Godina 2000. - kamen razdjelnica za Hrvatsku i ... - Hrvatske šume

Ključni momcnat koji se dogodio to je • Gospodine direktore, što šumarstvo Hr- Siguran sam također da će i u tomponuda višegodišnjih ugovora našim vatske, a što naši djelatnici mogu očekivati od kontekstu i šumarstvo krenuti u boljestrateškim partnerima. To je »patent« »Hr- novog miknijuma, od novog stoljeća? vode. Na čemu temeljim taj moj optimivatskihšuma« ako to tako mogu nazvati - - Mislim da »Hrvatske šume« p.o. Za- zam za razliku od prognoze za '99 kojustavite riječ patent pod znak navodnika. greb, imaju perspektivu i na pragu novog sam izrekao prošle godine u isto ovoMeđutim ja sam mišljenja da mi mo- milenijuma i novog stoljeća. Možda ćemo vrijeme?ramo dugoročno promišljati naše odnose mi ostati zabilježeni samo po tome što smo Procjenjujući sva politička kretanja usa drvnim industrijama Hrvatske. Istina je mi ti koji fizički prelazimo iz jednog ovoj zemlji, pred izbore vrlo značajne zada se ta proizvodnja ne može baziratina neizvjesnosti koju nosegodišnji ugovori, a oni nisu od koristini nama ni drvnim subjektima.Riječ je dakle o jednomstrateškom partnerstvu koji imavrlo tvrde uvjete, vrlo ozbiljneuvjete, a samo ona drvna industrijakoja bude ispunjavala te uvjete bitće naš višegodišnji partner. Mislimda na toj osnovi moramo svi djelovatiu Hrvatskoj, pogotovo u kontekstuvrlo brzog pristupa Hrvatskeu WTO, a ja sam uvjeren da iprije nego što ću dati drugi intervjuovom našem časopisu, da ćeHrvatska već biti u WTO-u.Prema tome zaštitimo taj nacionalniinteres i to na jedan pametannačin. Nemojmo izložitijednoj bezpošteđnoj konkurencijitu našu drvnu industriju toj Europi,koja će doći prvo kupiti tu našujeftinu sirovinu u našu zemlju. Mimoramo od te naše sirovine, tukomparativnu prednost Hrvatskeiskoristiti na pametan način.Dugoročno to je i naš interes daprerađujemo većinu te sirovine uHrvatskoj, kako bi imali što većuzaposlenost i na kraju, na otprilikena sličnim razmišljanjima ta drvnaindustrija se i rodila u Hrvatskoj.Nekad je tuđi kapital ne zato štonas je volio, već zato što je vidiosvoje interese i došao u ove našekrajeve. Ali on nije otišao odavde -od Gutmana je postalo Bclišće, odFrancuza Spačva, molim vas to su idanas respektabilne industrije kojetreba očuvati. Stoga kupimo imnas, a koji su tu pred nama, pratimkretanja na tržištu, kretanja našihroba, znam koliko još kondicijaimamo unutar vlastitog poduzeća ivjere da smo u stanju sve to dovestina pravi put.Uvjeren sam da će nam 2000.godina biti zapravo godina od kojećemo i mi početi godine brojiti kaood Isusa Krista, ali s pozitivnimpredznakom.Možda smo i praktični premasebi. Najveći teret podnijeli su zaposleniu ovom poduzeću. Ali nakraju krajeva što je to poduzeće?To poduzeće nisu te šume, niti tajprostor, ovo poduzeće su ovi ljudi,svi mi zajedno koji imamo zadaćuda gospodarimo s nacionalnim resursomkako to propisi nalažu, sjedne strane, s druge imaju zadaćustvoriti pretpostavke za razvoj drugih,ali imaju isto tako i pravo dastvarajući sve ovo drugima, stvore isebi poštene uvjete življenja. A ja sene zalažem za ništa drugo, negosamo za ove tri komponente o kojimagovorim. I to je ono što govorimi kao direktor, ali i mojeponašanje sigurno neće promjenitieventualna promjena moje pozicijekojaje promjenjiva. Trudit ću se dau granicama svojih spoznaja, znanjaili neznanja, pripomognem tom nastojanjuili da ih pozovem kako bipripomogli meni.Mislim da »Hrvatske šume«p.o. Zagreb ulaze u zonu stabilnosti.U 2000. godini plaća u »Hrvatskimšumama« od Uskrsa ne biUsprkos mnogim teškoćama u likvidnosti, naš radnik uvijekje na vrijeme dobio plaću, terenski i sve drugo što musmjela biti šok. Ona bi trebala bitipripada po Kolektivnom ugovoru.normalna pojava, a od lipnja 2000.vrijeme u narednih pet godina. A da ništa stoljeća i milenija u drugi, ali ja bih više vjerojatno ćemo biti u situaciji da plaćune izgubimo, i mi ništa ne gubimo, već je volio da nas pamte po nečemu dobrome isplaćujemo 5-10 dana od prvog u mjeseštoto jedno sigurno strateško partnerstvo nasmo učinili kao ljudi šumari vremena u cu. Sve to skupa mi možemo, no nas čekakorist čitave nacije.kojem smo živjeli za dobro struke. veliki posao, a on se zove restrukturiranjeUpravo danas i Vi ste urednice biliDvijetisućita godina po mojoj ocjeni, poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb. Jabez dvojbe - i kalendarski i politički i go- o tome imam svoje viđenje, ono će bitisvjedok potpisivanja Petogodišnjeg sporazumasa Spačvom, vrijednosti gotovo 100spodarski je kamen razdjelnica u Hrva- uvelike politički uređeno, ali u jedno samtskoj. Ponavljam i podvlačim, zapamtite - uvjeren. »Hrvatske šume« ne mogu ići umilijuna DEM, prema kojem smo u obvezigodišnje isporučivati Spačvi 75 000 ku­govori vam Ivan Tarnaj.restrukturiranje samo vlastitim snagama.Tu nastaje zaokret. Ja sam uvjeren da »Hrvatske šume« trebaju raspisatibika drvnih sortimenata. Do sada smo većće Hrvatska iduće godine punim plućima i Međunarodni natječaj za izbor referentnedeset sličnih ugovora potpisali, a predstoji jedrima krenuti ka Europi i Europa k njoj. međunarodne konzultantske kuće koja imanam još dva sa Dl »Česmom« i sa Siguran sam da će od lipnja 2000. ukupna iskustva u takvim poslovima i da mi zajed-»Belišćem« d.d. uskoro. To su ti naši mo- gospodarska aktivnost u hrvatskoj krenuti no s takvom kućom napravimo pravo restovikoje vi spominjete. visokom stopom rasta. strukturiranje ovog današnjeg poduzeća.Časopis Hrvatske šume / 3

Ja to govorim iz iskustva koje samstekao 1993. godine kada smo radili zajednosa FAO - strategiju poljoprivrede u Hrvatskoj.Vidio sam što to znači. I apsolutnosam uvjeren da je to jedini pravi put. Onnije revolucija, već to treba biti evolucija,vodeći računa o trenutnom broju zaposlenihu poduzeću. Nisam pristaša revolucijena način da otpuštamo 2500-3000 ljudipreko noći, ja to neću učiniti. Ja sampristaša koncepta da idemo u jedan programrestrukturiranja koji će zadržati tuhumanu socijalnu dimenziju. Mislim da tomogu podnijeti i šume i šumarstvou Hrvatskoj, a od nas će ovistiti štoćemo izabrati.Ako ja budem taj koji će odabiratirješenje, zalagat ću se za ovukombinaciju, a ako ne budem -borit ću se za ovo, ali u tom slučajuneću snositi odgovornost.Dakle, očito se nalazimo predjednom ozbiljnom godinom, predjednom prekretnicom stoljeća, milenija,ali bogami i prekretnicomšumarstva u ovoj zemlji.Možda to sve skupa koincidirasa vremenom i sa fenomenomstvaranja ove države na kraju ovogmilenijuma. A sretnici koji su todoživjeli smo upravo mi. Naš izborje da živimo u ovoj zemlji, a mojizbor je bio da živim u Hrvatskoj idijelim zlo i dobro. Vjerojatno da isvih nas 10.300 je istih, i isto mislimo.Razdjelnica zašumarstvo sa velikimiskorakom na bolje• što Vi osobno očekujete i želiteu 2000.?- Htio bih da 2000. godinabude socijalno pravednija, da raspodijelimopravcdenije teret tegobai našeg izbora da živimo u našojHrvatskoj. Da ne bude velikihplaća elite i sirotinje koja kopa pokanti za smeće, kako bi se prehranila.Čovjek sam koji može razumijeti život imislim da je dobro meni onda kada je idobro mom susjedu. Nisam čovjek kvazisocijale, jer vjerojatno nismo ni mi svi isti.Ima nas uspješnijih i manje uspješnih. Alidonji pragje bitno odrediti, ne gornji. Ajase zalažem da taj donji prag bude dostojančovjeka. Donji prag izdržljivosti ne smijevrijeđati ponos, svakog od nas koji imadjecu koja se zajedno na ulici igraju. Ja nebih volio da moje dijete odskače od drugihsamo iz materijalnih pozicija. Spremansam podijeliti tegobe da zajednički odredimoizdržljivost donje granice koja morabiti ljudska i korektna.Pozivam sve uposlene u »Hrvatskimšumama« na potporu ovom mom nastojanju,odnosno nastojanju svih istomišljenikakoji idu u tom pravcu. Ja sigurnoneću izostati od dijela svog doprinosa, biopak na čelu ili u timu, svejedno mije.Volio bih nadalje, da u 2000. godinizakoraknemo u onaj krug iz kojeg smo ispalidavno, a možda smo mu bili kolovođomvremena od Austrougarske pa do danas.Mi, ipak mentalno, kulturno i civilizacijskinismo Balkan. Mi smo bili Europa, ada to opet postanemo, ovisi isključivo onama. Stoga poradimo na tome radom, suradnjom,razumijevanjem, solidarnošću me-Naše šumsko bogatstvo su naš nacionalni interes. Znali smoih sačuvati u ovom stolječu, znat čemo ih cijenitii u idućem.du sobom. Poduzeće je velika porodica, čestoantagonistička, interesi različiti i raskorakgeneracija.I ja sam u svojoj kući često u situaciji danešto ne dam, stalno vičem ne, i imam tajsukob u malom, u porodici. Slična stvar je i upoduzeću. Dolaze mladi ljudi i ima ih većpuno, ali može ih biti i više, i treba im stvaratiprostor. Ja znam da i oni jednako tako vole ištuju tu zemlju, ovu našu dragu Hrvatsku,ali žele vidjeti perspektivu, prije svega svojuperspektivu u njoj i svojoj obitelji u ovomPoduzeću. Ja mislim da je ima, alizajedničkim radom možemo je učiniti još ivećom.Evo, sretnik sam ja i svi mi da možemorazgovarati o milenij umu pred nama, o2000. kojoj ćemo biti svjedoci.Međutim, isto tako svi mi smo iobvezni, jer vrijeme samo po sebi činirazdjelnicu stoljeća i milenijuma. Bit ćujako sretan da mi napravimo razdjelnicu ušumarstvu Hrvatske sa velikim iskorakomna bolje. Mislim da smo stvorili temeljnepretpostavke za taj iskorak. Pozivam sveove ljude u »Hrvatskim šumama«, njihprije svega, da zajednički upremojoš malo,mislim da smo na dohvat do te druge obale.Dok rijekom plivamo ka drugoj obali,promatramo jednu točku kojoj težimo nadrugoj strani. Moramo smoći snageda nas matica rijeke ne odnosepredaleko. Eto otprilike toliko snagetreba i nama, blizu smo te drugeobale, govorim figurativno, ah mislimda ćete me svi razumjeti. Moramojoš neko vrijeme uzvodnoplivati. Siguran sam da imamo snageu ovom našem poduzeću iosobno ću poduprijeti svu tu energijuuzvodnog plivanja.Moramo biti svjesni i političkihpromjena koje slijede. Moždabi čitav ovaj razgovor bilo lakšeobaviti poslije izbora, jer svjestansam da je mjesto glavnog direktora»Hrvatskih šuma« politički u mnogomeodređeno. Međutim ja nisamčovjek kojeg se tjeralo ni otkuda,uvijek sam sve činio svojomvoljom, dolazio i odlazio. Shodnoizborima, učinit ću ono što budemsmatrao potrebitim. Dakle, spremansam u svakoj opciji ostati iliotići, ali ne izmaknut svoja leda izovih nastojanja, ako ona budu išlau tom pravcu.U svakom slučaju sa puno višeoptimizma gledam na 2000. g. Živibili pa vidjeli. Mnogi su meprocjenjivali, bez prepotencije, dasam znao dobro prognozirati mnogestvari u Hrvatskoj. Neka zbivanjakoja su se događala. Uvjerensam i da sada neću »fulati« mnogo.Dvijetisućita godina je godina zaokretana bolje i u ovoj zemlji i u poduzeću. Nadamse da ću i ja biti jedan od tih aktera tihzbivanja.Svima u našem Poduzeću želim mnogoosobnog zadovoljstva i sreću u 2000.godini sa vjerom da ćemo zakoraknuti napravi način u to novo tisućljeće, kao ljudikoji će iza sebe ostaviti perspektivu onimakoji dolaze. I na kraju nisam nezadovoljan,treba biti realan. Iz uvjeta u kojem smoživjeli i radili, možda možemo reći nakraju da možemo biti zadovoljni, ali neprezadovoljni.Hvala Vam gosp. Tarnaj na odgovorima.^Razgovor vodio A. Z. Lončarić4 / Časopis Hrvatske šume

OKRUGLI STOL 0 ZAŠTITI PRIRODE I OKOLIŠA^f t ^ Imnia i njiliovc votrajnostlJedinstvena šumarska struka danas se oštrosuprotstavlja pojavanna oduzimanja kvalitetnihšuma od šumara, jer jedino oni sa šumama znajupravilno i potrajno gospodarstvo - naglasio jeprof. dr. Slavko MatićVTijekom Okrugloga stola u Hrvatskom šumarskom društvuŠtitimo li prirodu i okoliš osobitimznanjem, moralnim ičestitim djelima« - naziv jeteme Okrugloga stola održanogpotkraj studenoga u Hrvatskomšumarskom društvu u Zagrebu. Unazočnosti predstavnika Ministarstvapoljoprivrede i šumarstva.Akademije šumarskih znanosti,HŠD-a, Šumarskoga i Prirodoslovno-matematičkogafakulteta, »Hrvatskihšuma«, p.o. Zagreb, Državneuprave za zaštitu prirode iokoliša. Državnoga šumarskog inspektorata.Hrvatskoga lovačkogsaveza, pojedinih hrvatskih medijai institucija koje su u svezi s navedenomproblematikom, uvodnimriječima obratio se prof. dr SlavkoMatić, predsjednik HŠD-a. Istaknuoje važnost javne riječi, napomenuvšida je vrlo značajnoprihvatiti činjenicu da je šumarskastruka stvorena radi zaštite šuma injihove vječnosti. Trajni i glavnizadatak joj je da štiti šume, da imvrati poremećenu prirodnu strukturu,omogući prirodnu obnovu,potrajnost ili održivi razvoj,biološku raznolikost i stabilnost.Nitko kvalificiraniji odšumara- Sječa, nastavio je prof. dr.Matić, regulira odnose u šumi,trajno je održava u optimalnomstanju i usmjerava razvoj premaželjenom cilju, koji je, prije svega,prirodna obnova starih šuma. Nizšumarskih institucija u Hrvatskojčini snažnu grupaciju u čijem sesredištu nalazi šuma kao dobro odopćeg interesa. Jedinstvena šumarskastruka danas se oštro suprotstavljapojavama oduzimanja kvalitetnihšuma od šumara, jer jedinooni sa šumama znaju pravilno i potrajnogospodariti. U nastakvuiznošenja svoga referata prof. dr.Matić naglašava da je modaproglašavanja šuma nacionalnimparkovima i ostalim zaštićenimobjektima te isključivanje iz njihsvih, prije svega nužnih i kvalificiranih,šumarskih zahvata, čin ravankatastrofi. Istaknuo je da se hrvatskešume i šumarstvo s takvimnerazumnim činom nisu nikadasusrele u svojoj, više od dvastoljeća, dugoj povijesti. Postavljapitanje što je to zaštita prirode uHrvatskoj u uvjetima kada danasimamo 95 posto prirodnih šuma,kao nijedna zemlja u Europi. Štotako loše rade hrvatski šumari kadase već danas svaki treći hektaršuma nalazi pod nekim režimomzaštite, što znači daje i isključen iznormalnih i za šumu neškodljivihgospodarskih tijekova. »Jesmo litako bogato društvo da gospodarstvui tržištu oduzimamo na stoti-Časopis Hrvatske šume I 5

ne tisuća kubika kvalitetnoga drvana račun neke, u hrvatskim uvjetima,nepotrebne zaštite?« - dvojipredsjednik HŠD-a, postavljajućinazočnima i druga pitanja vezanaza ovu problematiku. »Hoćemo lidoći u situaciju da se cijela Hrvatskaili 95 posto njenih šuma proglasenacionalnim ili nekim drugimparkovima, s obzirom na to da uodnosu na šume ostaloga dijelasvijeta za to imaju uvjete? Koje suto greške koje je radila hrvatskašumarska struka u prošlosti i danasda joj se oduzima nešto što jedugogodišnjim stručnim radomProf. dr. Slapko Matić: »Svaki trećihektar šuma u Hrvatskoj nalazi se podnekim režimom nepotrebne zaštite«Stvorila, a čime se Hrvatska istodobnomože ponositi? Tko je tokvalificiraniji od šumara da bolje istručnije od njih upravlja i gospodarisa šumom? Jesu li doistašumari tako oskudno obrazovanida nisu u stanju provoditi svezaštitne mjere i ispunjavati sve onezahtjeve koje današnje društvo odnjih traži?« - To su samo neka pitanjana koja bi na ovome skuputrebali odgovoriti i s kojima bi trebaliupoznati hrvatsku javnost.Pritom ne smijemo zaboraviti dasu šume blago koje pripada svakomhrvatskom čovjeku, a s tim blagommože upravljati i gospodariti samoonaj tko je za to stručno i moralnoosposobljen - zaključio je prof. dr.Slavko Matić.Zaštita prirodemonopoliziranaDoministar Robert Laginja usvom referatu ističe da najveći problemza šumarsku sveukupnostproistječe iz odabira modela zaštiteprirode koji je ozakonjen Zakonomo zaštiti prirode, a kojim seomogućuje monopoliziranje pravana zaštitu, što se sustavno i provodiod strane Državne uprave zazaštitu prirode i okoliša. Tako sezaštita prirode, koju su uređivali iDoministar Robert Laginja: »Ministarstvoprotiv dosadašnjeg načina zaštiteprirode«provodili šumari, uz pomoć biologai stručnjaka, sve više monopolizira,odnosno pokušavaju je štititimalobrojni biolozi, isključujućipritom sustručnjake i dosadašnjenačine zaštite. Doministar potkrepljujerezultate zaživljavanjaovoga modela nizom ocjena,naglašavajući da je na površinamapod zaštitom, bez NP »SjeverniVelebit«, više od 34 milijuna kubikadrvne zalihe, koja godišnjeprirašćuje sa 680.000 m^ drvne tvari.Poštujući dosadašnji način gospodarenjana tim područjima,godišnje bi se normalno moglosjeći 480.000 m-^, stoje 40,8 milijunaDEM gubitka, koji bi »Hrvatskešume« godišnje trpjele, a time izravnoi Republika Hrvatska, ako senavedene površine zaštite na načinkako to sada propisuje Zakon ozaštiti prirode za kategoriju nacionalnipark te pravilnici o unutarnjemredu za parkove prirode. —Osnivanje javnih ustanova za upravljanjenacionalnim parkovima iparkovima prirode u financijskompogledu nepotreban je teretproračunu i Javnom poduzeću»Hrvatske šume«, iz kojih sepretaču sredstva, a sutra možda ikadrovi. Nastaje tako paralelno»Javno poduzeće« na trošak proračuna,kada tražimo rješenja zarestrukturiranje i privatizaciju postojećegkoje se samofmancira -istaknuo je Laginja napomenuvšida za gospodarsku djelatnost ostajesamo oko 25 posto državnog prostora,čemu se Ministarstvo protivii ponovno obraća Vladi sa zahtjevomda se zaustavi ovakav načinzaštite prirode.Prostorni plan - bitnapretpostavka nacionalnezaštite- Namjera mije, ali isto tako imoralna obveza, upaliti crvenosvjetlo, upozoriti i upoznati javnost.Hrvatski državni sabor i VladuRH o brzopletim, agresivnim,znanstveno-stručno, pa i formalno-pravno,neutemeljenim aktivnostimapod deklarativnom parolomzaštite prirode i okoliša, napopratne učinke i posljedice u pogledurazvojno održivog gospodarenjaprirodom i njenim zaštićenimobjektima - naglasio je uuvodnom izlaganju dipl. in^. TomislavStarcević, pomoćnik direktora»Hrvatskih šuma«. Kazao je da selogično nameće pitanje koji su torazlozi da sada upravljanje i gospodarenjenovoustrojenim parkovimaprirode ili nacionalnim parkovimapreuzimaju javne ustanove, ako jehrvatsko šumarstvo više od 2006 / Časopis Hrvatske šume

godina uspješno gospodarilo timprirodnim dobrima.U daljem izlaganju govorio je oobvezama koje proizlaze iz Programaprostornog uređenja RepublikeHrvatske, pretpostavkama za racionalnoostvarenje zaštite prirode,sadašnjem stanju u nacionalnimparkovima i parkovima prirode tepredložio koje mjere treba poduzeti.Bitna je pretpostavka, naglašavaStarčević, za ostvarenje racionalnezaštite, Prostorni plan utemeljenna prethodno izrađenim prirodoznanstvenimi ostalim pratećim studijama,koje vrlo precizno odre-Upravljanje i gospodarenje zaštićenimprirodnim objektima ~ »Hrvatskimšumama« - dipl. ing. Tomislav Starčevićđuju prostornu razdiobu svih funkcijazaštićenog objekta, respektirajunjegovu socijalnu funkciju, političkuocjenu i opredjeljenje, snaglašenom i jasnom mogućnošćuprovedbe u pogledu stručno kompetentnihkadrova i trajno osiguranihdostatnih izvora financijskihsredstava za njihovo dopustivokorištenje, mogućnost novoga zapošljavanjai razvoj pratećih djelatnosti,u pravilu izvan zaštićenogadijela prirode. Razlozi su lošegastanja u nacionalnim parkovima iparkovima prirode, smatra ing.Starčević, šutnja intelektualaca, sustavnoonemogućavanje dijaloga,izbjegavanje stručnoga sučeljavanjate proglašavanje nemoralnima i neprijateljimadržave svih onih kojidrukčije misle.Predlaže da se, među ostalim, onavedenim problemima provedeznanstveno-stručna, multidisciplinarnaotvorena rasprava, izvršenužne korekcije te osigura neizbježnousklađivanje zakona kojireguliraju odnose u ukupnom prostoruprirode i okoliša, a sve u skladus Programom prostornog uređenjaRepublike Hrvatske. Ocjenjuje,među ostalim, daje najracionalnijeupravljanje i gospodarenjezaštićenim objektima prirode do-Bez posebnih uprava i sa šumarima unacionalnim parkovima i parkovimaprirode - prof. dr. Branimir Prpićdijeliti odnosno vratiti »Hrvatskimšumama«, p.o. Zagreb.Nepopularnost šumaraPredsjednik Akademije šumarskihznanosti prof. dr. Branimir Prpićje tijekom svoga referata istaknuoda se može prihvatiti opći trendzaštite prirode u svijetu i Hrvatskoj,ali se šumari ne slažu sisključivanjem šumarskog poduzećai šumarske struke iz postupkazaštite. Zaštita prirode šumovitogkrajobraza, dodao je, nastavak jedosadašnjeg stoljetnoga gospodarenjasa šumama, uz neznatnupreinaku koja se odnosi na cilj gospodarenja.Napominje da sušumari trenutačno nepopularni ukrugovima zaštite okoliša, što jeposljedica stručnih šumarskobiološkihstavova tijekom raspravao termoelektranama Plomin 2, dravskimhidroelektranama, kanaluDunav-Sava i dr. Prpić smatra dajedino šumarska struka može osiguratinastavak zaštite prirode, jerje zato obrazovana. Predlaže dadogovore o upravljanju s parkovimaprirode, nacionalnim parkovimai ostalim zaštićenim šumovitimprostorima treba povjeriti šumarskimpoduzećima i struci, kao štoje to, primjerice, u Austriji. Sasigurnošću tvrdi kako će šumarstvoi dalje štititi prirodu svojih šuma iu smislu opće zaštite prirode skrbitio približno 2 milijuna hašumskih ekosustava u Hrvatskoj,ne zanemarivši pritom kompetencijuostalih struka. U zaštiti prirodešumovitih nacionalnih parkova iparkova prirode, mišljenja je dr.Prpić, nisu potrebne posebne uprave,jer ćemo prema postojećimzakonima o zaštiti prirode u Hrvatskojznati upravljati, a prilikomdonošenja planova postupaka sašumama spomenutih parkova koristitćemo naše kadrove, jedineznalce u uzgoju i zaštiti šuma.Neusklađenost zakonskihpropisaU svom prilogu raspravi o navedenojtemi mr. se. Petar Jurjević,rukovoditelj Službe za ekologiju»Hrvatskih šuma«, naglasio je dajenepobitna činjenica da mnogi nesporazumimeđu subjektima kojisu zaduženi za provođenje zaštiteprirode proizlaze i iz neusklađenostipojedinih zakonskih propisa,koji tu problematiku reguliraju.Ističe primjer neusklađenosti, amožda i krivoga tumačenja pa timei provedbe. Zakona o zaštiti prirodesa Zakonom o šumama. Posebicese to odnosi na članke 17 i 18Zakona o zaštiti prirode, kojima seregulira upravljanje zaštićenimČasopis Hrvatske šume / 1

objektima prirode. Sadašnja provedbaovih odredbi, napominje mr.Jurjević, značajno zadire u djelatnostgospodarenja šumama, koja jeregulirana člankom 8. Zakona ošumama i koja je u isključivoj nadležnostiPoduzeća za šume.Prethodnim člankom utvrđeno jeda gospodarenje šumama obuhvaćajednostavnu i proširenu biološkureprodukciju šuma, iskorištavanješuma i šumskih zemljišta, nasada isporednih šumskih proizvoda,vađenje pijeska, kamena i šljunkate transport šumskih proizvoda,korištenje općekorisnih funkcijašuma, izgradnju i korištenje šumskihprometnica i drugih objekatau svrhu gospodarenja šumama.- Člankom 18. Zakona o zaštitiprirode propisano je da javna ustanovaobavlja djelatnost zaštite,održavanja i provođenja zaštićenihdijelova prirode. Dio ovih zadatakautvrđuje se Pravilnikom o unutarnjemredu kojim se djelomično, asuprotno odredbama Zakona ošumama, ureduje i režim gospodarenjašumama - objasnio je mr.Jurjević. S obzirom na to daje, nastavioje, djelatnost zaštite šumasastavni dio jednostavne i proširenereprodukcije šuma, što je definiranou članku 8. Zakona o šumama,očito je da su odredbe članka 18.Zakona o zaštiti prirode i članaka 8.i 9. Zakona o šumama neusuglašeneili krivo interpretirane. Stogarukovoditelj Službe za ekologijusmatra kako je potrebno izmjenamaZakona o zaštiti prirode jasnijedefinirati pojmove »upravljanja«,što bi otklonilo mnoge nesporazumeu svezi s provođenjem zaštiteobjekata prirode, posebice parkovaprirode, u kojima su šuma išumsko zemljište jedan od elemenatazaštite.Slaba suradnja s DržavnomupravomTijekom rasprave dat je naglasakna slabu suradnju izmeđušumara i Državne uprave za zaštituprirode i okoliša. Rezultat toga jeda u Nacionalnim parkovima, kojiimaju svoja Upravna vijeća, imamali broj šumarskih predstavnika.Doministar Laginja je pojasnio daje Državna uprava samostalna Vladinaorganizacija, koja ne odgovarau svom radu Ministarstvu šumarstva.Suradnja s ovom organizacijom,dodao je doministar, nijesporna, ali nas ne sluša i neuvažava. Predsjednik HSD-a đr.Slavko Matić je istaknuo da prirodamora biti još zaštićenija, a suradnjatreba postojati. U nacionalnim parr.\

Hrvatska seljačka stranka održala tiskovnu konferenciju na temuOd'Hos mmantva i r^ci^tile okolišaUslijed neusklađenosti postojećih zakona -Zakona o šumama i Zakona o zaštiti prirode,već do sada su u našoj zemlji zaštićeneznačajne šumske površine, a ukoliko seprihvate novi zahtjevi državne uprave zazaštitu pnrode, uskoro bi u RepubliciHrvatskoj više od 30 posto šuma i šumskogzemljišta bilo pod zaštitom, što nijezabilježeno nigdje u svijetu - ističe dipl. ing.Zeljko Ledinski, dopredsjednik HSSUorganizaciji Hrvatske seljačkestranke održana je krajem studenog1999. g. u Zagrebutiskovna konferencija na kojoj su sudjelovalidipl. ing. Zeljko Ledinskipotpredsjednik HSS, dipl. ing. DarkoVuletič, član stručnog vijeća HSS,Marijana Petir ravnateljica za zaštituokoliša i Toni Vidan, predsjednik Zeleneakcije.Šumarstvo kao znanost iznačajna grana gospodarstva, u posljednjevrijeme suočava se sa problemimakoje ne može sama riješiti,već treba pomoć sa strane. Svjedocismo da kao struka nismo priznati,šumarstvo se sve više spominje unegativnom kontekstu, što stvaravrlo lošu sliku o grani gospodarstvaČasopis Hrvatske šume / 9

koja zapošljava 10000 ljudi, koji nisuzaslužili takvo etiketiranje, jer onikao i generacije šumara prije njihimaju značajan doprinos u očuvanjui brizi za hrvatske šume koje se 95posto prirodno pomlađuju i imajusve atribute šume 21. stoljeća, istaknuoje u svom uvodnom izlaganjuing. Ledinski na temu Odnosšumarstva i zaštite okoliša.U hrvatskim je šumama osiguranopotrajno gospodarenje, očuvanjebiološke raznolikosti i geofonda svihvrsta, stoga je ova Stranka spremnapružiti svoju ruku pomoći urješavanju onih problema u šumarstvuza koje drugi nisu zainteresirani.Zbog dosadašnje šumarske šutnjeneki od problema ostali suneriješeni ili nisu dovoljno poznatisvekolikoj javnosti.Jedan od problema, ali u posljednjevrijeme i vrlo aktualan je pitanjeodnosa između Državne upraveza zaštitu okoliša i prirode i Javnogpoduzeća »Hrvatske šume« p.o.Zagreb. Zbog neusklađenosti Zakonao šumama i Zakona o zaštiti prirode,bez znanstveno stručnog i bezpravnog osnova proglašavaju sezaštićeni objekti prirode nauštrb hrvatskihšuma i razvoja gospodarstvau pojedinim regijama, ističe ing. Vuletić.Do sada prema Zakonu ošumama zaštićeno je 97.036 ha stoje3,9 posto od ukupne površine šumai šumskih zemljišta u RH ili 1,7 postoukupne kopnene površine RH, aprema Zakonu o zaštiti prirodezaštićeno je 531.587 ha što je 21,4posto od ukupne površine šuma išumskih zemljišta ili 9,4 posto odukupne kopnene površine u RepubliciHrvatskoj. Ako bi se prihvatioprijedlog Državne uprave za zaštituokoliša i prirode površine podzaštitom povećale bi se za 757.353ha, a što znači da će trećina šuma uHrvatskoj biti isključena iz dosadašnjeggospodarenja. Proširenjempovršina nacionalnih parkova (Plitvice,Risnjak i proglašenjem NPSjeverni Velebit) isključena je iz gospodarenjapovršina od 20.000 hašume sa drvnom zalihom većom3.570.000 m^ i redovnom godišnjomdrvnom masom za sječu od 50.389m3.HSS traži osnivanjeMinistarstva za okolišKod proglašavanja pojedinihobjekata zaštićenima, šumare se nekonzultira, zaboravljajući pri tomekako šumari samo ne sijeku šume,već značajni dio sredstava ulažu i unjenu obnovu. Ljude treba educiratida shvate, što je to šumarstvo. Prijedvadesetak godina i u zemljama ZapadneEurope zaštićivalo se sve isvašta, a što je u konačnici rezultiralovelikim promjenama u ekosustavima.Hrvatska seljačka stranka nijeprotiv zaštite prirode, ali je protivdeklarativnog proglašavanja objekatazaštićenima, a isto tako protivnestručnosti, jer smatramo da dioljudi koji obnašaju funkciju upraviteljanaših nacionalnih parkova nisuni stručno obučeni da vode te poslove.Državna uprava za zaštituokoliša ide i tako daleko da »Hrvatskimšumama« p. o. Zagreb branisječu, a sama je provodi premda10 / Časopis Hrvatske šume

Zakon o zaštiti prirode 30/94. članak ne odnosi dobro prema prirodi.4, četiri kaže: »Nacionalni park je prostrano,pretežno neizmijenjeno područje okoliša preklapaju se, pa treba do­Zakon o šumama i Zakon o zaštitiiznimnih i višestrukih prirodnih vrijednijetii novu zakonsku regulativu ponosti gdje je izričito zabranjena uporabaprirodnih dobara«. Ing. Ledinski smatrada do ovakvih problema dolaziprije svega zbog neusklađenostipostojećih važećih Zakona, te Pravilnikao unutarnjem redu koji su usuprotnosti i sa samim zakonimakoji reguliraju navedenu problematiku.Smatra kako je jedno odrješenja i formiranje Ministarstva zazaštitu prirode i okoliša. Prijedlog jeod strane HSS da se u razrješenjeovih problema uključi što veći brojstručnjaka, osobito u svezidonošenja prijedloga o zaštiti prirode,a prije svega pri oblikovanju planovagospodarenja zaštićenim prostorimai njihovom provođenju.O zaštiti okolišaMirjana Petir smatra da je odnosspram zaštite okoliša nepovoljan, jerse Državna uprava za zaštitu prirodei okoliša, ali i dio šumarske struketom pitanju. Hrvatska je jedina zemljau Europi koja nema svoga Ministarstvaza zaštitu okoliša.Toni Vidan iz Zelene akcije smatradaje problem zaštite okoliša nedostatakpolitičke volje. HSS je odsvih stranaka najaktivniji po pitanjuzaštite okoliša, a sve smjernice izpredloženog programa za zaštituokoliša nastojat će provoditi u djelo.U Hrvatskoj treba uspostaviti institucionalnidijalog kako provoditizaštitu okoliša, a odredbe većine dosada donijetih zakona ne provodi sedosljedno u praksi. Upravljanje prirodnimresursima unutar zaštićenihpodručja je loše, a i struka ima premaliutjecaj na to kako se gospodariprirodnim resursima. Treba stvoritijako Ministarstvo koje će se brinutio zaštiti okoliša, a neće biti za državupreveliki trošak. Hrvatska od zaštiteokoliša može napraviti i profitnugranu privređivanja.Glavni prioriteti zaštite okolišaHSS-a vidljivi iz Programa suslijedeći: osiguranje institucionalnihpretpostavki za učinkovitu zaštituokoliša, ubrzani razvoj ekološkepoljoprivrede kao najbolji način plasmanahrvatskih proizvoda na europskotržište, bitno donošenje strategijezaštite kojom bi se odredili jasniprioriteti i osiguralo primjerenovrednovanje okoliša kao dijelarazvojne politike, jačanje međunarodnesuradnje i uloge javnosti uzaštiti okoliša.I na kraju tiskovne konferencijedipl. ing. Željko Ledinski izvijestioje nazočne o problemima minskekontaminiranosti u našoj zemlji.Problem mina nije samo problemnemogućnosti gospodarenja šumomi šumskim zemljištem na određenimpovršinama već je to i pitanje sigurnostiza ljude, a i pitanje ekologije naodređenom području. Kako je ovaproblematika dosta složena i interesantnao njoj drugomviše. .^^prigodomTekst i snimci: Vesna PlešeČasopis Hrvatske šume / 11

ŠUMARSTVO IZMEĐU BILOGORE I MOSLAVAČKE GOREŠumarija Veliki GrđevacJ.ovrakov vlak vise ne PO.~'isiiijco siid ometa - snmarc7S.J .OU ljeto 1954. godine od dijelova šumarija^GrubišnoPolje, Virovitica i Nova Raca, nastala je ŠumarijaVeliki GrđevacOve godine šumarija Veliki Grđevac(Uprava šuma Bjelovar) obilježava 45godina postojanja. U ljeto 1954. nakonjoš jedne reorganizacije šumarstva i ukidanjagospodarstava kao ustanova sa samostalnim financiranjemosnivaju se šumarije sa samostalnimfinanciranjem koje upravljaju šumama išumskim zemljištem. Od dijela šumarijaGrubišno Polje, Virovitica i Nova Raca, kasnijei Trnovitičkog Popovca, osnovana je šumarija V.Grđevac koja danas gospodari sa 7.557 ha šumai šumskog zemljišta od Bilogore na sjeveru, nizinomuz rijeku Česmu prema Moslavačkojgori prema jugu.Od četiri gospodarske jedinice najveća inajvažnija je Grđevačka Bilogora s preko 5.600ha, ostale, Dugački gaj-Jasenova-Drljež, Trupinski-Pašijanskigaj i Krnjača-Gradina-Sječaznatno su manje. Ukupni godišnji prirast iznosi60.000 kubika od čega se sječe 40.700 kubika ili68 posto (u glavnom prihodu 23.500 kubika).Već ove brojke govore da se radi o šumariji čijeje ukupno poslovanje i te kako važno za cijeluupravu.- Etat grdevačke šumarije uvijek se kretaooko 40-ak tisuća kubika, toliki je i sada. SamoZgrada šumarije u V. GrđevcuUpravitelj Antun Pehaček,dipl. inž.1991. godine i početkom 1992. godine kada jedio površine bio okupiran i nedostupan, sjeklose manje, reći će upravitelj šumarije dipl. ing.Antun Pehaček. Mi ćemo plan i ove godineizvršiti, upravo smo krenuli s glavnimprihodom koji sječemo u vlastitoj režiji.Počeli bi možda i ranije no dio sjekačabio je dva mjeseca na ispomoći u šumarijiPakrac. Takav je dogovor »gore«, idese pomagati tamo gdje je najpotrebnije.Sa 68 zaposlenih i strukturom kakvuimamo, u V. Grđevcu sami ne stižuposjeći cjelokupni etat. Ogrjev se dajepoduzetnicima i u samoizradu što je većuobičajena praksa. Kad bi svi proizvodniradnici, a službeno ih je 41, stalno radilina sječi, mi bi sami izvršavali etat,pojašnjava Pehaček. Jer nekako se uzimada radnik godišnje prosječno posječeoko 1000 kubika. No 11 radnika stalnoje na uzgoju, četiri su stalno na bolovanjui to je razlogom što se ogrjev dajeu samoizradu.Priča o mehanizaciji i na grdevačkojje šumariji priča o propuštenim prilikamada se staro zamijeni novim. No uzadnjih nekoliko godina, takva je bila ^^Jdirektiva odozgo, nije se investiralo u ijljosnovna sredstva. Sada se strojevi, osimjednog novog LKT-a kvare, stoje ponekoliko dana dok se ne poprave što se,naravno, odražava na konačne učinke.Kad bi sve što ima ova šumarija, a to suLKT traktori, tri domaća Ecotraca, jedantorpedo i dizalica, bili kroz cijelu godinu ispravni,izvukli bi cijeli etat. Ovako, tehniku ivišemetricu naprave sami, ostalo ostali.Nije to jedina poteškoća s kojom se u V.Grđevcu bakću. Prijevoz radnika na radilištamožda je najveći problem šumarije, i pitanje jedana kad će posao stati. Samo dva kombija moguproći minimalne tehničke uvjete »ako je radnikkoji ih gleda dobre volje«, ostali su praktično većotpisani - ali voze jer nema drugih. To su stariTAM-ovi nabavljeni još tamo 1980-85. godine!Najteže je za vrijeme sezonskih radova, od svibnjado kolovoza, kada treba prevoziti i brojneradnike što rade na uzgojnim poslovima po ugovoru.Šumarija nema dovoljno ni osobnih automobila,a ovo što ima spada u kategoriju »staraca«.Ako se stanje uskoro ne popravi i iz najavljenogprograma investicija nešto od opreme nestigne do nas, kažu u šumariji, pitanje je kakoćemo dalje.U svojevrsnoj suprotnosti s općim stanjemmehanizacije je otvorenost šumarije koja jezadovoljavajuća. Preko 13 km/1000 haje dosta, as 15,5 km čemu se teži, u šumariji bi bih potpunozadovoljni.Značajan subjektšumarija dakako neće propasti, po površini iobimu ukupnih poslova ona je značajna za cijelu12 / Časopis Hrvatske šume

Lužnjakova sastojina prirodno obnovljena starai 8 godinabjelovarsku upravu. No i više od toga, ona je većdesetljećima prepoznatljivo mjesto u V.Grđevcu, značajan privredni subjekt u ovom niselu ni gradu na magistralnoj prometnici odBjelovara prema Daruvaru. Mali pogled u povijestšumarstva ovog kraja kazuje da je uvrijeme kada je šumarija osnovana, u V.Grđevcu već postojalo poduzeće-radilište zaiskorištavanje šuma Česma, a šumarija se tada,1954. godine bavila uzgojem i zaštitom šuma,čišćenjem, proredom, smolarenjem, a odiskorištavanja je imala sanitarnu sječu. Sadašnjazgrada šumarije, u malom parku uz samu glavnuprometnicu, sagrađena je još 1957. godine, advije godine kasnije i Sindikalni dom, velikozdanje u sadašnjem dvorištu šumarije koje je godinamabilo centar kulturnih zbivanja u V.Grđevcu (kino sala, kazališne i različite drugepredstave, veselice i nekad nadaleko poznatešumarske zabave). Zgrada je danas na izmakusnaga, oronula, s vanjske strane malter već opao,tek podsjetnik da je nekad živjela punimživotom. U dvorištu su i nedovršena novazdanja, započeta prije posljednjeg rata,predviđena za središnju kuhinju u kojoj bi sepripremao topli obrok za dvije su.sjedne šumarije,V. Grdevac i Grubišno Polje. Sada je to privremeno,a možda i trajno skladište svega isvačega. Sam Veliki Grdevac sa svojih 1.500žitelja dovoljno je velik da ima svu potrebnuinfrastrukturu i dovoljno mali da se, zbog blizinei vječitog rivalstva s većim GrubišnimPoljem, ne makne dalje od mjesta ugodnog zaživljenje i u novoj upravnoj podjeli, središtaopćine s nekih 2.500 stanovnika. A bivši upraviteljšumarije, sada penzioner, Dalmatinac sPaga, ing. Ante Škunca prihvatio se u jednommandatu politike i postade i prvim načelnikomnove općine! (Da općina i šumarija otad dobrosurađuju pokazuje i sljedeći primjer: trebalonešto u šumariji fotokopirati a kopirni aparatpokvaren pa upravitelj pomisli problem riješitiu općini. Ne može, veli tajnica, njihov aparat jeveć duže vrijeme pokvaren pa kopiraju kodnas!). A Grubišno Polje, nekad općina kojoj jeslužbeno gravitirao i V. Grdevac, sada je grad, iVelikogrđevčanima i dalje ostaje oduvijek prisutnadvojba hoće li za neke veće poslove u(dalji) Bjelovar ili Grubišno Polje. Tu je i nekolikoprivrednih objekata. Tvornica limene ambalažeGordova, stoje i staro ime V. Grđevca, s40-ak zaposlenih, par manjih firmi drvne galanterije,medicinska i zubna ambulanta, banka,apoteka, pošta, benzinska pumpa. Više je iuslužnih subjekata, trgovine, poznata mesnicaStankić, šest kafića, jedan u neposrednoj blizinišumarije, popularni »institut«, ali, nažalost, kažudomaćini, u ZAP se mora u - G. Polje! U V.Grđevcu je rođen i učiteljevao je i hrvatskiknjiževnik Mato Lovrak, njegov »Vlak u snijegu«stvarno je povremeno zastajao u velikimsnježnim nanosima negdje između V. Grđevca iBjelovara gdje su Grđevčani pohađali srednješkole. Sada se ondje održavaju »Lovrakovi danikulture«. Izvan granica Hrvatske pa i bivšedržave, V. Grđcvac je postao poznat kad je ondjenekoliko zaljubljenika u istočnjačku igruGO, kao šah kombinatornu igru na ploči, 1964.osnovalo GO klub koji je ubrzo postao poznat iu Europi, a njegovi članovi osvajali odličja naeuropskim prvenstvima.U tom okruženju šumarija značajno pridonosiukupnom razvoju i prosperitetu mjesta.Bogatstvo šumama ovog kraja ne mjeri se samokvantitativno nego i kvalitativno - čak 39 postoje hrasta, kitnjaka i lužnjaka, 26 posto bukve, 27posto graba. Uzgoju se poklanja primjerenapažnja.Biti u vrhu- Planovi prate izvršenja, no neki radovimoraju se višekratno ponavljati kako bi uspjeli,pa smo često puta ograničeni i radnom snagomi sredstvima. Prema propisu osnova šumarijagodišnje radi pripremu staništa na 29 ha,pošumljavanje na 2 ha, popunjavanje na 16 ha,njegu podmlatka i mladika na 133 ha, iznosineke pokazatelje ing. Dušan Radosavac, jedanod četiri revirnika vclikogrđevačke šumarije. Revirnicisu još inženjeri Damir Benić, Biljana Kiš iTomislav Ulrich.Rani i neočekivani snijeg malo je zabrinuoovdašnje šumare. Ometa uzgojne radove,pošumljavanje i popunjavanje, a otežava i sječu.Da je zemlja smrznuta još bi bilo i dobro zaizvlačenje, ovako, ako otopli i snijeg se pretvoriu kaljužu, bit će i te kako teško.Kroz sve godine postojanja još nešto je posebnobilo vezano za ovu šumariju - natjecanjašumskih radnika kojima se ovdje davala velikapozornost. No ne samo natjecanju sjekača, gdjesu Grđevčani imali lijepih uspjeha (Vinković,Ačić, Benić i ostali često su bili među najboljimakao i šumarija momčadski, za što je zaslužan isadašnji umirovljenik i voditelj momčadi in^.Nikola Kovačević), nego i proizvodno radnim natjecanjimana kojima je šumarija V. Grdevac udva navrata bila najbolja u Hrvatskoj, a 1985.godine zastupala je Hrvatsku u bivšoj državi. Ušumariji i danas natjecanjima radnika poklanjajuprimjerenu pozornost što pokazuje i drugomjesto na ovogodišnjem natjecanju sjekačaUprave šuma Bjelovar. J ^/liroslav MrkobradLužnjakova sastojina u fazi oplodne sječeČasopis Hrvatske šume / 13

IZ MOGA KUTAIng. Zvonko Rožić, upravitelj Uprave šuma SisakM ioj1irop vorccauio vroi znvosicijiii.4 . Ie' wijjw j i d ? i c iji kpi' i los i 1.Nprvi zadatak je da zajedno sasuradnicima pokušam ovu poslovnugodinu konačno nezavršiti s gubitkom, da Uprava šuma Sisakostvari bar pozitivnu nulu, a sljedeće dabude bar malo »iznad crte«. A to je većmnogo obzirom na činjenicu da je zbograzličitih okolnosti uvjetovanih uglavnomratnim stanjem i okupacijom dijelapodručja ova uprava sve ove godine teškoposlovala. Pa prije sedam, osam mjesecikada sam preuzeo dužnost, imali smo gubitak,pojašnjava stanje u sisačkoj upravinjen upravitelj dipl. ing. Zvonko Rožić.Prije preuzimanja novog posla vodio ješumariju u Lekeniku, dvadesetak jc godinau šumarstvu, dovoljno da kvalificiranomože locirati probleme, ali i rješavati ih.A u sisačkoj upravi doista se tijekomrata radilo u otežanim uvjetima, većinašumarija bila jc jedno vrijeme okupirana,neke potpuno, neke djelomično.Gospodareći s 87.000 ha mješovitih šuma,od čega 35 posto hrasta, 30 posto bukve, 10posto jasena i kestena s drvnom zalihomod 170 milijuna kubika, ova je uprava prijcrata sjekla 330.000 kubika i zapošljavala 950radnika.- Sadašnji ctat iznosi 160.000 kubika izapravo je nedostatan za pozitivno poslovanje.Troškovi nadmašuju prihode i tekpovećanjem obima sječe za nekih 50-aktisuća kubika oblovine stvorili bi uvjete zapozitivno poslovanje, veli Rožić. No ovdjeje bitno pitanje broja zaposlenih. Nas jesada oko 300, dakle tri puta manje negoranije, i ako počnemo povećavati broj zaposlenih,opet ćemo u minus. Moramo spostojećom radnom snagom i angažiranjemostalih sudionika u proizvodnomprocesu u šumarstvu, seljaka u samoizradi,poduzetnika, sezonaca, realiziratipostavljeni plan uz isti broj zaposlenih.Radna snaga bitan je faktor, posebicestručnjaci. Imamo dosta mladih šumara pošumarijama koji su predani poslu i na dobromsmo putu da pitanje stručne radnesnage rjcšimo do kraja. Zaposlili smo nedavnoi 30-ak novih sjekača, ukupno ih je100, pa smo time riješili i problem sječe.Glavni prihod izvršavamo potpuno u vlastitojrežiji, nismo o nikom ovisni i to jeIng. Zvonko Rožićdobro, misli Rožić. Ogrjev se rješava uglavnomna dva načina, prodajom na panju,seljacima koji ga sami izrađuju i pravešumski red, te angažiranjem poduzetnika. Iovdje grab i bukva »idu«, kesten je našaokupca u Sevnici (za tanin) dok hrastovogrjev neće nitko. Od domaće drvne industrijerade tek dvije, DIP Majur i»Požgajac« a nešto se pokušava s DlP-omDvor i Elgradom.Zanimljivo je to s radnom snagom.Ranijih godina na mnogobrojne natječajeza ne baš osobito atraktivni posao sjekačajavilo bi se nekoliko ljudi koji bi nakon pardana provedenih s motorkom odustajali.Sada se za 30 radnih mjesta javilo preko100 kandidata! Očito je i kriza učinilasvoje, nema posla a plaća u šumarstvu jošuvijek »stiže«.Drugi važan čimbenik u ukupnomprogramu podizanja sisačke uprave na višurazinu je povećanje mchaniziranosti. Bezmehanizacije u šumarstvu se ne može, znato Rožić, i to bez kvalitetnih strojeva, pasisačka uprava osniva radnu jedinicumehanizacije koja će biti locirana u Glini.Tamo naime postoje sada prazne hale i radionica.Iduće godine startalo bi se bar sčetiri skidera što bi ovoj upravi omogućiloda 50 posto etata sama izvlači. A to opetznači smanjenje izdataka za vanjsku uslugu,na kirijaše. No za mehanizaciju supotrebne prometnice, a ovih svih ratnihgodina nije izgrađen ni jedan kilometarnove ceste. A i stare su slabo održavane.Tek ove godine napravljeno je 3 km novešumske prometnice što će tek malopoboljšati ukupnu otvorenost uprave.- Ono što ne ovisi o nama i gdje smonemoćni jest minirani teren, i to je jedanod velikih problema ove uprave,kategoričan je upravitelj. Nije rekaonerijcšivih problema, no prema onomekako stvari stoje, koliko košta razminiranjeterena, čini se da u neke šumske predjelešumari još dugo neće stupiti. Iza Domovinskograta, a ne treba zaboraviti daje ovobilo granično područje, ostalo je miniranooko 9000 ha šuma, uz Kupu prema Glini,pa Kotor šuma prema Petrinji. Ako se znada firme koje se bave razminiranjem zajedan metar površine traže 14 kuna, ondajc jasno da Uprava a ni bilo tko drugi tihnovaca nema. Dodatni problem koji jeopet uz dodatne troškove nekako rješen jeprisustvo gelera u trupcima. Kad ih motorka,ili pila na pilani otkrije, već je kasnojer šteta jc već učinjena. Kupili smo dvadetektora za otkrivanje gelera u deblu, padvojica zaposlenih kontroliraju svako stablonajprije u šumi a onda i na stovarištu,veli Rožić.Ono što mora riješiti struka a što sveznačajnije negativno utječe na ukupne financijskerezultate sisačke uprave jestsušenje lužnjaka i kestena. Nije to dakakoproblem samo sisačkih šumara, sušenjelužnjaka posvemašnja je pojava.- Ovogodišnji plan mi smo izvršili, ito je najvažnije, ostaje tek da obavimo sadnju600 tisuća sadnica hrasta i jasena uproširenoj reprodukciji. Vodimo i te kakoračuna kako tko radi, nastojimo da seuštedi gdje god je to moguće. Stimulacijapo upravama za izvršavanje plana stoje ovegodine uvedena svakako je dobra, no mislimda će još bolje efekte polučiti stimulacijarada po šumarijama, koja bi se trebalauvesti od sljedeće godine. Svatko će tadaimati poticaj da radi bolje i to će se, mislimodraziti i na izvršavanje planova, (m)14 / Časopis Hrvatske šume

-Mi..AZMISLJANJA ŠUMARSKIH STRUČNJAKArvsivhc visu zavrvhaOva šumska prometnica omogućuje normalan rad na njezi borove sastojineSNIMIO: ZVONIMIR MATIĆVŠumski požari se javljaju na svim geografskimširinama i pod različitim klimatskimuvjetima, u zemljama s visoko i slaborazvijenom kulturom, s visokim i niskim standardomu krajevima gusto i rijetko naseljenimstanovništvom. U Republici Hrvatskoj su šumskipožari najčešći u njenim južnim dijelovima - Dalmacija.Na tom području su i najveće opožarenepovršine s velikom izravnom i neizravnomštetom.Za nastanak šumskog požara potrebito je da seistovremeno nadu tri osnovna elementa: gorivimaterijal, kisik i upaljiva iskra. U svakoj šumi stalnoje prisutan gorivi materijal u većim ili manjimkoličinama. Gorivu masu tvori ukupni biljni pokrovod travnih vrsta pa do stabala odnosno visokešume, te biljnih dijelova - otpale grančice i lišće,kao i drugi ostaci biljnog i životinjskog svijeta.Vatra može nastati samo uz prisustvo kisika, a ovisnoo strukturi sastojine koncentracija kisika jeveća ili manja. Tako u vrlo gustoj šumi koncentracijakisika je vrlo mala, dok u prorjedenim sastojinamacirkulacija zraka je veća i veće prisustvo kisika,koji podpomaže proces izgaranja.Šumski požari su činjenica s kojom se moraračunati, ali isto tako treba poduzimati sve potrebitemjere da se broj požara smanji, a šteta svedena minimum.Jedna od mjera koja se često spominje je izradašumskih prosjeka. Mnogi te prosjeke uzimajukao jedno od mjerila rada na zaštiti šuma odpožara, pa se kritički odnose i daju lošu ocjenupreventivi od požara, ako nisu održavane i rađenenove šumske prosjeke. Drugi su vrlo kritični natakve zahvate u prostoru - šumi i negirajuučinkovitost šumskih prosjeka kao zapreka širenjašumskih požara. Svaka osnovana i dobronamjernakritika koja se temelji na znanstvenim ili iskustvenimspoznajama pomaže rješavanju i otklanjanjuučinjenih propusta u prethodnim radnjama. Protupožarneprosjeke rađene su u mediteranskomvegetacijskom području s izrazito velikom produkcijombiomase, gdje vegetacijski period trajeskoro cijelu godinu, s izuzetkom ljetnog sušnog ivrućeg razdoblja koje prouzroči sušenje jednogdijela (travnih vrsta) biomase, i pogoduje za nastanaki širenje šumskog požara. Prosjeke su rađeneuglavnom okomito na slojnice koje su vrlo čestostrme i teško prohodne. Nikad nisu bile, zbog većspomenutih razloga, bez gorive mase. Dakle, nisumogle biti fizička zapreka za širenje požara, aizdvajana su velika sredstva za izradu i održavanjetih prosjeka. U većini slučajeva nisu se mogle koristitiza postavljanje obrambene vatrogasne crte,jer su bile neprikladne i nepristupačne za rasporedvatrogasaca i vatrogasne opreme. Neupućenimanije bilo jasno kako je vatra mogla preći prosjeku ibili su skloni kritizirati organizaciju gašenja požarai šumarsku struku. Bilo je rasprava o širini prosjeke,o načinu izrade i održavanju odnosno uklanjanjubiomase s prosjeke. Sve je to za sobompovlačilo velike troškove bez efekta, a značajnepovršine bi ostajale ogoljene bez šumske vegetacije,pa čak izložene erozijama svih oblika.»Hrvatske šume«, odnosno njeni stručnjaci uDirekciji i upravama šuma do šumarija prvi suprepoznali da navedene radnje nemaju nikakvekoristi, a posebno ako su to izrazito strme i teškoprohodne prosjeke. Upravo su stručnjaci »Hrvatskihšuma« prepoznali, da šumske pa i zapuštenepoljoprivredne površine treba »primaknuti«čovjeku - radnicima šumarske struke i poljoprivrednicima,pa i drugim korisnicima tih dobara.Ocijenili su da se šuma može intenzivno njegovatii štititi (pa i od požara) te iskorišćivati, ako je došume i kroz šumu izrađen šumski put. Isto tako jejako dobro uočeno da su nekadašnje poljoprivrednepovršine (maslinici, vinogradi i dr.) postalenepristupačne i zapuštene, (nema više tovarne stokekonja, mazgi i magaraca) pa i do takvihpovršina treba izraditi puteve za vozila i radnestrojeve, kako bi se mogle obnoviti i obraditipoljoprivredne površine na krškim područjima.Stoga su i »Hrvatske šume« prišle novim metodamai investicijama pa su već sada izradile prekotisuću kilometara šumskih prometnica i uložileogromna financijska sredstva (nije mi cilj analiza)kako bi se na području Dalmacije stvorili uvjeti zanormalno gospodarenje šumskim površinama.Bilo je i sporova s pojedinim poljoprivrednicimajer je nadjačala uska logika »put je došao do mojihmaslina za drugo me nije briga«. Na rješavanjutakvih sporova lokalna uprava nije bila efikasna štoje »Hrvatskim šumama« znatno otežavaloizvršavanje projektnih zadataka, pa za sve navedeneprojekte traže »čiste« odnose na razini lokalneuprave u rješavanju imovinskih odnosa na trasibudućeg puta.Sve mjere koje se propisuju ili nalažu »Hrvatskimšumama« glede zaštite šuma od požara, a:a vv2:aT P. LDo sada smo u priobalnompodručju izgradili više odtisuću kilometara šumskihprometnica i uložili ogromnafinancijska sredstva, kako biu Dalmaciji stvorili uvjete zanormalno gospodarenješumskim površinamanisu utemeljene na biološko-šumarskoj znanostizasigurno neće poboljšati zaštitu šuma od požara.Primjeri su »brijanje« prizemne etaže u borovimsastojinama uz javne prometnice ili pravljenje koridoraodnosno »tampon zona« između državnihšuma i privatnih posjeda i dr.Takve mjere glede zaštite šuma od požara nemajupa skoro nikakvu funkciju. No, mjere njege,odnosno čišćenja šuma, kao jedna od radnji nanjezi šuma ima izrazito veliku korist. Prije svega tosu uzgojne mjere, kojima je cilj podupiranje prirodnihprocesa i u borovim sastojinama potpomagatisukcesiju autohtonih listača.Čišćenje i podkresivanje donjih grana uz pometniceda, ali po načelima šumarske znanosti.Tada će biti obavljena uzgojna mjera, jer će se nataj način pomagati staroj sastojini, stvarati uvjeti zasukcesiju, estetski odnosno vizualno poboljšatišumu, a kod eventualnog šumskog požara prigašenju olakšati gašenje, jer je smanjena gorivamasa i lakša prohodnost.Stoga je nužno podržati stručni i sistematskirad »Hrvatskih šuma« na izradi »kapilarnog sustava«prometnica na šumsko-krškom području priobaljai otoka. Istina to su velika financijska ulaganja,ali te prometnice ili kako ih nazivajušumske prosjeke s elementima puta, život znače.Znači da se šuma može lakše njegovati, da semogu lakše obrađivati maslinici, vinogradi i drugepoljoprivredne površine. Na taj način se stvarajuprotupožarne barijere, kad je šuma odnjegovana, apoljoprivredno zemljište obrađeno. I poslije sveganavedenoga te prometnice mogu poslužiti za pristupljudstva i vatrogasne opreme za gašenje eventualnihšumskih požara, kao i za sve ostale posloveu šumarstvu.U gospodarskim šumama mreže prometnicasu od posebnog značenja u iskorišćavanju drvnihsortimenata, odnosno skraćuje duljinu privlačenjai olakšava transport, te smanjuju se ukupnitroškovi u procesu proizvodnje. Prometnice ušumama na kršu pored izravne gospodarske koristiimaju posebnu funkciju u zaštiti šuma od požara ikorištenje općekorisnih funkcija tih šuma.Sadašnje opsežne aktivnosti »Hrvatskih šuma« naizradi šumskih prometnica u priobalju i na otocima,te zavidni planovi za slijedeći periodobećavaju uspješno cijelokiipno gospodarenješumama na tim područjima.^ Ivan Tolić, dipl. ing. šum.'^r Uprava šuma SplitČasopis Hrvatske šume / 15

:CM' ifa! _%-INove C TCmiOlOQi1C. TI VAvrncrciiamni sni^tnNaputak za korištenje detektora zadeterminiranje karaktera i ponašanja našihkupaca u idućem stoljećuUželji da Vam olakšamo teške trenutke u vječnoj iiskonskoj borbi na tržištu, predstavljamo Vamspecijalni de-tektor koji će Vam omogućiti brzoodređivanje karaktera kupca. Napravljen je od posebnesmjese koja reagira na saldo i porezni broj: pomicanjempo listi dužnika, osjetljivi senzori prodiru u strukturusalda i dušu kupca određujući njegove karakteristike.Program za selekciju automatski kupca smješta u jednuod tipičnih kategorija i uključuje svjetlosni signal naikoni. Boja osvjetljenja ovisi o duši kupca: na primjerdok mačka svijetli nedužnom bijelom svjetlošću, majmunće podsjećati na policijsku rotirku nakon pljačkebanke. Kod opasnijih kategorija uključuje se i zvuk kojipodsjeća na živčano cviljenje mobitela. Dakle...MedoStovarište mu je prepuno svih mogućih vrsta drveća: ubrlogu se može naći i pokoji eukaUptus i sekvoja, aU on misU damu još nešto fah. Na Vaše pitanje kad će to platiti, odgovaranejasnim brundanjem. Pokušajte ga uvrebati da uplati predujamprije nego ga uhvati zimski san, a do slijedeće sezone radite natome da ga prebacite u neku jasniju kategoriju.MačkaMiran i staložen kupac koji uredno plaća svoje račune, a uekstremnim fazama čak i kamate. Vjeruje Vam svim svojimdužnim srcem; toliko da širom otvorenih očiju i novčanika gutavašu bajku da je ove godine u trendu da Fl ima rupe odcrvotočine.PasDjelomično je prozreo vaše namjere da mu lanjske sušceuvalite kao F2 kojem se još zeleni lišće. Još uvijek samo laje;oprostite li mu zadnji obračun kamata (ionako vam to nitkonormalan ne plaća) uz malo sreće možda ga vratite uprethodnu kategoriju.KostOvog ste jadnika već oglodali, ali to Vas ne trebazabrinjavati: ništa mu niste dali, jer onu zbirku gljiva i lišaja sapomoćnog stovarišta stvarno ne možete nazvati robom. Riješiliste se truleži, a još ste napravili djelo milosrđa i pomoći drugomza koje će Vam rajska vrata biti širom otvorena.MajmunLukav i promoćuran, a njegovo licemjerno klimanjeglavom kad ga uvjeravate da gljive uvijek rastu nanajkvalitetnijim pilanskim trupcima samo je uvod u njegovedaljnje podlosti. Dozvolit će da steknete dojam da Vam vjeruje,a onda će od Vas napraviti majmuna jer će sva njegovadugovanja završiti na kontu »Sumnjiva i sporna potraživanja«.LavVrlo opasan i promoćuran, pravi kralj tržišta! Zdravnovčanik omogućuje mu drsko ponašanje, širenjedezinformacija i unošenje nemira u ostale kategorije kupaca.Unatoč činjenici da Vam pomalo ide na živce jer Vas prije svakeplaće bole koljena, ipak Vam na kraju doznači taj predujam.Ukratko: dobro pazite da ga ne izgubite!BananaKratko i jasno: gulite ga dok još možete, a to neće biti dugo.Krepana ribaNapustite ga čim prije jer je kod njega sve krepalo ne samožiro račun, već i firma i poslovanje. Za njega pojam ) licitacija«može označavati samo licitiranje nje gove imovine.Važno!!!!!!Uređaj je vrlo osjetljiv: ne ostavljajte ga u blizini vode, vatrei mobitela. Kako je riječ o potpuno novoj tehnologiji koja jošnije viđena na našem tržištu, podrazumjevaju se i određenesigurnosne mjer jer vrag i konkurencija nikad ne spavaju.Strogo vodite računa o namjenskom korišćenju! (Marija) .^^NOVI KNJIGOVODSJVKucnuo je sudbonosnitrenutak... . ali čemu nedoumica? Ako računalo ima miša zbogom hrpetine papira!!!! Program je odlično ocijenjen..20 / Časopis Hrvatske šume

Namamljeni smo u autobus Uprave šumarashodovan pred 15 godina vrlo prozirnimtrikom: prvih par kilometara vrtilase koračnica »Vozimo se 100 na sat«. Već prviuspon pokazao je da je u pjesmi jedna nulapreviše. Bilo je predviđeno da u Rovinju budemou 19.00, a ponudu domaćina da naspričekaju odmah iza Učke smo ljubazno odbili,jer mi se u Istri snalazimo kao doma.Sad mi je tek jasno zašto se Istra hoćeodcijepiti: Zato što je puno veća od ostatkaLijepe naše. Od Učke do Rovinja smo se voziliduže nego od Bjelovara do Učke. Nigdje auta,ljudi, ni znakova života. Autobusom su kružilestrašne priče: da smo ponovno pred Rijekom,daje to sve prevara, jer se ustvari vozi Pariz -Dakar, da smo zalutali u Motovunskoj šumi izkoje nikad nitko nije uspio živ izaći. itd. Jedankolega je dao spasonosni prijedlog: »Stanite ipitajte nekog«. U tom času oko nas je biopotpuni mrak i sastojina ko zna koje biljne vrstejer ju je zbog pomanjkanja svjetla bilonemoguće opisati i odrediti smjernice gospodarenja.Nakon 5 sati uporne vožnje po novomIstarskom »Y« (ako bi ucrtali naše puteve to biprije bio »&«) i više koncentričnih krugovarazličitih promjera koje smo napravili oko Buzetai Pazina, konačno u 23.30 smo ugledaliRovinj...Slijedeća dva dana svi su se trudili daupoznamo Istru, ali su nas budno motrili iusmjeravali čim bi mi pokazali svoje sklonostika istraživanju nepoznatih prostora. Navečer jenekolicina (zna se kojih) završila u diskačukom smo prosjek godina posjetitelja u času digliza 500 posto. Ostatak je užasnuto odbiosudjelovati u tom nedoličnom činu. Klinac naulazu mije pokušao udariti žig, ali kad sam gastrogo pogledala sjetio se svoje mame kojadoma štrika čarape i brzo je ustuknuo.Povratak kući je bio puno kraći: ljubaznidomaćini organizirali su nam ručak ispred tunela(naravno da su nas prije vratili s ulaza utunel u kog smo bezglavo navalili) i napustilinas kad su bili sigurni da smo već blizu izlaza iztunela Učke i da se nećemo vratiti natrag. Prognozaza povratak je bila dobra: bude li nam uleđa puhao povoljan vjetar i uspijemo li razvitibrzinu mogli bi doći koji sat iza pola noći. Aonda je krenula pjesma: »Ti si vatra i led«, jergrijanje je radilo samo u prednjem dijelu autobusa(zbog trenja nastalog uslijed velike brzine).Od polovice prema zadnjem dijelu klimaje bila sibirska: cvokotali su svi osim galerije jersu se oni koji su bili tamo zaledili na -30 i ostalisačuvani poput mamuta za buduće stručneekskurzije.Egzodus putovanja završili smo pjesmom»Nisu mene slomile daljine« i recitalom»Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba ...«. Izveli suga izletnici iz zadnjeg dijela autobusa u pauzamadok su na stubama kod vrata potpirivalivatru na kojoj su grijali promrzle ruke i pekliistarske marone.I što reći nakon svega? Samo ono klasično:dobar izlet je dobar izlet - ma koliko mi šutjelio tome!lp (Marija)LDAKONTIbilan,...-i radi munjevito!!!!Šefovi su više nego zadovoljni...... Icorisnici oduševljeni. a autor djela je na sigurnom!!IIČasopis Hrvatske šume 121

u POSJETU ŠUMARIJI SENJStoljctnn tradicija snniarstvase nastaa?ljaUprosincu prošle godine u Senju jeobilježen prigodnim savjetovanjemznakovit događaj u historiji šumarstvana kršu, 120. obljetnica djelovanjakraljevskog nadzorništva za pošumljavanjekrasa krajiškog područja - Inspektorata zapošumljavanje krševa, goleti i uređenjubujica u Senju. Tradicije ove ugledne ustanovenastavljamo danas i mi u svome radu,govori upravitelj senjske šumarije dipl. ing.MILAN ŠPALJ.Šumarija Senj kao krška šumarijazapočela je sa radom 1. siječnja 1992. g.,ukidanjem tadašnje šumarije na kršu Jablanac,a dio kontinentalnih visokovrijednihšuma ove šumarije pripao je šumariji Krasno.Površina Šumarije iznosi 23605 ha, odčega je 60 posto neobrasle i 40 posto obraslepovršine (9249 ha). Od obrasle površinenajviše je zaštitnih šuma 42 posto (3915Milan Spalj, dipl. ing. šum., upraviteljŠumarije SenjKako su radovi na pošumljavanju Senjskedrage otpočeli 1865. godine, u Senju je1878. godine osnovano Nadzomistvo zapošumljavanje primorskog krasa, pretečadanašnje ŠumarijeUpravna zgrada Šumarije Senjha). Visokovrijedne šume starije borovekulture i bukove sjemenjače zauzimaju 27posto od obrasle površine, a borove kulture15,5 posto od obrasle površine.Područje šumarije Senj proteže se odmora pa sve do 1450 m nadmorske visine,do najviše kote Alana Jablanačkog. U šestgospodarskih jedinica »Greben«, »Senjskadraga«, »Biljevine«, »Volarice«, »Brusnice« i»Grabcrjc« prevladavaju sastojine crnogbora, bukve, hrasta međunca, hrastakitnjaka i crnog graba. Iz gospodarskih jedinica»Volarice«, »Brusnice« i »Graberjc«izdvojeno je 800 ha površina i pripojenoNacionalnom parku Velebit.Osnovne djelatnosti ove najveće krškešumarije senjske Uprave šuma su uzgoj izaštita šuma te protupožarna zaštita.Šuma se sječe vrlo malo i to po potrebiprigodom izvršavanja uzgojnih radova(prorjeđivanja borovih kultura) ili prosijecanjaprotupožarnih prosjeka, govoriupravitelj Špalj.Tijekom ove godine kroz uzgojne radoveu jednostavnoj biološkoj reprodukcijiobavit će se: čišćenje sastojina 38,29 ha,suzbijanje biljnih bolesti i štetnika 8,00 ha,prosijecanje prosjeka 7,10 ha, održavanjeprotupožarnih prosjeka sa elementimašumskih cesta 7,00 km, protupožarnaslužba 600 radnih dana te čuvanje šuma600 radnih dana. U proširenoj biološkojreprodukciji obavit će se: njega kultura na7,84 ha, pošumljavanje sjetvom sjemenacrnog bora 14,00 ha, pošumljavanje sadnjomsadnica 20,00 ha, popunjavanje sadnicama-sanacija3,00 ha.Godišnje se na području ove šumarijeposadi i preko 60000 komada sadnica crnogbora, a kako je to i propisano programimagospodarenja. Za svoje potrebe sadnimaterijal nabavljamo u vlastitom rasadnikuPodbadanj crikveničke šumarije, a i samiod vlastitog sakupljenog sjemena proizvodimokvalitetan sadni materijal, govori ing.Špalj .^Češere crnog bora sakupljaju u registriranimsjemenskim bazama, ima ih trina području Šumarije, a koje se nalaze ugospodarskim jedinicama »Senjska draga«,»Biljevine« i »Volarica«. Češeri se truse i upriručnoj trušnici u Majoriji (Senjska draga),ali najkvalitetniji sadni materijal proizvodise i dobiva iz vlastitih češera u22 / Časopis Hrvatske šume

Zgrada u kojoj je1. V. 1878. godine osnovano nadzorništvoprimorskog krasazajedničkoj trušnici »Hrvatskih šuma« p. o.Zagreb u Šumarskom Institutu u Jastrebarskom.Velika pozornostprotupožarnoj zaštitiVelika pozornost na području šumarijeSenj pridaje se zaštiti šume od požara,pa je tako u posljednjih pet godina zabilježenvrlo mali broj požara, godišnje sezna dogoditi tek jedan manji požar i touglavnom na niskom raslinju i na manjojpovršini od jedan do dva hektara.Za vrijeme ljeta, u doba najvećih vrućina,kada se temperatura popne i do 35stupnjeva Celzijusa, na području naše šumarijeorganiziraju se cjelodnevna dežurstva,u koja su praktički uključeni svi zaposleniu šumariji, sve terensko i tehničkoosoblje. Šumarija ima 15 stalno zaposlenihljudi od čega je sedam radnika u proizvodnji,dva revirnika, tri pomoćna radnika,dvoje ljudi u administraciji i upravitelj.Zadatak u protupožarnoj zaštiti je vrlovelik, pod nadzorom imamo gotovo 55 kilometaraobale govori ing. Špalj.U poslu zaštite od požara najvažnije sedobro organizirati. To podrazumijeva uzdobru organizaciju u vlastitoj radnoj sredinii dobru suradnju sa dobrovoljnim vatrogasnimdruštvima, kao što imamo mi savatrogasnim društvima iz Jablanca, Krasna,Senja i Svetog Jurja. Zaštita od požara provodise i izgradnjom protupožarnih prosjekasa elementima šumskih cesta, da bi seomogućila bolja prohodnost vozilima i ljudimakroz šumu u slučaju izbijanja požara.Na području šumarije Senj gradilo segodišnje od deset do dvadeset kilometaraInspektorat za pošumljavanjetakvih prosjeka, a ono što ovdje treba posebnoistaći, u tim aktivnostima nije nasomeo niti rat, ističe Špalj.Šumarija Senj uključena je i u Programobnove i zaštite obalnih šuma što gafinancira Svjetska banka. Po tom programutijekom 1997. g. realizirani su radovi: čišćenje- trijebljenjc na 5,8 ha u gj. »Greben«područje Jascnje-Bisernjalovica, atijekom 1998. g. radovi napošumljavanju crnog bora(ručna sadnja) na 20,00 ha iradovi na prorjeđivanju iprotupožarnom čišćenju na20,00 ha.Senjska draga -znakovit šumarskiobjekat i bogatapovijesna baštinaRaritet koji treba posebnospomenuti, a koji senalazi na području senjskešumarije je Senjska draga,uska i zatvorena udolinaizmeđu planinskih masiva Velebita i VelikeKapele površine 1500 ha.Povijest Senjske drage vrlo je interesantna,jer je ovaj kraj u prošlosti bio prvovrlo šumovit, a onda u srednjem vijekuzbog velike napućenosti stanovništvomkoje se bavilo sječom i prodajom drva, testočarstvom, šuma vremenom nestaje, akraj postaje golet. Nestankom šuma javljajuse i problemi osobito u proljeće ijesen, bujični tokovi ugrožavaju i sam gradSenj. Velike bujice 1856. g. odnijele su igradsko groblje u Senju.Da bi se ovi problemi riješili, a gradSenj spasio od bujica, austrijske vlasti za-počele su na ovom području prvo sauređenjem vodotoka, te sa intenzivnimpošumljavanjem. Radovi na pošumljavanjui vraćanju šume u Senjsku dragu započelisu 1865. g., a izvodio ih je šumarski ured izOtočca. Kako tim zahvatima nisu postignutiželjeni rezultati, u Senju je 1878. g.osnovano Nadzorništvo za pošumljavanjeprimorskog krasa koje je gospodarilopodručjem od Pavila (Novi Vinodolski) doMandaline (granica Vojne krajine i Dalmacije).Počela su intenzivna pošumljavanjaSenjske drage sredstvima Krajiške investicijskezaklade koja su sakupljena prodajomstarih slavonskih hrastovih šuma. Najintenzivnijisu se radovi odvijali u razdobljuod 1880-1910. g. Na dijelu bujičnog tijekasagrađeno je sedam masivnih pregrada,koje su umanjivale snagu bujica, a podignutesu i 22 kulture na 320 ha. Raznimuzgojnim zahvatima resurekcijom, sjetvomi sadnjom pretežno je u branjevinama obnovljenai autohtona listopadna vegetacija.Za potrebe sadnje osnovani su rasadniciSv. Mihovil (1880. g.) na 1,6 ha i kesten1886. g. na (0,9 ha). Godišnje se u timrasadnicima proizvodilo od 1,5-2 milijunakomada sadnica crnog bora i 500.000 komadasadnica listaća.Nakon šezdeset godina vrlo uspješnograda 1942. g., Nadzorništvo u Senju je ukinuto.U današnje vrijeme Senjska draga ješumarski objekat koji ima zaštitnu iSpomen ploča koju M 1978 g prigodom obilježavanja 100obljetnice osnutka nadzorništva - Inspektorata podigli senjskišumarirekreativnu funkciju, a 1978. g. UNESCOju je uvrstio u međunarodne rezervate biosfere,a općina Senj proglasila lovnim rezervatomi donijela odgovarajući prostorniplan toga područja.Od ostalih zanimljivosti vezanih uzSenjsku dragu treba spomenuti jednu zaistaprirodnu rijetkost, a to je da se ovdjebukva spustila praktički do mora na 264metra nadmorske visine.Od povijesnih zanimljivosti ovdje semože vidjeti i Crkvica iz 18. st. a 1493. g.tu je bila smještena i prva senjska tiskara.-J^ Vesna PlešeČasopis Hrvatske šume I 23

EKOLOGIJA - ZAŠTITA SUMA- smrekovi potkotU našim šumama najštetniji potkomjaci nasmreki su osmerozubi i šestemzubi potkomjakUprošlom broju našega mjesečnikapisali smo o sušenjusmreke na području Upravešuma Požega. Sušenje stabala primijećenoje prošle jeseni na »ZapadnomPapuku« u nekoliko kulturaobične smreke, a ustanovljena je prisutnostdvaju opasnih i najpoznatijihštetnika, koji dolaze na ovoj četinjači:osmerozubog smrekovog potkornjakaili smrekovog pisara (Ips typographusL.) i šesterozubog smrekovog potkornjaka(Pityogencs chalcographus L.).Da bismo čitatelje detaljnije upoznali sovim štetnicima, uz opis osnovnih obilježja,prilažemo radi veće slikovitostifotografije i crteže.Priopćenje Šumarskoginstituta JastrebarskoPočetkom travnja 1999. godinepostavljen je pokus sa svrhom ispitivanjaučinkovitosti i selektivnosti novihvrsta feromona i feromonskihklopki na području šumarije Kamenska,g. j. J. Papuk. Pokus je znanstvenogkaraktera, a postavljenje od straneŠumarskog instituta (Odjel za zaštitušuma i lovstvo).U tu svrhu odabrana je kulturasmreke, gdje se smreka suši na velikojpovršini, zbog vrlo jakog napadapotkornjaka koji je uspio razviti i trigeneracije godišnje te se u vrlo kratkomroku prenamnožio i doveo šumugotovo do totalnog sušenja.Šumarski stručnjak može djelovatina progradaciju potkornjaka, ako pravovremenoreagira i sanitarnimsječama drži populaciju potkornjakapod kontrolom, za što nužno moraimati informaciju o kretanju populacijepotkornjaka. Tu informaciju dobivaupravo preko ulova u za to namijenjenimferomonskim lovkama.Klasični načini lovljenja s lovnim sta-Sušenje smreke odozdo prema gore zbog napadapotkornjaka (»J. Papuk«, odjel 34a)Tipični hodnicismrekovog pisara(dolje)i šesterozubogsmrekovogpotkornjaka(gore)24 / Časopis Hrvatske sume

lima i cjevastim klopkama dokazana sulošija alternativa prema harijernim lovkama,koje ovdje ispitujemo.Osim toga ispitujemo razlikeizmeđu pojedinih vrsta feromona, tenjihovu selektivnost glede ulova ostaleentomofaune (naročito korisnih kukaca).Lovili smo dvije vrste najštetnijihpotkornjaka na smrcki: Ips typographusL. - osmerozubi smrekov potkornjaki Pytiogenes chalcographus L. -mali šesterozubi potkornjak.U tu svrhu postavljene su lovketipa: THEVSOHN (32 komada) iECOTRAP (20 komada), te slijedećevrste feromonskih preparata: Pheroprax,Ph. - Ampula, IT-Ecolure, Ipsowit,Chalcoprax, PCIT-Ecolure iChalcowit.Ulov potkornjaka se sakupljao svakitjedan u vremenu travanj-rujan. U tomvremenu ulov je bio velik, dvije kulminacijeu travnju i lipnju, te srpnju odnosnou vremenu rojenja. Najvećimdijelom ulovljen su spomenute vrstepotkornjaka. Točni kvantitativni podacio njihovom broju i o ostaloj entomofaunitrenutno nisu dostupni, zbognedovršene laboratorijske analize.Konačni podaci i interpretacijabit će objavljeni u znanstvenomradu i služit će šumarskomstručnjaku kao orijentacija kojepreparate i lovke valja koristiti upreventivnoj, ali i kurativnoj borbiprotiv potkornjaka, kao štetnicimakoji izazivaju ovakva velika sušenja kaona »J. Papuku«.Dipl. ing. Milan PemekOsmerozubi smrekovpotkornjak ili smrekov pisar(Ips typographus L.)Najštetniji je od svih potkornjaka,pretežito je sekundarni štetnik te se nalak način može suzbiti lovnim stablima.U povoljnim prilikama zna se prekomjernorazmnožiti, postaje primaran inapada zdrava stabla. Ako stablo napadneu rano proljeće kod povišene temperature,krošnje brzo poprimaju crvenu boju.Uslijedi li napad usred ljeta ili u kasnoljeto, kada su krošnje već oblikovane,one mijenjaju boju, a kora sa stabla otpada.Početak napadaje u vrhu stabla pa senastavlja prema podnožju do visine 1 miznad zemlje. Štetnik ima dvije genera-bion&'hčije: prva se roji u travnju ih svibnju, adruga u lipnju ili srpnju, stoje ovisno ovremenskim uvjetima. Ovaj potkornjakpretežito napada smreke stare 70 i višegodina, s debelom korom, ali za jakograzmnožavanja napada i smrekova stablau dobi letve nj aka, s glatkom korom.Između pukotine kore i ispod ljusakakore gotovo neprimjetno se udubi u stabloa pritom izbaci veliku količinu grubogasmedeg brašna crvotočine.Smrekov pisar pretežito napadaskupine od 10-15 pa do nekoliko stotinastabala, a sposobnost njegova rasplođivanjatraje od travnja do rujna.Šesterozubi smrekovpotkornjak (Pityogeneschalcographus L.)Spada uz smrekovog pisara medunajopasnije smrekovc štetnike, a uzroč-nik je povećanog sušenja smrekovihstabala i u uvjetima kada sam napada.Velik je samo 2mm, gotovo je crn, a sasvake strane duge udubljene kosine pokriljaima tri mala zubića. Voli tankukoru pa napada stabalca u stadijuletvenjaka te krošnje starijih stabala, nou posebnim prigodama napada ismrekove kulture stare 8-12 godina.Matični prihodi manje zahvaćajubjeliku, u smjeru su radijusa, no češćese približavaju poprečnim prohodima, aprohodi ličinaka su mnogobrojni.Privlačivi feromoniKukci izlučuju u crijevnom kanalumirise koji privlače druge insekte, a ovimirisi nazivaju se feromoni. Navedenemirisne tvari pronađene su kod većegaUlop Ips typographusa (smrekovog pisara) u broja američkih i europskih potkor­Theysohnoinm lovkama (»J. Papuk«, odjel34a)njaka. Budući da »obavješćuju« kukcegdje ima pogodnog materijala za naseljavanjei uvjetuju njihovo grupiranje,nazvane su populacijski ili agregacijskiferomoni. Poligamne vrste, kod kojih udrvo najprije ulaze mužjaci da bi izgradilibračne komorice, izlučuju feromonkoji jednako privlači i ženke i drugemužjake. Stoga nije riječ o seksualnomferomonu. Usuprot tome, kod monogamnihvrsta ženke su proizvođači feromona,jer prve naseljavaju pogodnebiljke. Populacijski feromoni danas serabe za kontrolu broja potkornjaka, posebiceu kulturama četinjača. Ustanovljenoje da većina dosad otkrivenih feromonaprivlači i druge potkornjake.Na temelju toga mogla bi se objasnitičinjenica da određeni kompleks vrstaredovito naseljava različite dijelove istihstabala. Tako pojedine vrste naseljavajupridanak stabla, druge sredinu, trećevrh i grane itd.Prije gotovo četrdeset godina utvrđenoje da potkornjake privlače mirisikoje ispuštaju same biljke, a osobituprivlačnost imaju određeni sastojci terpentinskogulja, primjerice alfa pinem,delta karen, limonen i kamfen. Ovetvari nazivaju se primarnim atraktantima,a treba istaknuti da privlače osimpotkornjaka i druge ksilofagne insekte.Nedvojbeno je da oslabljena i bolesnastabla te leževina privlače insekte osobitim,možda i jačim mirisom, iliodređenom kombinacijom mirisa. Većnapadnuto stablo, zanimljivo je, znatnoUlov Pytiogenes chakcogrephusa (šesterozubogjače privlači potkornjake nego sličnosmrekovog potkornjaka) u češkim lokvama»Ecotrap« (»J. Papuk«, odjel 34a)stablo koje može ležati u neposrednojČasopis Hrvatske sume I 25

Lovka tipa Theysohn uz Smrekovu kulturu (oko 20 m), na rububukove sastojine (»J. Papuk«, odjel 34a)Lovka tipa »Ecotrap« na rubu bukove šume, na udaljenosti 20 m odsmrekove kulture (»J. Papuk«, odjel 34a)Smrekop pisar (Ips typographus L.)(razvojni stadij i tipičan hodnički sustav)'^~-^.ri"^7^.}-^Šesterozubi smrekov potkornjak (Pitfogeneschakographus L.) tipičan izgled imaga i(tipičan hodnički sustav)blizini, ali u kojem potkronjaka jošnema. Ovaj fenomen zasniva se načinjenici da sami insekti izlučuju navedeneferomone koji snažno privlačedruge insekte.U prometuje danas nekoliko stotinavrsta feromona koji se koriste zapraćenje brojnosti populacije štetnihkukaca. Riječ je o specifičnim atraktantimaza pojedine vrste štetnika. FeromoniFeropras i Chalcoprax u tzv.Bakkeovim klopkama se u nas primjenjujuza monitoring i suzbijanjenavedenih smrekinih potkornjaka. Zamonitoring crnogoričnog Ijestvičaraprimjenjuje se Linoprax, a u pokusnesvrhe primjenjivani su feromoni za borovačetnjaka, gubara i malog mrazovca.^Pripremio: Ivica Tomić'^r Snimci: mr. Boris Liović, Šumarsl

citctima rasadnika. U rasadniku seproizvode sadnice običnog bora (80%),obične smreke (15%), dok ostale vrste(njih 10-tak) zajedno sa hortikulturomčine preostalu proizvodnju. Sva proizvodnjaje kontejnerska i odvija se dijelom ustaklenicima u nepovoljnom dijelu godine,odnosno na otvorenom u povoljnomdijelu godine. Kontejneri su pravokutnogoblika s i'ešetkastim dnom (četiri otvora) ipostavljeni su na posebnim nosačima čijaje veličina prilagođena manipulacijiviljuškarom. Nosači kontejnera postavljajuse tako da nema kontakta sa tlom, čime sedobije »zračno podrezivanje korijenja«. Ustaklenicima se reguliranjem svjetla, vlage itemperature postiže to da biljka u jednojkalendarskoj godini ima dvije vegetacije.Proizvodni ciklus za smreku veličine 25-30cm traje 15 mjeseci. Upravo sada vrši sestrojno vađenje iz kontejnera i ručno klasiranje(klase su »dobra« koja se pakira i»loša« koja se baca). Pakiranje se vrši u plastificiranevreće koje se pohranjuju uhladnjači na odgovarajućoj temperaturi ivlazi. Godišnja proizvodnja u zadnjih 10godina kreće se između 12-15 milijuna sadnica.Najveći dio proizvodnje prodaje seu krugu od 150 km svim zainteresiranimpo tržišnim principima.Nakon rasadnika, također u mjestuKristinestad, predstavnici Hrvatskih šumaobišli su firmu KONE KETONEN Oy ukojoj se proizvode harvesteri (Keto harvesters).U proizvodnim pogonima moglo sevidjeti više tipova procesora od maksimalnogpromjera 37 cm do 100 cm. Potrebnetežine nosećih strojeva kreću se od 4-30tona. Proizvodi se prodaju po cijelomsvijetu. Kako harvcter radi na terenu, moglose kasnije vidjeti u praktičnom radu naproredi, u sastojini prosječnog prsnogpromjera oko 35 cm. Tu su gosti upoznatis organizacijom posla, točnije s rasporedomsmjerova po kojima se kreće harvesterkao i izvoznim putovima po kojima će sekretati forvarder. Strojem upravlja jedančovjek koji sam vrši odabir stabala, sječu iizradu, sortiranje i slaganje uz izvozne putove.Procesor je opremljen uređajima zamjerenje dužine i promjera koji su spojeniu kompjutor u kabini. Kompjutorom seunaprijed prema stanju sastojine može definiratikoje dimenzije će se proizvoditi.Podaci o dimenzijama i ostali bitni za radvidljivi su na ekranu u kabini. Pomoćukompjutora dobiju se podaci o proizvedenimkoličinama i kvaliteti te je time ujednoi izvršeno primanje učinka. Prema navodimašumarskog stručnjaka koji je pokazaorad harvestera, troškovi sječe i izrade harvesteromi izvoz forvarderom do cestekreću se oko 20 DEM po kubiku.w^Mladen SlunjskiC^asopis Hrvatske štntic / 31

OBJEKTI ZA ODMOR HRVATSKIH SUMA (3}A^^artmani sii u [relativno)u ovom trećemnastavku donosimoprikaz stanja našihobjekata za odmorkoji su u dostadobrom stanju imogu nam služitina ponosšumarstvuilobrom stanju^'^T^?'^^*^ ij^ J!^^ .•=s•"f^s^^^^mm.,' ''•'•' 1^M"^' ^- '%^^^. .Apartmani u Dugoj uvali: očuvano, uređeno... najbolje što danas možemo ponuditi^111'.

u Buzetu i te kako brinu o ovimobjektima, a uzora kako to radeneki drugi, osobito privatni vlasnici,u Barbarigi je nebrojenomnogo. Mnogi u toj svojoj brizidebelo i pretjeruju, pa dograđuju,nadograđuju - da ne kažemo nagrđuju- i na sve načine povećavajukorisni prostor. Jedan je čakprezidao uzdužni vanjski hodnik isebi osigurao dodatnu prostoriju!Očekuje se što će reći susjedstvo,a što zakon. Sama Barbarigadoima se na prvi pogled prenatrpanom,do najbliže plaže koja ikata. Relativno novi, izgrađeni1989. godine korišteni su samojednu godinu i potom udomiliprognanike. Nisu uništeni,naprotiv, no zahtijevaju ipakodređena ulaganja. Radi se osobama s po četiri ležaja (s krevetomna kat), svaki apartman uprizemlju ima dodatni prostor zaodmor a apartman na katu lođu.U kategorizaciji kreveti na katvjerojatno neće proći, već i zbogmale površine sobe za četiriležaja. Tu je ijedan »carski« apartmans kuhinjom, blagovaonom iDio apartmanskog naselja u Gajcu svojom arhitekturompodsjeća na slične turističke objekte u Španjolskojnije tako uređena je okojedan kilometar. Obziromda se radi o novijemnaselju, tek sada naraslozelenilo ublažuje sivilobetona u naselju u kojemnema hotela ili zabavnihcentara. To je biloplanirano izgraditi u drugojfazi do koje se, očito,nije došlo.I 11 apartmana Upravešuma Našice uturističkom naselju Gajackraj Novalje na Pagu spadau red sačuvanijih objedvijedvokrevetne sobe koji nije uapartmanskom nizu. Ne trebapreviše uložiti da bi ovi objektibili pravo »skockani«, što suuostalom Našićani i predložili(promijeniti madrace, pronaćigdje curi voda u dva apartmana, ijoš nekoliko sitnica). Možda ne bibilo loše imati nekog da na sve topazi kroz godinu. To nije skupo,a pokazalo se višestruko je korisno.Plaža je udaljena oko200-250 m, i nije pretjerano uređena(blago rečeno neuređena,jer nema ni nužnika ni tuševa, aliima ježinaca i kamenja). No to jeČasopis Hrvatske šume / 33

OBJEKTI ZA ODMOR HRVATSKIH SUMA (3)već pitanje čitavog naselja kojeljeti broji i do 10.000 turista ipravo je čudo da i to nije sređeno.Kućice, kuće iodmaralištaOčito je da su kamp kućiceUprave šuma Osijek u kampuda su kamp kućice poredane uuličice, obrasle u zelenilo, avećina njih osim same kućice imai različite tende ili nadograđenedijelove, sve u stilu »sam svojmajstor«.U Njivicama na lokaciji kakvase može samo poželjeti, 10-akOsječke kamp kućice u Vakaneli u Vrsaru, već idućeg ljeta bit će postavljene u kampu u PunticiValcanela u Vrsaru i te kakoprivlačne, jer to je ovoga ljeta pobrojnosti posjetitelja bila četvrtadestinacija naših radnika. Sigurnoi cijena u tome ima udjela, ali svakakoi navika. U kampu u komese upravo ovih dana uređujeprilazna cesta Osječani za 20-akkamp kućica plaćaju najamaninukoja iz godine u godinu postajesve veća (ove godine 40.000 DM!)tako da ugrožava mogućnostjeftinog ljetovanja. Otud i ideja dase kućice presele u obližnji kampPuntica, koji je na našemšumarskom zemljištu pa binaknada tada bila simbolična, ilipak da se izvrši zamjena. O tomeće se još svakako razgovarati.Same kućice starijeg su datuma,na čvrstoj podlozi spojene nagradsku kanalizaciju, tako dasvaka ima svoj sanitarni čvor.Cijelo naselje formirano je tako34 / Časopis Hrvatske šumeapartmane bilo bi idealno, u pitanjusu »samo« sredstva.Sličan tek nešto veći objektima i koprivnička uprava u Dramlju.Kupili su ga radnicišumarije Križevci i nekad je biovrlo popularno odredište križevačkihšumara. Ima devet soba,dvije priručne kuhinjice i trisanitarna čvora što, dakako, nezadovoljava kriterije da bi se toproglasilo apartmanima, a nije niodmaralište. U podrumskomdijelu još su dvije prostorije.Malo je podalje od mora (15-akminuta hoda uzbrdo). Kolikogod se nekad tražila soba više,ovog su ljeta bile popunjene tekčetiri smjene. I ovo je objekt okokojeg će se trebati dobropromisliti što i kako dalje.Klasično odmaralište ogulinskeuprave u Selcu, u samomcentru, »na plaži«, izmišljeno jeza one koji bi iz sobe ravno uKuća s pet soba delnićke uprave u Njivicama nalazi se na samoj obalimetara od mora Uprava šumaDelnice ima još jedan objekt,malu kućicu s pet soba, niapartmani ni odmaralište. Malakuhinja i jedan sanitarni čvorzadovoljavaju tek minimalnepotrebe. Ovdje napraviti pravemore! Ali i ovdje ima ono ali -odmaralište je adaptirano 80-ihgodina po valjda tada važećemmišljenju kako radnicima naodmoru treba samo soba i (dobra)hrana. Sobe su doista uređene kaoi prostor za boravak, restoran, no

UPRAVA SUMA DELNICE / STRUČNI KOLEGIJ UPRAVE SUMA DELNICE ODRŽAN JE U VRBOVSKOMDobri rezultati u poslovanjuRezultati poslovanja za Upravu šumaDelnice u prvih deset mjeseci ove godineizuzetno su dobri, a što se vidi i izizvršenja godišnjih planova proizvodnje iostvarene financijske dobiti od preko petmilijuna kuna.Iako je prvi kvartal ove godine zbognepovoljnih vremenskih prilika bio nepovoljanza rad u šumi, pojačanim intenzitetomradova u drugom dijelu godine i zalaganjemsvih zaposlenika, proizvodni zadaciizvršavali su se sukladno planiranojdinamici.Od 332.773 kubika netto drvne masekoju je trebalo posjeći po planu u ovoj godini,do kraja listopada prosječno je329.663 kubika odnosno godišnji plan nasječi izvršen je sa 99 posto. I radovi u faziII (na izvlačenju drvnih sortimenata)izvršeni su sa sto posto, dok je kod otpremeplan prebačen za dva posto.Sveukupne zalihe Uprave šuma Delniceza deset mjeseci iznosile su 62.215kubika, a što je 19 posto u odnosu nagodišnju proizvodnju. U odnosu na istorazdoblje prošle godine zalihe su manje za2.939 kubika. Zalihe u šumi smanjene suza 8.417, na pomoćnom stovarištu za6.487, dok su na glavnom stovarištu većeza 1.619 kubika.Na Stručnom kolegiju Uprave šumaDelnice održanom polovinom studenogana području šumarije Vrbovsko, istaknutoje zadovoljstvo postignutim dobrim rezultatimau proizvodnji, ali isto tako naglašenai potreba rješavanja onih problema koji tuproizvodnju otežavaju i stvaraju izvjesnepoteškoće u poslovanju.Tako je naglašena potreba da setijekom izvođenja radova na sječi vrši kontrolaposječene drvne mase s obzirom nasortimentnu strukturu, a koja je zadana iSP-2 za 1999. g. Kontrolu količina po pojedinimsortimentima potrebno je vršititijekom cijele godine da u pojedinimodjelima ne bi dolazilo do odstupanja odplaniranih količina.Najveća prodaja puteni ugovoraPreko Komercijalnog odjela u desetmjeseci ove godine prodano je ukupno308.670 kubika, od čega najviše putemugovora 222.440 kubika. Na domaćoj licitacijiprodano je 16.058 i na međunarodnoj46.114 kubika. Ostali dio drvnih sortimenataprodan je putem maloprodaje i ostalihveleprodaja, a dio i kroz samoizradu. Dokraja godine preostalo je putem ugovoraisporučiti još 17.000 bjelogorice i 20.000kubika crnogorice. Najznačajniji kupciUprave šuma Delnice putem ugovora su sapodručja Gorskog kotara i Primorja: DlKlana, Mrkopalj d.d., Miteh d.o.o.. Dl Vrbovsko,Finvestcorp Čabar. Obli ogrjev ideu prodaju u inozemstvo i to preko Exportdrva.Uprava šuma Delnice na prvom jemjestu po ostvarenim rezultatima u prodajidrvnih sortimenata na domaćem i inozemnomtržištu od svih uprava šuma prebornogpodručja, istaknuto je na Stručnomkolegiju.Šumsko uzgojni radoviU sklopu šumskouzgojnih radovatijekom deset mjeseci izvršena je jednostavnabiološka reprodukcija sa 86 posto, a iproširena biološka reprodukcija sa ostvarenjemod 86 posto godišnjeg plnaa.U jednostavnoj biološkoj reprodukcijiizvršeni su radovi: pripremni radovi naobnovi sastojina 52,89 ha, sjetva i sadnja61.51 ha, popunjavanje 31,07 ha, radovi nasuzbijanju požara 9,20 ha...U proširenoj biološkoj reprodukcijiizvršeno je: pripremni radovi-podizanje32.52 ha, sadnja-podizanje 39,06 ha, njegasastojina-konverzija 53,00 ha, njega sastojina-sanacija20,30 ha...V. P.ŠUMARIJA CRIKVENICAPlan u potpunosti realiziranOvoga ljeta u crikveničkoj šumariji nije bilopožara, stoje uvijek najvažnija vijest koja može doćis krškog područja Hrvatskih šuma. Protupožarnojpreventivi dali smo najveću pozornost, kaže upraviteljšumarije ing. Emil Domijan, tako da je uz stalneradnike u sezoni dežuralo i šest sezonaca.No u sumiranju upravo protekle poslovne godineu šumariji koja gospodari s 11.180 ha priobalnogkrškog područja mogu se pohvaliti da su izvršili iostale uzgojne radove. Planirani su i ostvareni pri*premni radovi na 21 ha (od čega riperanje terena na14 ha), sjetva sjemena na 17 ha, pošumljavanje sadnicamacrnog bora iz kontejnera u gospodarskoj jediniciDrinak na 25 ha, popunjavanje na sedam hektarate njega kultura na šest hektara. Posađeno je ukupno80.000 sadnica proizvedenih u vlastitom rasadniku.U proširenoj reprodukciji čišćenje borovih kulturaobavljeno je na 18 ha a čišćenje sastojina na 17 ha.Izgrađeno je i novih 5 km protupožarnih prosjeka selementima cesta.U šumarijskom rasadniku Podbadanj proizvedenoje 605.000 sadnica crnog, primorskog i alepskogbora za potrebe uprava šuma Senj, Delnice, Buzet,Gospić i Ogulin. Ovih zimskih dana, kaže rukovoditeljicarasadnika ing. Snježana Vrkić, vrše se pripremeza skoro punjenje kontejnera tresetom za proljetnusjetvu šumskih sadnica, (m)ZIMSKA SJEĆA NA PODRUČJU POŽEŠKE ŠUMARIJEPripomogle vinkovačke ekipažeTijekom listopada i početkomstudenoga šumarijaPožega radila je dovršnisijek u stoljetnoj sastojinihrasta kitnjaka, u odjelu 7 b,na području gospodarske jedinice»Poljadijske šume«.Na sječini »Jeminovac« sječai izrada obavljena je klasičnimnačinom, s dvije sjekačkebrigade, a na izvozusu bile uposlene dvije šumskeekipaže (forwardera) izvinkovačkoga »Šumatransa«.Izrađeno je 2792 m-' drvnemase, od čega 1785 m^ tehničkeoblovine i 1007 m-*višemetarskoga drva.Vinkovačke ekipaže u sječini »Jeminovac«Snimio: 1. FliszarDnevna sjekačka norma bila je 17 m^, a na izvozu 58 m^ po ekipaži. Organizacijaposla povjerena je poslovođama Božidaru Zlomisliću, Marijanu Maticu i VinkuMijatoviču, koji su vodili računa da se obje faze posla odvijaju bez zastoja, a posebnupozornost usmjerili su na izvoz ekipažama po strogo označenim izvoznim putevima,kako se ne bi oštećivao kitnjakov podmladak. U dvjema od ukupno tri grupesjekača šumarije Požega radili su - Zlatko Ovad, Josip Plešič, Milan Podobnik, IvicaĐurčević, Ivica Tomić, Stjepan Gagić, Slavko Markanjević i Stjepan Knežević.Prema riječima upravitelja šumarije dipl ing. Ivice Fliszara, blatnjav terenotežavao je izvoz kitnjakovih sortimenata, čija je prosječna kubatura iznosila gotovo0,5 kubika, a da bi se sječa intenzivnije odvijala u pomoć su na nekoliko danapriskočili sjekači šumarije Velika. Poslovi na ovoj sječini privedeni su kraju desetakdana uoči prvog ovogodišnjeg snijega, koji je pao polovicom studenoga.I. TotnićČasopis Hrvatske sume I "hl

KUD »Šumari« nastupili u Budimpešti1 •• fUPRAVA SUMA GOSPIĆRevizija za Smolčič uvaluNa poziv Hrvatske manjinske samoupraveK6banyi iz Mađarske, Kulturnoumjetničko društvo »Šumari« iz Vinkovacagostovalo je 12. i 13. studenog u glavnomemađarskom građu Budimpešti i uveličalo»Hrvatsku večer« u K6banyu.U cjelovečernjem dvosatnom programukoji su »Šumari« izveli u kazališnoj dvoraniu istočnom dijelu Budimpešte, sudjelovalisu folklorni ansambl, tamburaški orkestari solisti. Pod vodstvom dugogodišnjegčelnog čovjeka društva Martina Sučića te ukoreografiji voditelja folklornog ansamblaIvana Oreškovića, hrvatski su umjetniciizveli splet pjesama i plesova iz Hrvatske ioduševili mnogobrojne prisutne Hrvate kojižive u Mađarskoj. Zahvaljujući gostima izVinkovaca na sudjelovanju u proslavimađarskih Hrvata, predsjednik Hrvatske samoupraveK6bany Mato Filipović pozvao jeumjetnike iz Hrvatske i dogodine uMađarsku.Zvonko PeičevićNa području Uprave šuma Gospić sredinomlistopada 1999. godine izvršen je komisijski pregledosnove gospodarenja za g. j. »Smolčič uvala«.Posao je obavila Komisija imenovana od straneMinistarstva poljoprivrede i šumarstva u sastavu:dipl. in. Krešimir Turk, predsjednik, te članovidipl. inž. Mate Šaban i dipl. inž. Ivo Subarić. Odstrane Uprave šuma Delnice koja je izradilaračunsku reviziju osnove gospodarenja bili sunazočni Mr. Boris Pleše i dipl. inž. MarijanPleše. Od strane Uprave šuma Gospić radu Komisijenazočili su: dipl. inž. Ivan Matasin, dipl. inž.Branislav Devčić i dipl. inž. Natalija Brajković, a odstrane šumarije Otočac dipl. ing. Milan Božičković.Kako je valjanost ove osnove gospodarenjaistekla 31. XII. 1997. g. trebalo je napraviti novuosnovu. Budući daje cijela jedinica nedostupna, revizijaosnove izrađena je računskim putem. Osnovaće vrijediti za razdoblje od 1. siječnja 1998. g. do 31.prosinca 2007. g.Površina gospodarske jedinice »Smolčič uvala«šumarije Otočac iznosi 3039,29 ha od čega na obraslepovršine otpada 1891,11 ha, a na neobrasle1147,87 ha.Planirani šumsko uzgojni radovi nisu izvršenizbog ratnih djelovanja u početku važenja osnovegospodarenja za ovu g. j. U razdoblju od 1988. do1997. g. prosječno je 8095 m^ crnogoricc ili 96 postoU DELNICAMA ODRŽAN SASTANAK NA TEMUZbrinjavanje opasnog otpadau organizaciji Službe za ekologiju »Hrvatskihšuma« i tvrtke APO iz Zagreba kojaje ovlaštena za postupanje sa posebnim otpadom,a koja je dobila i te poslove za djelatnostšumarstva, u Delnicamaje početkom listopadaodržan sastanak na temu zbrinjavanjaposebnog otpada. Na sastanku uz mr.se. Jadranku Rosa iz Direkcije bili sunazočni rukovoditelji i stručni suradnici zaekologiju, te zaposlenici koji rade sa posebnimotpadom u šumarstvu iz Uprave šumaDelnice, Ogulin, Gospić i Senj, te iz d.o.o.Mehanizacija i graditeljstvo ove četiri upravešuma.Cilj sastanka bio je nazočne upoznati saodredbama Zakona o zaštiti okoliša i Pravilnicimakoji proizlaze iz toga Zakona a odnosese na postupanje sa posebnim otpadom.Sukladno čl. 18. Zakona o otpadu svaka pravnaili fizička osoba koja proizvodi otpad ilisa njim postupa obvezna je voditi očevidniksa podacima o vrsti količini, mjestu nastanka,načinima i mjestu skladištenja,obrađivanja i odlaganja otpada. Podaci otome, a kako se u šumarstvu radi uglavnomo tehnološkom otpadu, dostavljaju setromjesečno županijskom uredu za zaštituokoliša na propisanim obrascima.Primjerci obrazaca pod nazivom »Očevidniko postupanju sa otpadom« podijeljenisu i nazočnima na sastanku, a mr. se. AnaAntolović iz tvrtke APO detaljnije je pojasnilanačin na koji će osobe zadužene za postupanjesa posebnim otpadom popunjavatite obrasce. Pri tome se najviše koristila itumačenjima koja proizlaze iz Pravilnika ovrstama otpada.Govorilo se i o tome kako će tvrtkaAPO na terenima naših uprava šuma vršitiprikupljanje otpada. Predloženo je da se tovrši onda kada za to postoji potreba, a nanačin da tu potrebu tvrtki APO dojavi osobasa terena zadužena za te poslove. Svaki posebanotpad na terenu do vremena prikupljanjamora biti i adekvatno uskladišten, u specijalnimkontejnerima.Nadzor nad primjenom Zakona o otpadui njegovo provođenje na terenu nadziratće inspektori zaštite okoliša. Ako inspektorustanovi daje povrijeđen Zakon ili neki drugizakonski propis u svezi toga izvršit ćeprijavu fizičke ili pravne osobe koja je izvršilazakonski prekršaj nadležnom tijelu. Sankcijeza prekršaj najčešće su izričaj novčanih kaznii to u vrlo velikim iznosima.V. P.Komisijski pregled osnove gospodarenja za

UPRAVA SUMA POŽEGAOdgovornost na izravnimrukovoditeljimaU VINKOVCIMA OBILJEŽENAPeta obljetnica udruge umirovljenika šumaraMM•c^Na utemcljiteljskoj sjednici Odbora zaštite na radupožeške Uprave šuma nazočni su bili, uz upraviteljaUprave dipl. ing. Stjepana Blažićcvića i stručnoga suradnikaza zaštitu na radu dipl. ing. Krešimira Međugorca tepredstavnika zaposlenika ove Uprave, dipl. ing. RadovanaRotara, dipl. ing. Vlado Abrarnovič, državni inspektorzaštite na radu županije Požcško-slavonske, dipl. ing. PericaFrkovič iz Zagreba, rukovoditelj Službe za zaštitu naradu u Direkciji »Hrvatskih šuma« i dipl. ing. Đuro Bertič,stručni suradnik iz vinkovačke Uprave šuma.Tijekom sjednice bilo je riječi o najznačajnijim problemimazaštite na radu u Javnom poduzeću »Hrvatskešume«, p.o. Zagreb. - Treba razraditi metodologijuprocjene opasnosti na pojedinim radnim mjestima, zasmanjenje povreda osnovno je da se radnici osposobe zazaštitu na radu, a odgovornost je prije svega na izravnimrukovoditeljima i poslovođama - naglasio je ing. Frkovič.Istaknuto je, također, da stručnim suradnicima zaštite naradu treba omogućiti potpunu kontrolu provođenjazaštitnih poslova.Prema riječima inspektora Vlade Abramovića, koduočenih nedostataka tijekom provođenja zaštitnih mjeraneće se davati rokovi za ispravljanje nedostataka, već ćeprotiv odgovornih osoba biti poduzete određene sankcije.Primjerice, kaznit će se poslovođa ako se na radilištu zateknenjegov radnik u alkoholiziranom stanju.Za predsjednika novoutemeljenog odbora zaštite naradu Uprave šuma Požega izabran je dipl. ing. StjepanBlažičević, a članovi su dr. Josip Kovačević, dipl. ing.Krešimir Mcdugorac i dipl. ing. Radovan Rotar.Zaključeno je daje osnovna dužnost Odbora da se sastajesvaka tri mjeseca, a na svakom sastanku podnese izvještajo tekućoj problematici te upozori na aktivnosti usljedećem razdoblju.I. TomićUdruga umirovljenika drvaraca i šumaraVukovarsko-srijemske županije, 9. studenogsvečanom sjednicom obilježila je Međunarodnugodinu starijih osoba. Svečana sjednica Udrugeodržana je u prostorijama Uprave šuma Vinkovci,a uz članove skupštine ovoj svečanostinazočni su bili i gosti iz drugih županijskihudruga umirovljenika, koji su sa nekoliko prigodnihrečenica pohvalili rad i aktivnost Udrugedrvaraca i šumara. O aktivnosti Udruge uproteklom razdoblju govorio je predsjednikUdruge Viktor Martini, spomenuvši meduostalim da je u Udrugu drvaraca i šumaraučlanjeno nešto više od 370 umirovljenika, alise procjenjuje da na području Županije ima okodvije tisuće umirovljenika, koji svi nisu članoviUdruge. Posebno se osvrnuo i na aktivnost kojeprovodi Koordinacija umirovljenika Vukovarsko-srijemskežupanije. Istaknuto je kako napodručju županije ima 35 tisuća umirovljenika,a da ih je oko 14.500 učlanjeno u neku odumirovljeničkih udruga.Udruga umirovljenika drvaraca i šumarautemeljena je, naime 1994. godine, pa je ovasvečana sjednica iskorištena i za obilježavanjepete obljetnice postojanja Udruge.Na kraju svečane sjednice predsjednikudruge Viktor Martini, najstarijim članovimaudruge Jakovu Vuliću i Anici Šimić rođenim1914. uručio je prigodne darove i poklone, aposlije završene svečane sjednice KomisijaUdruge posjetila je 12 bolesnih i nemoćnih članovadrvaraca i šumara i uručila im prigodnepoklone.Tekst i snimci:Zvonko PEIĆEVIĆUPRAVA ŠUMA DELNICEPregledana osnova za GJ. LitorićSredinom listopada na području Uprave šuma Delnice Komisija imenovanaod strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva izvršila je stručni pregledelaborata Osnove gospodarenja za gj.. »Litorić« šumarije Vrbovsko.Uz predsjednika Komisije dipl. ing. Krešimira Turka u Komisiji su kaočlanovi radili dipl. ing. Slavica Delač i dipl. ing. Zvonko Zemčak.Od strane Odjela za uređivanje šuma nazočni su bili radu Komisije mr.Boris Pleše, rukovoditelj odjela i dipl. ing. Suzana Cop, a od strane šumarijeVrbovsko dipl. ing. Mladen Vinski i dipl. ing. Vladimir Beg.Kako će važnost stare Osnove gospodarenja isteći krajem 1999. g. potrebitoje bilo prići izradi nove redovne revizije, a ovaj posao obavio je delničkiOdjel za uređivanje šuma. Redovna revizija vrijedit će za razdoblje od 1.siječnja 2000. do 31. studenoga 2009. godine.Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 3092,42 ha, od toga naobraslu površinu otpada 2940,56 ha, na neobraslu proizvodnu 1058,06 ha,ncobraslu neproizvodnu 7,82 ha i neplodnu 39,98 ha. Prema gospodarskojpodjeli gj. »Litorić« ima 169 Odjela sa odsjecima. Najveći je odjel površine od59,36 ha, a najmanji sa površinom od 39,98 ha.U odnosu na raniju Osnovu gospodarenja ukupna površina gospodarskejedinice povećala se za 10,86 ha zbog uvrštavanja katastarskih čestica koje uprošlom iskazu površina nisu bile evidentirane.Drvna zaliha u svekolikoj gospodarskoj jedinici iznosi 959.912 kubika,prirast 18.778 i etat 150.000 kubika.Osnovom gospodarenja propisani su i slijedeći šumskouzgojni radovi ujednostavnoj biološkoj reprodukciji- Čišćenje tla od korovske vegetacije na58,13 ha, sadnja šumskog sadnog materijala na 25,61 ha, njega podmlatka25,50 ha, njega mladika 42 ha, čišćenje sastojina 54,06 ha, njega sastojina44,40 ha.Nakon datih primjedbi od strane stručne Komisije, upućen je prijedlogMinistarstvu poljoprivrede i šumarstva da izda suglasnost na predloženi elaboratgospodarenja za gj. »Litorić« šumarije Vrbovsko.V. P.časopis Hrvatske šume 139

IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »ŠUMAR« ZAGREBy.' >/ /,e mogavši »dočekati« snijeg nahrvatskim planinama, omanjagrupa planinara našeg PD»Šumar«, sredinom studenog uputilase u Slovenske planine. Znajući da jetamo već dobrano prekrio planinskevrhunce, odlučili su se za zimskiuspon u Karavankama, na vrh Stol iznadJesenica.U subotu 12. studenog stigli su doValvazorjevog doma (1125 m), da bisutradan rano ujutro, dok je snijeg biojoš smrznut, po snijegu visine i do 60cm, uspjeli doći prije podne i do vrhaStola na visini od 2.286 m.Za uloženi trud, sa samog vrhakoji se nalazi u Austriji (oko 200 m)Katarina, Dražen i Zlatko uživali su uprekrasnom pogledu na Julijske Alpesa najvišim vrhom Triglavom, teostalim vrhovima preko dvije tisućemetara - Skrlaticom, Jalovcem,Zimski uspon na Stol (2.286 m) izvršen je po sunčanom vremenu tako da se s vrha pružaoprekrasan pogledMojstrovkom, a na drugu stranu divan 150 km. Vidljivost je bila izvanrednapogled na Austriju sa najvišim vrhom jer je prethodnog dana padao snijeg iGrosglocknerom, udaljenim više od bila je mećava, (azl) -J^;, j V J C. rrr >- jposljednjih nekoliko brojeva naovoj stranici redovito smo naše čitateljeizvještavali o aktivnostimanašeg planinarskog društva »Šumar« koje jeda ponovimo, osnovano krajem lipnja naBjelolasici.Jedan od najljepših vrhova na sjev. Velebitu - Veliki Kozjak,našim planinarimaSada na kraju ove godine, nakon šestmjeseci rada, možemo biti više nego zado-bio je cilj dva puta ove jeseni(^voljni, jer su naši djelatnici s oduševljenjemprihvatili ideju i realizaciju, tako dase gotovo svakog mjeseca osnivao po jedanili dva ogranka u našim Upravama šuma.Sjedište društva je u Zagrebu, u Direkciji,odakle je i potekla ideja o osnivanjuDruštva. Do kraja ove godine tako imamoosnovane ogranke u Bjelovaru, Splitu, Karlovcu,Osijeku, Našicama, Požegi,Popovači i Ogulinu. U tijeku su pripremeza osnivanje još nekoliko ogranaka, koji ćevjerujemo biti već u siječnju iduće godine.U dosadašnjih deset planinarskih izletai pohoda, sudjelovalo je tridesetak našihčlanova. Tako su pripremljeni izleti naSljeme, Triglav, dva puta na Velebit, gdjesmo u našem objektu na Štirovači koristilispavanje, a od tamo izvodili uspone naokolne vrhove - dva puta na Veliki Kozjak,jedan od najljepših vrhova u sjev. Velebitu,Šatorinu, Zečjak, Zavižan, Balinovac, MaliRajinac, posjetili velebitski botanički vrt,obilježili Svjetski dan pješačenja, posjetiliDolinu Kupe i Vražji prolaz, te na kraju izimski uspon na Stol.Za ovu prvu godinu djelovanja, višenego je itko mogao očekivati, (zl) -J^40 / Časopis Hrvatske šume

Kmf—— m -^ •'"^1-4 Novogodišnji intervju:Godina 2000. - kamenrazdijelnica za Hrvatskui hrvatsko šumarstvo: t :24—26 Opasni šumskištetnici - smrekovipotkornjaci27 Bura na mirnomsindikalnom nebuJ—OŠumarska strukastvorena je radizaštite šuma i njihovepotraj nostiloImotsko šumarstvodoživljava svoj procvat19 Uoči Nove 2000. izjednog drugog kuta20-21 Sretna Nova: Novetehnologije za novotisućljećeI I • • • • • IJ-U2^—IiyDivite nam se, ali ivodite računa onama9-11 Okrugli stol: OdnosLL—LJšumarija Senj: Stoljetnatradicija šumarstvase nastavlja30-31 Posjet našihstručnjaka Finskojšumarstva i zaštiteokoliša12-13 Lovrakov vlak više nevozi, sad snijeg ometašumare15 šumske prometnice nisuzapreka požarima16 Prostorni informacijskisustav u novom tisućljeću17 šumarija Skrad: Planoviizvršeni do kraja listopada14 Iz mog kuta:dipl. ing.Zvonimir Rožić,upraviteljUŠ Sisak32-35 Apartmani su urelativno dobromstanju36-39 Vijesti i događaji inaših Uprava^Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o.Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž.,Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., MiroslavMrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Pcičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić,M. Mrkobrad, V Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb Tel. 01/4804 169 E-mail: direkcija@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta, Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. ZagrebNaklada: 8000Na naslovnoj strani: I šuma plače (Foto: M. Filipović)Na ovitku: Gentiana asclepiadea (Foto: Ž. Gubijan)