ESSBIH_Modul 8.pdf

Modul 8 - Rudnici ugljaOva kompleksna istraživanja treba da daju potpuniji odgovor na granične mogućnosti razvojaproizvodnje i potrošnje uglja, s tim, ako se tako usmjeri razvoj proizvodnje, treba da budeobezbijedjen i element sigurnosti i strategije razvoja.Polazeći od ove pretpostavke ističe se u prvi plan da za ocjenu mogućnosti razvojaproizvodnje uglja u basenima BiH prethodno treba utvrditi kolike se eksploatacione rezervemogu dobiti površinskom eksploatacijom pri optimalnim tehničkim i opravdanim ekonomskimuslovima ako se ugalj koristi samo za odredjenu namjenu.Mogući godišnji granični kapacitet površinske eksploatacije uglja u pojedinim basenimautvrdjuje se kao količnik ukupnih eksploatacionih rezervi i vijeka trajanja.Vijek trajanja eksploatacije nekog rudnika uglja postavlja se tako da se u tom perioduamortizuju uložena sredstva, čijim radom se izvrši eksploatacija ograničenog otkopnog polja iobezbijede sredstva za nova ulaganja.Ako rudnik uglja snabdijeva gorivom termoelektranu, on ga mora obezbijediti za cijeli vijektermoelektrane, a u našoj praksi period amortizacije je 25 godina i period radatermoelektrane poslije revitalizacije, tj. još 15 godina. Sada se zna da period, ranije računat25 ili 30 godina, nije dovoljan. U svijetu je takva praksa, propisi u Njemačkoj zahtijevaju dakod odobrenja gradnje termoelektrane na ugalj moraju biti obezbijedjene rezerve uglja za radtermoelektrane 50 godina, u Češkoj i Poljskoj 40 godina, u Rusiji 50 godina itd.U BiH ima više rudnika koji snabdijevaju i koji se predviñaju za snabdijevanje gorivomtermoelektrana koje će se graditi. Iz datog opisa rudnika vidi se da već preovladavajukapaciteti za površinsku eksploataciju. To su kod lignita rudnici "Kreka", "Gacko", "Stanari","Bugojno", "Livno" i "Duvno" i kod mrkog uglja "Banovići", "ðurñevik", "Ugljevik", kao i ostalirudnici u manjem obimu ("Kakanj", "Zenica", "Breza", "Kamengrad"). Sadašnja ekonomikadaje prednost površinskoj eksploataciji, ali zbog ograničenih rezervi, da bi se omogućilaupotreba uglja kao goriva u termoelektranama za duži period do 2030. godine i poslije), uziskorištenje raspoloživog hidropotencijala BiH, potrebno je eksploatisati i koristiti dio ugljadobijen podzemnom eksploatacijom. To se odnosi na kvalitetnije mrke ugljeve, Banovići,ðurñevik, Kakanj, Breza, Bila kao i lignite iz krekanskog ugljenog bazena. Sadašnje cijeneuglja i električne energije, te stanja podzemne eksploatacije u rudnicima uglja BiH uzrokujuda gorivo iz jame nije konkurentno gorivu s površinskog kopa. Kod većinerudnika("ðurñevik", "Banovići“, "Kreka“, "Kakanj") postoji balansiranje poslovanja na nivoupreduzeća, a samim time i prelivanje dohotka iz površinske u podzemnu eksploataciju..Meñutim, ni površinska eksploatacija ne omogućava dobijanje jeftinog uglja. Rudnici većsada rade sa visokim koeficijentom otkrivke ("Banovići" do 9 m 3 /t, "ðurñevik" do 10 m 3 /t,"Kreka" do 4,942 m 3 čm/t, "Ugljevik" do 7,14 m 3 čm/t, te je interesantno odrediti graničneuslove pri sadašnjim cijenama.Propisima nije predvidjeno da se rezerve uglja prate i klasificiraju prema koeficijentu otkrivke.Medjutim, na osnovu poznavanja veličina eksploatacionih polja koja su ograničena zapovršinsku eksploataciju, kao i onih koja su približno poznata, za sada se može izvršitiocjena stvarnih mogućnosti, što se može uporediti sa godišnjim potrebama. Na osnovu togase može procijeniti vijek trajanja ovog energetskog goriva, odnosno otkada će se morati prećina nova goriva. Treba imati u vidu da još uvijek nije završeno istraživanje ukupnih rezerviuglja u ugljenim bazenima i treba očekivati da će i po tom osnovu doći do povećanja rezervipogodnih ne samo za podzemnu već i za površinsku eksploataciju u narednom periodu.Razmatranje mogućnosti razvoja kapaciteta za proizvodnju uglja u neposrednoj vezi je sarazvojem potrošnje gdje je odlučujući porast vezan za razvoj kapaciteta za proizvodnjuelektrične energije, pod uslovom da proizvodnja iz termoelektrana na ugalj bude na nivoutroškova električne energije iz drugih alternativnih izvora.Final Report-Konačni izvještajVIII