Big mama & big papa - Obrtnička škola

Big mama & big papa - Obrtnička škola Big mama & big papa - Obrtnička škola

ss.obrtnicka.pozega.skole.hr
from ss.obrtnicka.pozega.skole.hr More from this publisher
12.07.2015 Views

PUT: ŠTO MISLITE O HOMOSEKSUALNOSTI I HOMOSEKSUALCIMA?R.Janković: Za razliku od mnogih, mislim da je to pitanje izbora i pojedincise ne trebaju u to miješati. Geneza nije utvrđena a o razlozima možemosamo «laprdati». Bolest svakako nije.J.Kaučić: Nemam predrasuda spram ljudske seksualnosti pa tako nitispram homoseksualizma koji je stvar izbora i spolne potrebe pojedinca.J.Glibo: Treba ih prihvatiti, zavoljeti ali ne odobravati njihov izbor.Homoseksualnost je navika koja se može promijeniti. Crkva ne možeprihvatiti njihove “čine”. Povijesne naznake pokazuju da sehomoseksualnost pojavljuje pri kraju civilizacije. Smatram da homosualniparovi ne bi trebali odgajati djecu. Homoseksualni lobiji su jaki u Hrvatskojte se udruge poput «Kontre» i «Iskoraka» upliću u rad crkve i zabranjujucrkvi da govori o njihovim problemima.I.Šnajder: Ja to prihvaćam. Ne osuđujem, ali me smeta što žele dio našegživota - djecu. Protiv sam usvajanja djece u takvim vezama. Neka žive to štoim je priroda dala, dakle, ni usvajanje, niti oplodnja.PUT: ODOBRAVATE LI PROCES UMJETNE OPLODNJE ILI NE?R.Janković: Želja za djetetom je genetska. Dijete je jedini medij u kojem semi nastavljamo. Dijete je toliko važno da trebamo zanemariti sve crkvene,kulturološke i društvene diskusije i pravila, osim medicinskih ipsiholoških. Zalažem se za to da svaka majka ili obitelj koja želi imati obitelj,stekne pravo na to ili posvajanjem ili umjetnom oplodnjom.J.Kaučić: Kao majka mogu istaknuti majčinstvo kao najdivniji osjećaj uživotu koji me silno oplemenio. Polazeći od te perspektive, odobravam ipodržavam bilo koji način da se do djeteta dođe, da se dijete odgaja, ima, voli.J.Glibo: Znanost je fantastična ali se može zloupotrijebiti. Ako roditelji ne mogu imati djece, neka se radije odluče za procesposvojenja nego za umjetnu oplodnju.I.Šnajder: Protiv sam umjetne oplodnje. Križ jene imati vlastito dijete. To je teško prihvatiti, alipodupirem usvajanje djece.PUT: ABORTUS-DA ILI NE?J.Ranković: Dajem pravo ženi da odluči što ćeučiniti. Svjestan sam koji je šok za ženu učinitiabortus ali to je njeno pravo.J.Kaučić: Svi smo mi dokaz da je ljudski životzapočeo u majčinoj utrobi začećem inepodržavam pobačaj već planiranu trudnoću.Abortus je čin ubojstva. Vjerujem da niti jednojženi nije lako donijeti tu odluku.J:Glibo: U trenutku začeća dijete je čovjek i imasva prava kao i već rođeni ljudi. Apsolutno seprotivim abortusu.I.Šnajder: Od trenutka začeća dijete ima pravona život. Tad se spajaju duša i tijelo u jedno initko mu to ne smije oduzeti.Eto dragi PUTNICI, profesori su rekli svoje. Navama je da razmislite o svemu ... Možda bi ipakjoš malo mogli gledati televizor!Monika, Andrea, Ines i JosipaBig mama & big papa: sex, sex i ostalo6

Eko putakPark prirode PAPUK, jučer, danas ... sutra ???Park prirode Papuk proglašen je zaštićenim područjem prirode 23. travnja 1999. Ovomodlukom vlast u Republici Hrvatskoj potvrdila je iznimnu važnost i vrijednost Papuka tepotvrdila poseban interes Države za očuvanje i zaštitu flore i faune, geološkihznamenitosti, izvora vode, kulturno-povijesnih znamenitosti i arheoloških nalazišta.Područje Parka prirode tradicionalno je poznato planinarima, izletnicima, biciklistima isvim ljubiteljima prirode kao turističko odredište. Zaštićeno područje Papukanajvrijednije je prirodno bogatstvo požeškog kraja i stoga predstavlja jedinstvenupriliku lokalnom stanovništvu za gospodarski i turistički razvoj na održivim osnovama.Na području Parka prirode Papuk sačuvani suznačajniji ostaci kulturne baštine vezani za dvapovijesna razdoblja, prethistorijsko razdobljete razdoblje srednjeg vijeka. Razmještajnajvažnijih povijesnih spomenika u parkuvidljiv je iz karte.Tijekom prapovijesnog razdoblja starijegželjeznog doba, od 8. do 3. st. prije Krista,obronke Papuka i ravnicu naseljavala suplemena ratnika. Naselja podižu na prirodnimuzvišenjima, a svoje mrtve sahranjujunedaleko od naselja.Nedaleko od mjesta Kaptol unutar granicaParka postoje vrijedna arheološka nalazišta halštatske kulture iz razdoblja starijeg željeznogdoba. Riječ je o 14 grobnih humaka koji su istraživani od 1965. do 1971. godine. Nedavno surađena novija istraživanja spomenutih nalazišta koja su uključivala rekognosciranjenekropola Čemernica i Gradci te probno istraživanje grobnih humaka (tumula) na nekropoliGradci.Od srednjovjekovne arhitekture na prostoru Parka najzastupljeniji i najznačajniji su ostacifortifikacijskih građevina raspoređenih na uzvišenjima po cijelom obodu Papuka.Ružica gradIdući od istoka prema zapadu, nedaleko od mjesta Orahovice, nalazi se najočuvaniji inaljepši stari utvrđeni grad ne samo u Slavoniji, nego u i cijeloj Hrvatskoj - Ružica grad. Prviput spominje se kao kraljevski posjed 1357. godine. Do turske invazije mijenjao je više putavlasnike, a 1687. godine zauzimaju ga Turci.Ta utvrda, koja je istodobno grad, dvor itvrđava stoljećima je nadograđivana, a imalaje više tornjeva, kula i bastiona, djelomičnooplemenjena umjetničkim elementima starearhitekture.U planini povrh grada Ružice nalaze se ostaciStarog grada za kojeg se smatra da je stariji odRužice. Tlocrt trošnih zidova pokazujerazdiobu grada u četiri dijela, ali o njegovojpovijesti se gotovo ništa ne zna.Idući dalje prema zapadu podravskomstranom oboda Papuka, iznad sela SlatinskiDrenovac, postoji dosta slabo sačuvani ostacistarog drenovačkog grada - Klaka. Vremenskidatira u zapisima darovnice od 1308. godine, a povijest grada vezana je sa poviješću staroggrada iznad Voćina. Ostaci grada smješteni su na malom platou teško pristupačnog brda, asastojali su se od tri okrugle kule. Sve tri kule spajao je zid, a osobito je jak sagrađen braničzid koji je na najpristupačnijem mjestu. Ostaci grada vidljivi su i danas.KamengradIdući od Voćina prema Požeštini, u blizini naselja Kamenski Vučjak, nalazi se utvrđeni gradKamengrad. Spominje se kao tvrđava i gospoštija prvi put 1421. godine, no smatra se da jenastao mnogo ranije, početkom 13 stoljeća. Kamengrad je mijenjao više vlasnika sve dookupacije Turaka 1539. godine, koji su u njemu držali vojničku posadu sa 35 konjanika i 50pješaka. U borbi carskih vojnika s Turcima zaoslobođenje, grad je djelomično razoren te jenenastanjen zadnjih 300 godina.Grad je teško pristupačan, smješten je naprilično velikom čunjastom brdu strmihstrana. Građevina se sastojala od vanjskogprstena, obrambenog zida nepravilnog oblika ikaštela unutar obrambenog zida. Zarazliku od drugih gradova u područjuPožeštine građevina je oblikovana sa višegrađevinarskog umijeća i tehnikegrađenja. Na uglovima visokog zdanja odpetnaestak metara upotrebljen je kamenklesanac od škriljavca. Za obradudovratnika još i danas sačuvanogsredišnjeg zida upotrebljen je pješčenjak.Kao vezivni materijal kamena služilo sepijeskom pomiješanim sa vapnom koje se"gasilo" u blizini građevine. Danas jeKamengrad u fazi prirodne destrukcije,utjecaj atmosferilija, biljni i životinjskisvijet devastiraju zidine, kamenje se osipa,a grad gubi prvotne konture.Velički gradSjevernoo ddanašnjegnaseljaVelika, najužnomzavršetkub r d aLapjak,nalaze seruševinemanjeg tvrdoga grada - Veličkog grada.Grad je mogao nastati u 13. stoljeću i bio jevlasništvo veličkih Befekijevaca, a nakondolaska Turaka postaje vojnička postaja.Utvrda se tlocrtnom kompozicijom dostarazlikuje od svih građevina na ovompodručju, a ima izdužen peterokutni tlocrtkoji se sastoji od branič-kule sa sjevernestrane i dvorišta sa južne strane. Ulaz ugrad je s istočne strane zaštićen slobodnopostavljenim zidom. Branič kula imapribližno trokutast tlocrt, čija sjevernafasada djeluje monumentalno, poputprove broda, a svojim bridom je dobroorijentirana prema sjevernimnepogodama i vjetrovima. U unutrašnjostije kula imala četiri kata, a na dva kata bioje u sjevernom kutu kamin, što upućuje dasu služili za stanovanje. Posljednji kat jebio drveni što je vidljivo iz položajadrvenih greda u zidu, a služila je isključivoza obranu. Danas je Velički grad samodjelomično sačuvan, no još uvijek izazivadivljenje izletnika i planinara jer do njegavodi markirana planinarska staza.7

Eko putakPark prirode PAPUK, jučer, danas ... sutra ???Park prirode Papuk proglašen je zaštićenim područjem prirode 23. travnja 1999. Ovomodlukom vlast u Republici Hrvatskoj potvrdila je iznimnu važnost i vrijednost Papuka tepotvrdila poseban interes Države za očuvanje i zaštitu flore i faune, geološkihznamenitosti, izvora vode, kulturno-povijesnih znamenitosti i arheoloških nalazišta.Područje Parka prirode tradicionalno je poznato planinarima, izletnicima, biciklistima isvim ljubiteljima prirode kao turističko odredište. Zaštićeno područje Papukanajvrijednije je prirodno bogatstvo požeškog kraja i stoga predstavlja jedinstvenupriliku lokalnom stanovništvu za gospodarski i turistički razvoj na održivim osnovama.Na području Parka prirode Papuk sačuvani suznačajniji ostaci kulturne baštine vezani za dvapovijesna razdoblja, prethistorijsko razdobljete razdoblje srednjeg vijeka. Razmještajnajvažnijih povijesnih spomenika u parkuvidljiv je iz karte.Tijekom prapovijesnog razdoblja starijegželjeznog doba, od 8. do 3. st. prije Krista,obronke Papuka i ravnicu naseljavala suplemena ratnika. Naselja podižu na prirodnimuzvišenjima, a svoje mrtve sahranjujunedaleko od naselja.Nedaleko od mjesta Kaptol unutar granicaParka postoje vrijedna arheološka nalazišta halštatske kulture iz razdoblja starijeg željeznogdoba. Riječ je o 14 grobnih humaka koji su istraživani od 1965. do 1971. godine. Nedavno surađena novija istraživanja spomenutih nalazišta koja su uključivala rekognosciranjenekropola Čemernica i Gradci te probno istraživanje grobnih humaka (tumula) na nekropoliGradci.Od srednjovjekovne arhitekture na prostoru Parka najzastupljeniji i najznačajniji su ostacifortifikacijskih građevina raspoređenih na uzvišenjima po cijelom obodu Papuka.Ružica gradIdući od istoka prema zapadu, nedaleko od mjesta Orahovice, nalazi se najočuvaniji inaljepši stari utvrđeni grad ne samo u Slavoniji, nego u i cijeloj Hrvatskoj - Ružica grad. Prviput spominje se kao kraljevski posjed 1357. godine. Do turske invazije mijenjao je više putavlasnike, a 1687. godine zauzimaju ga Turci.Ta utvrda, koja je istodobno grad, dvor itvrđava stoljećima je nadograđivana, a imalaje više tornjeva, kula i bastiona, djelomičnooplemenjena umjetničkim elementima starearhitekture.U planini povrh grada Ružice nalaze se ostaciStarog grada za kojeg se smatra da je stariji odRužice. Tlocrt trošnih zidova pokazujerazdiobu grada u četiri dijela, ali o njegovojpovijesti se gotovo ništa ne zna.Idući dalje prema zapadu podravskomstranom oboda Papuka, iznad sela SlatinskiDrenovac, postoji dosta slabo sačuvani ostacistarog drenovačkog grada - Klaka. Vremenskidatira u zapisima darovnice od 1308. godine, a povijest grada vezana je sa poviješću staroggrada iznad Voćina. Ostaci grada smješteni su na malom platou teško pristupačnog brda, asastojali su se od tri okrugle kule. Sve tri kule spajao je zid, a osobito je jak sagrađen braničzid koji je na najpristupačnijem mjestu. Ostaci grada vidljivi su i danas.KamengradIdući od Voćina prema Požeštini, u blizini naselja Kamenski Vučjak, nalazi se utvrđeni gradKamengrad. Spominje se kao tvrđava i gospoštija prvi put 1421. godine, no smatra se da jenastao mnogo ranije, početkom 13 stoljeća. Kamengrad je mijenjao više vlasnika sve dookupacije Turaka 1539. godine, koji su u njemu držali vojničku posadu sa 35 konjanika i 50pješaka. U borbi carskih vojnika s Turcima zaoslobođenje, grad je djelomično razoren te jenenastanjen zadnjih 300 godina.Grad je teško pristupačan, smješten je naprilično velikom čunjastom brdu strmihstrana. Građevina se sastojala od vanjskogprstena, obrambenog zida nepravilnog oblika ikaštela unutar obrambenog zida. Zarazliku od drugih gradova u područjuPožeštine građevina je oblikovana sa višegrađevinarskog umijeća i tehnikegrađenja. Na uglovima visokog zdanja odpetnaestak metara upotrebljen je kamenklesanac od škriljavca. Za obradudovratnika još i danas sačuvanogsredišnjeg zida upotrebljen je pješčenjak.Kao vezivni materijal kamena služilo sepijeskom pomiješanim sa vapnom koje se"gasilo" u blizini građevine. Danas jeKamengrad u fazi prirodne destrukcije,utjecaj atmosferilija, biljni i životinjskisvijet devastiraju zidine, kamenje se osipa,a grad gubi prvotne konture.Velički gradSjevernoo ddanašnjegnaseljaVelika, najužnomzavršetkub r d aLapjak,nalaze seruševinemanjeg tvrdoga grada - Veličkog grada.Grad je mogao nastati u 13. stoljeću i bio jevlasništvo veličkih Befekijevaca, a nakondolaska Turaka postaje vojnička postaja.Utvrda se tlocrtnom kompozicijom dostarazlikuje od svih građevina na ovompodručju, a ima izdužen peterokutni tlocrtkoji se sastoji od branič-kule sa sjevernestrane i dvorišta sa južne strane. Ulaz ugrad je s istočne strane zaštićen slobodnopostavljenim zidom. Branič kula imapribližno trokutast tlocrt, čija sjevernafasada djeluje monumentalno, poputprove broda, a svojim bridom je dobroorijentirana prema sjevernimnepogodama i vjetrovima. U unutrašnjostije kula imala četiri kata, a na dva kata bioje u sjevernom kutu kamin, što upućuje dasu služili za stanovanje. Posljednji kat jebio drveni što je vidljivo iz položajadrvenih greda u zidu, a služila je isključivoza obranu. Danas je Velički grad samodjelomično sačuvan, no još uvijek izazivadivljenje izletnika i planinara jer do njegavodi markirana planinarska staza.7

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!