4.3. PopreÄni stabilitet broda pri veÄim uglovima nagiba
4.3. PopreÄni stabilitet broda pri veÄim uglovima nagiba 4.3. PopreÄni stabilitet broda pri veÄim uglovima nagiba
Ovakav dijagram važi i samo za određeni gaz, , odnosno oodređenideplasman i određeni položaj težišta ta broda.Kako je Mst = D ∙ GZ, može e se sa dijagrama izračunati momentstabiliteta za svaki ugao nagiba, koji nastaje pod dejstvom određenogmomenta spoljašnjih sila Mss.Ugao pri kojem kriva poluge stabiliteta postaje nula, naziva se ugaogubitka stabiliteta, , a ugao pri kojem je poluga stabiliteta maksimalnanaziva se ugao maksimalne poluge stabiliteta.6
ANALIZA GZ ‐ KRIVULJE STABILITETA1. U ishodištu 0 nema kraka stabiliteta i brod se nalazi u statičkom stanju ravnoteže.e.2. U početku krivulja slijedi prtavac koji spaja ishodište sa ordinatom kod ugla 57.3°, , aordinata ima vrijednost početne metacentarske visine MoGo koja se dobija računskimputem. Odvajanjem krivulje od pravca događa se kod ugla od 7° nagiba. MoGo ne smijemozamijeniti sa metacentarskom visinom kada se brod nagne u ugao od 57.3°.3. Povećanjem ugla nagiba krivulja se penje tj. krakovi stabilitetai rastu. Taj Trast traje doodređenog ugla nagiba na kome je krak stabiliteta najveći. Najveća a vrijednost kraka stabilitetazove se maksimalni krak ili GZ max.Odgovarajući i ugao maksimalnom kraku zove se kritički ki ugao nagiba, a tačka T kritičnatačka.Daljnjim rastom ugla nagiba, krivulja pada, odnosno krakovi stabiliteta se smanjuju.4. Tačka T na krivulji odgovara uglu kod kojeg paluba broda počinje da uranja u more. Akose vanjski moment imalo poveća, uspravljajući i moment broda biti će e prevladan i brod će e seprevrnuti. Kritična tačka T je ujedno i tačka prevrtanja.5. Raspon nagiba od tačke 0 do tačke R u kome je krak stabiliteta pozitivan, zove se7opseg stabiliteta, , a stabilitet je veći, ako je opseg veći, to se postiže e većim nadvođem.
- Page 1 and 2: 4.3. Poprečni stabilitet broda pri
- Page 4: Dakle na dijagramu su nanešene ene
- Page 9: Pitanja ?HVALA NA PAŽNJI9
Ovakav dijagram važi i samo za određeni gaz, , odnosno oodređenideplasman i određeni položaj težišta ta <strong>broda</strong>.Kako je Mst = D ∙ GZ, može e se sa dijagrama izračunati moment<strong>stabilitet</strong>a za svaki ugao <strong>nagiba</strong>, koji nastaje pod dejstvom određenogmomenta spoljašnjih sila Mss.Ugao <strong>pri</strong> kojem kriva poluge <strong>stabilitet</strong>a postaje nula, naziva se ugaogubitka <strong>stabilitet</strong>a, , a ugao <strong>pri</strong> kojem je poluga <strong>stabilitet</strong>a maksimalnanaziva se ugao maksimalne poluge <strong>stabilitet</strong>a.6
Change language