By: Sanela Novaković i Josipa Jekić35.00MartinaSvrha škole je da se nešto u njoj nauči. Što obuhvaća to”nešto” određujemo uglavnom sami. Postoje učenicikoji teže za što većom količinom znanja i njihov trudrezultira besprijekornim ocjenama, prosjek ocjena imje uvijek 5,0. Obrtnička škola odlikuje se s nekolikotakvih uzornih učenika a mi smo ih ovom prilikomokupili i postavili im nekoliko pitanja. Žrtve našegre šetanja, a inače ponosni nositelji prosjeka 5,00 suMartina Šipura (2.d), Marko Ivanko (3.d) i ZlatkoMihaljević (4.d). Pa evo što su nam rekli…PUT:5,0 namjerno ili…Zlatko: Slučajno. Ocjene su rezultat upornosti.Marko: Pa to je namjerno. Nije mi toliko bitno prolazitis 5,0 ali kad sam već tako počeo od 1. razreda osnovne,zašto ne bih nastavio?Martina: Namjerno, rad i upornost su glavni ključ.PUT: Koliko dnevno učite?Martina: Ovisi, ako je stručni predmet, učim 2-3 h,pogotovo ako pišemo test. Svaki predmet pročitam 3-4puta.Marko: U prijepodnevnoj smjeni prije spavanjaponovim gradivo za idući dan, a u poslijepodnevnojsmjeni ponavljam prije polaska u školu.Zlatko: Koliko je potrebno.PUT: Kad ste zadnji put dobili komad? Da li ste gauopće ikada dobili?Zlatko: U 8. razredu iz povijesti. Bilo ih je čak i više.Martina: U 1. razredu srednje iz matematike.Marko: Dobio sam jedinicu u 2. srednje iz stručnogpredmeta zbog brzopletosti. Možda sam u toku cijelogškolovanja dobio 2,3 jedinice.PUT: Da li vas zbog vašeg znanja drugi učeniciiskorištavaju?Martina: Ne, ne dopuštam im.Marko: Normalno. Kad se traže izlike za nepisanjetestova, mene angažiraju. Kada treba odgovaratiuvijek se mene moli da odgovaram prvi, kako bi onidobili na vremenu.Zlatko: Malo iskorištavaju za crtanje grafičkih radova,ali nemam baš vremena. Pomažem prijateljima.PUT: Smeta li vam kada pišete 2,3 testa u jednomtjednu?Zlatko: Ne smeta mi.Martina: Smeta mi pisanje puno testova u jednomtjednu.PUT: Smatrate li da imate privilegije?Marko: Na neki način da. Dalje nemam komentara.Zlatko: Možda malo.ZlatkoMarkoPUT: Kako profesori reagiraju ako slučajno «ne znate»?Martina: Nije mi se još dogodilo u srednjoj da me profesor uhvati da ne znam.Zlatko: Nije se ni meni dogodilo da baš ne znam, ali ipak dobijem veću ocjenunego zaslužujem.Marko: Zbunjeni su jer očekuju «savršenstvo». Nastojim da mi se to ne dogodi aliako dođe do toga, izvučem se. U biti, nije mi se nikada dogodilo da ne znam cijelogradivo, nego samo pojedina pitanja.PUT: Da li vas drugi gledaju kao uzore ili kao štrebere?Zlatko: Neki kao uzore, neki kao štrebere, normalno.Marko: Kao uzor zbog mog angažmana da postignem što bolji rezultat.Martina: Na početku su me nazivali štrebericom, ali otkako su me upoznali,nemaju takvo mišljenje.PUT: A da li ste štreberi?Zlatko: Ne mislim da sam štreber. Mislim da su štreberi učenici koji uče samopred test.Marko: Jako me vrijeđa kad me zovu štreberom. To me jako uzruja iz čistečinjenice što to nikako nisam. Štreber je onaj učenik koji na silu trpa informacijekoje kratko ostaju u pamćenju.PUT: Da li se lako uklapate u društvo?Marko: Ja sebe smatram kao vrlo šaljivom, komunikativnom i luckastomosobom što je preduvjet za ostvarivanje mnogih prijateljstava. Da, imam mnogo,mnogo prijatelja i omiljen sam u društvu.Martina: Ljudi me prvo upoznaju, pa tek onda saznaju za uspjeh. Ponekad sezačude jer ne izgledam tako.Zlatko: Prihvaćaju nas bez obzira na uspjeh.PUT: Da li mislite da ćete u životu postići nešto više zbog prolaska s 5,0?Martina: 5,0 mi otvara više mogućnosti za nastavak dalje.Marko: Ne. Prosjek nema veze sa znanjem. Znanje koje zadržim u sebi i koje će mipomoći u životu je sprava vrijednost. 5,0 je imidž. Pravi rezultat postiže seznanjem i vještinama, te iskustvom.PUT: Da li mislite da u današnje vrijeme ocjene nešto znače?Martina: Ne vjerujem. Ali ovo znanje stečeno u školi mi može pomoći dalje uživotu. Stručne predmete sve pamtim da bih mogla dalje lakše učiti.Zlatko: Ne vjerujem da će nas s 5,0 više poštivati poslije školovanja. Znanje,sreća, upornost i volja su najvažniji za uspjeh u životu.Marko: Tijekom školovanja sigurno nešto znače jer pokazuju učenikov odnosprema školi i radu. Na fakultetu i u životu dalje važno je znanje.PUT: Što mislite o učenicima koji imaju «problema» s učenjem? Da li je tosamo nemar ili stvaran problem?Zlatko: To je nemar jer svaki učenik može proći s 2 ako se potrudi.Marko: To ne smatram problemom jer se u svakom čovjeku krije talent i vještina.Neki nisu u mogućnosti da prate nastavni program ali to ih ne umanjuje kaoosobe. Njihovu vrijednost cijenim zbog svog truda. Ne volim ljenčine.Martina: Imam prijateljicu koja ima problema kod kuće i iako se jako trudi,nekada baš ne uspijeva. Kada i sama imam problema, teže učim nego inače.PUT: Što s predmetima koji su vam dosadni?Marko: Hrvatski mi nije baš zanimljiv ali ga nastojim slušati jer mi se sviđa načinrada profesorice.Zlatko: Ne znam… Mora se pratiti nastava. Koji su mi predmeti dosadni, više ihkod kuće učim.Martina: Pokušavam se koncentrirati da slušam dosadne predmete. Kod kućeviše učim te predmete.PUT: Da li profesori pri zaključivanju ocjena daju previše pažnje lošijimučenicima?Martina: Profesori daju jednaku priliku za ocjene kod zaključivanja i za 2,3,4,5.Zlatko: Ne mislim da profesori pri zaključivanju ocjena previše pozornosti dajuučenicima s jedinicama. Neki profesori prvo pitaju za najviše ocjene pa za sveniže.PUT: Za kraj, koji je vaš recept za 5,0?Martina: Bez štrebanja na pamet.Eto, tako je to bilo!18
Novo u životu škole: Parlament mladih i učenička zadrugaŠTO JE PARLAMENT MLADIH?UČENIČKA ZADRUGAŠkola demokracije i još puno toga ...Kada se spomene parlament mladih prva asocijacija je; evo, opet netkomladima upravlja samo oblik zvuči malo transparentnije, europskije, in ...No, jeli doista tako? Idemo redom.Ideja je utemeljena na UN-ovoj konvencije o pravima djeteta, Općoj deklaracijio pravima čovjeka, Europskoj povelji o sudjelovanju mladih u životu grada ižupanije, te pozitivnim iskustvima europskih gradova s dugom demokratskomtradicijom u implementaciji “politike mladih/prema mladima/za mlade”.Stvar je debelo podržalo Vijeće Europe, posebice Uprava za mlade. Toliko outemeljenju. Što je cilj?Jednostavno rečeno, razvijanje i stjecanje socijalnih i komunikacijskihvještina, razvijanje političke participacije mladih, stjecanje samopouzdanja,uključivanje u procese europskih integracija, poboljšanje kvalitete života ulokalnoj zajednici kroz demokratizaciju i da ne nabrajamo dalje.Kako to napraviti?Kao što su napravili mladi ljudi grada Rijeke, Slavonskog Broda, a nadamo seubrzo i Požege. Mnogi gradovi u Hrvatskoj prihvatili su strategiju partnerskog,pozitivnog pristupa društvima, institucijama, nevladinim udrugama, pruživšiim prostor, novčanu i drugu pomoć. To se očekuje i obećano je od strane našeggrada.Parlament mladih kroz projekte iz područja kvalitete života (urbanizam,ekologija, tolerancija) surađuje s gradskim poglavarstvima i vijećima.Potrebno je oživotvoriti ono što mladi uočavaju, te realizirati navedeno krozprojekte kao što su za naš grad: scate-staza, internet caffe, zadruga mladih islično.Mogućnosti i sadržaja pun košar.Hoće li asocijacija s početka ovog teksta biti točna ovisi o mladima, i samo onjima!Ranko Janković, prof.Pri Zajednici za tehničku kulturu Hrvatske ustrojen jeRegistar učeničkih zadruga Republike Hrvatske.Što je učeničkazadruga?Jednostavnim rječnikom,učenička zadruga je udrugaučenika koji se udružuju radiobavljanja proizvodnogprocesa, te izlaganja proizvodana tržište u obliku izložbenogprimjerka ili u oblikuproizvoda koji će se na istomtom tržištu prodati i pretvoritiu novac.Od kuda učenička zadruga u našoj školi?Sasvim jednostavno. Ministarstvo gospodarstva, malog isrednjeg poduzetništva svake godine daje novčanepoticaje učeničkim zadrugama. Za osnivanje do 20.000,00kuna, za razne aktivnosti zadruge do 50.000,00 kngodišnje. Vidjevši sve to pitali smo se, zašto ne iskoristititakvu priliku?Tijekom studenog i prosinca poduzeti su koraci zaosnivanje učeničke zadruge. 4. prosinca osnovana jeučenička zadruga MRAV.Plan rada učeničke zadruge za ovu godinu je slijedeći:1. Radovi na uređenju potkrovlja školske zgrade. Upotkrovlju zgrade ima oko 200 kvadrata neiskorištnogprostora, kojeg planiramo preraditi te preseliti u njegaškolsku knjižnicu s čitaonicom.2. U prostoru bivše knjižnice (one koju smo preselili upotkrovlje) otvorili bi ugostiteljski objekt u kojem biučenici mogli provoditi odmore i pauze među smjenama.U budućem “kafiću” pružale bi se usluge posluživanjahrane i pića za učenike, profesore i stranke škole. Članovizadruge zanimanja kuhar, pripravljali bi hranu dok bi jukonobari posluživali. Naravno, šank bi izradili stolari, aprostor oslikali soboslikari, dok bi sve pregrade prezidalinaši zidari.3. Pod vodstvo multimedijske i izdavačkeskupineučeničke zadruge izdaje se i tiska učenički list PUT, te je uplanu stavljanje u funkciju učeničkog radija Obrtničkeškole pod nazivom ROŠTILJ. Radio bi emitirao program zavrijeme odmora i u međusmjeni, te emitirao glazbu zavrijeme nastave po glazbenim željama učenika. Glazba biza vrijeme nastave svirala u onim razredima gdje se odvijapraktična nastava, tehnološke vježbe i slični predmeti kojise ne baziraju na frontalnoj nastavi.4. Učenici stolarske grupe predmeta izrađivali bi drveneigračke, dok bi ih soboslikari i tekstilci oslikavali iodjevali.Sve u svemu imamo mnogo ideja. Nadamo se da ćemo ihrealizirati.Budući proizvodi učeničke zadruge?Marijana Levar, prof.Pokretačka snaga Parlamenta mladih:Pedagoginja Blaža Šurbek-Bagarić i prof. Ranko JankovićOčito otvaraju radove ...19