ESSBIH_Modul 8.pdf

6.5. Planirana proizvodnja prema scenarijima potrošnje energijeU ovoj su studiji analizirana tri scenarija razvoja osnovnih odrednica energetske potrošnje. Ureferentnom scenariju S2 je pretpostavljen relativno brz razvoj BDP Bosne i Hercegovine,koji bi do 2020. godine bio 2,5 puta veći nego u 2005. godini. Meñutim, potrošnja finalneenergije bi rasla znatno sporije, za faktor 1,63. U scenariju S3 s mjerama povećanjaenergetske učinkovitosti i primjene obnovljivih izvora, pretpostavljen je isti rast BDP, ali jeukupna potrošnja finalne energije u 2020. godini za 10,7% niža nego u referentnomscenariju. U nižem scenariju S1, ukupni je rast gospodarstva usporeniji, pa je potrošnjafinalne energije u 2020. godini za 4 do 5 godina u kašnjenju za potrošnjom predviñenom ureferentnom scenariju. Predviñeni odnosi brzine ekonomskog razvoja i potrošnje finalneenergije su u okviru onih za tranzicijske zemlje, i za zemlje u regiji.U svim je scenarijima predviñen brži rast BDP prerañivačke industrije od ukupnoggospodarstva. Energetske intenzivnosti prerañivačke industrije se naglo smanjuje, ali svezajedno rezultira bitnim povećanjem strukturnog udjela prerañivačke industrije u ukupnojpotrošnji finalne energije.U odnosu na referentni scenarij S2, koji u sebi sadrži sve elemente općeg tehničkognapretka, koji preko uvoznih i licencnih tehnologija, prometnih sredstava i ureñaja djeluje narelativno smanjenje potrošnje energije, u scenariju s mjerama S3 pretpostavljena jeintervencija države u zakonskoj regulativi, institucionalno i organizacijski u cilju dodatnogpovećanja energetske učinkovitosti i primjene obnovljivih izvora energije.Do 2020. godine se ne očekuje bitno povećanje današnje razine potrošnje ogrjevnog drveta,a u scenariju s mjerama ona bi se i smanjila. S rastom broja stambenih jedinica i stanova uzgradama u gradovima, daljinsko grijanje se povećava za 76% do 2020. godine, ali uscenariju s mjerama radi bolje toplinske izolacije i uvoñenja mjerenja potrošnje topline postanovima ta je potrošnja za 25% manja nego u referentnom scenariju. Potrošnja motornihgoriva brzo raste, a u strukturi potrošnje dizel konstantno povećava svoj udio. Potrošnjaugljena u industriji raste, a u kućanstvima se smanjuje, a ukupno u svim scenarijima laganoraste. U svim scenarijima raste i potrošnja derivata nafte, a njihov udio u ukupnoj finalnojpotrošnji ostaje na istoj razini do 6%. Najveći porast je predviñen za prirodni plin čija bipotrošnja do 2020. godine porasla čak za 3,8 puta u referentnom scenariju, odnosno 2,6puta u nižem scenariju. Potrošnja električne energije raste u svim scenarijima, za 64% ureferentnom scenariju i za 47% u nižem.Uz relativno dinamičan rast gospodarstva za sva tri scenarija, predviñena potrošnja finalneenergije je takoñer u stalnom rastu. Uz konzervativan pristup energetskoj učinkovitosti iobnovljivim izvorima u referentnom scenariju S2 i nižem scenariju S1, sporiji rast potrošnjefinalne energije u nižem scenariju S1 je posljedica i sporijeg ekonomskog rasta. Meñutim,energetska intenzivnost u nižem scenariju S1, mjerena kao omjer potrošnje finalne energije iukupnog BDP-a, je nešto viša nego u referentnom scenariju.Potrošnja ugljenaScenarij S2_FBIH_REF_SA predstavlja scenarij analize osjetljivosti za F BiH referentnogscenarija (dakle scenarija S2_FBIH_REF) s obzirom na promjenu cijena ugljena. U ovomscenariju koriste se cijene ugljena za analizu osjetljivosti prikazane u poglavlju 4.1.1. Modula3. Osim modificiranih cijena ugljena pretpostavljena je viša specifična investicija uTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH267