Kulturna baština Srednjeg Velebita - Dragodid

Kulturna baština Srednjeg VelebitaSADRŽAJUvod .....................................................................................................................................................................02Prostorno povijesni pregled ........................................................................................................................03Život na velebitskim padinama .................................................................................................................06Karakteristike krajobraza ...............................................................................................................................12Krajobrazne cjeline .........................................................................................................................................18Crni dabar...........................................................................................................................................18Ravni dabar.........................................................................................................................................22Došen dabar.......................................................................................................................................25Došen duliba.......................................................................................................................................27Došen plana........................................................................................................................................29Došen ruja...........................................................................................................................................32Bačić duliba.........................................................................................................................................34Radlovac..............................................................................................................................................36Skorpovac............................................................................................................................................40Vrbanska duliba.................................................................................................................................44Mlinište................................................................................................................................................48Smjernice za adaptaciju postojećih stanova ........................................................................................52Stanje evidencije kulturnih dobara i obveze iz planova šireg područja ....................................56Plan zaštite kulturnih dobara ......................................................................................................................58Ocjena stanja mogućnosti i ograničenja ...............................................................................................60Literatura ............................................................................................................................................................63OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 1

Kulturna baština Srednjeg Velebita»Velebita. Za Dabarske kukove je karakteristično i to štoih okružuju i djelomično prekrivaju šume.To je jednood područja na velebitskom masivu na kojem su dobrorazvijene šume, a najvećim dijelom je to pretplaninskabukova šuma. Drugi niz vrhova nepravilno je raspoređennad kopnenom padinom: Veliko Golić (1552),Debeljak (1500), Laktin vrh (1504), Jasenovačko brdo(1365), Rusovo (1333), Metla (1287) i Oštri Kozjak(1066). Treći je niz vrhova smješten na primorskojpadini, djelomično ju nadvisujući, a djelomičnopodupirući primorski terasu Srednjeg VelebitaPlišivica(1449), Kozja vrata (1399), Visibaba (1266), Kurozeb(1168), Mali Brizovac (982), Velinac (961), Badanj oštarijski(1165) i Velika Basača (1091).Između središnjeg i kopnenog niza vrhova smještenesu brojne manje ili veće udoline, većinom šumovitedulibe (Bačić Duliba, Vrbanska Duliba)ili pak koritasteudoline tzv. dabri (Ravni Dabar, Crni Dabar).Na primorskoj strani masiva je rasjed kojim se nižudolci, podi i krška polja, tvoreći primorsku terasuna nadmorskoj visini oko 700 do 1000 m (Mlinište,Radlovac). Dok su dabarska sela bila stalna naseljena,primorske terasa je uglavnom bila privremeno naseljenaza vrijeme ljetnih ispaša.Povijesni pregledZbog povoljne konfiguracije tla za pretpostaviti je dase već u prapovijesno doba preko prijevoja na BaškimOštarijama odvijao promet između primorske ikontinentalne strane Velebita. Potvrdu za to nalazimou smještaju Karlobaga, kontinuirano naseljenogmjesta još od prapovijesnog doba. Nalaz kasnobrončanodobnesjekire sa zaliscima za sada je jedinimaterijalni dokaz života u prapovijesnom razdobljuna prostoru Karlobaga, no brojni slučajni arheološkiRadlovacnalazi i ubicirana naselja gradinskog tipa na velebitskimprimorskim padinama svjedoče o životu u todoba. Pretpostavlja se da je prapovijesno gradinskonaselje na užem prostoru Karlobaga postojalo napoložaju Gradina, odnosno kasnosrednjovjekovneutvrde Vidovgrada čijom je izgradnjom ranije naseljeuništeno. Zbog povoljnog smještaja uz prirodnu lukuu Baškoj dragi, te podno prijevoja Stara vrata (Kubus)na Oštarijskom polju kao prirodne poveznice premaunutrašnjosti Like i japodskim zajednicama, mogućeje prapovijesno naselje pozicionirati na ovom mjestu.Ovu pretpostavku moraju potvrditi neka buduća arheološkaistraživanja.Indirektnu potvrdu postojanju ranijeg naselja dajesmještaj antičkog naselja u Drvišici, Ouegia kod Ptolomeja,Vegium kod Plinija, te Bigi kod Ravenjanina.Antička komunikacija prema unutrašnjosti je vjerojatnoizgrađena po trasi ranijeg prapovijesnog puta, au posljednje vrijeme posvjedočena je nalazima tragovaspurila (kolotrazi) na više mjesta. I sam razvoj rimskeluke u Vegiju, o čemu svjedoče brojni arheološki nalaziu okolici Karlobaga - otkriveni zidovi zgrade s tri prostorije,podnim mozaikom i fragmentima mramornihkipova u Drvišici, velik broj ulomaka tegula s različitimžigovima proizvođača, amfora, svjetiljki, fibulaiz Baškog Dolca, najvjerojatnije vegijske nekropole,te hidroarheološki nalazi amfora u uvali Baška dragai današnjoj luci u Karlobagu, govori o razgranatimtrgovačkim vezama koje su vrlo vjerojatno bile razvijeneveć u predrimsko doba. Kao glavna trgovačkaroba vjerojatno je služila sol, izuzetno cijenjena roba uzajednicama kojima je stočarstvo glavni izvor bogatstva,što je japodska zajednica u svakom slučaju bila.Nakon vjerojatnog razaranja i depopulacije tijekomseobe naroda, kao upravno i vjersko središte ovih prostorau kasnosrednjovjekovnim ispravama spominjese naselje Scrisium 1251. godine. Ovo novo lučko itrgovačko središte u posjedu je knezova Kurjakovićaod 1322., a prvi se put pod imenom Bag spominje1460. godine. Kurjakovići iznad današnje luke gradeutvrdu u obliku poligona s tri kule i središnjom velikomcilindričnom kulom – Forticu, kojoj 1387. godinedaju status gradskih povlastica. Od 15. stoljeća mijenjasvoje gospodare sve do 1525. g. kada utvrdu uništavajuOsmanlije. Utvrda se obnavlja 1574. uz zaslugehabsburškog nadvojvode Karla u čiji spomen naseljemijenja ime u Karlobag. Nakon ponovnog razaranjaod strane Osmanlija ostao je pust sve do naseljavanjaDalmatinaca iz Ražanca i Vinjerca krajem 17. stoljeća.Za pretpostaviti je da prostor Dabra, Skorpovca,Radlovca i Mliništa u doba prapovijesti, antike isrednjeg vijeka nije bio interesantan za stalna naselja.»4 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg Velebita»Put iz Došen Ruje prema Došen PlaniSlučajni arheološki nalazi koji bi posvjedočili oprisustvu čovjeka na prostorima koje obuhvaća ovastudija u ovim razdobljima do danas nisu poznati.Isto tako, niti toponimi koji bi upućivali na bilo kakvematerijalne ostatke (crkvina, greblje, gradina i sl.) nepostoje, osim onih koji podsjećaju na boravak osmanskogstanovništa u oštarijskom polju, npr. vrhovi Alaginac(1048m), Sadikovac Mali (1173m) i Veliki (1286).U predjele koji nisu bili prekriveni neprohodnomšumom, vjerojatno još od prapovijesnog doba, čovjekodlazi isključivo zbog lova ili sezonskog stočarenjatijekom ljetnih mjeseci.Sudeći prema dostupnim povijesnim izvorima, prvastalna naselja na prostoru srednjeg Velebita nastalasu krajem 17. stoljeća, nakon popuštanja osmanskevlasti. Kao prvi stanovnik ovog područja spominjese Dilinoga Devčić koji dolazi u Crni Dabar oko 1683.godine. U to su vrijeme Dabri pokriveni neprohodnimprašumama, te se prve poljoprivredne površinestvaraju krčenjem i paljenjem jelove šume. Priča kažeda je iz svog skrovišta Dilinoga ratovao s bužimskimTurcima otimajući im stoku, prvo na njihovim pašnjacimau Oštarijskom polju, a zatim i na pašnjacimau Lici. Mjesto stradavanja nekog Muraje u tim borbamasačuvalo se u toponimu „Murajin greb“ na putuiz Crnog Dabra u Bužim. Svoju prvu ogradu imao jena mjestu danas zvanom Baksera, a stoku je napajaona Jezeru. Dilinoga se sa svojom deseteročlanom obiteljidoselio iz Devčića Klade iznad Lukova Šugarja,kamo su njegovi stari došli iz sjevernog primorja.Došen Ruja - sunčanjeČini se da se u Ravni Dabar prvi naselio Blažina Devčić,a Bačići su tek kasnije došli iz Staništa. Kao prvog stanovnikau Došenima, predaja spominje Jadru Došenakoji je naseli Došen Ogradu, a koji je došao iz Karlobaga.On je iskrčio Staništaru i Baženu i tako naselioDošen Dulibu. Njegov sin David prvi je počeo krčitijelovu šumu na Ruji, a taj posao je nastavio i njegov sinStojan. Posljednja od Dabara naseljena je Došen Ruja.Dabarska sela 1959. imaju 242 stanovnika, dok je njihovbroj 1900. iznosio 430. Smanjivanje broja stanovništvanije ovdje uvjetovano toliko ratnim prilikama,koliko stalnim iseljavanjem mladih ljudi. Migracija jezapočela u razdoblju između dva svjetska rata, a nakonII. Svjetskog rata je znatno pojačana kada se i uslijedratnih stradavanja prvi puta javlja veči broj žena uodnosu na broj muškaraca.OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 5

Kulturna baština Srednjeg VelebitaŽIVOT NA VELEBITSKIM PADINAMARavni Dabar, snimljeno početkom 20. stoljećaToponimi su dragocjen izvor podataka o materijalnoji duhovnoj kulturi područja. Obilaskom terena,analizom karata i iz razgovora s stanovništvom,toponimi se mogu razvrstati na one koji u sebi sadrže:zemljopisni termin ili položaj (Dabri, Došen Plana,Vrbanska Duliba), opis tla (Bačića Kuk, Crni Dabar,Duboka, Ravni Dabar), podatke o vlasništvu posjeda(Došeni, Skorpovac, Vrbanska duliba, Bačići, Devčići,Čačići, Smojveri), opis namjene prostora (Sinokos,Mlinište). Uz neke toponime vežu se povijesnidogađaji i legende (Alaginac, Murajin Greb Muhamedovac).Obzirom da analiza toponima nije tema ovestudije, a da je analiziran prostor bogat toponimima,a literatura koja obrađuje spomenutu tematiku manjkava,postoji velika potreba za istraživanjem koje birezultiralo ozbiljnijim znanstvenim radom.U drugoj polovini 17. stoljeća Bunjevci naseljavajuvelebitske padine. Bave se alpskim stočarenjem kojeuvelike određuje njihov način života. Njegova je karakteristikada zimi obitelj zajedno sa stokom boravi umatičnom selu, u podima, a u proljeće cijelo selo sastokom polazi u izdig,, u nadgorje. Ondje obrađujuvrtove (motičarstvo), nerijetko njive i prikupljajusijeno za zimu. U visoko ljeto (srpanj, kolovoz), dokobitelj živi i radi u ljetnom, nadgorskom stanu, pastiriodlaze sa stokom u planinu, tj. vrhgorje. Na visokim»6 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg VelebitaSheme planinskog stočarenja na padinama Srednjeg Velebita (gore: sjeverni dio, dolje: dabarska sela)»pašnjacima, gdje kvalitetna ispaša traje najduže,pastiri također imaju stanove, ali samo kao skloništaili prenoćišta, jer sa stokom cijele dane provode naotvorenom. Ujesen se pastiri sa stokom vraćaju nasvibanjska selišta i potom se svi pripremaju za silazaku donje, zimsko selo, noseći sa sobom plodine i sijeno.Za primorce, izgon stoke nije bio dopunski posao negoglavna privredna grana. Sav posao i život bili su vezaniza Velebit, dok je primorje bilo samo zimovalište.Život u kućiPrvi doseljenici na Velebit gradili su drvene kuće okojima svjedoči Branimir Gušić pri svojim prvimposjetima u Dabre. Građa tih starih kuća bila jenajčešće bukova, a krov je bio od jelove šimle.Samo poluukopane kuće su imale donji dio građenu kamenu, rjeđe klesanog i prekrivenog žbukom.Krovište je u pravilu bilo na dvije vode, građeno odtesanih greda postavljenim na vinčanicama koje supoložene na zidove. Iznad njih su u trokut složenepo dvije rožnice, obično u razmaku od pola metra, apreko njih prelazi greda koja čini slime kuće. Prekorožnica ili rožnjića zakucane su horizontalno žioke nakojima su pričvršćene daščice šimle. Šimla je izrađivanaod jelovih daščica debljine na gornjem kraju 5-6cm, dok su na donjem bile oštro stanjene. Debeli jetrag tako prostrugan, da se stanjeni kraj gornje daščiceRadlovac, interijer stana 24»OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 7

Kulturna baština Srednjeg Velebita»Crtež pluga iz Bačić Dulibe, autor V. Heneberglako u nj uklopi i onda, nekad drvenim jemčenjakom,danas željeznim čavlom za žioku pričvrsti. Takav krovnajčešće prokišnjava i to je razlog zbog čega samostalna vatra na otvorenom ognjištu može takvu kućuodržavati donekle suhom i toplom.Pored kuće s otvorenim ognjištem nalazi se uvijek jošjedna odijeljena prostorija. Ona je obično popođena ipotavanjena, a imala je jedan ili najviše dva prozora.Služi isključivo za spavanje, pa se u njoj pored krevetai aljina obično nalazi tek po koja škrinja sa stvarima.Ormara nema, a odjeća ako nije složena u škrinjama,visi otvoreno na gredi ili na privisu. U staro vrijemespavalo se na odru ili palači. Na četiri soje, zabijeneu zemljani pod, pribiju se četiri daske i prekriju seječmenom slamom. Slama je pokrivena pokrivačom odkostrijeti (kozja dlaka), a kao pokrivač je služio biljac,najčešće bojan u crveno, koji je, kako mu i ime kaže, ustaro vrijeme bio pravljen iz neobojene bijele vune.Kućni život odvija se u kominu. Ognjište je nisko,četverokutno, u zemljanom podu, ograđeno kamenom,rjeđe drvom, zvanim branik, obično smještenonasuprot ulaza. Nad ognjištem na gredi višalici ilivarelici visi drveni jaram, a na njemu vise komaštre kojenose kotlić ako je od željeza, ili rjeđe bronzin ako je odbakra. Ponekad je ognjište od gnjile ograđeno premaostalom zemljanom podu prazima od bukovine. Dimse penje u potkrovlje i izlazi na krovu kroz vidalicu.Na ognjištu stoje tronge ili tripije od kovanog željeza itava, a u jednom uglu zemljana peka ili limena cripnjapod kojom se peče kruh. Peka, cripnja i zemljani lonciza pripremanje hrane, nabavljali su se na sajmu uGospiću. Lonce su izrađivali lončari iz Kaluđerovca.Ta je lončarija često bila crne boje i ukrašena šaramavalovnicama. Na ognjištu je i ožeg za rasplamsavanevatre, a nedaleko stoji i svičaja ili nevista, na kojuse uvečer stavlja luč. Luč se reže iz suhe jelovine ilismrekovine, zvane smugor. Oko ognjišta stoje stoci natri noge, a uza zid je prislonjena i stolica od ića, okruglana tri noge ili četverokutna na četiri noge. Na polici,koja visi na zidu, smješteno je nekoliko okruglih zdilaizrađenih najčešće iz lipova ili jasenova drva od 3 -4litre zapremine, pa drvene žlice, padele, boce, te drvenasolnjača. Kasnije se umjesto luči svijetlilo kupljenomlampom svićom na petrolej. Nekad je na polici stajao ičešalj izrađen od drenovine i ukrašen raznim šarama.Voda za piće u kući se držala u vučiji. To je posuda odjelovine opasana jasenovim obručima. Žena ga stavina leđa i tako donose vodu za domaćinstvo. U nekimkućama držala se voda u kući i u šupljim, najčešćejavorovim deblima, a grabila se drvenom žbanjicom.U jednom kutu obično stoji i žrvanj, dok je lubura,šuplje deblo u kojemu se drži brašno, najčešće smještenau sobi. Nedaleko ognjišta stoji i lopata od javora,na kojoj kisne kruh pa se s nje i ubaci pod peku (uprečase pod cripnju) u žeravicu (supražicu).Radlovac, g. Vlado Čačić ispred stana 15Život van kućeOranice su u Dabrima zauzele najbolju zemlju, iakodebljina humusa i ovdje rijetko prelazi dubinu od 20cm. To je razlog zašto se oranje izvodi površinski kakobi se izbjeglo pretjerano sušenje tla. Oralo se drvenimplugom, a kasnije plugom s kovanim lemišom.Osim lemiša čitav je plug domaće izrade. Žito se žanjesrpom pa se kolima vozi do guvna. Krumpir se u ovimkrajevima intenzivnije počeo saditi tek 1770. godine.Čuva se u trapu koji je iskopan u blizini kuće i zatvorendaskama.Najvažniji dio prehrane sačinjavalo je mlijeko imliječni proizvodi. Stoka se drži u staji ili, ona sitna,u toru. Staja je brvnara najčešće pokrivena raženom»8 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg VelebitaCrni Dabar početkom 20. stoljeća»slamom, kojoj je klas okrenut na unutra, a smještenaje blizu kuće. Siromašniji domaćini nemajuzasebne štale, nego svoju kravu drže u kući, najčešćeu podrumu pod zgradom. U toru stoji blago u ljetnovrijeme. To je najčešće zaokružen prostor grmompokriven, a lisom zatvoren. Blago se muze u toru ili nazasebnom mjestu, na izlasku iz tora, zvanom pritorak.Mlijeko se mete, kiseli i siri. Nekada se miješalokravlje, ovčje i kozje mlijeko zajedno. Prije se za radoko mlijeka upotrebljavalo samo drveno posuđe.Mlijeko se muzlo u susak, bukovu posudu od dužica sobručima i pribijenom drvenom ručicom, zapremninedvije litre, a kasnije u posudu od lima zvan ciga. Poštose drvenom kutlačom skinulo s njega vrhnje, mlijekose prelije u kotao i stavi na ognjište da zakipi. Takvo semlijeko zove varenika. U zasebnom dijelu kuće stajalisu na policama bukovi ili javorovi škipi, plitke duguljasteposude u koje se razlijevala varenika da kisne. Da bise varenika usirila, ubacivalo se u toplu vareniku neštosirišta ili murice koja se obično dobivala iz posoljenogi osušenog ovčjeg želuca. Varenika se mete u stapu.Takva mlaćenica služi za hranu ili se sprema u zemljanomloncu, u ćupu za zimu. Takav zemljani ćup nikadane smije stajati na goloj zemlji, jer se inače maslo unjemu kvari.Obližnje livade i košanice često ne daju dovoljno sijena,pa se ono donosi i s najviših sinokosa i sprema za zimu.Gradnja šterne na VelebituRavni Dabar, stan 09OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 9

Kulturna baština Srednjeg VelebitaDolina Ravnog Dabra»Sijeno se kosi kosom, a kosa se oštri brusom koji senosi u drvenom tobolcu, često ukrašenom šarama.Sijeno nose žene u naramcima na leđima do kuće ilistana, gdje se ono slaže u stogove, a ako se stogoviograde plotom od granja, onda se to naziva kotarina.Zbog nedostatka sijena kljaštri se listopadno drvećeu okolnoj šumi, a ponekad su djeca morala i zimirazgrtali snijeg kako bi došla do trave za stoku. Usrednjem Velebitu izgon stoke obavljao se mnogoranije od sjevernog, i od sv. Ivana (24. lipnja) pa doŠterna u Radlovcukraja listopada. Stoku su najčešće čuvale djevojke,a razlog tome je što su mladići i odrasli muškarci zavrijeme ljeta odlazili obavljati druge poslove.Neka kućanstva uzgajaju pčele, te ih drže ili nastarinski način u panjevima, to se zove ulište iliu modernim sanducima košnicama. Svi su imalikokoši, a voćnjak je imala tek pokoja kuća. To suuglavnom poludivlje jabuke ili kruške, trešnja iliorah.Voda za piće je velik problem. Obzirom da tekućevode ima tek u Oštarijskom polju stanovnici Dabarasu primorani sakupljati kišnicu u cisternama. Udavna vremena voda se sakupljala u stablini, usuhom i šupljem bukovom ili javorovom deblu,odsječenom nešto poviše zemlje. Stoka se napaja ulokvama kakvih ima gotovo svako selo, ili u kamenicamakao što je ona ispod Bačič Kuka.Društveni životZanimljivo je da su u sezonskim naseljima, u Radlovcui Mliništima, izgrađene crkvice, vjeruje se natemeljima starijih objekata, dok u stalnim dabarskimnaseljima nema sakralnog objekta i stanovništvoodlazi u crkvu u Karlobag, a u Baške Oštarije odsredine 19. stoljeća kada je osnovana župa i sagrađenacrkva. U literaturi se navodi da su se dabranipočetkom 19. stoljeća odvojili od župe u Karlobagui da je osnovana župa i izgrađena crkva u Ledeniku,»10 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg VelebitaRadlovac, Zorka i Vlado Čačić»no crkva je stradala u potresu i tada nije obnovljena,a nedugo nakon toga je i župa preseljena u BaškeOštarije. Prema predaji crkva u Ledeniku je bila iznadkuća, na lokalitetu Pod Sklopinom, a pored nje je bioveliki hrast na kojem je nakon rušenja crkve visilozvono i tamo su se služile mise na otvorenom. Nijeostalo zabilježeno kojeg je crkva bila titulara.Do osnivanja župe u Ledeniku i kasnije Baškim Oštarijama,dabrani su zbog vjenčanja, krštenja i nedjeljnihmisa silazili u Karlobag. U Karlobag se silazilo izbog trgovine kako bi prodali svoje proizvode i kupilisol i druge potrepštine. Zbog trgovine i nabavkekućnih potrepština se odlazilo i u Gospić. Sav teretsu ljudi uglavnom nosili na leđima. Glavna okupljanjastanovništva bila su na godišnjim hodočašćimau mjestima i zaseocima koji su imali crkvu, tako uRadlovcu na Rokovo, Mliništu i Cesarici na blagdansv. Jelene. U naseljima su se družili i zabavljali navečernjim okupljanjima i prelima po kućama.Vjenčanja su se planirala u rodnim godinama u jeseni u proljeće. Bilo je važno da li se krava, obećana umiraz otelila, da zajedno s nevjestom promjeni stani da bude mlijeka za djecu koja su se rađala onolikokoliko ih je Bog dao. U sušnim i nerodnim godinamatrebalo je čekati svadbu i više godina, jer na oskudnojpaši krave nisu imale snage da se otele i daju mlijeka.Sela Dabri imala su školu u Ravnom Dabru. Zbogteških životnih uvjeta, u školi su se nažalost jakočesto izmjenjivali učitelji. Najdulje je u školi radilaučiteljica Marija Devčić iz Gospića koja je u Dabrimaboravila od 1952. do 1967. godine. Prema kazivanjuučiteljice Marije Devčić, iako u su Dabrima bile jake isurove zime s visokim snijegom, nikada se nije desiloda je škola bila otkazana zbog vremenskih uvjeta. Istotako, bez obzira što su neki đaci morali dugo pješačitido škole, iz Došen Plane je jedan sat hoda tj. planinarenjado škole, škola je redovno počinjala u 8 u jutro. Uškoli su se održavala novogodišnja slavlja.Šterna u Ravnom DabruOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 11

KARAKTERISTIKE KRAJOBRAZAGeomorfološka obilježjaPodručje Velebita izrazito je krško područjekarakterizirano velikom raščlanjenošću terena.Kukovi i vrhovi međusobno su odijeljeni ponikvamai uvalama tektonskog porijekla. Korozijski, erozijskii klimatski uvjeti te geološke i hidrogeološke karakteristiketerena uvjetovale su razvoj krškog reljefarazvijenog do u detalje, što je ovo područje uvrstilou sam svjetski vrh krške morfologije. Krajobraznacjeline planinskih naselja zauzimaju planinskeudoline nastale na velebitskim terasama po kojima sunepravilno raspoređene i međusobno u potpunostiodvojene. U planinskim dolcima, na livadama ipašnjacima kamenito je tlo djelomično vidljivo jer jeuglavnom sakriveno ispod sloja zemlje i vegetacije.Vizure na planinske dolce ispresijecane linijamasuhozida, pružaju se s okolnih uzvisina, vrhova iplaninarskih staza.KomunikacijeZa život na prostorima vršnog dijela srednjegVelebita od velike su važnosti ceste i putevi koji suslužili za komunikaciju prema obali i u unutrašnjostLike. Kao jedno od najpogodnijih mjesta za prijelaz»12 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg Velebita»preko Velebita Oštarijska su vrata, uz druge planinskeprijevoje, od prapovijesti do danas bila mjestopreko kojeg se prometno i gospodarski povezivalaunutrašnjost s Jadranskom obalom. Iz ovog razlogasu najvažniji cestovni pravci prolazili Oštarijskimpoljem. Trasa tzv. „Karoline“, izgrađene sredinom 18.stoljeća uglavnom se poklapa s trasom rimske prometnicekoja je povezivala Vegij s njegovim prirodnimzaleđem. Graditelji kasnijih cesta, „Terezijane“ (1784.-1786.) i „Kekić-Knežićeve“ (1844.-1851.), izabrali subitno različite smjerove trasa koje se gotovo u cijelostipoklapaju samo na prostoru Oštarijskog polja.Baški put je još od srednjeg vijeka poznati prijelazpreko planine, što je od predturskog Tržića, danasPazarišta, prolazeći ispod Crnih greda, uz Kalanjevuruju, pa preko Ćukova, Došen Plane i Došen Ruje, teDošen i Ravnog Dabra i Ledenika, silazio u srednjovjekovniBag. Od davnina je ovim putem tekla razmjenadobara između dalekog zaleđa i mora.Jedna od značajnijih komunikacija bila je stazakoja iz Crnog Dabra pored Jezera, velike lokve, vodiprema Jadovnom ili Bužimu. Na drugu stranu stazaispod Alaginca vodi prema Stupačinovu i dalje premaOštarijskom polju. Preko Stupačinova i košanica iobradivih polja Velikog i Malog papratnjaka, prolazilaje staza kojom se najjednostavnije i najbrže stizalo izBaških Oštarija u Ravni Dabar.Staze kojima se stanovništvo u sezonskim seobamaselilo s priobalja u planinu i obratno, koristile su najkraćesmjerove i prirodne prolaze kroz klance i stijene(u narodu zvana „vrata“).Početkom tridesetih godina 20.st. povučena je iznadRavnog Dabra, preko Kose, turistička staza premanacrtima inženjera Ante Premužića, danas poznatakao Premužićeva staza. U izgradnji ovog puta sudjelovalisu i stanovnici Ravnog Dabra.Godine 1934. prema projektu inženjera Ante Premužićapočinje izgradnja šumske ceste od Sušnja premaDabrima i dalje prema spoju s cestom Jadovno –Štirovača. Do početka Drugog svjetskog rata cesta jeprobijena do Kukalina, stijena u podnožju Bačić kuka,koje je trebalo probiti tunelom. U isto vrijeme se započelos izgradnjom spojne ceste prema Ravnom Dabru,te ceste između Ravnog i Crnog Dabra koja nikad nijedovršena. Nakon rata tunel kroz Kukaline je probijeni šumska cesta je dovršena. Probijanjem puta značajnijeje povećan izvoz drvne mase iz ovdašnjih šuma, aDabrani su dobili priliku da kao šumski radnici ostvaredodatne prihode. Isto tako, značajno je skraćeno iolakšano putovanje prema Karlobagu i Gospiću.Krajobrazne cjelineNa području Srednjeg Velebita evidentirano je dvadeseti sedam krajobraznih cjelina planinskih naselja,u kojima broj pastirskih stanova varira od 10 – 50objekata. Konzervatorski je evidentirano i valorizirano11 cjelina značajnijih prostornih kvaliteta i očuvanosti.Uobičajeni oblik alpskog stočarenja odvija se preko trivisinska pojasa: na podima, u nadgorju i na vrhgorju, štoje osobito prepoznatljivo na području Sjevernog Velebitagdje visinski pojasevi odgovaraju velebitskim terasama.Specifična geomorfologija područja SrednjegVelebita uvjetovala je modificirane oblike korištenjaplaninskog prostora. U sjeverozapadnom dijelu, zbogmanje nadmorske visine, izostaju vrhgorski stanovii stočarenje se odvija izdigom iz poda u nadgorje. Ujugoistočnom dijelu Srednjeg Velebita podi se javljajuna primorskoj padini u nekoliko cjelina, na visinamaod 550 do 750 mnv, i u unutrašnjosti brdskog masivas cjelinama Dabri, na visini od 750 do 850mnv. Niskanadmorska visina, dostupnost vode, dobra zaklonjenosti kvalitetne površine za poljoprivredu omogućilesu da se u Dabrima formiraju stalna naselja (podi), što,uz doline formirane na prijevojima Velebita, predstavljajedinstveni primjer takvih naselja u unutrašnjostiVelebitskog brdskog masiva.Pregledom dostupnih povijesnih i suvremenihkatastarskih karata, parcelacija planinskih naseljaje gotovo nepromijenjena. Uzroke tome može sepotražiti u relativno kontinuiranom načinu korištenjaprostora, no posebno u više generacija ne ažuriranjapodataka o podjeli vlasništva. Unutar velikihŠumska cesta iz Ravnog u Crni Dabar»OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 13

Kulturna baština Srednjeg Velebita»Presjek kroz stan na podimaPresjek kroz nadgorski stan»katastarskih čestica šumskih prostranstava, smještenisu manji parcelirani predjeli košanica, pasišta i stanova.Katastarske čestice uglavnom su sitne i najčešćebez pristupnog puta, a često nije ucrtan pristup nitido parceliralih predjela. Stanova je ucrtano manje odzatečenog stanja na terenu, velik broj stanova pastirisu svjesno gradili van ili uz rub vlastitih parcela kakobi iste maksimalno iskoristili za ispašu ili vrtove.Antropogene sastavnicePastirske stanove obilježava najprije skromnost građevnihrješenja i oblika, korištenje prirodnog materijalai izvanredno skladno uklapanje u prirodni okoliš.Pri izboru lokacije vodilo se računa o dobroj zavjetrini,mjestu što bliže izvoru vode, pristupnom putu idobroj preglednosti neposredne okoline. Obično sekoristi i konfiguracija terena, pa su stanovi građeni nastijeni ili se djelomice ukapaju u zemlju. Izbor kosogzemljišta omogućava dobar pregled i kontrolu nadokolicom, otvara veći priklon suncu, a u nuždi dobrosluži i obrani.Sastavni element krajobraza čine i suhozidi nastalikrčenjem zemlje. Iako se javni i privatni prostorigotovo ne odjeljuju, suhozid nema samo formalnufunkciju ograde privatnog prostora, nego ima i utilitarnusvrhu: sprečava osipavanje plodne zemlje, čuvanasade od stoke, a služi i kao podzid na kosom terenu.Kamena ima u izobilju, pa se u nižim nadmorskimvisinama koristi za ograđivanje i popločavanje putova,ograđivanje prostora za stoku i obradivih površina,dok se na višim nadmorskim visinama, obzirom nakraće zadržavanje, njegova uporaba uglavnom svodina izradu stanova.Stanovi na podima (350 - 700 m n. v.)Stanovi na podima uglavnom su bili većih dimenzijai solidnije građeni od onih u nadgorju. Podizalisu se uz dolac, jer se za boravka u planini vodila idopunska poljoprivreda, što je tipično za mediteranskuregiju i supostojanje više poljoprivrednihkultura. Većina velebitskih stanova građena je odkamene građe, u tehnici suhozida, a pravokutnogje oblika. Konstrukcija stanova ista je kao u kolibau cijeloj dinarskoj kulturnoj regiji. U nižim predjelimavelebitskog primorja, od 100 do 600 m n. v.,javlja se još jedan oblik stočarskih objekata, tzv.dvori. Građeni su od klesanog kamena i u njima sestoka zadržavala čitave zime. Prema analizi koju u »14 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg Velebita»Crni Dabar, tip stana na podimasvojim člancima donosi H. Knifić Schaps, stanovisu većinom prizemni, s prigrađenom štalom zablago, spremištem i položeni paralelno sa slojnicom(s ulaskom uvijek okrenutim od bure). Ovisno onagibu terena, staja se ponekad javlja u donjoj zonisuterena ili podruma, obično pod dijelom gornjegtlocrta, bez unutarnje veze. Visina podruma neprelazi 180 cm. Stambeni prostor nalazi se isključivona jednoj razini, u jednom prostoru ili s odvojenomsobom za spavanje. Iznad prizemlja, ne uvijek iznadcijele njegove površine, nalazi se tavan koji služi zasušenje mesa i kao spremište, nipošto za stanovanje,jer kuće imaju otvoreno ognjište. Veličinakuća varira od npr. 5 x 10 m kao Devčića stan uRavnom Dabru (RD05), do 14 x 7 m kao stan 14 uCrnom Dabru (CD14). Krovište počiva na obodnimzidovima objekta, dvostrešno je, a nagib variraizmeđu 30° i 45°. Po tipu krovne konstrukcije radise o roženičkom krovu koji leži na nazidnici i gredi(cokljaku) iznad nje, koje zajedno čine prsten dužobodnih zidova.Pokrov je nekada isključivo bila šimla koja se kalala odjele ili smreke. Nakon Drugog svjetskog rata šimla sezamjenjuje pokrovima koje je lakše održavati, kao npr.valoviti salonit, eternit ploče, kupe kanalice ili lim.Pred kućama sadila se bjelogorica, osobito murva kojaljeti ima bujnu krošnju i daje hlad, a zimi prolaz suncu.Od poljoprivrednih kultura uz stanove se najčešćesadio krumpir, zelje, ječam i repa. Do plodne zemljedolazilo se krčenjem kamena za gradnju suhozidakojim su ograđivali plodne dolce.Mliništa, nadgorski tip stanaNadgorski stanovi (800 - 1200 m n. v.)Cjeline nadgorskih stanova (800 - 1200 m n. v.) uglavnomsu korištene tokom cijelog ljetnog perioda. Zbogmanjih zahtjeva za komforom građeni su jednostavnijei manje od kuća u podima, izvedeni u grubo klesanomsuhozidu, s jednostavnim drvenim roženičkimkrovištem od grube drvene građe te pokrovom oddrvene šimle. Paralelno s niskom građevinskom kvalitetom,izgrađene strukture posjedovale su iznimnuuklopljenost u ambijent svojim volumenom, oblikovanjemi materijalom te posebno načinom korištenja.Posrijedi su prizemnice s potkrovljem, ponekadnapola ukopane u tlo sa stražnje strane, ulazomorijentirane prema udolini, a sljemenom usporedne sizohipsama. Tlocrtne dimenzije tih stanova skromnijesu onih u podima, dimenzija do 3,5 m x 5 m. Uobičajenje razvoj od jednoprostorne prema višeprostornojgrađevini, no tlocrtna se dispozicija ne mijenja, ostajeujednačena, pravokutna. Karakteristično je za stambeneobjekte šumovitog Krasa da je staja redovitopod istim krovom, a ne u posebnoj zgradi. Prizemniceimaju s jedne strane stan, dok je na drugoj strani staja.Prostor koji koristi čovjek gotovo je jednake površinekao onaj namijenjen stoci, što je bitno uvjetovaloizgled i funkcionalnost stana.Neki od stanova imaju šternu, čija gornja ravna površinasluži za skupljanje vode i kao mjesto okupljanjai boravka pred stanom. Otvor je izvorno bio izrađenod kamena, kao monolitni krug s rupom u sredini.Na podzidanim terasama uz nadgorske stanovepovremeno su se sadile voćke i obrađivao vrt. Suhozidiširine 60-70 cm, visine 100-120 cm gradili su se uzgranice posjeda i kao podzidi putova, terasa ili šterni,»OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 15

Kulturna baština Srednjeg Velebita»Shema nastankakarakterističnogprostornog rasporedagdje je bilo potrebno. Za gradnju se krčio kamen i takose dolazilo do pasišta.Vodoopskrbni objektiZbog kraškog terena prirodnih tekućih i stajaćih tokovavode gotovo nema, a povremene izvore manje izdašnostimoguće je pronaći u zonama rasjeda na kontaktimastijena različitih hidrogeoloških karakteristika. PoložajDabara je u kontekstu Velebita, područje bogato vodom,a izvore nalazimo u Došen Plani i Crnom Dabru. Većinavodenih sustava na velebitskim padinama je antropogenogporijekla. U starijim vremenima koristile su seotvorene retencije kao lokve, snježnice, kapljice, dok senakon Drugog svjetskog rata grade bunari i šterne ublizini stanova. Vodoopskrbni objekti razlikuju se potipologiji odnosno tehnologiji.Šterna je ukopana na dubini od 4-5 m, promjera 3 m.Zidana je priklesanim kamenom uokrug, u vapnenommortu. Nakon toga na stijenke se navlačio porculan,najvjerojatnije kaolinska glina koja se zaribavala i gladiladok nije postala potpuno glatka i tvrda. Zatim se šternapokrivala voltom od uklinjenog kamena, s vrha sezaravnavala zemljom i popločavala ravnijim kamenom,a na kraju se postavljao grljak (grlo), klesan od komadai s nerijetko ušpicanom (upisanom) godinom. U grljak jeulazilo drveno korito dovodeći vodu iz drvenog olukana kući. Služi za prikupljanje kišnice tako da se spoji nakrov obližnjeg objekta (ljetnog stana ili kuće) sustavomcijevi ili oluka, koji su nekada bili uglavnom drveni, a unovije vrijeme metalni ili se uz šternu grade tzv. saliži,odnosno velike kose, betonirane površine s kojih sevoda slijeva u nju. U tom slučaju radi se o tzv. državnimšternama izgrađenim za vodoopskrbu pojedinih naseljakao npr. u Ravnom Dabru.Bunar: vodoopskrbni objekt koji nastaje na sličannačin kao šterna. Unutrašnjost je obzidana kamenomiza kojeg je nepropusni sloj izrađen od ilovače. Služi zaskupljanje vode s terena i iz tla.Lokve se mogu podijeliti na obzidane i neobzidane. Spominjese jedan od načina nastanka lokve: na odabranommjestu stoka se goni uokrug sve dok pod njenim nogamane nastane nepropusni sloj u kojem se skuplja voda.Malene su od 6 do 20 m2 površine i do 1 m dubine. Vodaiz lokve služi samo za napajanje stoke, a samo za izuzetnosušnih ljetnih dana i za potrebe domaćinstva.Snježnica (snižnica) je špilja ili jama u kojoj se gotovocijelu godinu održao snijeg napadao tijekom zime.Kapljica je vrsta izvora u stijeni, ali s malo vode. Sa stijenevoda kaplje u kamenicu koja je vjerojatno nastala prirodnimputem, tj. izdubila ju je voda.Nakapnica: visoko pod Bačič Kukom izgrađen je zidispred stijene čime je stvoren prostor u kojemu se sakupljavoda i koji može zadržati do 200 l vode.Vegetacijski pokrovU okviru Projekta očuvanja krških ekoloških sustava(KEC) izrađena je karta staništa za Park prirode Velebit,u mjerilu 1:25000. Sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa,na III. razini klasifikacije utvrđeno je 46 različitihstanišnih tipova od kojih 19 spada u kategoriju ugroženihi rijetkih staništa. Područje Parka odlikuje se velikimbrojem biljnih zajednica i njihovim izrazitim visinskimraščlanjenjem. Vegetacija ovog prostora se općenitomože podijeliti na šumske (23 evidentirana tipa), travnjačke(pašnjačke – 26 tipova) te biljne zajednice stijenai kamenjara (15 tipova). Krajobrazni tip pastirskih cjelinasastoji se od međuodnosa šumske i travnjačke zajednice,na način da je osnovna površina cjeline travnjak, dokšuma predstavlja njezin obrub. Linija koja razgraničavate dvije zajednice karakteristična je za sve cjeline,i predstavlja značajni vizualni element u prostoru.Obzirom da je bila definirana košnjom i ispašom,koja se odvijala na terenima blagog nagiba, granica jeindirektno označavala početak strmog terena i završetakprostora udoline koji je svojom zaravnatom površinom idragocjenim zemljanim slojem osigurao život u planini.U krajobraznom tipu nalazimo na dvije vrste travnjaka,obje nastale antropogenim utjecajem: rudine oštrevlasulje (C.4.1.2.1.) i kamenjarski pašnjak šaša crljenikei žute krške zečine (C.3.5.2.1.). No za prepoznavanje»16 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg VelebitaKarakteristični presjek S-J kroz planinsku udolinu»karakteristika pojedinih krajobraznih cjelina značajnijasu dva tipa šumske vegetacije koji ih okružuju: pretplaninskasmrekova šuma s čopcem kod vrhgorskih, iprimorska bukova šuma s jesenskom šašikom kod podai nadgorskih cjelina. Jaki kontrasti boja između kukova,šume i pašnjaka prisutan kod zimzelene šumskevegetacije u visokim cjelinama nadgorja i vrhgorja činekrajobraz ‘snažnim’, ‘surovim’ ili ‘herojskim’, dok blagiprijelazi travnjaka u listopadne bukove šume ostavljajublaži, gostoljubiviji dojam.U posljednje je vrijeme napuštanjem pastirskih stanovautjecaj čovjeka i životinja na tim površinama gotovonestao i dolazi do progresivne sukcesije vegetacije kojase razvija u šikare i šumu pod utjecajem drvenastih vrstaiz susjednih šuma. Obzirom da je posljednjih godinazarastanje, sukcesija travnjačkih površina, znatnoporasla, potrebno je tom procesu posvetiti punu pažnjui spriječiti daljnje napredovanje.Karakteristični prostorni rasporedKako prirodni uvjeti i tehnološka ograničenja (dostupnooruđe, materijal, znanja i vještine građenja) uzrokujuistovjetna rješenja, jasno je vidljivo na primjerunastanka prostornog rasporeda elemenata, karakterističnihza kulturni krajobraz Velebita. Nizom shemaprikazano je kako od teoretskog zauzimanja prostorau kojem ne postoje nikakvi uvjeti i ograničenja dolazido prostornog rasporeda zabilježenog kod gotovo svihlokaliteta. Prilikom odabira lokacije za izgradnju stanagotovo uvijek su se izbjegavale površine travnjakau ravnom, centralnom dijelu udoline. Građenje nakosim obroncima ostavljalo je taj prostor rezerviran zaispašu i vrtove, te omogućilo djelomično ukopavanjestanova u teren. Odabirom sjevernih padina dobivalase optimalna orijentacija prema suncu i zaštita od sjevernogprodora vjetra i snijega. Postavljanjem stana sasljemenom usporednim s izohipsom krov stana je pružaomanji otpor vjetru, kroz otvore stana orijentiranihna udolinu osigurala se maksimalna preglednost nadpašnjakom. Ograničeni materijal, jednostavna tehnologijaizgradnje i mali zahtjevi za komforom rezultirali sustanovima malih, uglavnom izduženih, dimenzija s dvostrešnimkrovištem. Tako, na prvi pogled, nepravilna iproizvoljna struktura ipak sadrži imanentne zakonitostisvog prostornog rasporeda.Odnos prirodnih i antropogenihelemenata krajobrazaKao što se i život na velebitskim pašnjacima odvijaokao kontinuirani ‘dijalog’ čovjeka i prirodnog okruženja,isto tako i kulturni krajobraz, kao posljedica tognačina života, počiva na specifičnom odnosu njegovihprirodnih i antropogenih elemenata. Estetske iosjetilne elemente kao raspored stanova u prostoru,linije suhozida i granice šume, boje i mirisi, njihova suindirektna posljedica. Shema, karakterističan presjeksjever-jug kroz planinsku udolinu, prikazuje skladnopretapanje prirodnih i antropogenih elemenata i njihovtradicionalni međuodnos. Počevši od šume i pašnjaka,preko vrta, putova i suhozida pa sve do šterne ipastirskog stana, utjecaj čovjeka se povećava. No tijesnapovezanost s prirodnim elementima kroz korištenjematerijala iz okolice, drvo i kamen za gradnju, upućujena maksimalnu suptilnost antropogenog utjecaja.Obzirom da materijal za niti jedan element kultiviranogdijela krajobraza ne potječe izvan njega samoga, gotovose može reći da je antropogeni utjecaj zapravo samo većeili manje ‘premještanje’ dijelova prirodnog okoliša.OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 17

CrniDabarNadmorska visina: 675 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Crni Dabarsmještena je u dubokoj planinskojudolini na južnom dijeluSrednjeg Velebita. Specifičnostpodručja dabrova su niske nadmorskevisine u samom središtumasiva, što je između ostalogaomogućilo cjelogodišnji boravaki formiranje naselja u tipologiji‘poda’. Smještena na 675 m.n.v.,udolina je izrazito pravilnog elipsastogoblika okvirnih dimenzija0.9 x 2.0 km i prostire se usmjeru I-Z. Okružena je brojnim500-600 m višim vrhovima :Žuljev vrh (1126m), Crmušina(1314m) i Razvršje (1210m) sasjeverne strane, Trnova glava(1101m) i Kameniti vršak(1037m) sa istočne i dramatičnimbedemom Dabarskih kukova(1081m - 1274m) na jugu.Povijesno naslijeđeIme je dobio po tome štosunce kasno izađe iz brda, alii brzo zalazi, a gusta šuma poobroncima zatamnjuje još višecrne noći i često crne dane.Prvi stanovnik Crnog Dabra jeDilinoga Devčić koji se s deseteročlanomobitelji naseljava uCrnom Dabru oko 1683. godine.Nasred Crnog Dabra bilo je vrelozvano Bunar kojemu se danasjedva vidi trag. S godinama, kakoje potreba rasla, morali su gaprodubljivati, ali je ponekad zadugih suša vode ipak bilo premalo.Tada bi seoski starješinapo starom običaju stražario uzvrelo i dopuštao odnošenje vodeprema glavama obitelji. TadaŠterna ublizini stanabroj 15.se govorilo „voda je na diobe“.Sjeverozapadno od Crnog Dabrapostojalo je Jezero, velika lokvakoja je bila važna za napajanjestoke. Uz Jezero je bila poznataograda Baksera gdje je bio stanJure Devčića. On je komadzemlje ogradio suhozidom pravilnihstranica, kao neku kutijicu,pa su je parafrazirajući engleskuriječ box nazvali Baksera. Jošsu dvije obitelji živjele u CrnomDabru 70-tih godina dvadesetogstoljeća i to na dva suprotnakraja doline. Na zapadnomkraju živio je Mile Devčić, a naistočnom Joso Devčić. Govoreda je nekada ovdje živjelo dvjestotinjakstanovnika, te stotineovaca i koza.Postojeća izgradnjaKao i ostale cjeline ‘Dabrova’ bilaje naseljena tokom cijele godine.Kroz pastirska kretanja tokomgodine bila je vezana brdskimstazama vertikalno prekoDabarske kose s Karlobagom uprimorju, dok je horizontalno naistoj terasi komunicirala s ostalimdabarskim cjelinama, primarnoRavnim Dabrom. Prekoprijevoja Alaginac postojala je iveza s Baškim Oštarijama.Topografija udoline je jedinstvenaelipsasta prostornacjelina. Stanovi su pozicioniranipo rubnim strmim šumskimpadinama kojima je cjelina okružena.Neki su očekivano južno18 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

i jugozapadno orijentirani, dokje ipak većina stanova sjevernoorijentirana potraživši zaklondabarskih kukova na jugu. Evidentiranoje ukupno 18 objekatakoje prema smještaju možemopodijeliti u pet grupacija: 1.grupacija uz groblje (2 stana), 2.južno pod kukovima (6 stanova),3. jugoistočno u bukovoj šumi(3 stana), 4. istočna grupacija (2stana), i 5. sjeverozapadna grupacija(6 stanova). Zbog specifičnetopografije evidentirani rasporedu manjoj mjeri odgovara logiciraspoređivanja pastirskihstanova u ruralnim cjelinama,detektiranoj na istraživanjimanastanka krajobraza pastirskihcjelina na Sjevernom Velebitu.Obzirom da je Crni Dabarcjelogodišnje naselje i pripadatipu poda, detektiranih 17 troetažnihstanova (94%) s podrumom,prizemljem i potkrovljemje očekivana situacija. Evidentiranje jedan prizemni stan(6%) s odvojenim potkrovnimprostorom. Stanovi variraju utlocrtnoj površini, sa prosjekomod 69 m 2 većina ih je između 50i 80 m 2 . Najveći je stan CD14 od98m 2 , dok je najmanji stan CD07s 48 m 2 . Uglavnom su dvoprostorni(16), rijetko troprostorni(2). 10 stanova nezavisno odnjihove prostornosti posjedujemanje pomoćne objekte, njihukupno 20, od 0-3 po stanu. Kodčak 10 stanova (56%) evidentiranoje posjedovanje šterneili jame za skupljanje vode,uz postojeću lokvu u samomsredištu eliptične cjeline. RazlogStan broj 15 i grobljeu Crnom DabruVrelou središtudoline zvanoBunartome je zadovoljavanje potrebaza vodom pri cjelogodišnjemboravku na lokaciji. Stanovi sutradicionalno svi građeni odkamena s drvenim krovištemprekrivenim šindrom. 4 stana(22%) je obnovljeno sredinom20. stoljeća, što je karakterističnoza velik broj velebitskihcjelina kada su se fasade žbukalevapnom i šindra zamjenjivalalimenim pokrovom. U usporedbisa ostalim cjelinama, stanovi surelativno dobro očuvani. 4 stana(22%) su u potpunosti očuvana,6 (33%) ih je očuvano do punevisine oko 2m bez zabata, dok ihje 8 (45%) očuvano manje od 2mvisine.BROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaOstaliobjektiCD 01 55 12 222 49 34 663 Po+P+Pk 3 cijeli lim 5.8 11 63.80 2 3 Da, uzzgraduCD 02 55 12 720 49 34 721 Po+P+Pk 3 1 6 10 60.00 2 3CD 03 55 12 720 49 34 721 Po+P+Pk 3 1 5 15 75.00 3 3 DaCD 04 55 12 720 49 34 721 Po+P+Pk 3 1 5 10 50.00 2 Da, jamaCD 05 55 12 720 49 34 721 Po+P+Pk 3 1 5 12 60.00 3 DaCD 06 55 12 720 49 34 721 Po+P+Pk 3 1 5 10 50.00 2 Da, jamaCD 07 55 12 774 49 34 648 Po+P+Pk 3 cijeli 6 8 48.00 2 1 DaCD 08 P+Pk 1.5 1 6 12 72.00 2CD 09 55 12 798 49 34 719 Po+P+Pk 3 1-3 7 12 84.00 2CD 10 55 12 798 49 34 719 Po+P+Pk 3 1-2 6 13 78.00 2CD 11 55 12 804 49 34 865 Po+P+Pk 3 1-2 6 13 78.00 2 1CD 12 55 11 931 49 35 147 Po+P+Pk 3 1 7 10 70.00 2 1CD 13 Po+P+Pk 3 1-2 7 12 84.00 2CD 14 Po+P+Pk 3 2-3 7 14 98.00 2CD 15 55 11 838 49 35 207 Po+P+Pk 3 cijeli lim 5.5 11 60.50 2 2 DaCD 16 Po+P+Pk 3 1 6 13 78.00 2 1 Da, jamaCD 17 Po+P+Pk 3 cijeli lim 6 12 72.00 2.5 3 DaCD 18 55 11 686 49 34 995 Po+P+Pk 3 1-3 6 10 60.00 2 2 DaŠternaOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 19

CD16CD17CD15CD13CD14CD12CD18CD01CRKVAIZVORSTANŠTERNA20 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

RavniDabarNadmorska visina: 725 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Ravni Dabarsmještena je u dubokojplaninskoj udolini na južnomdijelu Srednjeg Velebita. Specifičnostpodručja dabrovasu niske nadmorske visine usamom središtu masiva, štoje između ostaloga omogućilocjelogodišnji boravak iformiranje naselja u tipologiji‘poda’. Smještena na 725m.n.v., udolina je izrazitopravilnog kružnog oblikaokvirnog promjera 0.7 km.Specifičnost i atraktivnostnjezinog položaja je da senalazi točno na trasi grebenadabarskih kukova, koji juokružuju: kuk Čelina, Rujičinkuk (946m) i Agin kuk nasjeveru i sjeverozapadu, kukVranjković (940m) na istoku,na jugoistoku vrh Butinovača(1127m) te na zapaduVizure na Ravni Dabars Dabarke kosevrh i prijevoj Dabarska kosa(975m).Povijesno naslijeđeIme je dobio po prostranojravnici pogodnoj za obradu.U Ravnom Dabru bila ješkola koju su polazila svadabarska djeca. Škola segradila od 1927. do 1929.godine, a započela je s radom1930. godine. Izgrađena ječvrsta zgrada od njihovadabarskog kamena i pijeska,kreča od njihovih stijena igrađe iz okolnih šuma, tevelika cisterna uz nju. Školusu gradili Joso i Mile Došen,Tomiša Prpić i Jure Devčić.Škola je radila do 1970.godine. Zgrada stare školeje uređena 1984. godine ipretvorena u planinarskidom. Šumarak borova zvanPlantaža, iza kuće zasadilisu učenici i učitelj DragutinGliha 1932. godine.Žive vode u Ravnom Dabruje bilo na pet mjesta, iakone uvijek. To su Veliki i MaliPištet, Rujica ispod Visibabei Rujica kod Groblja, te Galerijakod škole.Postojeća izgradnjaKao i ostale cjeline ‘Dabrova’bila je naseljena tokom cijelegodine, iako s relativno malostanova, zbog djelovanja22 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

škole u cjelini predstavljalaje najznačajniju – središnjuzonu cjelina u dabrima.Kroz pastirska kretanjatokom godine bila je vezanabrdskim stazama vertikalnopreko Dabarske koses Karlobagom u primorju,dok je horizontalno na istojterasi komunicirala s ostalimdabarskim cjelinama.Topografija udoline jejedinstvena kružna prostornacjelina, stanovi supozicionirani po rubnimstrmim šumskim padinamakojima ju okružuju. Većina jeočekivano orijentirana južnona sjevernoj padini, dok jenekoliko stanova orijentiranosjeverno potraživšizaklon strme južne padine.Evidentirano je ukupno 12objekata koje prema smještajumožemo podijeliti u trigrupacije: 1. sjeverozapadnagrupacija uz zavoj ceste (6GrobljeRavnogDabraPlaninarskidomstanova (50%) s podrumom,prizemljem i potkrovljemevidentirano je isto toliko (6stanova, 50%) prizemnih stanovas odvojenim potkrovnimprostorom.jame za skupljanje vode, uzpostojeću šternu na sjeverucjeline.Stanovi su tradicionalnosvi građeni od kamena sdrvenim krovištem prekrivenimšindrom. 3 stana(25%) je obnovljeno sredinom20. stoljeća, što jekarakteristično za velik brojvelebitskih cjelina kada suse fasade žbukale vapnom išindra zamjenjivala limenimpokrovom. U usporedbi saostalim cjelinama, stanoviIzvor u stijeni - kapljicastanova), 2. sjeverna grupacijapod kukom Čelina (3stana), 3. jugozapadna grupacija(4 stana). Evidentiraniraspored u većoj mjeri odgovaralogici raspoređivanjapastirskih stanova u ruralnimcjelinama, detektiranojna istraživanjima nastankakrajobraza pastirskih cjelinana Sjevernom Velebitu.Iako je Ravni Dabar cjelogodišnjenaselje i pripadatipu poda, uz detektiranihkarakterističnih 6 troetažnihStanovi variraju u tlocrtnojpovršini, sa prosjekom od 56m 2 većina ih je između 45 i60 m 2 . Najveći je stan RD12od 72m2, dok je najmanjistan RD02 s 28 m 2 . Uglavnomsu dvoprostorni (9),rijetko troprostorni (3). 8stanova (67%) nezavisnood njihove prostornostiposjeduje manje pomoćneobjekte, njih ukupno 12, od0-2 po stanu. Kod neočekivanomalo stanova (5stanova, 42%) evidentiranoje posjedovanje šterne iliUšpicana godinagradnje stana 12Djelomičnoobnovljen stan broj 07su relativno slabo očuvani.3 stana (25%) su u potpunostiočuvana (obnovljena), 7(58%) ih je očuvano do punevisine sa zabatima, dok ihje 2 (17%) očuvano manje od2m visine.OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 23

RD 04 RD 05 RD 01RD 14RD 03RD 11RD 02RD 12RD 13RD 10RD 06RD 07RD 08RD 05CRKVAIZVORSTANŠTERNABROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaOstaliobjektiRD 1 P+Pk 1.5 Obnovljen Plastika 4 7 28.00 2 1 DaRD 2 P+Pk 1.5 Obnovljen Plastika 4 7 28.00 2 1 DaRD 3RD 4 55 10 295 49 35 443 P+Pk 1.5 Obnovljen Crijep 8 20 160.00 1 DaRD 5 55 09 804 49 35 246 Po+P+Pk 3 3m - zabati bila šimla 5 9 45.00 2 0RD 6 55 09 806 49 35 186 P+Pk 1.5 1m bila šimla 4.5 15 67.50 3 2RD 7 P+Pk 1.5 zabat bila šimla 5 10 50.00 3 2 DaRD 8 55 10 116 49 34 999 P+Pk 1.5 1m 5 10 50.00 2 2RD 9 55 10 483 49 35 415 Po+P+Pk 3 zabat lim 5 13 65.00 3 2RD 9.5 55 10 513 49 35 441 P+Pk 1.5 zabat 5 11 55.00 2 0 DaRD 10 55 10 483 49 35 415 Po+P+Pk 3 zabat 6 10 60.00 2 0RD 11 55 10 483 49 35 415 Po+P+Pk 3 zabat 5 12 60.00 2 0RD 12 Po+P+Pk 3 zabat 6 12 72.00 2 1RD 13 Po+P+Pk 3 zabat 5 12 60.00 2 0Šterna24 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

DošenDabarNadmorska visina: 725 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Došen Dabarsmještena je na južnom dijeluSrednjeg Velebita u planinskojudolini sjeverno odRavnog Dabra. Specifičnostpodručja dabrova su niskenadmorske visine u samomsredištu masiva, što je izmeđuostaloga omogućilo cjelogodišnjiboravak i formiranjenaselja u tipologiji ‘poda’.Smještena na 725 m.n.v., udolinaje nepravilnog gljivastogoblika okvirnih dimenzija 0.7x 0.5 km i prostire se u smjeruS-J. Sa svih strana okruženaje blagim padinama osim sazapadne strane gdje monumentalnodominira skupinakukova Kukalije (1102m).Povijesno naslijeđeIme je dobio po žiteljima.Dva mala izvora vode bila suneposredno iza kuća.Postojeća izgradnjaKao i ostale cjeline ‘Dabrova’bila je naseljena tokomcijele godine. Kroz pastirskakretanja tokom godine bilaje vezana brdskim stazamavertikalno preko RavnogDabra i prijevoja Dabarskekose s Karlobagom u primorju,dok je horizontalnona istoj terasi komunicirala sostalim dabarskim cjelinama,primarno Ravnim DabromOstaci stanabroj 04ja jugu, ali i Došen Rujom nasjeveroistoku i Došen Dulibomna sjeverozapadu.Malobrojni stanovi (5)su pozicionirani u jednojgrupaciji na sjeveroistokucjeline. Evidentirani rasporedstanova u potpunosti odgovaralogici raspoređivanjapastirskih stanova u ruralnimcjelinama, detektiranojna istraživanjima nastankakrajobraza pastirskih cjelinana Sjevernom Velebitu.Obzirom da je Došen Dabarcjelogodišnje naselje i pripadatipu poda, detektirana3 troetažna stana (60%) spodrumom, prizemljem ipotkrovljem, i 2 prizemnastana (40%) s prizemljem ipotkrovljem, je očekivanasituacija.Stanovi variraju u tlocrtnojpovršini, sa prosjekom od70 m 2 . Najveći je stan D4 od91m 2 , dok je najmanji stan D2s 50 m 2 . Uglavnom su dvoprostorni(2) i troprostorni(2), jedan je četveroprostoran.3 stana nezavisno od njihoveprostornosti posjedujumanje pomoćne objekte, njihukupno 5, od 0-2 po stanu.Niti jedan stan ne posjedujeOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 25

šternu, iz nepoznatihrazloga.Stanovi su tradicionalno svigrađeni od kamena s drvenimkrovištem prekrivenimšindrom. Niti jedan stannije obnovljen sredinom20. stoljeća, što je inačekarakteristično za velik brojvelebitskih cjelina kada suse fasade žbukale vapnom išindra zamjenjivala limenimpokrovom. U usporedbi saostalim cjelinama, stanovisu relativno loše očuvani. 4stana (80%) su očuvana doprosječne visine oko 2m bezTunel ispod kukaKukalinaD 04D 03D 02D 01D 05CRKVAIZVORSTANŠTERNABROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaD 01 55 10 234 49 36 368 Po+P+Pk 3 do 3 6.0 12.0 72.00 3D 02 55 10 232 49 36 399 Po+P+Pk 3 1,5 do 4 5.0 10.0 50.00 2OstaliobjektiŠternaD 03 55 10 231 49 36 410 P+Pk 1.5 do 1 6.0 13.0 78.00 4 2D 04 55 10 225 49 36 415 Po+P+Pk 3 1 do 3 šindra 7.0 13.0 91.00 3 1D 05 55 10 246 49 36 321 P+Pk 1.5 1 do 3 6.0 10.0 60.00 2 226 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

DD09DD08DD07DD11DD10DD06DD05DD04DD03DD02DD01DD13DD12DD14CRKVAIZVORSTANŠTERNABROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaOstaliobjektiŠternaDD 01 55 09 910 49 36 714DD 02 55 09 898 49 36 708 P+Pk 1.5 1 do 2 6.0 11.0 66.00 2DD 03 55 09 910 49 36 726 P 1 1 do 2 5.0 9.5 47.50 2 DaDD 04 55 09 928 49 36 740 P+Pk 1.5 1 do 1,5 5.5 9.0 49.50 2 1DD 05 55 09 928 49 36 747 Po+P 2 do 1 5.0 9.0 45.00 2 1DD 06 55 09 905 49 36 751 P+Pk 1.5 do 1 5.0 11.0 55.00 2DD 07 55 09 908 49 36 767 P+Pk 1.5 1 do 2 5.0 7.0 35.00 1DD 08 55 09 901 49 36 769 P 1 do 1,5 6.0 9.0 54.00 3DD 09 55 09 898 49 36 763 P+Pk 1.5 1 do 2 5.0 11.0 55.00 3DD 10 55 09 896 49 36 747 P+Pk 1.5 1,5 do 2 5.0 10.0 50.00 2 1 DaDD 11 55 09 835 49 36 745 Po+P+Pk 3 sve lim 6.0 9.0 54.00 2 1DD 12 55 09 781 49 36 678 P+Pk 1.5 1 do 1,5 5.5 7.0 38.50 1DD 13 55 09 785 49 36 687 Po+P+Pk 3 1,5 do 4 5.0 8.0 40.00 2DD 14 55 09 788 49 36 58428 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

DošenPlanaNadmorska visina: 950 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Došen Planasmještena je na južnom dijeluSrednjeg Velebita u najvišoji najudaljenijoj naseljenojplaninskoj udolini, sjevernood Došen Ruje. Specifičnostpodručja dabrova su niskenadmorske visine u samomsredištu masiva, što je izmeđuostaloga omogućilo cjelogodišnjiboravak i formiranjenaselja u tipologiji ‘poda’.Smještena na 950 m.n.v.,udolina je gotovo pravokutnogoblika okvirnih dimenzija0.2 x 0.15 km. Sa sjevera jeokružena strmim vrhovaKurozeb (1218m) i dominantnogaKokira(1255m) dok seprema jugo istoku otvara ispušta prema blagoj travnatojudolini – pašnjaku.Povijesno naslijeđeIme je dobila po smještajudublje u planinu, a čine jubrojni dolci čija su dna uređenaza obradu i dobro ograđena.Nekada je bilo desetakkuća. Iza kuća prema Kokirui Došen brdu izgrađena jevelika šterna nad velikimizvorom pa je ovaj dolac nasjeverozapadnom rubu DošenPlane nazvan Dolac kod vode.Još dalje u planini, ispodĆukova, dobro je ograđenČačić dolac. Za jačih kiša nanjemu se razlijevala voda, pai pretakala u niže predjele ito je razlog zašto je dolac bioStruktura zida stanabroj 02 (gore) iostaci stana 01jako plodan pa se govorilo daje tamo „rađalo kao u Slavoniji“.Ovdje se živjelo boljenego u drugim dabarskimnaseljima. Izravnali su dna uvrtačama, ograđivali ih i obrađivali,a onda i opskrbljivaliKarlobag svojim poljoprivrednimproizvodima.Postojeća izgradnjaKao i ostale cjeline ‘Dabrova’bila je naseljena tokomcijele godine. Kroz pastirskaOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 29

logici raspoređivanja pastirskihstanova u ruralnimcjelinama, detektiranoj naistraživanjima nastankakrajobraza pastirskih cjelinana Sjevernom Velebitu.Unatoč izrazito velikoj nadmorskojvisini, Došen Planadva jednoprostorna (27%). 2stana nezavisno od njihoveprostornosti posjeduju pojedan manji pomoćni objekt(27%). Niti jedan stan neposjeduje šternu razlog tomeje postojanje izdašnog izvorau sjevernom kraju cjelinei velike lokve u njegovojblizini.kretanja tokom godine bila jevezana brdskim stazama vertikalnopreko južne DošenRuje i Došen Dabra s RavnimDabrom, i dalje prekoprijevoja Dabarske kose sOstaci stana 11Karlobagom u primorju.Dalje na sjeveroistok vezanaje bila za daljnje pašnjake udubini masiva.Evidentirano je 11 stanovaraspoređenih duž sjeveroistočnepadine. Evidentiraniraspored i jugozapadnaorijentacija stanova odgovaraOstaci stana 02 i šumski putprema Došen Ruji (gore)Ostaci stana 04je cjelogodišnje naselje i pripadatipu poda, i prema tomeje detektirano 6 troetažnihstanova (55%) s podrumom,prizemljem i potkrovljem, i5 prizemnih (45%) s izdvojenimpotkrovljem. Razlozi svemanjeg broja evidentiranihkarakterističnih troetažnih idvoetažnih stanova s povečanjemudaljenosti od RavnogDabra su sve veća nadmorskavisina i sve izoliraniji smještaju dubini masiva. Takođerje zbog lošeg stanja očuvanostinekih stanova u cjelinimoguće da su oni bili neštoviši od zabilježenog, no to jeviše nemoguće za saznati.Stanovi su tradicionalnosvi građeni od kamena sdrvenim krovištem prekrivenimšindrom. Niti jedan stannije obnovljen sredinom 20.stoljeća, što je inače karakterističnoza velik broj velebitskihcjelina kada su se fasadežbukale vapnom i šindrazamjenjivala limenim pokrovom.Razlog tome je izoliranostcjeline od pristupnihputova i cesta. Očuvanoststanova u cjelini je relativnološa, svi stanovi variraju od1-4 m visine očuvanosti.Izvor u Dolcu kodvode, broj 13Stanovi variraju u tlocrtnojpovršini, sa prosjekom od 55m 2 . Najveći je stan je DP7 od70m 2 , dok je najmanji stanDP10 s 37,5 m 2 . Uglavnom sudvoprostorni (8, 73%), dok su30 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

DP13DP08DP05DR12DP07DP06DP09DP04DP03DP02DP10DP01CRKVAIZVORSTANŠTERNABROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaDP 01 55 10 476 49 38 057 Po+P+Pk 3 3 do 5 šindra 6.0 11.0 66.00 2 1OstaliobjektiŠternaDP 02 55 10 466 49 38 090 Po+P+Pk 3 1 do 4 6.0 10.0 60.00 2DP 03 55 10 451 49 38 114 P+Pk 1.5 1 do 2 5.0 10.0 50.00 2DP 04 55 10 435 49 38 110 Po+P+Pk 3 1 do 3 6.0 11.0 66.00 2DP 05 55 10 424 49 38 131 Po+P+Pk 3 1 do 4 6.0 11.0 66.00 2 1DP 06 55 10 436 49 38 127 P+Pk 1.5 1 do 2 6.0 7.0 42.00 1DP 07 55 10 435 49 38 141 P+Pk 1.5 1 do 2 7.0 10.0 70.00 1DP 08 55 10 427 49 38 144 P+Pk 1.5 do 1,5 5.5 7.5 41.25 1DP 09 55 10 458 49 38 135 Po+P+Pk 3 od 1 do 3,5 5.5 7.5 41.25 2DP 10 55 10 467 49 38 090 P+Pk 1.5 1 do 3 5.0 7.5 37.50 2DP 11 55 10 517 49 37 931 Po+P+Pk 3 1 do 2 šindra 6.0 10.0 60.00 2DP 12 55 10 436 49 38 151DP 13 55 10 435 49 38 171OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 31

DošenRujaNadmorska visina: 800 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Došen Rujasmještena je na južnom dijeluSrednjeg Velebita u planinskojudolini između Došen Dabrai Došen Plane. Specifičnostpodručja dabrova su niskenadmorske visine u samomsredištu masiva, što je izmeđuostaloga omogućilo cjelogodišnjiboravak i formiranjenaselja u tipologiji ‘poda’.Smještena na 800 m.n.v.,udolina je izduženog vretenastogoblika okvirnih dimenzija0.2 x 0.6 km i prostire se usmjeru SZ-JI. Sa svih stranaokružena je blagim padinamavrhova Visoko bilo (1048m) naistoku, Žuljev vrh (1126m) najugoistoku i Vršci (952m) nasjeverozapadu.Povijesno naslijeđeDuguljast proplanak ime jedobo po izvoru vode Ruj, podijeljenena dva dijela, veći je diobio za stoku, a manju za ljude.Postojeća izgradnjaKao i ostale cjeline ‘Dabrova’bila je naseljena tokomcijele godine. Kroz pastirskakretanja tokom godine bila jevezana brdskim stazama vertikalnopreko južnog DošenDabra s Ravnim Dabrom, idalje preko prijevoja Dabarskekose s Karlobagom u primorju.Dalje na sjeveroistokukomunicirala je i s najudaljenijomi najvišom cjelinomdabrova, Došen Planom.Primorskabukova šumaEvidentirana su 2 stana, obapostavljena centralno najugozapadnoj padini, njihovasjeveroistočna orijentacijaiznimno ne odgovara logiciraspoređivanja pastirskihstanova u ruralnim cjelinama,detektiranoj na istraživanjimanastanka krajobraza pastirskihcjelina na Sjevernom Velebitu.Došen Ruja je cjelogodišnjenaselje i pripada tipu poda,prema tome je detektiranjedan troetažni stanov (50%)s podrumom, prizemljem ipotkrovljem i jedan dvoetažnis pdrumom i prizemljem(50%). Razlozi sve manjeg brojaevidentiranih karakterističnihtroetažnih i dvoetažnih stanovas povečanjem udaljenostiod Ravnog Dabra su sve većanadmorska visina i sve izoliranijismještaj u dubini masiva.Stanovi su prosječno 57m 2 utlocrtnoj površini, veći je stanDR2 od 60m2, dok je manjistan DR1 s 54 m 2 . Oba stana(100%) su dvoprostorna, neposjeduju pomoćne objekteniti šterne. Razlog tome jepostojanje velike zajedničkeruje u središtu cjeline i dodatnelokve (rujica) na jugozapadnojpadini.Stanovi su tradicionalno svigrađeni od kamena s drvenimkrovištem prekrivenim32 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

šindrom. Niti jedan stannije obnovljen sredinom20. stoljeća, što je inačekarakteristično za velik brojvelebitskih cjelina kada suse fasade žbukale vapnom išindra zamjenjivala limenimpokrovom. U usporedbi saostalim cjelinama, stanovisu loše očuvani, stan DR1 jeočuvan do prosječne visineoko 2m bez zabata, dok jestan DR2 očuvan manje od2m visine.Ostaci stanabroja 01Izvor vodeRujaDR01DR03DR04DR02CRKVAIZVORSTANŠTERNABROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaDR 01 55 10 454 49 36 964 Po+P+Pk 3 2 do 4 6.0 9.0 54.00 2DR 02 55 10 487 49 36 904 Po+P 2 do 1 6.0 10.0 60.00 2DR 03 55 10 460 49 36 924DR 04 55 10 432 49 36 003OstaliobjektiŠternaOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 33

BačićDulibaNadmorska visina: 850 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Bačić Dulibasmještena je na južnom dijeluSrednjeg Velebita u planinskojudolini sjeverozapadnood Došen Dulibe. Specifičnostpodručja dabrova su niskenadmorske visine u samomsredištu masiva, što je izmeđuostaloga omogućilo cjelogodišnjiboravak i formiranjenaselja u tipologiji ‘poda’.Smještena na 850 m.n.v., udolinaje nepravilnog kružnogoblika okvirnih dimenzija 0.6x 0.5 km, u blagom je nagibuu smjeru istoka. Sa sjevernei istočne strane okruženaje blagim padinama vrhovaStinoviti vršak (973m) i Kosa(919m) dok sa zapadne i južnestrane monumentalno dominirajuskupine kukova: Bačićkuk (zapad, 1304m) i Zasičenikuk (jug, 1053m).Povijesno naslijeđeU stalno naseljenoj dolini, podVranjkovića kukom, nalazi sezazidan otvor u pećinu i nataj način se nekoć sakupljalavoda.Planinarskidom KataPostojeća izgradnjaKao i ostale cjeline ‘Dabrova’bila je naseljena tokomcijele godine. Kroz pastirskakretanja tokom godine bila jevezana brdskim stazama vertikalnopreko Ravnog Dabrai prijevoja Dabarske kose sKarlobagom u primorju, dokje horizontalno na istoj terasikomunicirala s ostalim dabarskimcjelinama, primarno RavnimDabrom i Došen Dulibomja jugu.Evidentirano je 12 stanova raspoređenihunutar tri grupacije:1. stanovi u središtu udoline(5), 2. stanovi u jugoistočnomkraju udoline (3) i istočnagrupacija – pl. Kuće Ana i Kata(4 stana). Evidentirani rasporedstanova zbog nagnutogterena i zapadnog bedemakukova samo djelomičnoodgovara logici raspoređivanjapastirskih stanova u ruralnimcjelinama, detektiranojna istraživanjima nastankakrajobraza pastirskih cjelinana Sjevernom Velebitu.Bačić Duliba je cjelogodišnjenaselje i pripada tipu poda,prema tome je detektiranorelativno mali broj troetažnihstanova (4 stana, 33%)s podrumom, prizemljem ipotkrovljem i osam prizemnih(67%) s prizemljem i potkrovljem.Razlozi sve manjeg broja34 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

evidentiranih karakterističnihtroetažnih i dvoetažnih stanovas povečanjem udaljenostiod Ravnog Dabra su sveveća nadmorska visina i sveizoliraniji smještaj u dubinimasiva. Stanovi variraju utlocrtnoj površini, sa prosjekomod 45 m 2 . Najveći je stanB2 od 65m 2 , dok je najmanjistan B10 s 28 m 2 . Uglavnomsu dvoprostorni (9, 75%), doksu tri stana jednoprostorna(25%). 4 stana nezavisno odnjihove prostornosti posjedujumanje pomoćne objekte.Šterne posjeduju 3 stana(25%). Stanovi su tradicionalnosvi građeni od kamena sdrvenim krovištem prekrivenimšindrom. Tri stana (25%)su obnovljena sredinom 20.stoljeća (šindra zamjenjenalimenim pokrovom) i ostalau upotrebi do danas. Isti brojstanova je nanovo sagrađenali u neprimjerenimmaterijalima kaodrvena obloga zidova(3 stana, 25%). Ostalistanovi su u ruševnomstanju do 2m visine. Uusporedbi sa ostalimcjelinama stanovi sunajbolje očuvani i korišteni,razlog tome jekontinuirano prisutnidostup makadamskomcestom. Ostaci stana 01B 10B 11B 12B 09B 02B 01B 03B 04B 05CRKVAIZVORSTANŠTERNAB 06B 07B 08BROJ GPS -X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaB 01 55 08 876 49 37 167 P+Pk 1.5 1 do 2 5.5 8.0 44.00 2B 02 55 08 868 49 37 170 Po+P+Pk 3.0 1 do 2,5 6.5 10.0 65.00 2B 03 55 08 883 49 37 144 P+Pk 1.5 1 do 1,5 6.0 8.5 51.00 2B 04 55 08 907 49 37 110 P+Pk 1.5 do 1,5 5.0 7.0 35.00 1OstaliobjektiŠternaB 05 55 08 915 49 37 107 P+Pk 1.5 do 1,0 5.5 8.0 44.00 1 1 DaB 06 55 09 054 49 37 016 Po+P+Pk 3.0 0,5 do 2 5.5 9.0 49.50 2 1B 07 55 09 045 49 37 006 P+Pk? 1.5 sve lim 5.5 7.5 41.25 1 1 DaB 08 Po+P+Pk 3.0 2 do 3 6.0 9.0 54.00 2 0 DaB 09 P+Pk 1.5 sve lim 6.0 10.0 60.00 2B 10 P+Pk 1,5 sve lim 4.0 7.0 28.00 2 1B 11 Po+P+Pk 3.0 sve lim 5.0 7.0 35.00 2B 12 P+Pk 1,5 sve šimla i lim 5.0 7.0 35.00 2 DaOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 35

RadlovacNadmorska visina: 950 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Radlovac smještenaje u planinskoj udolinina sjevernom dijelu primorsketerase Srednjeg Velebita. Smještenau zoni nadgorja na 950m.n.v., njezina nepravilna izduženaforma okvirnih dimenzija1.0 x 1.8 km prostire se usmjeru SSI-JJZ i, uz susjednoMlinište, jedna je od najvećihvelebitskih pastirskih naseobina.Sa gotovo svih stranaokružena je 200-300m višimvrhovima: Meralovac (1184m)na sjeverozapadu, Visibaba(1610m) na sjeveru, Kovrinac(1249m) na sjeveroistoku, Ljuljačka(1278m) na istoku, VrhRazvršja (1188m) na jugoistokui Kurozeb (1167m) na jugu.Povijesno naslijeđePlaninsko sezonsko naselje smalom crkvom posvećenom sv.Roku, zaštitniku ljudi i stoke,na zapadnom strani doline.Crkva je najvjerojatnije nastalana mjestu jedne starije crkve,a prema predaji izgrađena jenakon neke epidemije koja jeCrkvasv. Rokaharala Podgorjem sredinomXIX stoljeća. Osamdesetihgodina 20. st. osposobljenaje jedna kuća za planinarskosklonište.Postojeća izgradnjaKao i ostale nadgorske cjelinebila je naseljena tokom većeg(ljetnog) dijela godine. Krozpastirska kretanja tokomgodine bila je vezana brdskimstazama vertikalno s matičnimnaseljem Prizna u podima,te Gradinom i Cesaricom uprimorju. Horizontalno naistoj terasi komunicirala je sacjelinom Mlinište na sjeveru, teVrbanska duliba i Skorpovac najugu. Preko Smojverske dulibena sjeveru i Bačić kose na jugupostojale su i komunikacijas unutrašnjosti Velebita, usmjeru Kugine Kuće.Topografija udoline je kompleksna,sastoji se od tri radijalnoorijentirane pod udoline: sjeverna,južna najveća i zapadnanajmanja. Cjelinu mjestimičnozasijeca niz manjih hrbata kojisu bili povoljni za pozicioniranjestanova (u centru izmeđusjeverne i južne udoline).Evidentirana su ukupno 43objekta koje prema smještajumožemo podijeliti u petgrupacija: 1. krajnji jug južneudoline (8 stanova), 2. lučni36 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Vizura na Radlovaci stan 21Pogled u oštećenušternu uz stan 29hrbat na sjeveru južne udoline(8 stanova) 3. uzdužni hrbatS-J na jugu sjeverne udoline(9 stanova i crkvica), 4. krajnjisjeverni dio sjeverne udoline (5stanova) i 5. centralna skupinakoja okružuje malu, zapadnuudolinu (13 evidentiranihstanova). Evidentirani rasporedgotovo svih stanova odgovaralogici raspoređivanja pastirskihstanova u ruralnim cjelinama,Radlovac, Smojveri,nadgorski stan 01detektiranoj na istraživanjimanastanka krajobraza pastirskihcjelina na Sjevernom Velebitu.Iako Radlovac pripada nadgorskomtipu cjeline gdje suuobičajeni prizemni stanovi (21stan, 49%) s eventualno odvojenimpotkrovnim prostorom(9 stanova, 21%), detektiranje određeni postotak većihdvoetažnih stanova s dodanimpodrumom (7 stanova, 16%), temanji broj troetažnih stanovai s podrumom i potkrovljem (6stanova, 14%). Zbog izostankavrhgorja u Srednjem Velebitupastiri su se u nadgorskimstanovima sa stokom zadržavaliznatno duže nego što je to bioslučaj na Sjevernom Velebitu.Zato je određeni postotak imućnijihi većih obitelji sagradiokvalitetnije i veće objekte negošto je u tom visinskom pojasuuobičajeno. Stanovi priličnovariraju u tlocrtnoj površini,sa prosjekom od 35 m 2 većinaih je između 25 i 42 m 2 . Najvećije stan R24 od 70m 2 , dok sunajmanji stanovi oko 12-15 m 2 .Uglavnom su jednoprostorni(31), rijeđe dvoprostorni (3),troprostorni (2) ili 5-prostorni(1). 13 stanova nezavisno odnjihove prostornosti posjedujemanje pomoćne objekte, njihukupno 20. Kod 15 stanova(35%) evidentirano je posjedovanješterne, razlog tome neštovećem postotku je nepostojanjeizvora u udolini. Stanovi sutradicionalno svi građeni odkamena s drvenim krovištemprekrivenim šindrom. 26 stana(60%) je obnovljeno sredinom20. stoljeća, što je karakterističnoza velik broj velebitskihcjelina kada su se fasadežbukale vapnom i šindra zamjenjivalalimenim pokrovom. Uusporedbi sa ostalim cjelinama,stanovi su vrlo dobro očuvani.22 stana (51%) su u potpunostiočuvana, 4 stana (9%) ima upotpunosti očuvano kamenoziđe uključujući i zabate (bezkrova), 5 (12%) ih je očuvano dopune visine oko 2m bez zabata,dok ih je 12 (28%) očuvanomanje od 2m visine.Šterna u blizinistana 35OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 37

R 31R 33R 32R 34R 35R 30R 21R 19 R 28R 29R 27 R 36R 20R 23R 24 R 26R 37R 22R 17R 11R 25R 39 R 38R 18R 13R 45R 40R 43R 16 R 12R 41R 14R 15R 10 R 42R 44R 07R 05R 08R 06R 09R 02R 04R 03R 01CRKVAIZVORSTANŠTERNA38 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

BROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaR 01 55 02 739 49 40 747 P+Pk 1.5 sve šindra + lim 3.5 5.0 17.50 1R 02 55 02 726 49 40 759 Po+P 2 sve drvo + lim 3.0 4.0 12.00 1OstaliobjektiR 03 55 02 724 49 40 772 P 1 do 1,5 4.0 10.5 42.00 3 DaR 04 55 02 717 49 40 771 P+Pk 1.5 sve šindra + lim 4.5 6.0 27.00 1 1 DaR 05 55 02 667 49 40 784 Po+P+Pk 3 do zabata drvo 5.0 9.5 47.50 2 1R 06 55 02 667 49 40 784 Po+P+Pk 3 sve šindra + lim 4.5 6.0 27.00 1 DaR 07 55 02 655 49 40 796 Po+P+Pk 3 do zabata 4.5 7.0 31.50 1 DaR 08 55 02 657 49 40 810 P+Pk 1.5 sve šindra + lim 4.5 6.0 27.00 1R 09 55 02 648 49 40 758 P+Pk 1.5 sve salonit 4.5 7.0 31.50 1 DaR 10 55 01 999 49 41 220 P 1 do 1,5 3.5 5.5 19.25 1R 11 55 01 921 49 41 243 P+Pk 1.5 sve lim 5.0 7.0 35.00 1? DaR 12 55 01 900 49 41 233 P 1 do 1,0 3.0 4.0 12.00 1R 13 55 01 897 49 41 249 P 1 1 do 2 4.5 8.0 36.00 2R 14 55 01 902 49 41 259 P+Pk 1.5 sve šindra + lim 4.0 6.5 26.00 1 DaR 15 55 01 877 49 41 235 P 1 sve lim 4.0 7.0 28.00 1R 16 55 01 871 49 41 240 Po+P 2 do 1 4.0 10.0 40.00 2 DaR 17 55 01 875 49 41 260 P 1 do 2 4.0 11.0 44.00 3R 18 55 01 855 49 41 270 P 1 sve šindra + lim 4.0 6.0 24.00 1 DaR 19 55 01 838 49 41 308 Po+P 2 do zabata šindra + lim 5.0 6.0 30.00 1R 20 55 01 851 49 41 293 P 1 sve šindra + lim 4.5 8.0 36.00 1R 21 55 01 862 49 41 291 Po+P+Pk 3 sve šindra + lim 4.5 8.0 36.00 1 DaR 22 55 01 877 49 41 284 P 1 do 0,5 5.0 6.5 32.50 2R 23 55 01 876 49 41 278 P 1 do 0,5 5.0 7.0 35.00 1R 24 55 01 966 49 41 288 Po+P 2 sve šindra + lim 7.0 10.0 70.00 2 1 DaR 25 55 01 994 49 41 276 Po+P 2 1 do 1,5 4.5 5.5 24.75 1 1 DaR 26 55 01 994 49 41 295 Po+P 2 sve šindra + lim 4.5 4.5 20.25 1R 27 55 01 984 49 41 307 P 1 1 do 1,5 4.5 6 27.00 1 3R 28 55 01 985 49 41 313 Po+P 2 sve šindra + lim 5.5 6.5 35.75 1 2R 29 55 01 980 49 41 319 P 1 0,5 do 2 6.0 9.5 57.00 1 1 DaR 30 55 01 972 49 41 320 P+Pk? 1.5 1 do 2 5.5 7.5 41.25 1R 31 55 02 001 49 41 717 P+Pk 1.5 sve šindra + lim 6.0 8.5 51.00 1 3R 32 55 02 046 49 41 666 P 1 do 1,5 5.0 13.0 65.00 2R 33 55 02 043 49 41 676 P 1 do 1 5.0 12.0 60.00 2 1R 34 55 02 062 49 41 658 P 1 do 0,5 6.0 7.5 45.00 1 DaR 35 55 02 038 49 41 637 Po+P+Pk 3 sve lim 5.5 8.0 44.00 2R 36 55 02 099 49 41 288 P 1 sve šindra + lim 4.5 5.0 22.50 1 1R 37 55 02 110 49 41 281 P+Pk 1.5 sve šindra + lim 4.0 15.0 60.00 5 3R 38 55 02 113 49 41 258 P 1 do 1,5 šindra + lim 5.0 8.0 40.00 2R 39 55 02 096 49 41 242 Po+P+Pk 3do krova soštečenjemšindra + lim 5.0 8.0 40.00 1 1R 40 55 02 088 49 41 233 P 1 sve šindra + lim 3.0 5.5 16.50 1R 41 55 02 092 49 41 230 P 1 sve šindra + lim 4.0 5.0 20.00 1R 42 55 02 095 49 41 227 P 1 sve šindra + lim 4.0 5.0 20.00 1 DaR 43 55 02 075 49 41 221 P 1 do zabata šindra + lim 5.0 6.0 30.00 1 1R 44 55 02 000 49 41 163R 45 55 01 973 49 41 256ŠternaOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 39

SkorpovacNadmorska visina: 950 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Skorpovacsmještena je u planinskojudolini na srednjem dijeluprimorske terase SrednjegVelebita. Smještena u zoninadgorja na 950 m.n.v., njezinadvojna forma dimenzija0.8 x 1.0km nalazi se obostranouz šumsku cestu iVPP (Premužićeva staza). Naprijelazu iz Vrbanske Drage udolinu Jatara s kojom gotovoda završava primorska terasana toj visini, okružuju ju niživrhovi sa gotovo svih strana:Ravni Vrh (oko 1220m) nasjeveroistoku, Stinov Vrh(1222m) na istoku, VelikaGlava (1066m) na jugozapadu,te niz manjih vrhova uokolici.Ostacistana 01Povijesno naslijeđePlaninsko sezonsko naseljekoje u 20 stoljeću postajestalno naseljeno. Žitelji suse prezivali Vrban, a bavilisu se stočarstvom i prenošenjemdrva. Posljednji Vrbaniodselili su sredinom 1970-tihgodina u Karlobag.HPS uredio je 1969. godinesklonište u gospodarskoj kućiMile Vrbana.Postojeća izgradnjaKao i ostale nadgorske cjelinebila je naseljena tokom većeg(ljetnog) dijela godine. Krozpastirska kretanja tokomgodine bila je vezana brdskimstazama vertikalno smatičnim naseljem Pejakušau podima, i Cesaricom uprimorju. Horizontalno naistoj terasi komunicirala je sacjelinama Vrbanska Dulibana sjeveru i Jasenovača nasjeverozapadu. Preko prijevojana kraju Bačić kose postojala jei komunikacija s unutrašnjostiVelebita, u smjeru KugineKuće.Topografija udoline je nepravilna,dvije bubrežaste udolinepozicionirane svaka sa svojestrane ceste koja prolazi pohrptu između njih. Za razlikuod sjeverne udoline (sjeveroistočnastrana ceste) kojase otvara prema Vrbanskojdragi na sjeveru, južna udolina(jugozapadna strana ceste)u potpunosti je utopljenau okolne padine, tamo je ismještena većina stanova,velika zajednička šterna i samcentar naselja. Evidentiranoje ukupno 19 objekata kojeprema smještaju možemo40 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Šterna uz stan 01 (gore) iostaci stana 21 (lijevo)Ostaci stana 05 s vidljivompregradom među prostorijamapodijeliti u tri grupacije: 1.stanovi na hrptu (10 stanova),2. stanovi na rubu udoline– istočna skupina (3 stana),i 3. stanovi na rubu udoline –zapadna skupina (6 stanova).Evidentirani raspored gotovosvih stanova odgovara logiciraspoređivanja pastirskihstanova u ruralnim cjelinama,detektiranoj na istraživanjimanastanka krajobraza pastirskihcjelina na Sjevernom Velebitu.Tri stana iz prve skupine iznimnosu orijentirani sjeverno.Iako Skorpovac pripadanadgorskom tipu cjeline gdjesu uobičajeni prizemni stanovi(9 stanova, 36%) s eventualnoodvojenim potkrovnimprostorom (6 stanova, 24%),detektiran je značajni postotakvećih troetažnih stanova s ipodrumom i potkrovljem (10stanova, 40%). Zbog izostankavrhgorja u Srednjem Velebitupastiri su se u nadgorskim stanovimasa stokom zadržavaliznatno duže nego što je to bioslučaj na Sjevernom Velebitu.Zato je određeni postotakimućnijih i većih obitelji sagradiokvalitetnije i veće objektenego što je u tom visinskompojasu uobičajeno. VrbanskaDuliba i Skorpovac su posebnokarakteristični po velikompostotku viših i tlocrtno većihstanova.Stanovi prilično variraju utlocrtnoj površini, sa prosjekomod 50 m 2 većina ih jeizmeđu 20 i 55 m 2 . Najvećije stan SK21 od 120m 2 , dokje najmanji stan oko 14 m 2 .Uglavnom su jednoprostorni(14), rijeđe dvoprostorni (7)ili troprostorni (4). 12 stanova(48%) nezavisno od njihoveprostornosti posjeduje pojedan do dva manja pomoćniobjekt (ukupno ih je 13). Kod3 stana (12%) evidentirano jeposjedovanje šterne, razlogtome malom postotku jepostojanje velike zajedničkešterne u centru naselja.Stanovi su tradicionalno svigrađeni od kamena s drvenimkrovištem prekrivenim šindrom.Samo jedan stan je doživiosvoju obnovu sredinom20. stoljeća, karakterističnu zavelik broj velebitskih cjelinakada su se fasade žbukalevapnom i šindra zamjenjivalalimenim pokrovom. 1 stan(4%) je obnovljen iza 2000.godine, krov je prekrivenlimom. Unatoč nadprosječnojveličini stanova, u usporedbisa ostalim cjelinama, stanovisu prosječno očuvani, nitijednom nije u potpunostiočuvano krovište. 7 stan (28%)ima u potpunosti očuvanokameno ziđe uključujući izabate, 5 (20%) ih je očuvanodo pune visine bez zabata, dokih je 12 (48%) očuvano manjeod 1m visine. Stanje očuvanostiSkorpovca posljedica jenjegovog ranog napuštanja.Obnovljenstan 03OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 41

S 01S 03S 02S 04S 26S 05 S 07S 08S 09S 10S 12S 11S 06S 14S 13S 17S 16S 18S 15S 19S 20S 22S 21S 25S 24S 23CRKVAIZVORSTANŠTERNA42 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Velikadržavna šternaOstacistana 07BROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaOstaliobjektiS 01 55 04 643 49 38 666 P+Pk 1.5 do zabata 5.0 9.5 47.50 2 1 DaS 02 55 04 617 49 38 657 Po+P+Pk 3 do zabata 5.0 9.0 45.00 1 1S 03 55 04 605 49 38 654 P 1 sve lim 3.5 4.0 14.00 1S 04 55 04 596 49 38 637 Po+P+Pk 3 do zabata šindra 4.5 10.0 45.00 2 2S 05 55 04 566 49 38 611 Po+P+Pk 3 do zabata šindra 6.0 14.0 84.00 1 1 DaS 06 55 04 597 49 38 584 P+Pk 1.5 0,5 5.0 6.5 32.50 1S 07 55 04 622 49 38 611 Po+P+Pk 3 do zabata šindra 5.0 8.5 42.50 1S 08 55 04 608 49 38 605 P 1 do 0,5 5.0 8.0 40.00 2 1S 09 55 04 630 49 38 608 P 1 do 1 5.5 10.0 55.00 1S 10 55 04 645 49 38 607 Po+P+Pk 3 do 2 5.5 8.5 46.75 1 1S 11 55 04 649 49 38 606 P+Pk 1.5 do 1,5 4.5 4.5 20.25 1 1S 12 55 04 657 49 38 617 P+Pk 1.5 do 1,5 4.5 12.0 54.00 3S 13 55 04 648 49 38 590 Po+P+Pk 3 do 2,5 6.0 11.5 69.00 3 1S 14 55 04 640 49 38 571 Po+P+Pk 3 do 2 5.5 6.5 35.75 1S 15 55 04 657 49 38 578 P 1 do 0,5 6.5 6.5 42.25 2 1S 16 55 04 663 49 38 581 Po+P+Pk 3 do 1,5 5.5 10.0 55.00 2 1S 17 55 04 676 49 38 586 P 1 do 1 4.5 6.0 27.00 1S 18 55 04 679 49 38 583 P+Pk 1.5 do 1,5 5.5 7.0 38.50 1 1S 19 55 04 679 49 38 564 P 1 do 1 4.0 5.5 22.00 1S 20 55 04 681 49 38 561 P 1 do 1 5.0 5.5 27.50 1S 21 55 04 702 49 38 549 Po+P+Pk 3 do zabata šindra 5.0 24.0 120.00 3S 22 55 04 692 49 38 568 P 1 do zabata 10.0 10.0 100.00 2 DaS 23 55 04 714 49 38 538 P 1 do 2 5.0 5.0 25.00 1 1S 24 55 04 712 49 38 548 Po+P+Pk 3 1,5 do 2 7.0 12.0 84.00 2S 25 55 04 715 49 38 557 P+Pk 1.5 1 5.5 12.0 66.00 3S 26 55 04 678 49 38 642ŠternaOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 43

VrbanskaDulibaNadmorska visina: 980 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina VrbanskaDuliba smještena jeu planinskoj udolini nasrednjem dijelu primorsketerase Srednjeg Velebita.Smještena u zoni nadgorjana 980 m.n.v., njezina formajednakostraničnog trokutastranice okvirno 0.3 km nalazise istično uz šumsku cestu iVPP (Premužićeva staza). Upitomom okruženju VrbanskeDrage nadvisuje ju nekolikoistaknutih vrhova: MerilovVrh (1229m) na istoku, StinovVrh (1222m) na jugoistoku teniz manjih vrhova u okolici.Povijesno naslijeđeNekada sezonsko naselje,početkom 20 stoljeća imaloje stalne stanovnike kojisu se bavili stočarstvom iratarstvom. U svrhu obraneusjeva od veprova postavljalisu dvostruke ograde okomalih oranica. Na kamenezidove metar visoke moralisu podignuti još metar visokeOstacistana 14drvene ograde, da im veprovine izruju krumpire.Postojeća izgradnjaKao i ostale nadgorske cjelinebila je naseljena tokom većeg(ljetnog) dijela godine. Krozpastirska kretanja tokomgodine bila je vezana brdskimstazama vertikalno smatičnim naseljem Pejakušau podima, i Cesaricom uprimorju. Horizontalno naistoj terasi komunicirala je sacjelinama Radlovac na sjeveru,Jasenovača na zapadu i Skorpovacna jugu. Preko prijevojana kraju Bačić kose postojala jei komunikacija s unutrašnjostiVelebita, u smjeru KugineKuće.Topografija udoline je pravilnau obliku jednakostraničnogtrokuta. Sjeverni brid kojiodvaja Vrbansku dragu odDulibe je hrbat na kojem jesmještena većina stanova isam centar naselja. Evidentiranoje ukupno 19 objekatakoje prema smještaju možemopodijeliti u tri grupacije: 1.stanovi na hrptu (10 stanova),2. stanovi na rubu udoline– istočna skupina (3 stana),i 3. stanovi na rubu udoline –zapadna skupina (6 stanova).44 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Detalji stana 18, najvećeg stana dolineEvidentirani raspored gotovosvih stanova odgovara logiciraspoređivanja pastirskihstanova u ruralnim cjelinama,detektiranoj na istraživanjimanastanka krajobraza pastirskihcjelina na Sjevernom Velebitu.Tri stana iz prve skupine iznimnosu orijentirani sjeverno.Iako Vrbanska Duliba pripadanadgorskom tipu cjeline gdjesu uobičajeni prizemni stanovi(7 stanova, 37%) s eventualnoodvojenim potkrovnimprostorom (5 stanova, 26%),detektiran je značajni postotakvećih dvoetažnih stanovas dodanim podrumom (3stanova, 16%), i troetažnihstanova s i podrumom ipotkrovljem (4 stanova, 21%).Zbog izostanka vrhgorja uSrednjem Velebitu pastiri suse u nadgorskim stanovimasa stokom zadržavali znatnoduže nego što je to bio slučajna Sjevernom Velebitu. Zatoje određeni postotak imućnijihi većih obitelji sagradiokvalitetnije i veće objekte negošto je u tom visinskom pojasuuobičajeno. Vrbanska Duliba iSkorpovac su posebno karakterističnipo velikom postotkuviših i tlocrtno većih stanova.Stanovi prilično variraju utlocrtnoj površini, sa prosjekomod 50 m 2 većina ih jeizmeđu 37 i 60 m 2 . Najvećije stan VD18 od 123m 2 , dokje najmanji stan oko 18 m 2 .Uglavnom su dvoprostorni(12), rijeđe jednoprostorni (5),troprostorni (1) ili 5-prostorni(1). 3 stana (16%) nezavisno odnjihove prostornosti posjedujepo jedan manji pomoćniobjekt. Kod 6 stanova (32%)evidentirano je posjedovanješterne (ukupno 7 šterni),razlog tome nešto većempostotku je nepostojanjeizvora u udolini.Stanovi su tradicionalno svigrađeni od kamena s drvenimkrovištem prekrivenimšindrom. Niti jedan stan nijedoživio svoju obnovu sredinom20. stoljeća, karakterističnuza velik broj velebitskihcjelina kada su se fasadežbukale vapnom i šindrazamjenjivala limenim pokrovom.Unatoč nadprosječnojveličini stanova, u usporedbisa ostalim cjelinama, stanovisu loše očuvani, niti jednomnije u potpunosti očuvanokrovište. 1 stan (5%) ima upotpunosti očuvano kamenoziđe uključujući i zabate, 6(32%) ih je očuvano do punevisine bez zabata, dok ih je12 (63%) očuvano manje od1m visine. Stanje očuvanostiVrbanske Dulibe posljedica jenjezinog ranog napuštanja.Šterna uzstan 07OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 45

V 01V 20V 01 16V 15V 14V 19V 18V 13V 17V 12V 02V 11V 22 V 10V 07V 08V 21V 06V 03V 04V 09V 05CRKVAIZVORSTANŠTERNA46 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Šterna uz cestu ublizini stana 01BROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaV 01 55 04 119 49 39 792 Po+P+Pk 3 do 1,5 5.0 9.0 45.00 2BrojprostorijaOstaliobjektiŠternaV 02 55 04 224 49 39 707 Po+P 2 do 0,5 6.0 8.5 51.00 2 DaV 03 55 04 263 49 39 657 P+Pk 1.5 do 1 5.5 8.5 46.75 2V 04 55 04 275 49 39 653 P+Pk 1.5 do 0,5 5.5 7.5 41.25 1V 05 55 04 228 49 39 637 Po+P 2 do 0,5 5.0 7.5 37.50 2V 06 55 04 229 49 39 657 P 1 do 0,5 3.5 5.0 17.50 1V 07 55 04 219 49 39 657 P+Pk 1.5 do 0,5 5.5 7.5 41.25 2V 08 55 04 187 49 39 650 P+Pk 1.5 do 1 5.0 19.0 95.00 5V 09 55 04 206 49 39 631 P 1 do 1 4.5 8.0 36.00 2V 10 55 04 204 49 39 669 Po+P+Pk 3 1 do 2 6.5 9.0 58.50 2V 11 55 04 210 49 39 677 P 1 do 0,5 5.0 10.0 50.00 2V 12 55 04 205 49 39 699 Po+P 2 do 2 4.5 8.5 38.25 2V 13 55 04 198 49 39 720 P+Pk 1.5 do 2 5.0 11.0 55.00 2 1V 14 55 04 166 49 39 749 Po+P+Pk 3 do 2 5.0 12.0 60.00 2 1 DaV 15 55 04 160 49 39 767 P 1 do 1,5 5.0 9.0 45.00 2V 16 55 04 160 49 39 769 P 1 do 0,5 5.0 5.0 25.00 1V 17 55 04 145 49 39 710 P 1 do 0,5 4.0 8.0 32.00 1V 18 55 04 127 49 39 723 Po+P+Pk 3 do zabata šindra 6.5 19.0 123.50 3 1 Da 2V 19 55 04 103 49 39 727 P 1 do 0,5 6.0 8.0 48.00 1V 20 55 04 139 49 39 768 DaV 21 55 04 202 49 39 650 DaV 22 55 04 182 49 39 663 DaOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 47

MliništeNadmorska visina: 1000 mValorizacija: lokalni značajStanje zaštite: evidentiranoPrijedlog zaštite: prostornim planomSmještajRuralna cjelina Mlinište smještenaje u planinskoj udolinina sjevernom dijelu primorsketerase Srednjeg Velebita.Smještena u zoni nadgorja na1000 m.n.v., njezina nepravilnaizdužena forma okvirnihdimenzija 0.7 x 2.0 km prostirese u smjeru SSI-JJZ i, uzsusjedni Radlovac, jedna je odnajvećih velebitskih pastirskihnaseobina. Okružena jenajvišim vrhovima SrednjegVelebita (osim Zečka): Ograđenik(1604m) sa sjeverne strane,Malovan (1610m) sa sjeveroistočnei Šatorina (1662m) saistočne.Povijesno naslijeđeMliništa su jedno od najvećihnaselja sezonskog karakterau srednjem Velebitu. Premapredaji Podgoraca, nekadasu svećenici s Raba (zapravorapski biskup) ovdje imalimlinove koje je pokretala vodas obližnjeg, danas posve malog,presahlog vrela na krajnjemistočnom dijelu Mliništa, bližeŠterna uzstan 15Premužićevoj stazi i premaputu koji vodi u Radlovac. Podolasku Bunjevaca, šume suposječene, pa je i zbog togavoda brže i lakše nestajalai tako su propali mlinovi.Zapadno od Mliništa, na putukroz dolac Sinokos, s gornjestrane nalazi se bunar uz kojije vezana priča o zakopanomblagu. U središtu polja nalazise mala planinska crkvicaposvećena sv. Jeleni Cesarici.Današnja crkva sagrađena jeoko 1900. godine troškomjednog od imućnijih Mandekićao čemu svjedoči i natpispostavljen s lijeve strane vrata.Crkva je nekada bila ukrašenaslikama i planinskim cvijećem.Najvjerojatnije je prije ovecrkve postojala neka starijacrkva koja je zbog trošnosti,kao suhozidina ili drvenagrađevina, odavno nestala. Otome svjedoči, uz današnjucrkvu svećenikov (popov) stan,veća zidana ruševina podignutanegdje u XIX stoljeću.Postojeća izgradnjaKao i ostale nadgorske cjelinebila je naseljena tokom većeg(ljetnog) dijela godine. Krozpastirska kretanja tokomgodine bila je vezana brdskimstazama vertikalno s matičnimnaseljima na terasi ‘poda’: naseljaMarama, Prizna i Starčević48 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Ostatak mlinskogkamena ugrađen usuhozid i crkva sv. JeleneOstaci stana 41Pod, te Jablancem u primorju.Horizontalno na istoj terasikomunicirala je sa cjelinamaStarčević i Jurčić dolac nasjeveru, te Radlovac na jugu.Preko prijevoja Ograđenicapostojala je i komunikacijas unutrašnjosti Velebita, usmjeru Štirovače i KugineKuće.Topografija udoline je kompleksna,sastoji se od tri podudoline (sjeverna srednjai južna) i jednog brežuljka(između srednje i južne).Stanovi su pozicionirani porubnim padinama, primarnojužno i jugozapadno orijentirani,sekundarno na ostalimpadinama koje su visoke istrme te time pružaju dobruzaštitu. Evidentirano je ukupno47 objekata koje premasmještaju možemo podijelitiu četiri grupacije: 1. krajnjijug južne udoline (21 stan), 2.oko brežuljka između južne isrednje udoline (10 stanova), 3.centralna skupina na prelaskuiz srednje u sjevernu udolinu(13 stanova i crkvica), i 4. jekrajnji sjeverni dio sjeverneudoline (3 detektirana stana).Evidentirani raspored odgovaralogici raspoređivanjapastirskih stanova u ruralnimcjelinama, detektiranojna istraživanjima nastankakrajobraza pastirskih cjelina naSjevernom Velebitu.Iako Mlinište pripada nadgorskomtipu cjeline gdje suuobičajeni prizemni stanovi(33 stana, 70%) s eventualnoodvojenim potkrovnim prostorom(6 stanova, 13%), detektiranje određeni postotak većihdvoetažnih stanova s dodanimpodrumom (6 stanova, 13%), temanji broj troetažnih stanovai s podrumom i potkrovljem(2 stana, 4%). Zbog izostankavrhgorja u Srednjem Velebitupastiri su se u nadgorskimstanovima sa stokom zadržavaliznatno duže nego štoje to bio slučaj na SjevernomVelebitu. Zato je određenipostotak imućnijih i većihobitelji sagradio kvalitetnije iveće objekte nego što je u tomvisinskom pojasu uobičajeno(citat).Stanovi prilično variraju utlocrtnoj površini, sa prosjekomod 37 m 2 većina ih jeizmeđu 24 i 45 m 2 . Najveći jetroprostorni stan „L“ oblika(M05) od 65m 2 , dok su najmanjistanovi oko 12-15 m 2 .Uglavnom su dvoprostorni(24), rjeđe jednoprostorni(19), dok ih je samo nekolikovećih, troprostornih (4). 27stanova nezavisno od njihoveprostornosti posjeduje manjepomoćne objekte, njih ukupno40. Kod samo 7 stanova (15%)evidentirano je posjedovanješterne, razlog tome je postojanjedva stalna izvora u udolini,Ostaci stana 17izvori Korita i Mlinice. Nalazese oba u njezinom jugoistočnomdijelu. Stanovi su tradicionalnosvi građeni od kamenas drvenim krovištem prekrivenimšindrom. Niti jedan stannije doživio svoju obnovu sredinom20. stoljeća, karakterističnuza velik broj velebitskihcjelina kada su se fasade žbukalevapnom i šindra zamjenjivalalimenim pokrovom.Unatoč tome, u usporedbi saostalim cjelinama, stanovi surelativno dobro očuvani iakoniti jednom nije u potpunostiočuvano krovište. 17 stanova(36%) ima u potpunosti očuvanokameno ziđe uključujući izabate, 18 (38%) ih je očuvanodo pune visine bez zabata, dokih je 12 (26%) očuvano manjeod 2m visine.OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 49

M 27M 28M 29M 25M 26M 22M 22M 24M 23M 20M 19M 49M 17M 18M 16M 15M 14M 13M 33M 35M 31M 30M 32M 12M 09M 10M 11M 34M 08M 07CRKVAIZVORSTANŠTERNAM 47M 36 M 38M 37 M 39M 40M 46M 45M 44M 42M 41M 06 M 02M 04M 48 M 03M 05M 01M 4350 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

BROJ GPS - X GPS - Y Katovi Broj katova Očuvano Krov Širina Dužina PovršinaBrojprostorijaOstaliobjektiŠternaM 01 55 01 942 49 43 100 P 1 zabat šindra 5 7 35.00 1 1M 02 55 01 942 49 43 100 P 1 2 šindra 5 8 40.00 2 1M 03 55 01 942 49 43 100 P 1 1,5 šindra 3.5 4 14.00 1 0M 04 P 1 2 šindra 5 10 50.00 3 0M 05 55 01 870 49 43 081 P 1 2 šindra 8 10 65.00 3 0M 06 55 01 868 49 43 111 P 1 zabat šindra 5 10 50.00 2 2M 07 55 01 850 49 43 261 P 1 2 šindra 4 11 44.00 2 0M 08 55 01 788 49 43 356 Po+P+Pk 3 zabat šindra 5 9 45.00 2 3M 09 55 01 658 49 43 595 P+Pk 2 3 šindra 6 6.5 39.00 1 1M 10 P 1 2 šindra 6 10 60.00 3 0M 11 P 1 1,5 šindra 4 6 24.00 1 0M 12 P 1 zabat šindra 4 6 24.00 1 0M 13 55 01 444 49 43 941 Po+P+Pk 3 zabat šindra 6 6 36.00 1 5 DaM 14 P 1 1 šindra 6 8 48.00 2 0M 15 55 01 444 49 43 994 P+Pk 2 zabat šindra 4 10 40.00 3 1 DaM 16 55 01 409 49 44 046 P 1 zabat šindra 4 7 28.00 2 1M 17 55 01 386 49 44 051 P 1 zabat šindra 4 7 28.00 1 0 DaM 18 P 1 2 šindra 4 8 32.00 2 1M 19 55 01 284 49 44 155 P 1 2 šindra 5 6 30.00 1 1M 20 P 1 2 šindra 4 6 24.00 2 1M 21 55 01 231 49 44 238 P 1 2 šindra 5 8 40.00 2 0M 22 55 01 217 49 44 267 Po+P 2 zabat šindra 4 10 40.00 2 0 DaM 23 P 1 1,5 šindra 6 6 36.00 1 1M 24 P 1 2 šindra 5 8 40.00 2 0 DaM 25 55 01 193 49 44 353 Po+P 2 4 šindra 5 5 25.00 1 3M 26 Po+P 2 4 šindra 5 9 45.00 2 1M 27 55 01 180 49 44 819 P 1 2 šindra 5 10 50.00 1 0 DaM 28 55 01 186 49 44 842 Po+P 2 zabat šindra 5 8 40.00 2 0M 29 55 01 229 49 44 809 P 1 1 šindra 4 7 28.00 1 0M 30 55 01 493 49 43 648 P 1 zabat šindra 5 8 40.00 1 1M 31 55 01 483 49 43 616 P+Pk 2 zabat šindra 5 11 55.00 2 0M 32 P 1 1 šindra 3 4 12.00 1 1M 33 55 01 363 49 43 509 P+Pk 2 zabat šindra 5 7 35.00 2 1M 34 Po+P 2 2 šindra 5 8 40.00 2 1M 35 Po+P 2 3 šindra 5 8 40.00 1 0 DaM 36 55 01 548 49 43 049 P 1 2 šindra 4 9 36.00 2 1M 37 P 1 zabat šindra 4 7 28.00 2 1M 38 P 1 1,5 šindra 5 8 40.00 2 1M 39 55 01 599 49 43 001 P 1 1,5 šindra 4 5 20.00 1 1M 40 55 01 678 49 42 956 P+Pk 2 zabat šindra 4 7 28.00 1 0M 41 55 01 696 49 42 948 P 1 zabat šindra 4 7 28.00 2 2M 42 P 1 1,5 šindra 4 6 24.00 1 2M 43 55 01 770 49 43 014 P 1 2 šindra 5 6 30.00 1 2M 44 P 1 1 šindra 5 9 45.00 2 2M 45 55 01 755 49 43 039 P 1 1-2 šindra 5 9 45.00 2 0M 46 55 01 770 49 43 077 P 1 1 šindra 3.5 8 28.00 2 0M 47 55 01 837 49 43 061 P+Pk 2 zabat šindra 5 9 45.00 2 1M 48 55 01 311 49 43 997M 49OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 51

Kulturna baština Srednjeg VelebitaSMJERNICE ZA ADAPTACIJUPOSTOJEĆIH STANOVAU posljednje vrijeme svjedoci smo velikoginteresa za obnovom pastirskih stanova koji postajuatraktivni kako za povremeni boravak tako i zarazvoj turizma na Velebitu čime neminovno dolazido prenamjene njihove izvorne funkcije i unosanovih elemenata u prostor. Osnovna karakteristikapastirskog stana je utilitarnost, odnosno prilagođenostfunkciji, te uporaba lako dostupnog i tadajeftinog materijala za gradnju. Oblikovanjem uskladu s funkcijom i materijalom rezultiralo je skromnimdimenzijama, jednostavnim oblikovanjem,odsustvom ukrasa i uklopljenošću u krajobraz.Napuštanjem tradicionalnog načina života i privređivanjauvode se novi sadržaji sukladni suvremenimpotrebama (komfornije stanovanje, sanitarni čvor,parkiralište, boravak pred stanom) što adaptacijučini složenim procesom.Ono što bi adaptacija i prenamjena trebala zadržati,a nova gradnja preuzeti od stare su svakako arhetipskaobilježja: položaj građevine na parceli, osnovnumjeru oblikovanja i dimenzioniranja volumena»52 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg Velebita»i upotrebu lokalnih boja i materijala u najvećojmogućoj mjeri. Ukoliko dolazi do nove gradnje,imperativ bi trebao biti kvalitetno arhitektonskorješenje suvremene graditeljske prakse i oblikovanja,uz poštivanje arhetipskih obilježja gradnje iambijentalnih kvaliteta prostora, te izbjegavanjearhitektonskih elemenata stranih podneblju.Tipološko uklapanjeTipološko uklapanje podrazumijeva preuzimanjetradicijskih oblika usklađenih s namjenom (pravokutnitlocrt s dvostrešnim krovom), osnovnihdetalja (veličina i tip prozora i vrata), te reinterpretacijustarih građevinskih i oblikovnih elemenata(streha, ložište, bunar, popločenje prostora predokućnicom). Prostor uz kućicu može se oplemenitisadnjom autohtonog bilja.Građevni materijali i konstrukcijaZID Obzirom na izuzetnu vrijednost prostoraVelebita, predlažemo da se zid izvede na tradicijskinačin zidan kamenim blokovima vezanim mortom.No, danas sukladno suvremenim mogućnostimagradnje i komfora vezano za pitanje izolacije i unutarnjeobrade plohe zida, moguće je umjesto kamenogzida izvesti višeslojni zid. Vanjsko lice višeslojnogzida izvodi se od kamena, a unutarnje lice odopeke ili betona. Kod višeslojnog zida složenog odopeke ili betona i kamena pogrešno je predvidjetidebljinu samo od 20 ili 25 cm. Zidanje kamenomi kod višeslojnog zida treba zadržati svoje karakteristike,kamen treba nepravilno slagati, a morazauzimati barem pola ili 2/3 debljine zida. Debljinazida s vanjskim licem od kamena, a unutarnjim odbetona ili opeke, u jednostranoj oplati mora bitinajmanje 45 cm.POSTUPAK SANACIJE KAMENOG ZIDA Zidse detaljno čisti od sveg raslinja, posebno njihovogkorijenja, zatim od zemlje, starog morta i sitnogkamenja koje sipi iz fuga. Treba dobro očistiti fugedo dubine do koje se može doći, odnosno do zdravog,čistog dijela, dok dijelove gdje je mort čvrst izdrav, ne treba dirati.Vanjski zidovi se peru vodom pod pritiskom, a pranjemse mora ukloniti sav preostali sipljivi materijaliz fuga te nečistoće i naslage lišajeva i gljivica sapovršine kamena. Posebno treba paziti da se zid nenatopi velikom količinom vode koja ne otječe.Potrebno je dobaviti birani kamen iste vrste,boje i kvalitete kakav je originalni kamen. Uovim područjima to je najčešće velebitski kamen,autohtoni materijal koji je poslužio za gradnju.Kamen se dobavlja u nepravilnim komadima kojise svaki posebno odabire u lokalnom kamenolomu,odnosno koriste se prethodno izvađeni komadikamena pronađeni u okolici objekta. Treba izabratitakve komade koji su približno istih dimenzija kaooriginali, kako bi se prezidavanjem zida i zazidavanjemmanjih rupa u očuvanom zidnom plaštu (kojesu nastale ispadanjem kamenih komada djelovanjemzuba vremena: smrzavanje, slabljenje vezivnogmaterijala i sl.) kamena struktura ujednačila.Sav eventualno novi kamen mora biti zdrav, bez»OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 53

Kulturna baština Srednjeg Velebitapukotina i ukoliko je vađen iz kamenoloma prosušenod majdanske vlage. Kamen je potrebno grubopriklesati, a potrebno je predvidjeti i otklesavanjekako bi pojedini komadi što bolje pristajali jedanuz drugi na način kako je to izvedeno u originalnomzidu. Novi kamen treba pažljivo pripasatiu rupu i uzidati s vapnenim mortom omjera 1:3,spravljenim suhim gašenjem živog vapna. Svakikameni element mora biti tako odabran ili obrađenda što bolje pristaje tamo gdje se ugrađuje (kaokod zidanja suhozida) i da sam stoji i bez veziva, ada se koristi što manja količina morta između dvakamena (reške trebaju biti manje)Fugiranje se također izvodi vapnenim mortom sahidrauličkim vapnom. Fuge treba izvesti udubljene(s prstom) i u blagom padu prema van radi lakšegotjecanja vode od oborina. U mortu se za punilokoristi slijedeći sastav: dvije trećine (2/3) punila jeriječni pijesak granulacije 0-10 mm, a u preostalojtrećini (1/3) pola je drobljeni kamen (iz kamenoloma)granulacije 4-10 mm (1/6), a polovica jedrobljena opeka granulacije 4-10 mm (1/6). Mortse treba zamiješati sa što manje vode te dobro promiješati,najbolje ručno lopatom ili ručnim mikserom.Fugiranje se izvodi tako da se mort pažljivonabacuje žlicom u prethodno dobro očišćenefuge tako da što bolje popuni šupljine. Ukoliko »54 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg Velebita»ima širih fuga, u mort se utisnu i manji komadikamena. Mort se utisne u fugu i grubo zaravnamalom špahtlom čiji se brid okrene okomito naplohu fuge. Završni sloj fuge treba biti hrapav i poboji sličan okolnom kamenu ili za nijansu tamniji.Cementni mort je tvrd i krut materijal, čestoznatno tvrđi od osnovnog materijala pa se kodzidova građenih, odnosno fugiranih cementnimmortom događa da umjesto na spojevima(fugama) pucaju po osnovnom materijalu. Cementbrzo veže, ali pri tome lako ispuca, pa nastajupukotine kroz koje voda prodire u konstrukciju i tuostaje zarobljena jer nepropusni cementni mort ufugama ne dozvoljava vlazi da ishlapi. Nakupljenavoda prolaskom kroz sredinu zida razara oslabljenistari mort pa tako počinje proces ubrzanogpropadanja konstrukcije. Cement je i izvor topivihsoli koje uz prisustvo vlage migriraju kroz osnovnimaterijal i na njegovoj površini kristaliziraju, čimese razara površinska struktura kamena ili opeke.Zbog svega navedenog cement treba izbjegavati uradovima na povijesnim zgradama, ali i na novimobjektima građenim od kamena. Ukoliko se ipakdjelomično ili u potpunosti cement koristi umjestovapna, preporuča se bijeli cement jer on sadržimanje soli od običnog „portland“ cementa.KROVIŠTE I POKROV Dvostrešno drveno krovištemora imati veznu gredu ili pajantu (u slučajuotvorene krovne konstrukcije). Ukoliko se prostortavana zatvara, horizontalnu silu mogu preuzetistropne grede na koje se postavlja daščani pod.Horizontalan betonski serklaž kod malih tlocrtnihgabarita i male visine, kao što je slučaj sa stanovima,nije potreban.Za pokrov se preporuča postavljanje šindre udva do tri sloja. Šindru je potrebno impregniratifungicidom kako bi se produžio njen vijek trajanja.Ukoliko je pokrov od pocinčanog lima potrebnoga je postaviti u vertikalnim trakama širine cca 60cm.Preporuča se izvođenje oluka u svrhu skupljanjavode u cisterne u materijalu pokrova„TERASA“ I PUTELJAK Ukoliko postoji potrebaza popločavanje površine ispred stana, površinane smije biti veća od površine stana i popločavase isključivo pločama lokalnog lomljenog kamenautisnutog u pijesak ili travu, bez cementnih fuga.BUNAR Neprimjereno oblikovana kruništabunara potrebno je obložiti ili u potpunosti zamijenitikamenom.OGRADA U ruralnim predjelima tradicijska kućanajčešće nema posebno definirane okućnice, nitiparcele onako kako je danas poimamo. U organizacijiprostora dolazi do spontanog prožimanjaprivatnog i javnog prostora koji su veoma rijetkostriktno odijeljeni. Ako postoji ograda, ona je najčešćeu suhozidu i njena je uloga utilitarna (ograđujeprostor ispaše, služi kao podzid kosom terenu, čuvaplodnu zemlju ili nasade od stoke), a ne formalna usmislu ograđivanja privatnog posjeda. Takav principtzv. otvorene parcele bilo bi dobro zadržati kako bisačuvali postojeću rahlu strukturu građevina.ARHITEKTONSKI ELEMENTI Nije primjerenouvođenje novih arhitektonskih, građevinskih iliinfrastrukturnih elemenata u prostor kao npr.satelitskih antena, sjenica, nadstrešnica, balkona,ograda, dodatnih pomoćnih građevina na okućnici(ostave, garaže, sanitarije, vanjski kamini)Preporuča se postavljanje turističke signalizacije ieventualno postavljanje klupa za odmor uz planinarskeputove, s tim da njihovo oblikovanje morabiti ujednačeno i pozicije planirane integralno.»OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 55

Kulturna baština Srednjeg VelebitaSTANJE EVIDENCIJE KULTURNIHDOBARA I OBVEZE IZ PLANOVAŠIREG PODRUČJAStupanj istraženosti kulturno povijesnognaslijeđa na zadanom području, a to je vršni prostorSrednjeg Velebita, nedovoljno je istražen. Stupanjistraženosti utvrđen je na temelju podataka upostojećoj službenoj evidenciji i to u Registru kulturnihdobara Republike Hrvatske, na Listi zaštićenihi Listi preventivno zaštićenih kulturnih dobara,te važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji.U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,na Listu zaštićenih kulturnih dobara upisana jePremužićeva staza.Važeća prostorno planska dokumentacija kojapokriva prostor vršnog dijela Srednjeg Velebita jeslijedeća:Prostorni plan Ličko-senjske županije(2002. godina)Prostorni plan Županije ne sadrži konzervatorskupodlogu na kojoj je temeljena zaštita kulturnihdobara i u popisu kulturnih dobara županije nisunavedena kulturna dobara ovog područja. U popisimakulturnih dobara navedeni su lokaliteti koji subili zaštićeni starim aktima o zaštiti prije donošenjaodredbe o reviziji (članak 120. Zakona o zaštiti iočuvanju kulturnih dobara, N.N. br.69/99 i 151/03)zbog čega se ne navode kulturna dobra sa područjaVelebita. Stoga je broj kulturnih dobara koja suelaborirana ovom studijom znatno opsežniji jer suprovedena istraživanja znatno unaprijedila uvid ufond kulturne baštine Velebita.U popisu spomenika kulturne baštine, prostorniplan prepoznaje Peremužićevu stazu, te mrežudrugih regionalnih, lokalnih i šumskih cesta naVelebitu kao posebnu atrakciju i značenje za velebitskiprostor.Prostorni plan uređenja općineKarlobag (2006. godina)Za prostorni plan općine Karlobag izrađena jeosnovna konzervatorska dokumentacija i valoriziranje prostor općine čiji je sastavni dio i vršnazona Velebita. Kao dominantan element kulturnopovijesnebaštine Karlobaga, navedene su povijesneruralne cjeline i spomenuta visinska planinskanaselja.Preliminarna studija zaštite kulturnopovijesnihvrijednosti prostora Parkaprirode Velebit (sine anno)Predmetna studija izrađena je kao jedan od preliminarnihradova za izradu Prostornog plana Parkaprirode Velebit. U studiji je opisano kulturno-povijesnonaslijeđe na cijelom prostoru Velebita, no ukonačnici prostorni plan ipak nije izrađen. Obziromna vrstu i opseg studije, lokacije Srednjeg Velebitasu samo popisane i opisane u vrlo kratkim crtama.56 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg VelebitaRB Naselje Kulturno dobro Stanje u odnosu na studiju1 Dabri Ruralne cjeline Elaborirano2 Crkva sv. Roka Sakralni objekt - Radlovac Elaborirano3 Radlovac - šira zona Pastirska staništa Elaborirano4 Došen Plana Pastirska staništa Elaborirano5 Došen Dabar Pastirska staništa Elaborirano6 Došen Ograde, Ravni Dabar Pastirska staništa Elaborirano7 Dabarska Kosa, Ravni Dabar Pastirska staništa Elaborirano8 Bačić Duliba Pastirska staništa Elaborirano9 Došen Duliba Pastirska staništa Elaborirano10 Ravni Dabar Pastirska staništa Elaborirano11 Crni Dabar Pastirska staništa Elaborirano12 Radlovac Zona suhozida Elaborirano13 Premužićeva staza Povijesna staza Zavižan – Baške Oštarije Z - 4203Prostorni plan uređenja općine Karlobag (2006. godina)RB Naselje Kulturno dobro Stanje u odnosu na PPU1 Crni Dabar Povijesna cjelina Elaborirano2 Ravni Dabar Povijesna cjelina Elaborirano3 Došen Dabar Povijesna cjelina Elaborirano4 Mliništa Ruralni krajolik Elaborirano5 Skorpovac Povijesna cjelina Elaborirano6 Radlovac Povijesna cjelina Elaborirano7 Bačić Duliba Povijesna cjelina Elaborirano8 Premužićeva staza Zavižan – Baške Oštarije Z - 42039 Crkva sv. Roka Sakralni objekt u Radlovcu Elaborirano10 Crkva sv. Jelene Sakralni objekt u Mliništima ElaboriranoPreliminarna studija zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti prostora Parka prirode Velebit (sine anno)OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 57

Kulturna baština Srednjeg VelebitaPLAN ZAŠTITE KULTURNIH DOBARATABELARNI PREGLEDTUMAČ OZNAKASZ STANJE ZAŠTITE VZ VALORIZACIJA PMZ PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITER - Registracija 1 - Nacionalni značaj R - RegistracijaP - Preventivna zaštita 2 - Regionalni značaj P - Preventivna zaštitaE - Evidencija 3 - Lokalni značaj ZPP - Zaštita prostornim planomN - Nije evidentirano Ø - Nije utvrđenSPOMENIČKA PODRUČJA I CJELINE1. POVIJESNE RURALNE CJELINERB Kulturno dobro Lokalitet SZ VZ PMZ1 Ravni Dabar Ostaci stanova, suhozidi, velika šterna E 3 ZPP2 Crni Dabar Ostaci stanova, suhozidi, velika šterna E 3 ZPP3 Došen Dabar Ostaci stanova, suhozidi, velika šterna E 3 ZPP4 Došen Duliba Ostaci stanova, suhozidi E 3 ZPP5 Došen Plana Ostaci stanova, suhozidi, E 3 ZPP6 Došen Ruja Ostaci stanova, suhozidi E 3 ZPP7 Bačić Duliba Održavani stanovi, ostaci stanova, planinarski dom E 3 ZPP8 Skorpovac Ostaci stanova, suhozidi, velika šterna E 3 ZPP9 Vrbanska Duliba Ostaci stanova E 3 ZPP10 Radlovac Ostaci stanova, šterni i suhozida E 3 ZPP11 Mlinište Ostaci stanova, šterni i suhozida E 3 ZPPII POJEDINAČNA KULTURNA DOBRA I NJIHOVI SKLOPOVI1. GRAĐEVINERB Kulturno dobro Lokalitet SZ VZ PMZ1 Kapela sv Jelene Mliništa E 3 ZPP2 Kapela sv. Roka Radlovac E 3 ZPP3 Planinarski dom Ravni Dabar E 3 ZPP58 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg Velebita2. SPOMENICI TEHNIČKE KULTURE – CESTERB Kulturno dobro Lokalitet SZ VZ PMZ1 Premužićeva staza Zavižan – Baške Oštarije R 1 R2 Povijesna cesta Ravni Dabar – Crni Dabar E 2 P3 Šumska cesta Ledenik - Štirovača E 2 P3. SPOMENICI TEHNIČKE KULTURE – VODOOPSKRBNI OBJEKTIRB Kulturno dobro Lokalitet SZ VZ PMZ1 Velika šterna Ravni Dabar E 3 ZPP2 Velika šterna Došen Dabar E 3 ZPP3 Bunari Došen Ruja E 2 ZPP4 Velika Šterna Skorpovac E 3 ZPP4. MEMORIJALNE GRAĐEVINERB Kulturno dobro Lokalitet SZ VZ PMZ1 Groblje Ravni Dabar N 3 ZPP2 Groblje Crni Dabar N 3 ZPPOŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 59

Kulturna baština Srednjeg VelebitaOCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI IOGRANIČENJAAko se usporedi s povijesnim kretanjima odpočetka naseljavanja, unutar zadnjih 50 godinado danas došlo je do drastične promjene tipa iintenziteta aktivnosti na velebitskom prostoru.Tradicionalni način stočarenja (alpsko stočarenje)opisan u odlomku ‘Život na Velebitskimpadinama’ u potpunosti zamire, mjestimičnogdje je prometna infrastruktura prošla zamjenjujega korištenje stanova za privremenismještaj (vikendice). Također uslijed globalnograzvoja transporta, komunikacija i privrede,tradicionalne aktivnosti na području Velebitakao trgovina i lov za prehranu nestaju, odnosnobivaju zamijenjeni suvremenim oblicimalovačkog gospodarenja. Istovremeno pojavljujuse nove (turističke, planinarske i sportske)aktivnosti u skladu sa suvremenim trendovima.Promjene u aktivnostima uzročno-posljedičnorezultiraju i promjenama u krajobrazu, izgrađenimstrukturama i infrastrukturnim objektima:1. Propadanje krajobraznih cjelinaUslijed neodržavanja pastirski stanovi se svremenom urušavaju, i nestaju u hrpamakamenja i zelenila. Pašnjaci zarastaju u šumu(sukcesija) zbog izostanka sječe i ispaše koja jeodržavala uravnoteženi odnos travnatih ipošumljenih površina, značajnu za bioraznolikostcijelog područja.2. Nova lovačka i šumarskainfrastrukturaNovi oblici gospodarenja šumskim i životinjskimfondom stvaraju nove kako prirodne odnose,tako i izgrađene strukture (šumarski objekti,šumske ceste, itd.)3. Nova turistička infrastrukturaZa potrebe planinarskih aktivnosti grade seplaninarski domovi i skloništa, planinarskestaze i signalizacija. Kao sportska infrastrukturaoznačavaju se biciklističke staze, uređuju sesportska penjališta i predviđa smještaj zasportaše.4. Obnavljanje stanova za povremeniboravakSuvremeni trendovi života u gradu i povremenogboravka u prirodnom okruženju mogu seprepoznati u primjerima obnavljanja i prenamjenepastirskih stanova u vikendice. Iako jezbog nedostupnosti, udaljenosti i klimatskihkarakteristika ta pojava na velebitskim prostorimajoš u začetcima, posebno ako se usporedi s60 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg Velebitadrugim područjima u RH, u budućnosti se možeočekivati njezino znatno intenziviranje.Suvremeno upravljanje parkom zahtjeva pažljivopromišljanje ciljeva parka kao sveukupnosti svihaktivnosti koje se u njemu dešavaju. Integralnoplaniranje i izvođenje tih aktivnosti pod centralnimkoordinacijom jedne institucije, u svrhupostavljenih ciljeva, nužan je preduvjet kako biPP Velebit postao jedinstvena reprezentativnaprirodno-društvena cjelina, po uzoru na reprezentativnesvjetske primjere, za što svakako imapotencijal.Prostor NP Sjeverni Velebit sa Zavižanom i NPPaklenica predstavljaju primarne interesne zonevelebitskog prostora, kako u kontekstu posjećivanjatako i zaštite. Zbog svoje atraktivnosti iposebno dostupnosti središtu brdskog masiva,prostor Srednjeg Velebita i posebno Dabrovapredstavlja ništa manje interesantnu brdskucjelinu. No zbog nižeg stupnja interesa, a izaštite, u tom prostoru moguće je i potrebnoplanirati širi spektar aktivnosti i provoditi ihpod manje restriktivnim uvjetima nego što je tomoguće u prostoru nacionalnih parkova.Poticanje i intenziviranje reguliranog aktivnogkorištenja prostora, posebno krajobraznihpastirskih cjelina, može dovesti do jačanjaidentiteta i prepoznatljivosti Srednjeg Velebita.Aktivnosti trebaju biti planirane na način daimaju dovoljno fleksibilnosti kako bi se odvijalei paralelno da doprinose obnovi i održavanjukrajolika u cijelosti. U tu svrhu nužno je pažljivoodabrati inicijative koje će se poticati i podržavati,kontinuirano pratiti njihovo planiranje iprovođenje, a sve pod jednom krovnom institucijom.Za veće intervencije ili stvaranje sadržajaod javnog interesa poželjno je da park otkupiodređene dijelove cjelina ili, ako to nije moguće,uspostaviti određeni odnos javno-privatnogpartnerstva u formi surađivanja na projektuaktiviranja pojedine cjeline.Moguće aktivnosti, njihove karakteristike ipotencijalne lokacije:OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 61

Kulturna baština Srednjeg Velebita1. poticanje tradicionalnog korištenja prostora(stočarenje i poljoprivreda)U cjelinama srednjeg Velebita detektirana su triprimjera sačuvanog tradicionalnog načinakorištenja prostora i života, i to u Radlovcu iRavnom Dabru. Iako su te aktivnosti gotovoizumrle i teško pronalaze tržišnu isplativost,one načinom korištenja stana, okućnice ipašnjaka prirodno održavaju krajolik, snažnoutječu na identitet prostora i treba ih poticati.Ukoliko se pokaže mogućnost za poticanjetradicionalnog stočarenja i njegove prezentacije,moguće je obnoviti stanove za smještaj pastiraili robinzonski smještaj uz uključivanje utradicionalni način života, ponudu proizvodatradicionalnih obrta i ponudu tradicionalnehrane (velebitski seoski turizam). Sve ovakveaktivnosti nužno je koordinirati integralno uokviru svih aktivnosti na području Parka, podupravom jedne institucije. Tako bi se osiguraladosljednost i cjelovitost prezentacije, kao iadekvatni poticaj i institucionalnu potporusamim aktivnostima.Odvijanje ove aktivnosti moguće je i poželjno usvim cjelinama, posebno u Dabrima zbognadmorske visine, te u Radlovcu i Mliništu zbogkontinuiteta korištenja prostora i veličinecjelina. Ukoliko je moguće poželjno je aktivnostkoncentrirati u jednu krajobraznu cjelinu, kakobi se osigurao što jači prezentabilni identitetodabrane cjeline.2. uređivanje kompleksa pastirskih stanova zanovu javnu namjenuObnavljanje većeg kompleksa stanova, ili cijelemanje ruralne cjeline u svrhu smještaja sadržajaod javnog interesa može na više načina koristitiprostoru. Obnavljanje većeg broja stanova uistom vizualnom obuhvatu, njihovo cjelovitokorištenje i održavanje može kvalitetno obnovitiidentitet prostoru. Također uvođenje odabranihsadržaja od javnog interesa potencira suvremenoodrživo korištenje planinskog prostora ipromovira novi identitet parka. Moguće aktivnostisu slijedeće:a) Smještajni kapaciteti za planinare, bicikliste ipenjače, u okviru sportskog centra. Prostore zasportske sadržaje potrebno je kapacitirati integralno,no moguće ih je prezentirati razdvojeno uokvirima penjačkog, biciklističkog centra, planinarskogdoma, itd. Zbog blizine Premužićeve staze,šumskih cesta, penjačkih smjerova po kukovima idostupnosti automobilom, idealne lokacije za to suRavni Dabar i Bačić Duliba. Za potrebe planinarskihskloništa moguće je obnoviti i pojedinačnestanove na bilo kojem lokalitetu gdje se pokaže zatakvim smještajem potreba, npr. na Radlovcu,Skorpovcu ili Mliništu, uz Premužićevu stazu, i sl.b) Smještajni kapaciteti za održavanja raznihradionica, tečajeva ili seminara kojima su izolacija,mir, prirodno okruženje kao i niža razina komforaprihvatljive ili poželjne okolnosti (edukativni centar,eko centar, ...). Moguće ih je predvidjeti i u udaljenijimcjelinama, relativno dostupnim cestom poputVrbanske dulibe, Skorpovca i eventualno Radlovca,te u Dabrima u Došen Dulibi i Došen Dabru.3. obnova stanova za privatni smještaj iliprivremeni boravak (vikendice)Obnova stanova za vikendice je najvjerojatnijaali i najosjetljivija aktivnost za krajobraznecjeline. Iako je opasnost kod svih novih aktivnostiu parku da uvođenjem novih elemenata inačina korištenja prostora ostvari nepoželjniutjecaj na kulturni krajolik, posebno je onprisutan kod pojedinačnih privatnih inicijativa.Ukoliko se one uklope u krajolik obnovomstanova autentičnog vanjskog izgleda i načinomkorištenja vanjskih prostora terasa, putova ipašnjaka koji ne mijenjaju tradicionalni izgledkrajolika, one pridonose pozitivnom dojmustanja u krajobrazu. Kao negativan primjermogu poslužiti vikendice i smještajni kapacitetiu Bačić Dulibi, koji svojim raznolikim oblikovanjem(koji u većini slučajeva odudara od autentičnog)stvaraju potpuno heterogeni dojam uprostoru, i takve situacije je potrebnoizbjegavati.Sve potrebne sadržaje za bilo koje predviđeneaktivnosti u 11 evidentiranih ruralnih cjelinatreba planirati unutar gabarita detektiranoggrađevnog kapaciteta i uz zadržavanje vanjskogoblikovanja pastirskih stanova. Sve veće sadržajei izgradnju planirati u ostalim, rubnim,cjelinama. No zbog osjetljivosti i značajaprirodnog ambijenta oblikovanje tih objekatatreba pažljivo promisliti i provesti kroz institucijuarhitektonskog natječaja.Usklađivanje svih sudionika u upravljanjuprostorom oko jedinstvenog planiranja, upravljanjai korištenja prostora nužan je preduvjetkako bi Park funkcionirao kao cjelina i kako bibile izbjegnute nepoželjne posljedice provođenjaneusklađenih individualnih interesa u prostoru.62 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg VelebitaLITERATURADabri i susjedna sela SrednjegVelebita, Zagreb, 1959.Đurić Tomislav, Posljednji Vrbaniiz Skorpovca, Hrvatski planinar,1-2, 1977.Glavičić Ante: Ostaci crkvica sv.Vida u Senju i Karlobagu, Senjskizbornik XXIII, 1996.Glavičić Ante: Prilog istraživanjustarohrvatske sakralnearhitekture na primorskimpadinama Velebita i VelikeKapele, Senjski zbornik IX, 1981.-1982.Glavičić Ante: Izvještaj IIInaučne ekskurzije u sjeverni isrednji Velebit, Senjski zbornikIII, 1967.-1968,.Knifić Schaps Helena, Pučkaarhitektura na obroncimaVelebita, Senjskog bila ipodgorja, Senjski zbornik 28,2001.Knifić Schaps Helena, Gradnjaunutar Parka prirode „Velebit“i Nacionalnog parka „SjeverniVelebit“, Senjski zbornik 29,2002.Knifić Schaps Helena, Pavšinakuća, Senjski zbornik 29, 2002.Kolak Tanja, Arheološka slikaKarlobaga i okolice, priopćenjena skupuKonzervatorska podloga zaštitei očuvanja kulturnih dobaraNacionalnog parka SjeverniVelebit, Ministarstvo kulture,Uprava za zaštitu kulturnebaštine, Konzervatorski odjel uGospiću , 2009.Krajač Ivan, Turizam velebitskogpodručja, Hrvatski planinar 9,1929.Krajač Ivan, Novogradnje putovana Velebitu i značenje njihovo,Hrvatski planinar 10, 1930.Krajač Ivan, Novogradnje putovana Velebitu i značenje njihovo,Hrvatski planinar 11, 1930.Faber Aleksandra, Duić KowalskyNada: Preliminarna studijazaštite kulturno-povijesnihvrijednosti prostora Parkaprirode Velebit, sine annoForenbacher Sergej, Velebit injegov biljni svijet, Školska knjigaZagreb, 2001.Freudenreich Aleksandar, Kakonarod gradi na području Hrvatske,Republički Zavod za zaštituspomenika kulture, Zagreb 1978.Olujić Boris: Povijest Japoda,Zagreb, 2007.Pelivan Ante: Velebit, DonjaLomnica, 1999.Plan upravljanja Parka prirodeVelebit, Gospić 2007.Poljak Josip: Planinarski vodič poVelebitu, Zagreb, 2007.Preliminarna studija zaštitekulturno – povijesnih vrijednostiprostora Parka prirode VelebitRukavina Ante: Prilog povijestivelebitskih planinarskih objekata,Senjski zbornik VIII, 1980.Rukavina Ante: Privreda ličke iprimorske strane Velebita, Senjskizbornik IV, 1970.Rukavina Ante: Razapeti međubregovima, Naše planine, 7-8,1973.Rukavina Ante: Velebitske vode ivodice, Naše planine, 5-6, 1981.Rukavina Ante: Zvona ispodzvijezda, Ličke župe, Gospić, 1986.Rukavina Ante: Galeb se bijelivratio u Ravni Dabar, Naše planine,1-2, 1987.Szavitz Nossan S., Stare cesteGospić-Brušane-Baške OštarijeKarlobag u XVIII i XIX stoljeću,Senjski zbornik I, 1973.Vukušić Danijel: Neka od sjećanjana narodne običaje u Podgorju,Senjski zbornik XXII, 1995.OŽUJAK 2011 PARK PRIRODE VELEBIT 63

Kulturna baština Srednjeg VelebitaFotografije: Martina Ivanuš, Rene Lisac, Josip Poljak (c/b fotografije, Prirodoslovni muzej)Sheme i ilustracije: Rene Lisac, Većeslav Heneberg (crtež pluga, Ministarstvo kulture RH)Grafičko oblikovanje: Mateo Matijašević64 PARK PRIRODE VELEBIT OŽUJAK 2011

Kulturna baština Srednjeg VelebitaCrni Dabar, Ravni Dabar, Došen Dabar, Došen Duliba, Došen Ruja, Došen Plana,Bačić Duliba, Radlovac, Skorpovac, Vrbanska Duliba i MliništeNaručitelj studije: Park prirode VelebitAutori: Martina Ivanuš, mr. pov. umj. – voditelj projekta,Rene Lisac, dipl. ing. arh., Dalibor Šušnjić, dipl. arheologGodina izrade: ožujak 2011. godina