12.07.2015 Views

Tečni kristali predstavljaju stanje agregacija molekula koji imaju ...

Tečni kristali predstavljaju stanje agregacija molekula koji imaju ...

Tečni kristali predstavljaju stanje agregacija molekula koji imaju ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Sinonimi: tečni <strong>kristali</strong>, kristalne tečnosti,anizotropne tečnosti, para <strong>kristali</strong>, mezofaze ilimezomorfno <strong>stanje</strong><strong>Tečni</strong> <strong>kristali</strong> <strong>predstavljaju</strong> <strong>stanje</strong> <strong>agregacija</strong><strong>molekula</strong> <strong>koji</strong> <strong>imaju</strong> molekulski red kao u<strong>kristali</strong>ma ali se ponašaju i kao viskoznetečnosti.


Osobine tečnosti: površinski napon i viskoznostOsobine čvrstog: optička anizotropija-dvojno prelamanjei interferencija polarizovane svetlostiŠirina temepratrskog intervala u kome se javlja:od 0,01 do 100 0 CJavljaju se pri temperaturana od –20 do 400 0 C


Istorija tečnih kristalaPrva opažanja1850 W. Heintz je opazio da se stearin topi u zamagljenutečnost na 52°C, menjajući se na 58°C u mutnu i na62.5°C u bistru tečnost.1877 Otto Lehmann je dao naziv ovom stanju i izumeomikroskop sa postoljem koje se greje i njime jeispitivao fazne prelaze različitih supstancija pomoćupolarizacionog mikroskopa sa postoljem koje segreje.(1855-1922)do 1888 Istraživači u različitim oblastima hemije, biologije,medicine i fizike opažali su da izvesni biološkimaterijali pokazuju mutno tečno <strong>stanje</strong> izmeñukristalnog stanja i tečnog stanja. Jedinjenjasintetizovana od holesterola takoñe pokazuju plavuboju kada se hladi njihov izotropni rastop.


Tečne kristale ili mezofaze otkrioRajnicerFriedrich Reinitzer (1857-1927)Thanks to Toby Donaldson


Holesterol benzoatKristal 145.5 °C PT 178.5°C TTThanks to Toby Donaldson


Rana otkrića1890 Prvi sintetički tečni krstal, p-azoksianizol, napravili su Gatterman iRitschke.MeONONOMe(1900) D. Vorlaender i saradnici su sintesisali mnoga termotropna smektičkajedinjenja. Vorlaender je publikovao rad o detaljnim pravilima u vezi sahemijskom strukturom ovih jedinjenja. Ta pravila su bazirana naosobinama više od 170 jedinjenja koje je on sintetizovao u svojojlaboratoriji. Prema ovim pravilima koja su kasnije dovela do statističkoteorijskih opisa ponašanja ovih materijala, tečno kristalno <strong>stanje</strong> jeformirano od <strong>molekula</strong> približno linearnog oblika. Vorlaender jetakoñe zapamćen po detekciji polimorfizma kod tečnih kristala, jer jeon sintetisao jedinjenje u tečno kristalnom stanju sa nematičnim i dvasmektička oblika.


Zatišje1939-45 II svetski rat1949 Onsager je prikazao svoj rad o faznom prelazu izmeñuizotropnog i nematičnog stanja (Onsager-Teorija).1945-48 Potopuno zatišje u oblasti ispitivanja tečnih kristala.Mislilo se da je sve poznato o njima i nije se očekivalonikakvo novo otkriće i još gore nisu uvršćeni uudžbenike i literaturu.


Ponovnooživljavanje1950-te Rad Brown-a u SAD, Chistiakoff-a u SSSR-u kao i Gray-a iFrank-a u Engleskoj doveli su do oživljavanja interesa zatečne kristale. Frank i kasnije Leslie i Ericksen razvili suteoriju kontinuuma za statičke i dinamičke sisteme.1958 Alfred Saupe, <strong>koji</strong> je kasnije radio na Kent univerzitetu,razvio je u dvom diplomskom radu zajedno sa svojimmentoromWilhelm Maier-om <strong>molekula</strong>rnu teoriju tečnihkristala ne uključujući permanantne dipole kao u Max Born‘-ovoj teoriji. Ovaj rad je doveo do Maier-Saupe Teorije,druge dobro poznate teorije tečnih kristala.1960sPrvo jedinjenje koje je pokazivalo nematičnu fazu nasobnoj temperaturi je bilo čuveno MBBA.1968 Demonstriran je prvi displej na bazi tenog kristala- liquidcrystal display (LCD).


Nuka o tečnim <strong>kristali</strong>ma postaje egzaktna naukaDe Gennes je proširioLandauovu teoriju faznih prelazakod tečnih kristala. Dobio jeNobelovu nagradu 1991 zadoprinos razumevanju tečnihkristala i polimera (soft matterphysics-fizika mekih materijala).Landau - de Gennes-ovateorija, koja daje fenomenološkiopis <strong>molekula</strong>rnog reda kodrazličitih tečno kristalnih faza,prelaza izmeñu njih, elastične ihidrodinamičke osobine,dokazane su kao krajnjeuspešne.


<strong>Tečni</strong> <strong>kristali</strong>Temperatura na kojoj se supstancija topi u mutnuviskoznu tečnost se zove prelaznom temperaturom i nanju pritisak utiče zavisno od specifičnih zapremina jedne idruge faze (slično polimorfnim faznim transformacijama).Temperatura pri kojoj mutna tečnost prelazi u pravu,bistru tečnost (koja je izotropna) je tačka topljenja.Postoje supstancije koje <strong>imaju</strong> više prelaznih tački.•Postoje supstancije koje <strong>imaju</strong> više prelaznihtački:Čvrst Smektični B Smektični C Smektični ANematičniIzotropno


Koji tipovi <strong>molekula</strong> pokazuju <strong>stanje</strong>tečnih kristala?• Asimetričan i izdužen oblik <strong>molekula</strong>NC OC n H 2n+1ROORKalamitični tečni kristalORORROORDiskotični tečni kristal


izgrañujući elementištapićasti-kalimaticiu obliku diska-diskotici


Primeri diskotičnih tečnih kristalaRRRRRORRCOOOC 8 H 17RR = C 7 H 15RCOORR OR = C 7 H 15COORH 17 C 8 OCOOCOORR1C12H 25C 12 H 252H3COOOOCH 33OC8 H17RRNNNRNHHNR = CH 2 OC 12 H 25RNNNRRC 12 H 25OOC 12 H 25H 3 COOH 3 COO4 5OOCH 3OOCH 3RRR R RR =C 8 H 19 COO6 71 hexa-n-alkanoates of benzene; 2 hexa-substituted anthraquinones; 3 trisubstitutedbenzenes; 4 bipyrene derivates; 5 scyllo-inosithe hexa-acetate; 6 octasubstitutedphthalocyanine derivates; 7 hexa-substituted tribenzocyclononene.R


Uobičajene cenetralne grupeu molekulimaPreko ovih grupa se ostvaruju bočne veze izmeñu <strong>molekula</strong>COOH.... HO....N NAzoOCH 3CH 3 5 -SteroidCKiseli dimerCH CHOlefinCH NAzometin(Šifove baze)N NOAzoksiCCAcetilenCHNONitro grupeOCOEster


Uobičajene krajnje grupe umolekuluCH 3(CH 2)ROORO CROC OALKiL- mogu bitigranateALKILOKSI; takoñeETRIALKILKARBOKSIALKILKARBONATiR 2NCNNO 2CIJANONITROAMINOR može bitiHOve grupe osciluju i dovode dotopljenja supstancijeF, Cl, Br, IHALOGENi


<strong>Tečni</strong> <strong>kristali</strong>OSOBINE TEČNIH KRISTALA<strong>kristali</strong>čvrstoTEČNI KRISTALI-MEZOFAZEtečnoizotropno


MezofazeSa porastom temperature može se videti kako neredtaste.Termotropni tečni <strong>kristali</strong> su indukovanitemperaturom.Liotropni tečni <strong>kristali</strong> nastaju rastvaranjem uodgovarajućim rastvaračima, najčešće polarnim


Osobine tečnih kristala• Glavna osobina tečnih kristala je da su krajnje osetljivi naspoljašnje poremećaje kao što su električno polje, magnetno poljei svetlost. Ova njihova osobina se koristi u ureñajima sa tečnim<strong>kristali</strong>ma.• LC orijentisani paralelno površini aelektrično polje primenjeno normalnona ćelijuElektričnopolje• Optičke osobineDvojno prelamanje Neke oblastisu svetle neketamnene-niformnodvojnoprelamanje


Smektična faza(a) smektična faza – od grčke reči sapun, σµεγµασµεγµαACSlojevi su sačuvani ali red izmeñu slojeva jeizgubljenNajsličniji čvrstom stanju i <strong>imaju</strong> najvećuviskoznost


Smektični tečni <strong>kristali</strong>Pored orijentacione ureñenostipostoji i izvesno pozicioni redPolimeriProteiniDNAitd…


Thanks to Toby DonaldsonSmektici


Nematična faza(b) nematična faza – od grčke reči za nit, νεµοσSlojevi ne postoje ali je zadržana paralelnaorijentacija izmeñu <strong>molekula</strong>. Ako ih posmatramo utom pravcu izgledaju kao tečnost.Električno i magnetno polje utiče na nematike


Nematična faza, Nhaotičnorasporeñeniali orijentisaniindeks prelamanjavarira zavisno odorijentacijeThanks to Toby Donaldson


Primena nematičnih tečnih kristala• Električno polje utiče na nematične tečne kristale <strong>koji</strong>postaju zamagljeni, poluprovidni ili menjaju boju. Pritome s obzirom da oni reflektuju upadnu svetlost, ane stvaraju je, troše malo energije zbog čega je njihovokorišćenje veoma ekonomično.• Primena malih napona (3−5 V) dovodi do promenepravca duže ose čime se menja indeks prelamanjaodnosno boja. Primena većih napona (5−20 V) dovodido razaranja ureñene strukture tečnog kristala dovodećido stvaranja mikroskopskih vrtloga <strong>koji</strong> intenzivnorasejavaju upadnu svetlost usled čega nematik gubitransparentnost i postaje mlečno beo.• indikatori brojeva i slova• optičke reze i modulatori


Tečno kristalni Displeji• Niz tankih segmenata poznatih kao PIXEL-iOsnovna strukturna jedinica se sastoji od dvestaklene pločice sa tečnim kristalomizmeñu njihOsnovna jedinicaNedostaci• Ugao posmatranja• Kontrast• Vreme odgovoraPrednosti• Troše manje snage odkatodnih cevi• Mogu koristitisvetlost sredine(semkod kompjuterskihmonitora)


Ravni Panel Displeji-monitorikoristenematične tečne kristale• <strong>Tečni</strong> <strong>kristali</strong> su izmeñu dvestaklene pločice.– Kristalni sloj je debljinenekoliko mikrona.•Pravacpolarizacije• Providan električni provodnikse nanosi na unutrašnjustranu stakla.• Ukršteno orijentisanipolarizatori su postavljenipreko spoljne strane svakestaklene pločiceSloj tečnog kristalaProvodnik (Sn ili In 2 O)Stakleni slojPolarizator


Ravni Panel Displeji-monitori• Kako rade?– Kada je napon isključen:• <strong>Tečni</strong> kristal je u relaksiranom stanju i molekuli suusmereni (tj. orijentisani paralelno jedni drugima).• Polarizovana svetlost koja prolazi kroz prvi polarizator jenepromenjena usmerenim <strong>kristali</strong>ma i blokirana je drugim(ukrštenim) polarizatorom.Nemapropuštenesvetlosti


Ravni Panel Displeji-monitori• Kako rade?– Kada je napon uključen:• provodnici prenose električno polje koje izaziva uvijanjekristala• kada su <strong>kristali</strong> prisiljeni da se uvijaju isto je i sa pravcempolarizovane svetlosti• nešto ili sva polarizovana svetlost prolazi kroz drugipolarizator.Svetlostpropuštena


Ravni Panel Displeji-monitori• Kako rade?– Veličina napona kontroliše orijentaciju kristala tj.koliko će se oni uvijati:• Maksimalna količina svetlosti je propuštena kada su prvi iposlednji tečni kristal normalni jedan na drugi.• Minimalna količina svetlsoti je propuštena kada su prvi iposlednji kristal paralelni jedan sa drugim.• Srednja količina svetlosti je propuštena kada su prvi iposlednji kristal orijentisani pod nekim drugim uglom.


Holesterični tečni <strong>kristali</strong>.nnnxyz= 0= cos q= sin q00xxGrade ih derivati holesterola. Slojevita struktura, aliparalelno orijentisani molekuli u sledećem slojuzarotirani za mali ugao. Spiralna struktura sakorakom spirale <strong>koji</strong> odgovara talasnoj dužinividljive svetlosti.Korak spirale a time i elektronska strultura i boja semenjaju sa:• temperaturom,• hemijskim dejstvom• mehaničkim dejstvom.


Holesterični tečni <strong>kristali</strong>• Promena boje prouzrokovana temperaturskim efektimakoristi se za registrovanje prostorne temperaturskeraspodele ne samo u direktnom kontaktu već i na daljinu(lasersko IC zračenje i temp. profili delova tela iliorgana).• Promena boje može biti izazvana i hemijskim efektimaraznih toksičnih gasova i para, bilo njihovim reverzibilnimapsorbovanjem bilo ireverzibilnom reakcijom sa tečnimkristalom. Promena boje je brza i javlja se pri vrlo niskimkoncentracijala (ppm) toksičnog agensa.• Mehanička dejstva (smicanja, pritiska ili savijanja) mogutakoñe da dovedu do promene u strukturi, a time i bojitečnog kristala. <strong>Tečni</strong> holesterični <strong>kristali</strong> se stoga koristeza ispitivanje mehaničke otpornosti različitih konstrukcijai otkrivanje nepouzdanih delova ili mesta u njima.


OSOBINE STAKLAStaklasto <strong>stanje</strong> kao prelazno, karakteriše se osobinama itečnog i čvrstog stanja.Osobine čvrstog: čvrstoća, krutost, otpornost na silesmicanja kao <strong>kristali</strong>Osobine tečnog: optička propustljivost, izotropnostOsobine stakla: pri zagrevanju nemaju oštru tačku topljenjaveć omekšavaju, <strong>imaju</strong> mali termički koeficijent širenja,veliku viskoznost i pri stajanju iskristavljuju (vitrifikacija).Sinonim: amorfna čvrsta stanja i prehlañene tečnosti


Stakla <strong>imaju</strong> zajedničke osobine sa čvrstim i tečnim <strong>stanje</strong>m.ČvrstoUreñenost dugog dometaLome se po ravnoj površiniVeoma mala pokretljivostčesticaZadržavaju oblik i vraćaju seu originalni oblik posleprestanka dejstvaporemećajastakloUreñenost kratkogdometaLome se po krivojpovršiniVeoma malapokretljivostčesticaZadržavaju oblik ivraćaju se uoriginalni oblik posleprestanka dejstvaporemećajatečnoUreñenostkratkog dometaNe trpe silesmicanjaOgraničenapokretljivostčesticaZauz<strong>imaju</strong> obliksuda u kome senalaze zavisno odsvoje zapremine


Stakla• Stakla: prehlañene tečnosti…• Nema stvarnog saznanja koje su vrsteinterakcija koje omogućavaju grañenjestakla• Očigledno je da brzo hlañenje može dadovede do stvaranja stakla


Amorfno čvrstoMnoga čvrsta stanja nemaju kristalnu strukturutj. nemaju ureñenost dugog dometa.Takva stanja su amorfna čvrsta stanja. Staklase mogu smatrati takvim <strong>stanje</strong>m.Kristalni SiO 2Amorfni SiO 2-staklo


Molekulska ureñenostu kristaluMolekulska ureñenost u staklu


STRUKTURA STAKLA• Osnovna jedinica:4-Si04 tetrahedronSi 4+ O 2-• Kvarc je kristalniSiO2:• Staklo je amorfno• Amorfna strukturase javlja pri dodavanju nečistoća(Na + ,Mg 2+ ,Ca 2+ , Al 3+ )• Nečistoće:interferuju formirajući više ilimanje kristalnu strukturu.(Na staklo)Na +Si 4+O 2-Otvorena prostorna strukturanastaje kada su koordinacionipoliedri (<strong>koji</strong> se ponavljajunepravilno u prostoru gradećinekristalnu prostornu rešetku)mali, ali je naelektrisanjekatjona u poliedru veliko, takoda katjonsko odbijanje dovodido grañenja otvorene strukture.


Stakla• Termin <strong>koji</strong> se obično koristi za keramike• Grade ih neorganska jedinjenja kao što su SiO 2, B 2O 3,GeO 2, As 2O 3, As 2O 5, P 2O 5, BeF 2, GeS 2, As 2S 3, ali iorganske supstancije kao što su glukoza i glicerin.• Da bi supstancija mogla da se javi u staklastom stanjupotrebno je da može da gradi prostornu nekristalnustrukturu koja se odlikuje znatnom rastresitošću,odnosno otvorenošću. Uslov za to su mali koordinacionipoliedri sa velikim nealektrisanjem katjona u njima• Svaki materijal <strong>koji</strong> očvršćava i postaje krut bezformiranja pravilne kristalne strukture• Nema ureñenosti dugog dometa, mada su silikatnitetraedri i dalje meñusobno povezani


Stvaraoci stakla• Oksidi Si, B, P, Ge, As i Be <strong>koji</strong> pomažu u stvaranjutrodimenzione rešetke i time lako prelaze u staklasto<strong>stanje</strong> su stvaraoci stakla•Oksidi Na, K, Ca, Ba sa koordinacionim brojemvećim ili jednakim 6 su modifikatori stakla•Intermedijeri su oksidi Al, Mg, Zn, Pb, Ber, Nb, Ta sakoordinacionim brojevima izmeñu 4 i 6 mogu biti istvaraoci stakla ali i modifikatori


Modifikatori• Silikatno staklo – čist SiO 2– Topi se na vrlo visokoj temperaturi– Vrlo lomljivo– Visoka viskoznost• Teško za proizvodnju• Modifikatori se dodaju staklu da se mrežaotvori i poboljšaju osobine


Modifikatori• Struktura SiO 2 stakla može narušiti dodavanjem alkalnihoksida kao što su Na 2 O ili K 2 O. Kiseonični atomi ovihoksida prekidaju mrežu ugrañujući se na mestima gde sudva tetraedra spojena, razdvajajući ih. Svaki tetraedarima po jedan rogalj slobodan, a alkalni metalse ugrañuje• intersticijalno u strukturu, dovodeći do gušćegpakovanja. Ova se mogućnost koristi u tehničke svrheda bi se Si-O struktura delimično narušila tako da sesnizi viskozitet kao i tačka topljenja, kako bi se staklomoglo proizvoditi na nižoj temperaturi.• Ali, ako se doda suviše alkalnog oksida,tako da se odnos O : Si dovede do 2,5 ili3,0, staklasta struktura može biti tolikonarušena da doñe do rastakljivanja.Na +Si 4+O 2


• Specifična zapremina (1/ρ) vs Temperatura (T):Specific SpecifičnavolumezapreminaPrehlañenatečnoststaklo(amorno čvrsto)TgOSOBINE STAKLATečnost(neureñenost)kristal(tj. ureñeno) čvrstoTmT• Kristalni materijali:--<strong>kristali</strong>šu na tački mržnjenja, Tm--<strong>imaju</strong> naglu promenu specifičnezapremine na Tm• Stakla:--ne <strong>kristali</strong>šu--specifična zapremina postepenovarira sa T--Temperatura prelaza u staklasto<strong>stanje</strong>, TgTemperatura prelaza stakla je temperatura na kojoj semenja nagib zavisnosti specifične zapremine od temperature.Temperatura topljenja za kristale je temperatura na kojoj sejavlja naglo, diskontinualno smanjenje specifične zapremine ufunkciji temperature.


η, KC,KBηKB maxKC maxKC-broj <strong>kristali</strong>zacionihcentaraKB-brzina <strong>kristali</strong>zacijeTemperatura


Presek kompjuterskesimulacijestrukture15K 2 O·75SiO 2 (K15)stakloK je ljubičast, kiseonikcrven, SiO 44-tetraedar je siv


Sastav komercijalnog stakla


Obrada stakla presovanjemSmekšanamasa


SmekšanostakloModelovanje izduvavanjem


Proces izvlačenja stakla

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!