ESSBIH_Modul 8.pdf

Modul 8 – Rudnici uglja8.1. Ugalj ponovo važan energent u globalnoj energeticiBez obzira da li se proizvodi ili uvozi ugalj danas ponovo ima ključnu ulogu za sigurnost iekonomsku efikasnost mnogih geoprostora posebno u oblasti proizvodnje elektroenergije. U1990-im godinama u prvom planu svjetske energetike je bio prirodni gas meñutim, uposljednje vrijeme ugalj ponovo postaje interesantan a prije svega zbog stabilnosti cijena idostupnosti ugljenokopa. Rast cijena nafte i prirodnog gasa kao i rast energetske tražnjeposljednjih godina je takoñe jedan od razloga koji rezultira da ugalj postaje jedna odosnovnih energetskih sirovina.Prema raspoloživim izvorima 9 ugalj je u 2006. godini opet fosilno gorivo čija je tražnjanajviše porasla. Globalna potrošnja u toj godini je porasla za 4,5%, znatno više nego što jedesetogodišnji prosjek (2,8%). Azijsko pacifički region učestvuje sa blizu 90% u tomglobalnom rastu tražnje i 80% u rastu svjetske proizvodnje. Za očekivati je da će se tatendencija nastaviti u narednim decenijama obzirom da najkompetentniji svjetski energetskieksperti proriču uglju lidersku poziciju, odnosno, „povratak autsajdera“. Ugalj će dakleponovo imati važno učešće u svjetskom energetskom miksu i biti važan faktor socijalnog iekonomskog razvoja kako razvijenih tako i zemalja u razvoju i važna komponenta sigurnostii poboljšanja kvaliteta života milijardi ljudi.Ugalj danas postaje profitabilan i vraća se na ekonomsku scenu čak i u zemljama koje su gaotpisale i kompenzirale drugim energentima. Primjera radi, u Francuskoj je 2006. godinejedna grupa finansijera odlučila da sa kompanijom za eksploataciju mineralnih resursainvestira u otvaranje ugljenokopa (čije se rezerve procjenjuju na 250 miliona tona) iizgradnju sukcesijske termoelektrane (kapaciteta 1000 MW) u Nijevru preko milijardu eura„što će biti najvažnija industrijska investicija predložena ove decenije u Burgoniji“. 10Zaokret ka uglju izvjestan je u mnogim zemljama ali njegova efikasnija upotreba imogućnosti korištenja „čistijeg“ uglja su glavni ekološki ciljevi koje treba čim prije riješiti da bise u potpunosti eliminisali razvojni limiti ugljarskog sektora. Reduciranje emisija sumpornogdioksida i ugljendioksida i reduciranje termoenergetskog otpada i njihovo korištenje uindustriji te rast termoenergetske efikasnosti su danas tema mnogih ovovremenih projekatau mnogim zemljama koji bi trebali da se uspješno završe u slijedećih nekoliko godina.Unapreñenje ugljarskih tehnologija omogučiće daljnji rast tražnje ovog energenta naglobalnom nivou ali i zadovoljenje uslova ključnih postulata održivog razvoja.Osim ugljarstva, unapreñenja se očekuju i u procesu finalizacije uglja. Ruski autori 11 npr.naglašavaju da korištenje novih kotlova u termoelektranama povećava efektivnostzaposlenih pri spaljivanju uglja za 30-42% dok se u američkoj literaturi 12 ističeautomatizacija i tehnologije bazirane na digitalnom upravljanju u procesu izgradnje i voñenjapogona budućih termoelektrana. To će uz tehnološke inovacije u procesu ekstrakcije ugljatakoñe doprinijeti rastu tražnje za ugljem čije spaljivanje danas globalno učestvuje sa bar40% u svim fosilno baziranim emisijama ugljendioksida.9 «BP Statistical Review of World Energy 2007. »10 «Le Monde», 15.08.2006.11 «Ugolj: vozvrašćenije autsajdera», BBC Russian com, 28.11.2005.12 «Power Engineering International», February 2007.Final Report-Konačni izvještaj280