskom jeziku. Također, svi usvojeni zakonski akti i propisi bit će dostupnina hrvatskom jeziku.Njemačka s 82 milijuna stanovnika ima 29 glasova u Vijeću (1 glas na gotovo2.830.000 stanovnika), dok Malta s 416.000 stanovnika ima 3 glasa (1 glasna otprilike 138.000 tisuća stanovnika). Hrvatska će u Vijeću imati 7 glasova(1 glas na nešto više od 628.000 stanovnika).96Mogu li države Ëlanice odluËiti napustiti EU?98Kako se financira Europska unija i koliko koštapunopravno Ëlanstvo u EU-u?97Da. Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine,izričito predviđa i detaljno propisuje proces izlaska države članice iz Europskeunije6.Mogu li male države Ëlanice utjecati nadonošenje odluka u EU-u?Često se govori da male države trebaju prihvatiti odluke i autoritet velikihdržava u EU-u. No, u Vijeću ministara, instituciji koja zastupa nacionalneinterese u Europskoj uniji, svaka država utječe na donošenjeodluka o propisima EU-a. Iako je broj glasova kojim određenadržava raspolaže pri glasanju kvalificiranom većinom u Vijeću proporcionalannjezinom broju stanovnika (veće države članice imajuveći broj glasova u odnosu na manje), ako se u obzir uzme broj glasovapo broju stanovnika, male države članice bolje stoje od velikih.6 Više informacija o Lisabonskom ugovoru dostupno je u publikaciji „Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor“.Publikacija je dostupna na zahtjev u Informacijskom centru EU-a a preuzeti ju možete i na internetskimstranicama www.delhrv.ec.europa.eu.U početku je proračun EU-a isključivo ovisio ofinancijskim doprinosima država članica. No,nakon odluke donesene 1970. godine financijskidoprinosi država članica zamijenjenisu tzv. vlastitim izvorima koji danas čine 99%prihoda EU-a. Riječ je o: doprinosu državačlanica koji iznosi 1,23% njihovog BDP-a (brutodomaćeg proizvoda), 1,4% njihovog PDV-a (poreza na dodanu vrijednost)i sredstvima prikupljenim od carina na uvoz roba iz zemalja kojenisu članice EU-a, te od davanja na šećer. Ostali izvori prihoda su po-Proračun EU-a za 2011. (oko 140 milijardieura) gotovo je 50 puta manji od proračunasvih 27 država članica Europske unije (oko6.300 milijardi eura).Jeste liznali?7677

Odnosi izmeappleu država EU-a i država ËlanicaOdnosi izmeappleu država EU-a i država Ëlanica99rezi na dohodak zaposlenika u institucijama EU-a, doprinosi država izvanEU-a koje plaćaju sudjelovanje u određenim programima EU-a, te raznevrste novčanih kazni određene zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja.Procjenjuje se da će Hrvatska u drugoj polovici 2013. godine u proračunEuropske unije uplatiti 267,7 milijuna eura. Prema Financijskom paketuza pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, u istom će razdobljuHrvatska imati na raspolaganju 687,5 milijuna. Kao i zemljama prošlogproširenja, Hrvatskoj se jamči da na početku članstva u EU-u neće uproračun uplaćivati više nego što će iz njega dobivati.Koliko je službenika zaposleno u institucijama EU-ai koliko oni koštaju?Prema podacima Europske komisije, u toj je instituciji početkom studenog2011. bilo zaposleno 404 danskih, 483 irskih te 303 slovačkihdržavljana. S obzirom da je po broju stanovnika Hrvatska usporediva sovim državama, očekuje se da će sličan broj hrvatskih državljana biti zaposlenu toj instituciji.Za raspisivanje natječaja i zapošljavanje u institucijama i agencijamaEuropske unije zadužen je Europski ured za odabir zaposlenika (EPSO -European Personnel Selection Office). Natječaji se raspisuju za službenikekoji će raditi na određeno i neodređeno vrijeme, te one koji žele stažiratiu institucijama EU-a. Čitava procedura prijave provodi se elektronskimputem, od najave i objavljivanja natječaja, prijave do testiranja u svimdržavama članicama i objave rezultata. Detaljne informacije dostupne suna internetskim stranicama EPSO-a (http://europa.eu/epso/index_en.htm).Jeste liznali?U glavnim institucijama Europske unije (Europskakomisija sa 136 delegacija i ureda diljemsvijeta i 20 specijaliziranih agencija, Europskiparlament i Vijeće ministara) radi oko 47 500službenika. Iako je uvriježeno mišljenje da na administracijuodlazi znatan dio proračuna EU-a,činjenica jest da administrativni troškovi iznosesvega oko 6% ukupnog europskog proračuna, što je u 2010. godiniiznosilo oko 7,9 milijardi eura. Usporedbe radi, to je manje od brojadržavnih službenika trenutno zaposlenih u hrvatskoj državnoj upravi.U 2010. godini, iznos službeneEU pomoći je dosegnuo rekordnih54,8 milijarde eura, što jepotvrdilo njezin status najvećegsvjetskog davatelja pomoći.100Kome se graappleani EU-a mogu obratiti ukolikonisu zadovoljni radom institucija EU-a?Europski pučki pravobranitelj je adresa na koju se građani Europske unijetrebaju obratiti ukoliko imaju problema s europskom administracijom(ali ne i nacionalnom – za ove su pritužbe zaduženi pučki pravobraniteljiu državama članicama) i institucijama EU-a. Europski pučki pravobraniteljse bavi propustima, pogreškama, kašnjenjem, diskriminacijomili zlouporabom ovlasti institucija EU-a. Prigovor na rad EU institucijaulaže se nakon odgovora dobivenog od nadležnih institucija, u roku oddvije godine od spornog događaja. Pritužba se podnosi slanjem pismapučkom pravobranitelju na bilo kojem službenom jeziku EU-a, prekozastupnika u Europskom parlamentu ili putem internetskog obrasca.Pritužba mora biti riješena u roku od godine dana od dana primitka. Pučkipravobranitelj obavještava podnositelja pritužbe o rezultatima istrage.Trenutnom Europskom pučkom pravobranitelju Nikiforosu Diamandourosunajviše se obraćaju Nijemci i Španjolci koji su poslali gotovotrećinu (27%) od ukupnog broja pritužbi zaprimljenih 2010. godine.Jeste liznali?7879

Odnosi izmeappleu država EU-a i država ËlanicaOdnosi izmeappleu država EU-a i država ËlanicaU 2010., pravobranitelj je zaprimio 2667 pritužbi, za razliku od 3098 pritužbiu 2009. godini. Trećina pritužbi odnosi se na netransparentnost europskeadministracije, uključivši ne-slanje informacija ili dokumenata, dok se ostatakodnosi na probleme s ugovorima, pozive za slanje ponuda, diskriminacijuili zlouporabu ovlasti.101Tko zastupa države Ëlanice u meappleunarodnim odnosimai tko odluËuje o vojno-sigurnosnim pitanjima?Ulaskom u EU države članice se ne odriču svojeneovisne vanjske politike, diplomatskih strukturai institucija. No, pojedine situacije nameđunarodnoj sceni – primjerice gruba kršenjaljudskih prava, zahtijevaju da EU pokaže svoj „jedinstveniglas“. Zato je Lisabonskim ugovoromuspostavljena funkcija Visokog predstavnikaza vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji na temelju jednoglasneodluke svih 27 nacionalnih vlada efikasnije zastupa EU u pojedinimvanjskopolitičkim situacijama. Na funkciju visoke predstavnice za vanjskeposlove Europsko vijeće je imenovalo Catherine Ashton (na slici).Visoka predstavnica je zadužena i za Europsku službu vanjskih poslova(eng. European External Action Service, EEAS) koju čine dužnosniciVijeća ministara, Europske komisije i nacionalnih diplomatskih službi.Vojne strukture ostaju u rukama nacionalnih vlasti, ali članice EU-a mogustaviti na raspolaganje svoje civilne i vojne resurse u slučaju zajedničkihsigurnosnih i obrambenih operacija. Sudjelovanje u tim operacijama je dobrovoljno.Više informacija o institucijamaEU-a dostupno je u publikaciji„Europa u 12 lekcija“. Publikacijaje dostupna na zahtjev u Informacijskomcentru EU-a, a preuzetije možete i na web straniciwww.delhrv.ec.europa.eu.Jeste liznali?U Europskoj komisiji Hrvatska će imati jednogpovjerenika, u Europskom parlamentu 12zastupnika, u Vijeću ministara 7 glasova, a uEuropskom gospodarskom i socijalnom odboru iOdboru regija 9 predstavnika.PreporuËeni linkovihttp://europa.eu/lisbon_treaty/faq/index_en.htm#19http://europa.eu/about-eu/basic-information/index_en.htmhttp://europa.eu/pol/inst/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/education/languages/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/budget/explained/index_en.cfmhttp://www.ombudsman.europa.eu/home.faces8081

DodatakEUbiltenEUbilten je mjesečnik koji se izdaje u elektronskom oblikui besplatno distribuira popisu primatelja. Sadrživijesti o odnosima Hrvatske i Europske unije, vijesti izEuropske unije, informacije o projektima financiranimod strane EU-a u Hrvatskoj, informacije o otvorenimnatječajima za sredstva EU-a i druge zanimljive informacijevezane uz EU. Želite li primati bilten, pošaljitee-mail sadržaja “Prijava na EUbilten” na info@euic.hr.Dodatne informacijeViše informacija o Europskoj uniji, politikama EU-a i njezinimaktivnostima možete pronaći u raznim publikacijama i na internetskimstranicama institucija EU-a. U nastavku vam nudimopregled relevantnih izvora i korisnih kontakata.PublikacijeEuropska unija redovito objavljuje razne publikacije iizvješća o Europskoj uniji i njezinim aktivnostima. Publikacijeinstitucija, agencija i drugih tijela EU-a potražitena web stranici EU Bookshop http://bookshop.europa.eu.Publikacije prevedene na hrvatski jezik koje je izdala DelegacijaEuropske unije u Republici Hrvatskoj možetepreuzeti u elektronskom obliku na web stranicama www.delhrv.ec.europa.eu (rubrika “Više informacija”) ili ihzatražiti u Informacijskom centru EU-a. U nastavku tekstaukratko je opisano nekoliko najnovijih publikacija:“Europa u 12 lekcija”Koja je svrha EU-a? Zašto i kako je osnovana? Štoje već ostvarila za svoje građane i s kakvim senovim izazovima suočava danas? To su samo nekaod pitanja koja stručnjak za EU i bivši predavač nasveučilištu Pascal Fontaine razmatra u ovoj brošuri.“Abeceda prava Europske unije”Ova publikacija profesora Klausa-Dietera Borchardtaispituje korijene europskog projekta i njegovog razvojau pogledu pravnog poretka. Publikacija nudi uvidu sustav Europske unije, njegova opća načela i pravnisustav na kojem se temelji te promatra odnos pravnogsustava EU-a i prava država članica. Knjiga jenamijenjena osobama koje nisu pravnici ali žele razumjetiimplikacije europskog prava na njihove živote.“Zajedno za europsko danas i sutra”pregled je projekata koji su već pridonijeli razvoju gospodarstva,uprave, obrazovanja ili socijalnom razvoju uHrvatskoj. Od velikih infrastrukturnih i ekoloških projekatavrijednih desetine milijuna eura pa do malih potporanevladinim udrugama koje djeluju u lokalnim zajednicama– ovaj vodič pokazuje na koje se sve načinesredstva mogu upotrijebiti u brojnim segmentima društva.8283

DodatakDodatak“Zajedno za europsko danas i sutra 2”nastavak je publikacije “Zajedno za europsko danas i sutra” kojapredstavlja uspješne projekte EU-a u Hrvatskoj. Publikacijaopisuje oko 40-ak projekata iz različitih programa EU-a u kojimasudjeluje Hrvatska. U njoj je i popis rezultata projekata, anavedena su i iskustva korisnika.“Što ja imam od toga?”je publikacija namijenjena svima koji žele znati više omogućnostima obrazovanja kao i o programima koje provodiOpća uprava za obrazovanje i kulturu. Publikacija predstavljaizvrstan izvor informacija, npr. za nastavnike koji žele povećatiznanje svojih učenika o drugim zemljama članicama EU-a, iliza studente koji žele provesti semestar u inozemstvu, ili pakza mlade znanstvenike koji traže mogućnost za usavršavanje usklopu svoje karijere.“Vaš vodiË kroz Lisabonski ugovor”Lisabonski ugovor stupio je na snagu 1. prosinca 2009. godine.Uniji je osigurao moderne institucije i optimiziraneradne metode pomoću kojih će se, učinkovito i djelotvorno,suočiti s današnjim svjetskim izazovima. Lisabonski ugovorjača demokraciju u EU-u i njezinu sposobnost promicanja interesasvojih građana na svakodnevnoj bazi. Ova publikacijaobjašnjava što Lisabonski ugovor znači europskim građanima.“Putujmo Europom 2011.- 12.“Ova publikacija je ujedno i mapa Europe koja pruža osnovneinformacije za sve koji putuju zemljama Europske unije. Biloda je riječ o privatnim ili poslovnim putovanjima, u publikacijimožete pronaći korisne informacije o dokumentima koji supotrebni za ulazak u EU, zdravstvenoj skrbi u slučaju hitnoće,plaćanju carine na uvoz i izvoz robe i druge praktične savjete.„Putovnica za Europsku uniju“Ova zabavna knjižica namijenjena učenicima osnovnihškola sadrži mnoštvo informacija o zemljama članicamaEuropske unije – od imena njihovih glavnih gradova ijezika koji se u njima govore do poznatih znamenitostii naziva zemalja na izvornim jezicima. Primjerak publikacijemožete zatražiti u Informacijskom centru EU-a“Poklon za Tina“Kako bi najmlađe zainteresirala za zaštitu okoliša, Europskakomisija je izdala niz publikacija namijenjih djeci u dobi od6 do 10 godina. Mlade čitatelje kroz sve publikacije prati likdječaka Toma, a u „Poklonu za Tina“ ga prati prijatelj Tin kojiproguta bateriju iz igračke i tako sazna koliko igračke mogubiti opasne...Ostale publikacije iz ovog ciklusa za najmlađe su: „Ispričat ćuvam tajnu o okolišu“, „Uh, kako prži!“, „Cvjetna ulica“ i „Plaviotok“.8485

Korisne internetskestraniceDelegacija Europske unijeu Republici Hrvatskojwww.delhrv.ec.europa.euEuropa: službeni portalEuropske unijeeuropa.euVaša Europa: informacije opravima graappleana EU-aec.europa.eu/youreuropeEuropsko vijeÊewww.european-council.europa.euVijeÊe Europske unijewww.consilium.europa.euEuropski parlamentwww.europarl.europa.euEuropska komisijaec.europa.euMinistarstvo vanjskih ieuropskih poslovawww.mvep.hrMinistarstvo regionalnog razvoja iEU fondovawww.mrrsvg.hr i www.strategija.hrAgencija za mobilnost i programeEuropske unijewww.mobilnost.hrEuropska poduzetniËka mreža Hrvatskewww.een.hrEnterEurope - VodiË kroz informacije oEuropskoj unijiwww.entereurope.hrInformacijski centar za europsko pravo - EUiPravni fakultet SveuËilišta u Zagrebuwww.pravo.hr/biblioteka/eu_info86 87

Delegacija Europske unije u Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6, 10 000 ZagrebTel.: +385 1 4500 110Fax : +385 1 4500 111E-mail: info@euic.hrWeb: www.delhrv.ec.europa.eu