ESSBIH_Modul 8.pdf

Modul 8 – Rudnici ugljaU cilju rješavanja ovog problema lideri G-8 su inicirali „odgovarajuće zajedničko partnerstvoinstitucije i inicijative uključujući Meñunarodnu agenciju za energiju i Svjetsku banku“ 27 . Ponjima pomenuta agencija bi trebala predložiti alternativne energetske scenarije i strategijeza „čistu“ i konkurentnu energetsku budućnost dok bi Svjetska banka trebala kreirati noviokvir za ovakvu energiju i razvoj uključujući investicije i finansiranje. Krajnji cilj je iznaćitroškovno efektivne tehnologije za „zarobljavanje“ i lagerovanje CO 2 (u napuštenimugljarskim jamama, naftnim ili gasnim bušotinama, dubokim sonim akviferima itd.). Jedanenergetski ekspert to decidno obrazlaže: „Polazna tačka za nas je veoma velika podrškarazvoju tehnologije, zarobljavanja i lagerovanja (carbon capture and storage) CO 2 . To jejedna od glavnih tehnoloških nada da elektroindustrija nastavi koristiti čvrsta goriva.“ 28Imajući u vidu važnost ovog istraživačkog posla i Evropska Komisija je predložila sedamokvirnih programa za ovakva istaživanja u periodu 2007-2013. godina sa finansijskompodrškom u iznosu od 70 milijardi eura 29 . Sekretar Nacionalnog udruženja rudara VelikeBritanije naglašava značaj eventualnog uspjeha ovog projekta za svoju zemlju. To je ponjemu šansa da ugljarska industrija Velike Britanije preživi: „Vjerujem da će vlada finansiratiu „čisti“ ugalj. Suštinsko pitanje je da li ćemo ga i dalje uvoziti.“ 30U novoj energetskoj strategiji EU definisan je zajednički cilj da se do 2020. godine količinaCO 2 koju industrija i transport ispuštaju u atmosferu smanji za 20% primjenom tehnologije„čistog uglja“ i širom prihvatljivošću nuklearne energije. Osim toga utvrñena je obaveza daće svaka nova termoelektrana na teritoriju EU iza 2010. morati raspolagati tehnologijom „zaizdvajanje i odlaganje“ CO 2 što će naravno umanjiti konkurentnost evropske industrije štotreba rješavati na drugi način.Poseban interes za CCS tehnologiju iskazuje se u Kini odnedavno najvećem svjetskomemiteru CO 2 obzirom da je kako tvrde kineski eksperti „Kina najveći potrošač uglja a iubuduće će ta potrošnja brzo rasti do 40% svjetske potrošnje u 2020. godini pa je zbog togaova tehnologija krucijalno važna za Kinu“ 31 . Kineski i azijski poslovni ljudi na optužberazvijenih zemalja da izazivaju globalno zagrijavanje im odgovaraju da njihove kompanijekoristeći jeftinu radnu snagu u ovim zemljama otvaraju pogone koji zagañuju okolinu na štose odgovara od strane visokorazvijenih zemalja da je azijska potrošnja energije relativnonesrazmjerna njenom doprinosu svjetskoj privredi.Ostavljajući po strani ovakve rasprave treba napomenuti da u istraživanju CCS tehnologijedominiraju SAD. Prema novijem izvoru 32 eksperimentalni kapaciteti ove tehnologije većegzistiraju u Teksasu a grade se i u nekim drugim dijelovima zemlje. U ovu aktivnost je odranije uključen i poznati MIT. Zadatak je veoma važan obzirom da ugalj proizvodi preko 30%američkih emisija CO 2 . Prema novijim procjenama 33 neophodne globalne investicije do2030. godine za održavanje emisije CO 2 i efekata SO 2 na današnjem nivou procjenjuje sena cca 150 milijardi eura što predstavlja izmeñu 0,3 i 0,5% svijetskog GDP – a i to bi semoglo obezbijediti jedino novim globalnim sporazumom obzirom da Kyoto protokol ističe2012. godine.Meñunarodna saradnja na CCS tehnologiji je sve intenzivnija a očekivanja velika a da li surealna pokazaće vrijeme. Do danas koliko je poznato istraživači i energetski planeri nisuponudili nigdje makar prefizibiliti studiju kojom bi bile date osnovne naznake za rješenjeovog kompleksnog istraživačkog zadatka.27 »Coal Magazine«, September 2005.28 »Mining Magazine«, December 2005.29 Ibidem30 »Coal Magazine«, September 2006.31 K. Jiang, X. Hu, »Energy demand and emisions in 2030 in China:scenarions and policy options« u zborniku»Environmental Economics and Policy Studies«, Vol 7, No3, 2006., str.24932 »The New York Times«, April 2, 2007.33 »Le Monde«, 1 Septembre 2007.Final Report-Konačni izvještaj298