ESSBIH_Modul 8.pdf

Cilj ove Studije je dati tehničku i ekonomsku analizu svih rudnika uglja u Federaciji iRepublici Srpskoj kao i BiH u cjelini. Primarni cilj je bio identificirati rudnike, a da bi se mogledati pouzdane informacije o rezervama uglja, stanju osnovne proizvodne opreme, radu izpredhodnog perioda, financijskom poslovanju i buduće planove i projekcije razvoja, a sve saciljem kvalitetne ocjene o potrebnom ulaganju kapitala u narednom periodu. Kvalitet i količinapodataka znatno su varirali izmeñu pojedinih rudnika.Rudnici u Federaciji i RS su različito organizovani ali sa sličnim geološkim uslovimeksploatacije i tehnološkim problemima. U Federaciji rudnike uglavnom čine pogoni sapovršinskom i podzemnom eksploatacijom, na mrkim ugljevima i lignitu, a u RS rudnici imajusamo pogone sa površiskom eksploatacijom. Površinski kopovi se nalaze na prostorimarazličite konfiguracije (ravne do brdovite) i gdje se eksploatiraju relativno ravno ležeći slojevido strmog nagiba. Osnovna rudarska oprema za radove na otkrivci i uglju čine kompleksikontinuirane tehnologije (rotorni bageri) uglavnom na lignitima ili diskontinuirane tehnologije(bager/kamion) na mrkim ugljevima.Podzemni rudnici eksploatiraju jedan ili više slojeva lignita ili mrkog uglja. U slojevima koji sudovoljno ravni, koristi se metoda širokog čela, u jednoj ili više etaža ili metode sa natkopnimdobivanjem uglja, a radovi na čelu kreću se od ručnih do potpuno mehanizovanih. Slojevi kojistrmije zaliježu otkopavaju se komornom tehnikom, sa brojnim varijacijama, zavisno odjedinstvenih geoloških i geomehaničkih problema na svakom pojedinom rudniku.Neki rudnici imaju velike količine preostalih rezervi, dok su drugi gotovo iscrpili ekonomskieksploatabilne rezerve. Kvalitet uglja znatno varira sa širokim rasponom toplotne vrijednosti,sadržaja vlage, pepela i sumpora.Svaki rudnik uglja ima niz vlastitih jedinstvenih problema, pitanja i izazova, ali gotovo sviimaju zajedničku činjenicu da im je jako potreban kapital: za zemljište, infrastrukturu iopremu. Pored toga svaki rudnik uglja ima znatno više osoblja kada se porede sa rudnicimauglja u svijetu sa sličnom opremom i kapacitetom.Plasman uglja iz rudnika Federacije i RS može se podijeliti na dvije komponente: ugaljupotrebljen za proizvodnju električne energije u četiri TE sa kojima radi EP BiH i EP RS iugalj koji se koristi u raznim primjenama industrije, grijanja i domaćinstva, kako u BiH tako i uizvozu u druge susjedne države, a od čega ovisi i planirani kapacitet pojedinih Rudnika.Od programirane potražnje za električnom energijom uglavnom ovisi i nivo proizvodnjepojedinih rudnika jer su TE najveći potrošači.Rudnici uglja u Federaciji isporučuju ugalj u termoelektrane EP BiH TE Tuzla i Kakanj,prodaju ugalj industrijskom tržištu, kako domaćem tako i u izvozu, lokalnim domaćinstvima ipotrošačima centralnih grijanja. Od navedenih rudnika uglja u Federaciji trenutno nije aktivanrudnik Kamengrad u Sanskom Mostu koji je privatizovan, a rudnik Livno radi sa veomamalom proizvodnjom zbog problema plasmana iako ima značajne rezerve i povoljne usloveeksploatacije.Rudnici uglja u RS vezani su uglavnom na dvije TE „Ugljevik“ i „Gacko“, a samo manjekoličine se isporučuju domaćinstvima. Rudnik Stanari koji sada radi za industriju idomaćinstva i manjim isporukama u TE „Tuzla“, će se u naredom periodu takoñe vezati zasvoju TE „Stanari“, a koja se planira izgraditi do 2013. godine. Rudnik Miljevina ima značajnerezerve mrkog uglja koje je eksploatisao površinskom i podzemnom eksploatacijom i koje jeu ranijem periodu isporučivao ugalj za industriju i široku potrošnju.Rast potražnje komercijalnog uglja u budućnosti vrlo je zavisan od planova rada višepojedinih pogona koji se nalaze na širokom broju lokacija. Zbog složenosti objedinjavanjastotina pojedinačnih planova, nemoguće je tačno predviditi bilo što više od budućeg trenda upotražnji uglja, a ne sumu projektirane potražnje od pojedinih industrijskih pogona. Zato,najbolja projekcija uključuje opći trend u budućoj potražnji uglja, općenito povezan saTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH3