OtoÄni fotonaponski sustav - FER - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu

More documents

Recommendations

Info

Slika 2.1. Vrste Sunčevog zračenja (Izvor: [9]) 2.2 Spektar Sunčevog zračenja Snaga zračenja koje Sunce zrači sa svoje površine iznosi oko 9,5·10 25 W, od čega na Zemlju upada oko 1,7·10 17 W. Sunčevo zračenje na ulazu u Zemljinu atmosferu naziva se ekstraterestričko zračenje. Ekstraterestričko ozračenje za srednju udaljenost Zemlje od Sunca iznosi I 0 = 1367 W/m 2 i naziva se Sunčeva (solarna) konstanta. Prolaskom kroz Zemljinu atmosferu Sunčevo zračenje slabi pa tako za vedrih ljetnih dana u Srednjoj Europi ozračenje iznosi od 800 do 1000 W/m 2 dok za oblačnog vremena može pasti i ispod 100 W/m 2 . Za vrijeme vedrih dana direktno zračenje čini oko 90% ukupnog zračenja dok je za oblačnog vremena ukupno zračenje 100% difuzno. Što je optička masa zraka veća slabljenje Sunčevog zračenja prolaskom kroz atmosferu je veće. Optička masa zraka m definira se kao omjer stvarne duljine puta Sunčevih zraka na putu kroz atmosferu i najkraćeg mogućeg puta. 1 m = (1) cosϑ z 11
Slika 2.2. Optička masa zraka (Izvor: [5]) Za ekstraterističko zračenje vrijedi da je m = 0 i to označavamo kao AM0 (engl. Air Mass, AM). Na području Europe kao referentnu vrijednost uzimamo da je m = 1,5 i označavamo kao AM1,5. Sunčevo zračenje sastoji se od ultraljubičastog, vidljivog i infracrvenog dijela. Ultraljubičasti dio nosi oko 9 posto, vidljivi oko 41,5 posto i infracrveni oko 49,5 posto ukupne energije Sunčevog zračenja. Ovisno o materijalu i tehnologiji izrade sunčane ćelije imaju različite spektralne osjetljivosti (Slika 2.4). 12
Page 1: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET EL
Page 4 and 5: Sažetak U radu je opisan postupak
Page 6 and 7: 4.2. Olovni akumulatori Sonnenschei
Page 8 and 9: POPIS SLIKA Slika 1.1. Ukupna svjet
Page 10 and 11: Slika 7.3 Bidirekcijski usmjerivač
Page 12 and 13: 1. UVOD 1.1. Otočni sustavi Osnovn
Page 14 and 15: Tehnološka razina fotonaponskog mo
Page 16 and 17: Slika 1.4. Deset najvećih svjetski
Page 18 and 19: 1.3. Proizvodnja u Hrvatskoj U Novi
Page 20 and 21: Slika 1.7. Instalirani fotonaponski
Page 24 and 25: Slika 2.3. Spektar zračenja AM0 i
Page 26 and 27: 2.3. Sunčevo zračenje na područj
Page 28 and 29: 3. SUNČANE ĆELIJE I MODULI 3.1. P
Page 30 and 31: Slika 3.2. Dizajn i princip rada kr
Page 32 and 33: ugljik monoksid i materijal koji se
Page 34 and 35: 3.3.2. Tehnologija tankog filma U o
Page 36 and 37: visoke cijene koriste isključivo u
Page 38 and 39: Slika 3.8. U-I karakteristika sunč
Page 40 and 41: Poželjno je da je faktor punjenja
Page 42 and 43: Struja kratkog spoja Iks proporcion
Page 44 and 45: 3.6.1. Pojava vrućih točaka Rever
Page 46 and 47: 4. AKUMULIRANJE ENERGIJE Količina
Page 48 and 49: Slika 4.2. Građa olovne akumulator
Page 50 and 51: Slika 4.3 Napon baterijske ćelije
Page 52 and 53: 5. FOTONAPONSKI IZMJENJIVAČI Foton
Page 54 and 55: Izlazni napon U AC ovisi o tome koj
Page 56 and 57: 5.2. Izvedbe izmjenjivača Izmjenji
Page 58 and 59: 5.2.3. Izmjenjivač bez transformat
Page 60 and 61: 6. BIDIREKCIJSKI USMJERIVAČ Bidire
Page 62 and 63: 6.2. Upravljanje izmjeničnom sabir
Page 64 and 65: napajanja podržavaju automatsku si
Page 66 and 67: Baterije Napon baterija UBat 48-60
Page 68 and 69: Prednosti korištenja AC sabirnica
Page 70 and 71: 7.1. Projektiranje otočnog fotonap
Page 72 and 73:
Uz poznat kapacitet akumulatorske b
Page 74 and 75:
7.2. Konfiguracija fotonaponskog po
Page 76 and 77:
Slika 7.6. Odabir izmjenjivača, br
Page 78 and 79:
7.4. Analiza rezultata simulacije S
Page 80 and 81:
Slika 7.10. Rezultati simulacije mo
Page 82 and 83:
Slika 7.11. Usporedba troškova inv
Page 84 and 85:
8. ZAKLJUČAK Otočni fotonaponski
Page 86:
19. Sunny Island technical data, SM
show all

OtoÄni fotonaponski sustav - FER - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

OtoÄni fotonaponski sustav - FER - SveuÄiliÅ¡te u Zagrebu