ESSBIH_Modul 8.pdf

Modul 8 – Rudnici ugljaniske troškove miješanja uglja, nastavak korištenja uglja vjerovatno će još dugo vremena bitinajpovoljnija opcija. Slična je situacija i u drugim termoelektranama u BiH.Prema raznim dokumentima u kojima se analizira i projicira budućnost ugljarstva u ranomdijelu 21. stoljeća:- nema rezona računati na znatniju eskalaciju cijena uglja s obzirom na njihovširoki georaspored u svijetu, ali će „efekat staklenika“ još odreñeno vrijemerezultirati prednosti upotrebe prirodnog plina ispred uglja, a koliko će pak touticati na investicijski izbor ostaje potpuno u sferi hipotetičkih proricanja,- bez obzira na to što u nekim dijelovima svijeta postoji okvirni zadatak zapoboljšanje tehničkih i ekonomskih performansi u ekstakciji uglja i proizvodnjitermoenergije, ne treba očekivati značajniju redukciju troškova u proizvodnjielektroenergije niti rast fiskaliteta,- direktni ekonomski troškovi u sva tri tipa elektrana (na ugalj, plin i NE) bićezadovoljavajuće približni ali osjetljivi na diskontnu stopu i cijene fosilnih goriva, paće ekonomski izbor biti dirigovan različitim faktorima od zemlje do zemlje.Projicirajući energetsku budućnost BiH, američki eksperti su kategorični u procjenama da setroškovi uglja u termoelektranama moraju kretati do 100 KM/t na pragu termoelektrane ili do4 KM/GJ. Po njima, termoelektrane se moraju snabdijevati gorivom iz najjeftinijih rudnika usvakom lokalitetu ili se moraju osloniti na uvozni ugalj. Oni su u svojim analizama utvrdilijasnu korelaciju troškova i kapaciteta po termoelektranama i vrstama troškova. Eksperti„Bechtel Consulting-a“, prognoziraju da bi se prirodni plin za energetske potrebe u BiHmogao nabavljati po cijeni od 5,45 KM/GJ, da bi u nekim varijantama mogao predstavljatialternativu uglju. U dokumentima Svjetske banke koji tretiraju mogućnost gasifikacijeprostora BiH ta cijena je još niža, a kao mogućnost ističe se i korištenje opcije „ljetnoggasa“, mogućnost „gasifikacije postojećih blokova 700 MW-e Termoelektrane Tuzla“ 7 i sl.Svi američki eksperti, dakle, potenciraju tipično američki način razmišljanja o energetskojbudućnosti BiH pošto projiciraju ekonomsku efikasnost. Stoga je sa čisto ekonomskogaspekta, ne vodeći računa o drugim momentima (sigurnost snabdijevanja u drugom rokunpr), ovakav pristup u potpunosti opravdan.Eksperti iz Velike Britanije, vjerovatno na bazi iskustva iz njihove zemlje, imaju drugačijipristup u razmatranju dugoročnog razvoja ugljarskog sektora u BiH. U Velikoj Britaniji (madase u „British Coal-u“ tvrdi da se britanski ugalj prodaje po cijenama na meñunarodnomtržištu) se ipak priznaje da ugovorene cijene uglja za termoelektrane često sadrže premijuiznad meñunarodnih spot cijena, što se opravdava činjenicom da su meñunarodne cijenečesto predmet pregovaranja. Možda je to i jedan od razloga za drugačiji pristup britanskiheksperata problematici cijena uglja u BiH. Oni, naime, smatraju da bi u kraćem roku, dok sene završi proces restrukturiranja ugljarskog sektora, u BiH trebalo dati prednost skupljemdomaćem uglju za proizvodnju elektoenergije. Po njima je to „kratkoročna politika podrškeindustriji uglja u skladu sa dugoročnim ciljevima sigurnosti isporuke“. 8Radne grupe eksperata Evropske komisije i Svjetske banke u jednom ranijem dokumentu(„Program prioritetne rekonstrukcije“, 1997.), baveći se pitanjima i politikom u budućnostienergosektora u BiH, konstatuju da će rentabilitet ovog sektora ovisiti o cijeni uglja po kWh,koju, po njima, treba preispitati pri izradi studije restrukturiranja ugljarskog sektora. Pri izradiove studije trebalo bi, po njima, procijeniti koji su rudnici najkonkurentniji, a troškoviproizvodnje uglja bi se mogli smanjiti na način kako je to urañeno u drugim dijelovima svijeta(redukcijom zaposlenosti, boljim menadžmentom, selektivnim zatvaranjem nekih kapacitetaitd.). Nakon toga bi, kako smatraju pomenuti eksperti, trebalo stvoriti okvirnu regulativu zaprivatno vlasništvo u industriji uglja.7 Svjetska banka, Studija razvoja sektora prirodnog gasa u BiH-Dio projekta: P-3.8 National Economic Research Associates, Dokument o ključnim pitanjima za dokument o gasnoj ielektroenergetskoj politici Bosne i Hercegovine, (prevod), London, 2000., str.79.Final Report-Konačni izvještaj276