ESSBIH_Modul 8.pdf

od 10 do 70 %. Ovo je do sada već izazvalo negativne posljedice, naročito u mnogimjamama gdje su izgubljene znatne količine bilansnih rezervi.Izgradnja novih površinskih kopova, sa adekvatno geološko-rudarskim uslovimakoncipiranom tehnikom i tehnologijom otkopavanja, doprinosi povoljnijem iskorištenju korisnesupstance, što rezultira nešto većim eksploatacionim razervama. (Primjeri: PK "Dubrave"-Kreka, PK "Bogutovo Selo“-Ugijevik, PK "Gračanica-Gacko", PK "Šikulje"-Kreka, PK "Čubrić"i "Turija"-Banovići, PK „Vrtlište“ PK „Stanari“ i dr.).Eksploatacione rezerve su procijenjene na sadašnjem nivou poznavanja uslova eksploatacijei stanja rudnika i trenutnih cijena uglja na tržištu, te cijena troškova eksploatacije i ona iznosemanje 65,7 % bilansnih rezervi uglja.Mora se naglasiti da je geološko-ekonomska problematika ležišta i rezervi uglja u BosniHercegovini veoma složena. To je rezultat složenih geološko-tektonskih i hidrogeološkogeotehničkihuslova, nedovoljnog stepena istraženosti i poznavanja ove problematike ucjelini, te teškog položaja rudnika i njihove nemogućnosti za intenzivnija ulaganja uistraživanja.Problem donje granice eksploatabilnosti rezervi je otvoren i stalno se mijenja prema uslovimatržišta. One, u odredjenirci uslovima, mogu biti i znatno niže od procijenjenih. Naime, ako seprihvati orijentacija na masovno napuštanje podzemne eksploatacije, zatim dalja primjenametoda dobivanja uglja (komorne), kojima se koristi svega 20-30 % bilansnih rezervi, nastavineplanska urbanizacija ugljenih prostora itd., ove rezerve mogu biti i znatno niže.To,konačno, zavisi od kretanja cijena energije na svjetskom i domaćem tržištu, mogućnostidruštva da obezbijedi veći obim korištenja domaćih energetskih resursa, te tempa i nivoainvesticionih ulaganja u postojeće i nove proizvodne kapacitete u ovoj grani. Ovaproblematika otežava donošenje konačnih odluka kompententnih za dugoročni, planskiusmjeren razvoj tog dijela nacionalne privrede. Postoji dosta podataka i uslova da se realnokoncipira razvoj do 2020 odnosno 2030. godine.Neophodno je da se poveća stepen istraženosti i poznavanja svih ležišta sa bilansnim iperspektivnim rezervama uglja, a posebno sa stanovišta posljedica nastalih nekontrolisanomurbanizacijom produktivnih prostora, potrebe za očuvanje životne sredine i sličnih razloga.Pošto je opredjeljenje društva za maksimalno korištenje domaćih resursa, u okviru budućihproučavanja neophodno je sagledati stvarne mogućnosti razvoja proizvodnih kapaciteta naraspoloživoj sirovinskoj bazi, kao i moguće domete njegove potrošnje, kako sa stanovištapostojećih potrošača, tako i sa stanovišta budućih termoenergetskih objekata. Posebanproblem, koji je veoma značajan za razvoj termoenergetike, je konzervacija uglja u najširemsmislu. Naime, česta su traženja da se aktiviraju sva istražena ležišta uglja, što nije nimoguće ni ispravno. Ne može se insistirati da se sva ležišta otvaraju paralelno, ili u toku 10godina. To je neekonomski i nesvrsishodan pristup. Pravilno sagledavanje i tehničkoekoekonomskoplaniranje zahtijevaju da se pravovremeno utvrde ne samo fizički obimproizvodnje nego i područja primjene i redoslijed korištenja rezervi iz pojedinih basena iležišta, u kontekstu sagledavanja stanja rezervi uglja, energetske strukture svih domaćihresursa i potreba budućeg razvoja. Na takvim osnovama potrebno je usvojiti i rješenja da seza ležišta, koja će se konzervirati za 2 ili 3 decenije, obezbijede alternative.Svrha ovih proučavanja bila bi odgovarajuće rješavanje ove problematike, inače se možedesiti da društvo izgubi dio rezervi, odnosno da ležišta budu obezvrijedjena individualnomneplanskom izgradnjom.Sva dosadašnja izučavanja rezervi uglja u Bosni i Hercegovini tretirana su isključivo na bazinaturalnih pokazatelja. Ovo je uslovilo dosta jednostran tretman, jer su vrijednosni pokazateljiocjene veoma oskudni.Da bi se dobila potpuno realna geološko-ekonomska ocjena bilansnih rezervi, neophodno jeizraditi kompleksne geološko-ekonomske ocjene. Time bise dobila potrebna dokumentacionaosnova za planiranje razvoja društva,te i za planiranje razvoja termoenergetike.TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH27