HRVATSKE ŠUME 59 (11.6.1996.)

59GLASILO »HRVATSKE ŠUME«Novosti iz šumarstvaSTROJ ZA PRIPREMU TLA ISJETVU ŽIRANa postojeću rotositnilicu »Miniforst 150« talijanskog proizvođača »Seppi«, naš inovator iz Vinkovacadogradio je koš za žir i potrebite djelove za unos žira u zemlju i tako smo dobili novi agregat koji uspješnozamjenjuje nekoliko desetaka radnika na sadnji žira

11. lipnja 1996.PROIZVODNJA U PRVOM TROMJESEČJU OVE GODINEStaru i otpisanu mehanizacijtreba otpisati!Uprva tri mjeseca izvršenja u jednostavnoji proširenoj biološkojreprodukciji u »Hrvatskimšumama« zaostaju za planiranim. To inije neočekivano s obzirom na bar dvamomenta: prvo, to je razdoblje kada sedio uzgojnih radova tek počinje obavljatii drugo, zbog iznimno duge zime vegetacijaopćenito kasni pa će se i dio poslova»pomaknuti« za travanj.Tako su pripremni radovi za obnovušuma obavljeni na 173 ha ili 10 posto odplaniranih, pošumljavanje je ostvarenosa 17 posto, jednako koliko i popunja-Kvalitetni grabovi trupci za koje treba pronaćikupcavanje, izvršenje u njezi mladika iznosi 6posto, u čišćenju 19 itd. Ono što u ovimizvršenjima zabrinjava, upozorio je nasastanku šefova proizvodnih odjela šefproizvodne službe ing. Stjepan Tomljanović,jest činjenica da izvršenje zaostajeza trošenjem novca.- Pratimo izvršenja i po količini i povrijednosti i ne može se dogoditi da,primjerice, kod pripremnih radovaizvršenja budu 10 posto, a financijski 14posto. Rebalansom plana to će se moratiispraviti.Duga zima uvjetovala je i kasnijevađenje sadnica iz rasadnika. No, biljkesu ipak na vrijeme isporučene - kaže ing.Milan Žgela, zadužen za rasadničarstvou poduzeću - 85 posto potreba je odmahpodmireno, a »zakrpan« je i manjak kitnjaka.Isto tako završena je na vrijeme isjetva sjemena.RASADNICIPostoji problem rasadnikakoji se svodi na problem likvidnosti.Neki izbjegavaju proizvodnjusadnica u rasadnicima jer jeza osiguranje dovoljnih količinažira potrebno odmah imati gotovinu.A kada se sadnice vade iraspoređuju u šumarije i uprave,sve to ide preko papira...! (Ing.Kruno Jelčić)Što se u pojedinimdijelovima poduzećaunatoč lošim vremenskimprilikamamoglo postići više, anije, ing. KrunoJelčić pripisuje »inertnostinekih šumarijai uprava koje nisureagirale na vrijeme iosigurale za uzgojneradove veći broj ljudikad se već moglo raditi.A kasna sadnjamože ponekad biti i -prekasna i bačen novac«.Na sporu realizacijuplana sanacijeu proširenoj reprodukcijiupozorio jeing. TomislavStarčev«;, a ing. SlavkoŠunjić je konstatiraoda radovi ugrađevinarstvu tek počinju, s tim što ćese »za sve investicije morati raditi projekt,a za sve vanjske izvođače obveznoraspisivati natječaj«.U sječi i izradi je u istom razdoblju odplaniranih 3,1 milijuna kubika posječeno808 tisuća, ili 26 posto od plana.To je izvršenje veće od prošlogodišnjeg,što se uz ostalo objašnjava i većim brojemizvršitelja, demobiliziranih šumskihradnika iz HV-a. Više je (zbog toga)sječeno u vlastitoj režiji (69 posto), vanjskeusluge čine 15 posto a samoizrada16 posto. Smanjene su spram lani vanjskeusluge. Jedan od razloga uz to štose više izrađuje vlastitom radnom snagomje i sve manja »jagma« privatnihpoduzetnika za posao u šumi. Jer u proteklomrazdoblju »Hrvatske šume« baši nisu bile najredovitiji platac!Ing. Stjepan Tomljanović: »Ne može se događati da se troši više sredstava nego što je izvršeno radova« •sa sastanka šefova proizvodnih odjelaPrivlačenje je u vlastitoj režiji izvršenosa 66 posto, na usluge trećih otpalo je 34posto. »Hrvatske šume« raspolažu s velikimbrojem traktora i ostale mehanizacije,no velik dio je star i - otpisan. Problemje u tome što dio tih starih strojevai dalje radi, popravlja se, krpa, i zapravoopterećuje ukupna izvršenja koja prosječnopo danu s tolikim brojem traktoraispadaju i jesu - mala. Ing. StjepanPuljak misli da su upravo zbog toga prosječnaizvršenja na privlačenju »gotovotako niska kao kad se radilo s konjskimzapregama i kada je bila daleko manjaotvorenost nego sada«.Sefovi proizvodnih odjela nakon sastankaimali su priliku vidjeti kako upraksi izgleda kada sanacija kasni ili neuspije i kada stanište (dijelom) podivlja.U gospodarskoj jedinici Jastrebarskilugovi Šumarije »Jastrebarsko« (UpravaKarlovac) u odjelu 20a sedam godinanakon dovršnog sijeka 1 provedenih uz-Na terenima Šumarskog instituta Jastrebarsko stručnjaci zaduženi zaproizvodnju u poduzeću imali su prilike upoznati se s pokusom 16provenijencija lužnjaka te obići odjel 20A u Jastrebarskim lugovimagdje je nakon dovršnog sijeka na dijelu terena došlo do degradacijestaništaSANACIJAAko se sanacija površina u nekimupravama nastavi ovakvimtempom, trebat će im i 30-ak godinaza izvršenje plana usvojenogza ovu godinu! Jasno je dapostoje problemi financijske naravi,da nema dovoljno sredstava,no šumari znaju daje očuvanjestaništa prioritetna zadaća. Usuprotnom, hrastici bi nam seubrzo mogli pretvoriti u jošike...(Ing. Tomislav Starčević)gojnih radova podignuta je mješovita sastojinalužnjaka i graba.- Na 20 do 30 posto površine,objašnjava revirnik u Šumariji »Jastrebarsko«,ing. Danko Kuric, došlo je dodegradacije staništa i tu sada raste travai zeljasti korov. Uzroci su, prema ing.Kuricu, zamočvarenje tla koje je nastalokao posljedica gradnje prometnica i presijecanjaprirodnih vodenih tokova tenekontrolirana i u nepogodno vrijemekorištena šumska mehanizacija. A velikesu štete i od divljači. Za ovo područjenapravljen je program sanacije.Na terenima Šumarskog instituta Jastrebarskostručnjaci zaduženi za proizvodnjuu poduzeću upoznati su s pokusom16 provenijencija hrasta lužnjaka.Riječ je o pokusnom objektu u kojem serazličite provenijencije lužnjaka pratedevet godina u kom su razdoblju doseglerazličitu razinu razvoja, prilagodljivosti,otpornosti.M. MRKOBRADRealizacijasortimentaznatno usporenaNA PODRUČJU UPRAVEŠUMA NOVA GRADIŠKAMeđu hrastovim furnirskim trupcima nađu se i ovakvi sdvostrukom bijeli - kaže ing. Ivan PrgićNajviše glavobolje zadaju otpreme i prodaja kitnjakovih i lužnjakovih furnirskihtrupaca jer je solventnost naših kupaca vrlo niskaNakon isteka prvog tromjesečja,Uprava šuma Nova Gradiškaimala je oko 56.000 m3 drvnezalihe, od čega je na tehničku oblovinuotpadalo šezdesetak posto. Najviše suu oblovini bili zastupljeni pilanski trupci.Potkraj travnja ukupna zaliha jesmanjena na 35.000 m3, no trećinu ječinila oblovina u čijem sastavu su kvalitetnifurnirski trupci i trupci zaIjuštenje (1.200 m3) iz zimske sječe.Najveću teškoću čine hrastovi furnirskitrupci, koji su nerijetko u složajevima(tasonima) pomiješani s pilanskimtrupcima i nalaze se na »mekoj« cestite prijeti opasnost da će ih se, zboggubitka kvalitete, morati deklasirati.Boraveći na području Šumarije»Trnjani«, koja zauzima najistočniji dioove uprave, uvjerili smo se da je trenutačnonajveći problem na »mekoj« cestiu gospodarskoj jedinici »Kozara«, kojajednim dijelom podsjeća na oranicu teje privremeno za prijevoz kamionimabila neupotrebljiva. Stoga se užurbanoradilo na njezinoj odvodnji i talpiranju.Naime, nestabilno vrijeme, posebicetravanjsko, koje se nastavilo i tijekomsvibnja s mnogo kišovitih dana, spriječiloje sušenje ove ceste, pa tako iodvoz kvalitetnih drvnih sortimenata,koji su, inače, uredno tasonirani i pripremljeniza otpremu.U razgovoru s upraviteljem Šumarije. »Trnjani«, ing. Jozom Vragolovićem,naknadno smo saznali daje navedenojcesti poklonjena osobita pozornost, uzstalno dežurstvo i provođenje potrebnihgrađevinskih radova i zahvata. Ni tonije u kišnom razdoblju pomagalo da seona osposobi za promet. Očekuje se,ističe trnjanski upravitelj, da će svi sortimenti,unatoč manjku kamiona, ipakbiti odvezeni do kraja svibnja.Prema riječima rukovoditelja Komercijalnogodjela, ing. Ivana Prgića,najviše glavobolje zadaju otprema iprodaja kitnjakovih i lužnjakovih furnirskihtrupaca, među kojima ima ionih s greškama (dvostruka bijel). Upitanju je i solventnost pojedinih kupaca,kao što su novogradiški »Sekulić«,Dl »Slavonija« Slav. Brod, pleternički»Oroplet« i novokapelačka »NIG-MA«, kojoj je obustavljena otpremajasenovih trupaca. Traži se hitno kupaci za približno 840 m3 grabovih trupaca.Šumska cesta na području G.J. »Renovica«,nedaleko od »Kozare«, u boljemje stanju te se očekuje nesmetanaotprema. U svakom slučaju, predstojiintenzivan transport drvnih sortimenatai borba za solventnije kupce, kako bise ostvario što bolji financijski rezultat.Tekst i snimci: I. TOMIĆ

11. lipnja 1996.Sepijeva rotositnilica dala je ideju našem stručnjaku da uz svoju inovaciju i njezinu dogradnju,dobije novi integralni stro] za pripremu tla i sjetvu žiraNa »Seppi M - miniforst 150« dograđen Je koš za spremište žira i dodatni kanali koji provodežir u pripremljeno tlo do dubine 3 cm, a zatim ga sitnilica prekrije usitnjenimdrvnim materijalomIntegralni stroj za priprem« i sjetvuU našim nizinskim hrastovim šumama velika sredstva se utroše na uzgojne radove koji nisu dodanas mehanizirani, jer nije bilo uspješne i kvalitetne opreme. Šumarski stručnjak iz Vinkovaca,ing. Stjepan Nikolić, nudi nam svoju inovaciju, stroj za usitnjavanje i pripremu tla sa sijačicom žiraKako smanjiti visoke troškove kod pojedinihuzgojnih radova, stalna je misao našihšumarskih stručnjaka, a to se osobito odnosina one radove gdje je udjel ljudskog rada znatan,kao primjerice u pošumljavanju i to posebice usadnji žira. Godinama je ta misao proganjala inašeg mlađeg šumarskog stručnjaka u Vinkovcima,ing. Stjepana Nikolića, koji se niz godina bavi uzgojemi ošumljavanjem hrasta lužnjaka.- Kako smanjiti udjel ljudskog rada na pošumljavanju,bilo žirom, bilo sadnicama hrasta, izbjećimukotrpnu sadnju pod motiku, kako mi to kažemoovdje u Slavoniji, kada nam je za jedan hektarsadnje žirom potrebno i do četrdesetak radnika, au pojedinim godinama kada žir dobro urodi, moramou kratkom jesenskom ih još kraćem proljetnomrazdoblju posaditi nekoliko stotina i do tisuću hektara,a radne snage nema dovoljno, jer je našanadnica mala pa nam ni seljaci ne dolaze na privremenirad. Promatrajući rad rotositnilice, kojomuspješno ulazimo u uzgojne radove, primijetio samda ima nešto slobodnog prostora dok ne padne nazemlju usitnjeni dijelovi, i pomislio da bi se tada tumoglo ugraditi i dodatni mehanizmi koji bi spuštaližiru rahlu zemlju. Tako sam na rotositnilicu »SeppiM« tipa »Miniforst 150« smjestio koš za žir i potrebnedodatne dijelove koji bi spuštah sjeme uzemlju na dubinu i do tri centimetra, što je za sjetvužira dovoljno. I tako je nastao moj prototip integralnogstroja za pripremu i sjetvu hrasta, kojislobodno mogu prozvati VK-1, jer vjerujem da ćuubrzo obaviti još neka poboljšanja pa će se uskoropojaviti i drugi prototip VK-2. - objašnjavao nam jeing. Nikolić.Koliko je efikasan ovaj, za sada, integralni strojkoji još nema pravi naziv, govori i podatak da uistom prolazu kada usitnjava drvni materijal i priprematlo za sadnju, obavlja uspješno i sjetvu žiromod 0,7 hektara do 2,5 hektara dnevno, ovisno ovlažnosti tla.Na nedavno održanoj demonstraciji ovog novogalata u Kunjevcima, okupili su se naši stručnišumarski djelatnici iz svih slavonskih uprava i sazanimanjem su pratili rad i učinke novog stroja zapošumljavanje, koji, istina, još nije usavršen, ah jeveć na startu pokazao velike prednosti i znatneuštede u radnoj snazi.Tom prilikom ing. Stjepan Nikolić, iz Upravešuma Vinkovci, pokazao je i jedan novi talijanskikomplet alata za uzgojne radove u njezi. To jekomplet »CampagnoDa« kompresor s pilom i škarama,kojim mogu istodobno i do osam radnika navisinu dva-tri metra i dubinu čak i do 200 metaraod traktora, uspješno kresati grane sa stabala il i pakprovoditi sve potrebne uzgojne zahvate u mladicama.Naime, kompresor se nalazi na kardanskomzglobu traktora i prolazeći prosjekom ili protupožarnimprugama omogućava efikasan i znatnoolakšan fizički rad radnicima na njezi. Kapacitetkompresora je 800 litara u minuti, tako da se istodobnomože raditi s jednom pilom i 6-8 škara ihneka druga kombinacija. Ti se alati već mnogoupotrebljavaju u voćarstvu, a kod nas se u šumarstvujoš uvijek stidljivo o njima govori, a kamoli dase s njima radi.Kompresor »Campagnolla« s alatima - pilom i škarama - omogućuje znatne uštede i humanizacijuradova na uzgoju mladlka, a na jednom agregatu može raditi 6-8 radnikaNakon prolaza sitnillce tlo je dobro pripremljenoza sjetvu žira, a brzina i dubinasadnje ovise o vlažnosti tlaDomaćini, Vinkovčani, pokazaliza usitnjavanje drvnih otpadaka koji ostaju u šumiposlije uzgojnih radova sječe. Koliko je ovaj strojnužan i potreban u nizinskim slavonskim šumama,trebaju reći nakon opsežne analize naši šumarskistručnjaci. Međutim, koliko smo saznali, taj seagregat uspješno koristio u našim mediteranskimšumama, posebno na površinama zahvaćenihpožarom, kada se ta drvna masa ne može prodati.Tekst i snimci: Z.LONČARIĆPneumatskom pilom i škarama, koje mogu biti udaljene i do 200 metara od traktora,omogućuje se radnicima na njezi da obave mnogo veće učinke za isto vrijeme, uzveću humanizaciju rada od dosadašnjegTalijanski hrerač za usitnjavanje leževineistodobno i razbacuje ustinjen iver po šumi

11. lipnja 1996.Danas predstavljamo: Šumarija »Makarska«Stablo limuna i mandarine tevisoka 30-godišnja palma udvorištu gotovo zaklanjajuulaz u zgradu Šumarije »Makarska«.Prekoputa velebni hotel»Meteor« na zemljištu na kome jene tako davno bio rasadnik koji sepružao sve do mora. Sve skupa ni200 m do čuvene plaže s razglednicaMakarske, što šumarima sravnice može izgledati nestvarno inespojivo.No šumarstvo Mediterana ionakoima druge uzuse, značenje i zadaćuod onog »gore«, iz čega ne iskače niova srednjodalmatinska šumarijafaune, turistička atrakcija, kutakprirodnog raja s kojeg se na dlanupruža gradić s 12.000 stanovnika,koji je turističko i svako drugo središteovog područja i gdje se, prisjećajuse s uzdahom Makarani, prijerata dnevno znalo naći i desetputa više turista.Na to vrijeme podsjetit će i većnekoliko godina zatvoreni jedinstveniMalakoioški muzej - muzejškoljki iz cijeloga svijeta, osnovanna poticaj dr. fra Jure Radića;, kojinam je sestra Marija dr. Edita Solićljubazno pokazala.S 15.200 ha na četiri gospodarskejedinice Makarska ide u red srednjene površine šuma i šumskog zemljištatek je 7.220 ha obraslo, od čegana visoke šume otpada približno3000 ha. Pretežno su to alepski iprimorski bor od četinara, te bukvaod listača, pojašnjava on. Gotovo8000 ha su Utiče Biokova i tu se ušumarstvu ne da učiniti ništa.U Šumariji na prvom mjestu s ponosomi ne bez razloga ističu kakoprošle godine ovdje nije zabilježenni jedan požar. Što to znači znaju svikoji se sjećaju velike vatrene stihijeu kolovozu 1986. godine kada je zasamo četiri sata upravo nevjerojatnombrzinom izgorjelo 98a ha šume.Požari su bih čest gost ovoga područja,ekstremne temperature i velikesuše stvarali su pogodne uvjetezato.- Sada smo odlično organizirani -kazuje ing. Šabić. - Na cijelom područjuŠumarije postavljene su promatračnices kojih se motri i uočavapožar. Četiri su stalne i u njima se utri ljetna mjeseca dežura od 0 do 24sata. Radijus promatranja najmanjeje 20 km tako daje pokriveno cijelopodručje Šumarije, a dojavnim sustavombrzo se organiziramo. Postojii autopatrola koja je po dojaviprva na terenu i koja dežura od 7 do21 sat.No i od te bi pi >kretne patrole biloŠUME U DALMACIPKOVO: ŠUMSKOM PROSJEKOM DO 800 MVISINEkoja se proteže na 50 km obale, odprijevoja Dupci do Zaostroga, prije50-ak godina i središte šumarstvaovoga kraja. A gore iznad, premanebu, sive litice Biokova (1760).Ova je planina zaštitni znak Makarske,tvorac lijepog i ružnog vremena,carstvo raritetno lijepe flore ivelikih šumarija splitske uprave.- Prije svega, radimo na uzgoju izaštiti šuma koje u ekološkom, turističkom,zaštitnom i svakom drugomsmislu za ovo područje značesve - govori upravitelj makarskeŠumarije ing. Boris Šabić. Od ukup-Šuma Staza u Parku prirodeBiokova: kultura alepskog borastara 100 godinaIveranje dobro Ide, tek povremene problemestvara kiša koje je ovog travnja Ipočetkom svibnja bilo u obiljumalo koristi kad ne bi imala - pristup.Prošle godine je u te svrhe, uzostale radove, sagrađeno i 15 kmnovih protupožarnih prosjeka s elementimacesta. Istodobno je saniranopribližno 30 ha opožarenihpovršina te izvršeno riperanje na 20ha kao priprema za pošumljavanje.Ove je godine naša šumarija planiralapošumljavanje na 40 ha, popunjavanjena 20 ha, njegu i čišćenje napribližno 65 ha i saniranje još 20hektara. Služba za opažanje trebalabi »nabrati« 1.687 radnih dana, a sviće biti zadovoljni ako ona zapravone bude imala posla. Svi ovi uzgojniKultw. /u. Prosjeke su rađene sltnlllcom kojom se teren prolazio dm putaUpravitelj makarske šumarije na jednoj od protupožarnih proin,

11. lipnja 1996.Palma kao zaštitni znak: zgradaŠumarije »Makarska«Uvjeti za rad ovdje su mnogo bolji nego kad sam radio na Korčuli: Zoran Radić na »steviru« u predieluStazaradovi neće se moći obaviti vlastitomradnom snagom, pa će se posegnutiza GPO-radnicima. Poslovi napošumljavanju su završeni, u tijekuje čišćenje.BIOKOVO: ŠUMSKOMPROSJEKOM DO 800 MVISINE...Do šumskog predjela Staza stižese lako. Asfaltiranom Rodićevomcestom (po imenu časnika austrougarskevojske koji je zaslužan zaovaj prvi prijelaz preko Biokova)prolazimo kroz sanirani dio šumastradalih od požara 1993. godine.Jasno je vidljiva granica izmeđudržavnih i privatnih šuma - ove prvesu uređene, teren nakon požara ponovnopošumljen, a na privatnomdijelu strše crna nagorjela stabla iupozoravaju na - nemar. Ova cestadugo je vremena bila jedini prijelazza Vrgorac. Sada je samo put zaPark prirode Biokovo, kojim upravljaŠumarija »Makarska«. Na ulazuu Park brklja i mala kućica kojojje »kumovao« (projektirao je) FilipSabić.Uz cestu gore, još više, susrećemoZorana Radića. Za upravljačem jenovog »stevra« koji vuče iverač»seppim« i ivera granje koje je privučenona dohvat dizalice. Ono štone uspije uhvatiti dizalicom iliCesta nestaje u moru! Protupožarna prosjeka s elementima ceste upredjelu Vučja dubrava, približno 800 m nad moremispadne, popravi lugar SrećkoBrkić. Radić je s 20 godina provedenihu šumarstvu, kaže, prošao sve isva, od lopate do traktora. Nedavnose vratio s Korčule gdje je takođeriverao.- Ovo je odlično spram uvjeta ukojima sam tamo radio - prisjeća senevoljko Radić. - Iznimno neprikladani težak teren, posao od jutra domraka, a plaća - slaba. Neka onajtko određuje plaću dođe malo ovdjei vidi bi li on išao raditi na ovimstrminama. I hranu sam tamo moraosam kupovati.Brkić (51) je već pomalo veteranu šumarstvu. - Ne vrijedi kukati, imai lošijih uvjeta od naših. Moja kćiima 500 kuna, radi na traci, što na toreći.Kiša za trenutak prekida posao,no ovdje na Biokovu vremenske sumijene tako česte da dečki nisu previšezabrinuti.- Ovo je dobra kombinacija - tvrdiRadić. - Nas dvojica stignemo svenapraviti, Brkić popravi ono štostroj propusti i posao dobro ide.Obilazimo još neke predjele gdjesu svježi i vidljivi tragovi napora zaoživljavanjem kamenjara, za saniranjempovršina ili pak za dovođenjemceste do visina i područja, očemu se prije nekoliko godina moglosamo sanjati.U gospodarskoj jedinici Bašćanskigaj u predjelu Baško polje s kameneuzvisine gotovo na sredinipolja, uz magistralnu cestu, pogled»puca« do mora. Tu se dva putapošumljavalo, jer je dva puta i gorjelo,najprije alepskim borom a zatimcrnikom i meduncem. Na drugojstrani, prema Biokovu, brojneprosjeke u kulturi alepskog borarađene sitnilicom »koja je dva putaprolazila teren«, rječito pokazujukoliko se ovdje boje požara i kakose pripremaju da ga svedu na najmanjumoguću mjeru.I dok je u nizini takve prosjekerelativno lako napraviti, ono što jesagrađeno u predjelu Vučja dubravaposve je nešto drugo. Oko 15 kmprosjeka, koji je cesta, penje se dovisine 800 m! Makarska, Baško poljedolje, daleki.- Angažirali smo privatnog poduzetnikas teškim strojevima -pojašnjava upravitelj Šumarije. Cijelaova prometnica građena je poOvako s predjela Gornji zavod izgledaju protupožarne prosjeke nadijelu Biokovacijeni 4 DEM po metru, sve bezminiranja, polako i mukotrpno. Toje mnogo jeftinije nego što se radi unekim drugim upravama, no logikaje toga privatnika jasna: u nedostatkudrugih unosnijih ili bilo kakvihposlova, on prihvaća ono što ima!U predjelu Mali zavod, negdjeoko 800 m nadmorske visine, iznadkojeg se diže vrh Šibenik s autohtonomkulturom crnog bora prosjeka,završava »penjanje« i na drugu stranukreće dolje. Taj predjel je »čuvarskocarstvo« lugara Jure Radića.mlađeg iz Baške Vode, koji je ovdje,Hra^-kn Brkic. mu. Bons -««,.., Zocan Badić ucm ,.oiii. a u p*rr1toht Stazana licu mjesta, vodio trasu ove prosjeke- ceste. Projekt jest postojao,ali posve je druga stvar gdje će cestastvarno ići i proći. A Jure je ovdje»kod kuće«. U blizini je i predjelVeliki zavod, gdje još uvijek uspravnostoje ostaci velikog požara odprije 10 godina - izgorjela i napolatrula stabla. Dok nije bilo ceste, uove se visine nije ni moglo, a ovinijemi svjedoci upozoravaju na tovrijeme. Bilo i ne ponovilo se.Tekst i snimci: MiroslavMrkobrad

11. lipnja 1996.U DVODNEVNOM BORAVKU ŠUMARSKIH STRUČNJAKA UPRAVI ŠUMA VINKOVCIMađarski šumari u spačvanskom bazenuGrupa šumarskih stručnjaka iz Republike Mađarske, izgrada Pečuha, početkom svibnja posjetila Vinkovce,Cernu, Županju i Otok, divila se starim 300 godišnjimhrasticima i sjemenskoj sastojini LožeTijekomsvibnja u uzvratnidvodnevni posjet Upravišuma Vinkovci bili su gosti,šumarski stručnjaci iz Mecseki ErdeszetiPecs iz grada Pečuha, RepublikeMađarske. Prvog dana boravkau vinkovačkoj upravi, gosti iz susjednenam zemlje koje je vodio starii dobri znanac vinkovčana ing.Endre Muth obišli su Šumariju Cernui Županju, gdje su se upoznali sobnovom i podizanjem mladih sastojinahrasta lužnjaka. Domaćiniing. Marko Majstorović, upraviteljŠumarije Cerna i ing.Uija Gregorovićpokazali su im uspješno obavljenopomlađivnaje hrastom u G.J.»Banov dol« i šumski predjel »Rastovica«.U lovačkoj kući »Merolino«uveče je održana razmjena stručnihiskustava, a u ime »Hrvatskih šuma«goste je pozdravio i upoznao ing.Krunoslav Jelčić i ing. StjepanLončar. U ime Uprave šuma Vinkovci,upravitelj ing. Marko Jelićgovorio je o sadašnjem trenutkušumarstva u Slavoniji.Drugog dana boravak šumarskihstručnjaka iz Mađarske, u Vinkovcima,nastavljen je razgledanjem gradaVinkovaca, zatim posjeta radnojjedinici »Mehanizacije« te rasadnikuZalužja, gdje im je ing. ĐurđicaGosti Iz Mađarske u krugu RJ. »Mehanizacija« gdje Ih Je s voznim parkom upoznao upravitelj Ing. ŽeljkoSučićFilipović pokazala naše proizvodne ugođaju pa su svi gosti bili jednoglasniu izjavi da će im taj dan ostati uplohe sadnica hrasta lužnjaka, jasenai crnog oraha, iz kojih godišnje nezaboravnoj uspomeni, jer suizađe i desetak milijuna sadnica hrastai jasena.bazen u svoj svojoj ljepoti i veličini,upoznali pravi slavonski spačvanskiNakon toga, gosti su obišli stare sa svim lijepim i ružnim događanjima- kiša, blato, grmljavina, komar­slavonske hrastike u Drenovcima,šumski predjel Južno Radiševo unatočolujnom vremenu koje je upravoči, pa opet sunce, komarči i tako uuhvatilo goste usred šume tristogodišnjihhrastova i nije ih otjeralo, stova šuma.krug. To je prava Spačvanska hra­već su prokisli s mnogo pozornosti Ovaj kratki dvodnevni boravak upratili izlaganje ing. Stjepana Slavoniji, gosti su završili u lovačkojTuškana o razlozima šumara da kući Žrvačinama, uz otočke virove.ostave ove »starce« mlađim generacijama.Sjemensku sastojinu LožeZ.Lončarićrazgledali su u već sunčanomZ.PeičevićDomaćini predvođeni upraviteljem Ing. Markom Jellćem, nazdravljaju gostima Iz MađarskeDvogodišnje sadnice hrasta lužnjaka, preostale za jesenju sadnju urasadniku Zalužje, koje godišnje proizvode i do desetak milijunasadnica hrasta i Jasena poljskogMeđu gostima bila su I tri šumarska tehničara koji govore hrvatski te je prevođenje I međusobnakomunikacija bila znatno olakšana tijekom dvodnevnog boravka gostijuZajednički snimak gostiju I domaćina Ispred lovačke kuće na Žlvačlnama, uz otočke viroveIng. Marko Jelić, upravitelj Uprave šuma Vinkovci i Ing. Endre Muthpriznati šumarski stručnjak Iz Pečuha

11. lipnja 1996.IZ ŠUMARIJE »DELNICE«OČEKUJEMO BOLJE DANEŠumarija »Delnice« jedna je odčetrnaest šumarija Uprave šuma Delnice.Pored djelatnosti uzgoja i zaštitešuma Je iskorišćivanja šuma, u djelatnostiŠumarije je i otkoravanje trupacana Centralnom mehaniziranomstovarištu. Istina, posljednjih godinaotkoravanje na CMS-u smanjeno je uodnosu na prijašnje godine.Na području Šumarije nalaze sečetiri revira državnih i jedan revir privatnihšuma. Šumarija gospodari napovršini od 8299 ha državnih i 3826 hašuma nad kojima postoji pravo vlasništva.Državne šume ujedinjene suu g. j. »Delnice«, »Podvodenjak«,»Delnice« dok su šume na kojima postojipravo vlasništva ujedinjene u g.j.»Brod Kupa« i »Petehovac«.Unatoč lošijim vremenskim prilikamatijekom prošle godine, radovi ujednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukcijiizvršeni su u potpunosti,ističe ing. Marija Pleše, upraviteljŠumarije.U jednostavnoj biloškoj reprodukcijiizvršena je tijekom prošle godinepriprema terena na 6,85 ha, popunjavanjena 5,98 ha sa 17990 kom. sadnica,popunjavanje na 2,60 ha sa 6800kom. sadnica, njega tla-prihranjivanjeU prva tri mjeseca ove godine zbog lošihvremenskih uvjeta, visokog snijega, došlo jedo zastoja u proizvodnji, ali se nadamo daćemo to tijekom godine nadoknaditi - ističeupravitelj, ing. Matija Plešena 20,39 ha, njega podmlatka na 38,50ha....U proširenoj biološkoj reprodukcijiizvršeno je popunjavanje 2,40 ha,žetva korova na 84,03 ha, njega tla -prihranjivanje na 39,75 ha, zaštitašuma od divljači na 31,95 ha...Tijekom prošle godine posječeno jeoko 23117 m3 četinjača i listača 15146m3.»U prva tri mjeseca ove godinedošlo je do kraćih zastoja u proizvodnjizbog lošijih vremenskih prilika,ističe upravitelj.Tijekom godine, uz povoljnije vremenskeprilike, nadamo se i redovitijemizvršavanju planiranih zadataka,kako na uzgoju tako i u iskorišćivanjušuma«, završio je ing. Pleše.Lijep i sunčan dan, u pratnji revirnika,ing. Nenada Vančine ipomoćnika revirnika Mladena Mauhara,iskoristili smo za odlazak na terenu Kupsku dolinu. Cilj nam je bilopodručje g.j. »Brod Kupa« Odjel 19 B.U tijeku su bili radovi na pošumljavanju/popunjavanju/ terena sadnicamasmreke starosti 12+21. Na istoj tojpovršini, osim sadnica smreke, za popunjavanjeterena koristio se i diosadnica hrasta lužnjaka, istič^Mladen yMauhar.»Radovi na "uzgoju idu svojim tijekom,prvo su obavljeni radovi pripremeterena, zatim je na red došla sadnjasadnica.... u lipnju ćemo krenuti snjegom kultura.... Svi radovi obavljajuse na vrijeme i kvalitetno«, ističeMladen Mauhar.Iskoristili smo priliku da porazgovaramoi sa šumskim radnicima MiranomFrbežarom, Draženom Štimcem,Brankom Majetićem i NikolomMalnarom. Sve su to ljudi s po petnae-PRED SEZONU GODIŠNJIH ODMORAInteresi veći od mogućnostiI ove godine Javno poduzeće»Hrvatske šume« pobrinut će se dazaposlenici ovog poduzeća ljetuju namoru organizirano u objektima u vlasništvuPoduzeća.»Hrvatske šume« raspolažu objektimau vlasništvu od Istre do Dalmacije.Radi se o objektima kao što suodmarališta, apartmani i kampkućice.I ove je godine zanimanje za moremnogo veće od raspoloživih kapaciteta,istaknuto je na sastanku stručnihsuradnika za društveni standard izsvih uprava šuma, održanom u Zagrebu,21. svibnja 1995. g.Zadatak je stručnih suradnika zadruštveni standard da na temelju popunjenihanketnih upitnika o interesuza korištenje odmarališta poduzeća»snime« stanje na terenu i o rezultatimaizvijeste Direkciju, odnosnostručnog suradnika za društvenistandard, gospodina Dalibora Ferenčaka.Na osnovi »snimljene« zainteresiranostiza korištenje godišnjegodmora, po svim upravama šuma napravitće se konačan rasporedkorištenja godišnjih odmora po objektimau vlasništvu Poduzeća.Na temelju članka 4. Pravilnika oorganizaciji rada, poslovanju i uvjetimauporabe objekata za odmor»Hrvatskih šuma«, a uvažavajući obvezuiz stavka 1. istog Pravilnika,Uprave šuma koje upravljaju i gospodareodmaralištima, obvezne su izdvojitinajmanje 20 posto kapaciteta usvojim objektima za korisnike iz drugihdijelova Poduzeća.Kamp-prikofice u Vrsaru, vlasništvo osječke Uprave šuma, najvjerojatnijeće ove godine posljednji put primiti naše radnike, jer uskoro ćena rasprodajuI ove godine objekti u vlasništvuPoduzeća moći će se koristi ti u osamsmjena i to od 20. lipnja do 8. rujna1996. g.I u Upravi šuma Delnice zanimanjeza organizirano korištenje godišnjegodmora je veliko. Ponuda vlastitih kapacitetapremala je da zadovolji svezainteresirane za odlazak na more uorganizaciji Poduzeća.Kapaciteti kojima raspolaže Upravašuma Delnice za odmor svojih zaposlenikasu odmaralište u MalomLošinju /12 soba/, u svakom terminu,po četiri apartmana, u Njivicama naotoku Krku te po četiri kamp-prikolice/četiri/ u Vrsaru u Istri.Za odmor u Malom Lošinju prijavilose približno 330 zaposlenika i članovanjihovih obitelji. Mnogo je većezanimanje za korištenje apartmana uNjivicama, gdje se prijavilo oko 210zaposlenika i članova njihovih obitel­ji-Od objekata drugih uprava šuma,zaposlenici delničke Uprave šuma najradijebi svoj godišnji odmor proveliu objektima: hotel u Drveniku /Upravašuma Vinkovci/, apartmani u Selcima/karlovačka Uprava/, apartmani uDugoj uvali /sisačka Uprava/ i odmarališteu Selcima /ogulinska Upravašuma/.V. PLEŠECIJEPLJENJEM DO ZDRAVLJAPodručje Uprave šuma Našice jedno je od najjačihžarišta napada krpelja na djelatnike u šumarstvu našegpoduzeća, stoga se već od 1982. redovito svake godineobavljaju preventivna cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa.Cijepljenjem su obuhvaćeni svi radnici kojiredovito obavljaju svakodnevne poslove u šumi. Ovogproljeća cijepilo se 436 djelatnika, a prošle godine imunitetje steklo 90 radnika. Potrebno je napomenuti da secijepljenje provodi višekratno u dvije godine.Cijepljenje su proveli zdravstveni djelatnici iz Našica, asve troškove snosila je Uprava šuma Našice.Z.L.Mladen Mauhar, šum. tehničar, pomoćnik revirnika, Nenad Vančina,Upi. šum. ing., revirnik te šumski radnici Miran Frbežar i Nikola Malnar•stak godina rada u šumarstvu. Svoj'ftosao, iako je dosta naporan i zahtjevan,vole.»Posao volimo, ali nismo zadovoljniplaćom. Sve teže se živi, plaće kasne,ipak bi trebale biti redovitije. Nismozadovoljni ni zaštitnom opremom,posebno možemo reći da je obućalošije kvalitete.Norme na uzgojnim radovima suvisoke, pa ih ponekad ne izvršimo.Izvršenje norme ovisi i o konfiguracijiterena, na »težem«, odnosno lošijemterenu, teže je izvršiti normu.Unatoč svemu, očekujemo i za našešumarstvo bolje dane...«A mi bi samo dodali da su problemiove šumarije i zastarjeli vozni park imehanizacija. Prosječna starost voznogparka i mehanizacije je dvanaestgodina.Napuštamo terene Šumarije »Delnice«,uz želju da a sutra svima budebolje, da budu veće i redovitije plaće,da ljudi odlaze na posao zadovoljni. A... onda ni poslovni rezultati neće izostati.• V. PLEŠEUZGOJNI RADOVI U UPRAVI ŠUMA NAŠICENAJVIŠE POSLA NANJEZIOd ukupno 3500 ha planiranih šumskouzgojnihradova, najviše će se raditi na njezi podmlatka imladikaOve godine Uprava šuma Našice ima uplanu 3500 ha šumskouzgojnih radova, odčega se 3100 ha (89 posto) odnosi na jednostavnu,a ostatak čini proširena biološkareprodukcija. Ukupna vrijednost tih radovaiznosi 22,6 milijuna kuna ili oko 6 mil.DEM, što je 24 posto od vrijednosti drvnihsortimenata (25 milijuna DEM). Približno1400 ha čine poslovi na njezi podmlatka imladika, i oni su najviše zastupljeni. Predviđenoje za sve poslove utrošiti 69.000radniko-dana i 2.400 strojo-dana.U sklopu proljetnog pošumljavanjazasađeno je 674.000 sadnica, medu kojimaje bilo najviše hrasta lužnjaka (573.000), aod ostalih vrsta - kitnjaka (58.000), poljskogjasena (23.000), te euroameričkecrne topole (20.000). Pritom je utrošeno5.000 radniko-dana, a glavnina posla bilaje u šumarijama Đurdenovac i Slatina, gdjeje obavljeno popunjavanje s 526.000 sadnica,što čini gotovo 80 posto proljetne akci­je-Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta(kiša, snijeg), bilo je otežano vađenje sadnicau rasadniku »Gajić« na područjuŠumarije »Našice«, no zato je većina sadnicaizvađena u rasadnicima »Bobovac«(Slatina) i »Lanik« (Donji Miholjac), aproljetno popunjavanje završeno je na vrijeme.Obuhvaćeno je 80 posto planiranoggodišnjeg pošumljavanja a manji, preostalidio obavit će se u jesen.I. TOMIĆGDJE CE LJETOVATI RADNICI NASICKEUPRAVE ŠUMAMALI BROJ ZAINTERESIRANIHU razgovoru s Ivanom Birkićem, referentom općih poslova, te društvenog standardai rekreacije u Upravi šuma Našice, saznali smo daje ove godine izuzetno slabozanimanje za organizirani način ljetovanja. Naime, od 813 zaposlenih, prijavila suse samo 73 radnika za more i 3 za toplice, što je tek jedva desetina radnika oveuprave.Odmaralište u Novalji na Pagu je zauzeto jer su u njemu smješteni prognanici, tese veći dio prijava odnosi na Selce kod Crikvenice i eventualni smještaj u hotelu»Slaven«. Postoji mogućnost smještaja i u bjelovarskom odmaralištu u ovom atraktivnomprimorskom gradiću.- Unatoč mogućnosti plaćanja u više obroka, odziv radnika je slab, jer se plaćapuna pansionska cijena, bez sudjelovanja poduzeća, kao stoje bilo dosad - kaže IvanBirkić, te napominje daje ove godine, osim radnika našičke Uprave šuma, prijavljenoi 147 članova obitelji. I. T.

11. lipnja 1996.U BJELOVARU ODRŽANA UTEMEUITELJSKASKUPŠTINA JOŠ JEDNOG SINDIKATA U ŠUMARSTVUHrvatski sindikat šumarstvadobio je konkurenciju - uBjelovaru je 25. travnjautemeljen Sindikat zaposlenih ušumarstvu Bjelovar koje obuhvaćazaposlene u toj upravi šuma.Utemeljiteljska skupština počelaje intoniranjem Lijepe naše i odavanjempočasti poginulima u Domovinskomratu, donesen je potomPoslovnik o radu Skupštine, odlukao utemeljenju te Statut novogšumarskog sindikata. Da bi sve tomogli učiniti, radnici bjelovarskeuprave već ranije su se potpisujućidvije izjave, izjasnili za istupanje izpostojećeg Hrvatskog sindikatašumarstva i pristupanju novom sindikatu.Prema Statutu novog Sindikatazaposlenih u šumarstvu (SZŠ) zaposlenicise dobrovoljno učlanjuju uSZŠ (Članak 12), a u članku 25 kažese da SZŠ djeluje na području Upravešuma Bjelovar putem podružnicakoje osniva po šumarijama, radnimjedinicama i Stručnoj službi, akoimaju najmanje osam članova. Podružniceimaju svoj žiroračun ipečat. U članku 46 kaže se daje SZŠS utemeljiteljske skupštine Sindikata zaposlenih u šumarstvu Bjelovarpravni nasljednik HSŠ-a, Sindikalnogpovjereništva Bjelovara podružnicenovoosnovanog sindikatau šumarijama bjelovarske uprave.Za predsjednika Sindikata zaposlenihu šumarstvu Bjelovar izabranje Željko Cutvarić, njegov zamjenikje Damir Ferček, tajnik Slavko Junger,a izabrani su i Nadzorni odbori Statutarna komisija.U Bjelovaru čekaju da SZŠ buderegistriran i počne s radom.(m)GLAVNI ODBOR HSS-ACIJENE ODMARALIŠTA PREOsnovan sindikat zaposlenih u upravi šumaSindikat je ostao zatečen Osim odmarališta na dnevnomnovim cijenama za odmarališta»Hrvatskih šuma« nekoliko aktualnih pitanja. Sindi-redu Glavnog odbora našlo se joškao i Pravilnikom o godišnjim odmorimakoji je usvojio Upravni pregovora s poslodavcem o Kokalcisu obaviješteni o početkuodbor, a da ni sindikat ni zaposleničkavijeća nisu ni pitani ni kon­(čemu je posvećena zasebnalektivnom ugovoru za šumarstvozultirani, rečeno je, između ostalog,na posljednjoj sjednici Glav­prilici da komentira Pravilnik otema), a Glavni odbor našao se unog odbora HSS-a. Cijene su visoke,a prema onima iz prošle godatiza vrijeme štrajka. Posloda­poslovima koji se ne smije prekidinei prema mogućnostima naših vac zapravo ovim pravilnikomdjelatnika. No, prije nego što se predlaže štrajk koji nikom ne biuopće razgovaralo o cijeni, trebaloje razgovarati o statusu odma­sindikata, a takav štrajk ne postojidonio nikakve štete, mišljenje jerališta kao samostalnih (ekonomskih)jedinica.zbog toga ostaje pri svom ranijem'nigdje diljem svijeta! Sindikatprijedlogu pbslova koji se ne pre-GLAVNI ODBOR HSS-A NA SJEDNICI ODRŽANOJ 23. SVIBNJA RASPRAVLJAOO DOSADAŠNJIM REZULTATIMA PREGOVORA O KOLEKTIVNOM UGOVORUPODRŠKA PREGOVARAČIMAGlavni odbor HSŠ-a na posljednjojsjednici održanoj23. svibnja podržao je izvješćepredsjednice HSŠ-a i pregovaračkegrupe sindikata GordaneConar o dosad postignutim rezultatimai usuglašenim stavovima u pregovorimaoko potpisivanja Kolektivnogugovora za šumarstvo. PredsjednicaColnar opširno je članoveGlavnog odbora upoznala s tijekomrazgovora na tri dosadašnjasastanka konstatirajući daje tek nekolikopitanja, medu kojima je iono najvažnije - o najnižoj plaći,ostalo neusuglašeno. O tome je zatražilai mišljenje Glavnog odbora.Ona je posebice naglasilavažnost uspješnog dogovora okočlanaka 16 i 20 (o tehnološkomvišku i 40 satnom radnom tjednu),zatim usuglašenost stavova o brojudana godišnjeg odmora, naknadaza rad na terenu, isplate jubilarnihnagrada, regresa i ostalih naknada.Istakla je također kako je sindikatponovno pokrenuo osnivanje stambenogfonda koji bi se dijelom trebaofinancirati iz dobiti. Kada je odobiti riječ, sindikalni pregovaračisu zatražili, a Glavni odbor podržaozahtjev, da i zaposlenici sudjeluju uraspodjeli dijela dobiti, jer »oni je istvaraju«.Glavni odbor u .potpunosti jepodržao pregovaračku grupu i daojoj ovlasti oko dosad neusuglašenihpitanja: najniže plaće, visine otpremnineu slučaju tehnološkogviška, sudjelovanja u raspodjeli dijeladobiti, uvođenja institucijestambenog fonda.Članovi Glavnog odbora upoznatisu i s inicijativom da se Hrvatskisindikat šumarstva učlani umeđunarodnu sindikalnu organizaciju.Podnijet je zahtjev, dokumentisu prevedeni na engleski jezik takoda se učlanjenje očekuje uskoro.M.M.Sa sastanka Glavnog odbora HSŠ-a, zabrinuta lica mnogo govoreo problematici naših radnika- Kad su odmarališta građenanisu bila ni zamišljena kao ekonomskejedinice koje će ostvarivatidobit - podsjetio je predsjednikStatutarne komisije StjepanŠporčić. Mnoga su građena i novcemradnika, odricanjem od regresa,i ako netko misli s tim odmaralištimanešto raditi, morat ćese prvo riješiti pitanje vlasničkihodnosa.Prema Zakonu o radu zaposleničkomoralo se pitati vijeće, kadase razgovaralo o cijenama, alinije, tvrde u sindikatu. Sjoga, stavje Glavnog odbora, zaposleničkovijeće treba reagirati na ovakvekidaju za vrijeme štrajka. A štrajki jest mjera koju poslodavac moraosjetiti, ako se već ranije okonečega suprotstavljene stranenisu mogle dogovoriti.Članovi Glavnog odbora upoznatisu i s podatkom daje sindikatUprave šuma Bjelovar istupio izHrvatskog sindikata šumarstva ikonstituirao se kao Sindikat zaposlenihu šumarstvu - Bjelovar.S obzirom na to, stav je Glavnogodbora, moraju se što prije riješitipravna pitanja razdvajanja, kaokorištenje žiga bivših bjelovarskihpodružnica - šumarija, rješavanjefinancijskih zaostataka, imovinskihpitanja i ostalog.M.MrkobradPrava radnika prema hrvatskom Zakonu o radu na razini susrednjeeuropskih standarda, ali su daleko od njemačkih radničkihprava: Hennch Oetjen (prvi s lijeva) na sastanku s predsjednicimazaposleničkih vijeća u Osijeku.Nitko ne mora potpisati ugovor o ovdje naprosto drugčije negoli u Njemačkoj.Jer slijedilo je logično pitanje:radu ako se ne slaže s nekimnjegovim odredbama pa tek »Što ako te poslodavac otpusti jer nisionda, kako to hrvatski zakon podučava, potpisao ugovor?«, na što je Oetjen hladnokrvnoodgovorio: »Takvo otpuštanjetužiti poslodavca sudu. Jer ako potpišenešto s čim se ne slaže, svaki će ga sud pitati bilo bi protuzakonito!«zašto je potpisao ono što mu ne odgovara!liko je to kod nas u Njemačkoj...Nismo sigurni jesu li svi bili uvjereni uOva tvrdnja Henricha Oetjena na seminaruza predsjednika novoosnovanihto, no i ta zgoda pouzdan je znak kakoće borba za oživljavanje (shvatiti kao funkcioniranje)zaposleničkih vijeća bitizaposleničkih vijeća, održanom u Osijeku,mnogima je sigurno zazvučala kao »duga i teška«. Vijeća bi uz već postojećipriča iz »tisuću i jedne noći«. Otkud primislina bajke, a takve su otprilike bile oružje radnika u borbi za svoja prava usindikat trebala biti još jedna institucija,reakcije slušateljstva, u jednom tako ozbiljnomposlu u koji još nisu pravo ni su tek ustrojena i da zapravo nikome nijeotvorenoj tržišnoj utakmici. Obzirom dazakoračili? Očito zbog saznanja da je to jasno kako bi u ovim uvjetima trebalaZAPOSLENIČKA VIJEĆA / NJEMAČKA ISKUSTVA I KAKO DOĆI DO NJIH DOĆIZVUČI KAO BAJKA KOJA MOŽEPOSTATI STVARNOST...djelovati, tako je uostalom na svakompočetku, Savez SSH organizirao je desetakseminara o način rada zaposleničkihvijeća na kojima su njihovi predsjednicitrebali dobiti osnovna saznanja kako zaposleničkavijeća funkcioniraju u razvijenimzapadnim društvima, tamo gdje seinteresi radnika i poslodavaca nemilicesučeljavaju već godinama.Henrich Oetjen iskusni je sindikalac s40-godišnjim iskustvom. Ovaj sredovječnigospodin, kako je predstavljen, kojiuvijek ima svoje mišljenje i kazuje ga bez»dlake na jeziku«, dugogodišnji je predstojniksindikalne škole Njemačkog savezasindikata (DGB). Usput: zna našZakon o radu napamet! Kaže, odgovarajućina pitanje, nastavlja li se hrvatskizakon na onaj njemački iz 1938. godine(!), »Da, koriste se neke odredbe iz njemačkogzakona, ali ne onog starog negosadašnjeg«. I ocjenjuje da su »prava kojanudi hrvatski ZOR negdje na razini srednjeeuropskihstandarda, ali manja odonih koja imaju njemački radnici«. On jeupozorio na još jednu stvar: »Ima sličnihodredbi, no njemačka iskustva ne moguse u cijelosti prenijeti na ovo područje,jer su uvjeti bitno različiti.«Dobro da je to naglasio jer vjerojatnoće proteći još dosta vremena dok zaposleničkavijeća, kao zakonska tijela nepostanu svojevrsna pravna garancija daće se sve ono što je na papiru stvarno iprovesti. Izvjestan problem je i u tome,moglo se čuti, što ovdje ne postoje, kaou Njemačkoj, radni sudovi već Zakonpredviđa mogućnost tužbe nadležnomsudu koji ionako ima posla preko glave,što bi moglo utjecati na brzinu rješavanjamogućih tužbi.Što još ima zanimljivo u radu zaposleničkihvijeća u Njemačkoj u kontekstuonog što se u razgovoru u Osijeku mogločuti?Ako zaposlenik tuži poslodavca zbogkršenja neke odluke ili njegovog prava,troškove suda, bez obzira na ishod, snosiposlodavac. Rad zaposleničkih vijećaplaća poslodavac, a radnik radeći u zaposleničkomvijeću ima pravo na naknadukakvu ima na radnom mjestu.Također ima pravo i na ostale naknade,primjerice dnevnice.Ured u kome radi zaposleničko vijećemora izgledati kao i svaki drugi ured upoduzeću, a opremu prema predočenimpotrebama vijeća nabavlja poslodavac!Ovakvu, uhu dragu i skoro idiličnu sliku,prekinulo je pitanje jednog od predsjednikavijeća: »A sto ako podlovacakaže - meni to ne treba!« i Kome seobratiti, pitali su ostali, za istjerivanje prava.Gospodin Oetjen je ustvrdio da setada treba obratiti drugim instancama, au Njemačkoj to su Ministarstvo rada, sindikat,sud i konačno - javnost. Prvo trojeje jasno ali, kako i kakvoj javnosti? Kodnas, veli njemački sindikalac, za poslodavcanema nikakve veće štete, ako seo nekom problemu ili uskraćenom pravuraspišu novine ili se to pojavi na televiziji!To poslodavac izbjegava pod svaku cijenu.Ako je riječ o državnom poduzeću, togore. Jer, odmah se pita, kakva je tovlada i država koja se ne pridržava zakonakoje je sama donijela?Glasnim žamorenjem okupljeni su reklišto otprilike misle o utjecaju javnosti.No, poruka novoizabranim predsjednicimazaposleničkih vijeća, koju je gost izNjemačke zapravo htio uputiti, jest danikad ne treba odustati. Jer, ovo je tekprva generacija jedne nove institucijegdje se svi još uče/Nikad i nigdje, pa niu Njemačkoj, nije se bez borbe došlo doodređenih pomaka, za zavidnih standardaponašanja i življenja. Upornost,strpljivost i dosljednost, poručuje njemačkisindikalist.M.MRKOBRAD

11. lipnja 1996.Temeljem članka 30., a u skladu s člankom 8. Statuta »Hrvatskih šuma« - javnog poduzeća za gospodarenješumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, na prijedlog direktora, Upravni odborPoduzeća, pa svojoj 6. sjednici održanoj dana 18. travnja 1996. godine, donio jePRAVILNIKO ORGANIZACIJI RADA. POSLOVANJU l UVJETIMAUPORABE OBJEKATA ZA ODMOR »HRVATSKIH SUMA«,p.o. ZAGREBČlanak 1.Ovim Pravilnikom reguliraju se pitanja radai poslovanja objekata društvenog standarda»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, uvjeti uporabeistih, te drugi uvjeti za odmor zaposlenika iumirovljenika Poduzeća.Članak 2.Objektima za odmor »Hrvatskih šuma«, p.o.Zagreb (u daljem tekstu: odmarališta Poduzeća),smatraju se: hoteli, odmarališta, apartmanii kamp kućice, te toplice u kojima Poduzećeima pravo korištenja određenih kapacitetapod uvjetima utvrđenima ugovorom.Pojedinačni popis odmarališta Poduzeća nalazise u prilogu ovog Pravilnika i njegov jesastavni dio.Odmarališta iz stavka 1. ovog članka su objektizatvorenog tipa koja mogu pružati uslugesamo zaposlenicima »Hrvatskih šuma«, p.o.Zagreb.Članak 3.Odmaralištima Poduzeća upravljaju i gospodareuprave šuma prema opisu iz članka 2.ovog Pravilnika.Organiziranje rada odmarališta mora biti uskladu sa zakonskim propisima o ugostiteljskojdjelatnosti i funkcioniranju ugostiteljskih objekata.Uprave šuma iz stavka 1. ovog članka dužnesu u organiziranju rada odmarališta voditiračuna o ekonomičnosti i profitabilnosti poslovanja.Odjeli za pravne, kadrovske i opće posloveuprava šuma iz stavka 1. ovog članka obveznisu osigurati kontinuirani nadzor i održavanjeodmarališta tijekom cijele godine, te neposrednupripremu za korištenje u sezoni.Financiranje aktivnosti iz prethodnog stavkaobavljat će uprave šuma koje pojedinim objektimaupravljaju i gospodare.Članak 4.Uprave šuma koje upravljaju i gospodareodmaralištima Poduzeća obvezne su osiguratiza sve zaposlenike i umirovljenike »Hrvatskihšuma« i članove njihove uže obitelji jednakemogućnosti i uvjete korištenja kapaciteta zaodmor.Članovima uže obitelji zaposlenika smatrajuse: supružnik, djeca, usvojenici i pastorčad do25 godina starosti, roditelji i usvojitelji, nauzdržavanju i u zajedničkom domaćinstvu, a zaumirovljenike samo supružnik.Uvažavajući obvezu iz stavka 1. ovog članka,uprave šuma koje upravljaju i gospodare odmaralištimaobvezne su izdvojiti najmanje 20posto kapaciteta objekata u svim terminima zakorisnike iz drugih dijelova Poduzeća, prematočnoj specifikaciji koju će odrediti direktor.Uprave šuma koje upravljaju i gospodarepojedinim odmaralištima, osim kapaciteta izstavka 2. ovog članka, obvezne su preostalenepopunjene kapacitete prijaviti nadležnojslužbi Direkcije. Popunu kapaciteta prema pojedinimodmaralištima obavljat će zaposleniciuprava šuma koji rade na poslovima društvenogstandarda.Koordinaciju raspoređivanja korisnika iz dijelovaPoduzeća koji ne raspolažu odmaralištimau kapacitete iz stavka 3. i stavka 4. ovogčlanka, te razmjene između uprava šuma, obavljatće nadležna služba Direkcije.Članak 5.•U tijeku sezone do 20. lipnja do 8. rujna,korisnik može koristiti odmaralište u trajanjuod 10 dana, u jednoj od 8 smjena u vremenu:I. smjena od 20. lipnja do 30. lipnjaII. smjena od 30. lipnja do 10. srpnjaIII. smjena od 10. srpnja do 20. srpnjaIV. smjena od 20. srpnja do 30. srpnjaV. smjena od 30. srpnja do 9. kolovozaVI. smjena ođ 9. kolovoza do 19. kolovozaVII. smjena od 19. kolovoza od 29. kolovozaVIII. smjena od 29. kolovoza do 8. rujnaU slučaju nepopunjenosti kapaciteta, dužinakorištenja nije ograničena.Radi produženja rada odmarališta te osiguranjakorištenja dodatnih kapaciteta za zaposlenike»Hrvatskih šuma« pod istim uvjetima iprema utvrđenim cijenama, slobodni kapacitetimogu se popunjavati i razmjenom premanačelu pansion dan za pansion dan.U slučaju nedostatka vlastitih kapaciteta, direktorPoduzeća može odobriti zakup kapacitetau ugostiteljskim objektima otvorenog ilizatvorenog tipa, uz punu participaciju korisnika.Izvan vremena iz stavka 1. ovoga članka,mogu se koristiti sva odmarališta Poduzeća,osim objekata pod rednim brojem 1., 2., 3., 6.,9., 11. i 15. Popisa, koje je moguće koristitisamo izuzetno, prema izričitom odobrenju direktora.Vrijeme korištenja Odmarališta iz prethodnogstavka nije ograničeno.Članak 6.Cijene usluga prema kategoriji objekata isezoni korištenja izražene u kunama, te baznojcijeni u njemačkim markama nalaze se u priloguovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.U slučaju promjene tečaja kune u odnosu nanjemačku marku više od 5 posto cijene iz stavka2. ovog članka uskladit će se s tom promjenomna temelju posebne odluke.Djeca do 3 godine starosti u odmaralištimagdje je osiguran puni pansion ne plaćaju ništa,ako ne koriste odvojeni ležaj, djeca od 3 do 6godina imaju pravo na 50 posto cijene ipomoćni ležaj, djeca do 12 godina imaju pravona popust od 30 posto cijene i pomoćni ležaj, adjeca preko 12 godina starosti plaćaju punucijenu pansion dana.U kamp kućicama i apartmanima svi korisniciplaćaju punu cijenu, bez obzira na dob djece.Cijenu pansion dana, uvjet plaćanja ikorištenja toplica, kao i eventualne povlasticeza djecu, utvrđuje tvrtka koja upravlja njihovimradom i poslovanjem mjesečno.Boravišnu pristojbu i osiguranje korisniciusluga plaćaju sami na recepciji odmaralištakoje koriste, u skladu s propisima općine načijem području se ono nalazi.Cijene alkoholnih i bezalkoholnih pića u odmaralištuodredit će uprava šuma koja objektomupravlja i gospodari, prema cijeni po kojojsu artikli nabavljeni i pripadajućim troškovima.Cijene telefonskih usluga naplaćivat će se uvisini cijene telefonskog impulsa, prema cjenikuHPT-a.Članak 7.Pravo na besplatno korištenje odmaralištaimaju članovi uže obitelji zaposlenika »Hrvatskihšuma« poginulih u Domovinskom ratu,odnosno zaposlenici s članovima uže obiteljičiji je supružnik poginuo u Domovinskom ratu,te zaposlenici s utvrđenom invalidnošću od najmanje50 posto i članovi njihove uže obitelji.Pravo na besplatno korištenje odmaralištaimaju i zaposlenici »Hrvatskih šuma« čija netoplaća iznosi do 1.045,00 kuna.Članak 8.»Hrvatske šume« će omogućiti svojim zaposlenicimai umirovljenicima otplatu troškovakorištenja odmarališta u najviše 6 mjesečnihobroka.Računovodstvena služba i odjeli dužni suprovesti obračun i tehniku otplate troškovakorištenja odmarališta za svoje zaposlenike iumirovljenike.Plaćanje će se obavljati administrativnomzabranom na plaći, za umirovljenike uplatomna blagajni, temeljem fakture obračunate naukupni iznos.Prvi obrok otplate mora obvezatno bitiuplaćen prije nego zaposlenik (umirovljenik)počne koristiti usluge odmarališta, a posljednjau mjesecu prosincu tekuće godine.Uprave šuma iz kojih su korisnici dužne suupravama šuma koje upravljaju odmaralištimaPoduzeća podmiriti troškove svojih korisnikaodmah po završetku korištenja usluge, temeljemfakture koja će im biti ispostavljena.Uprave šuma čiji će zaposlenici ili umirovljenicikoristiti toplice, uplatit će puni iznostroškova korištenja toplica prema ispostavljenojfakturi, bez dodatnih troškova koji ne ulazeu ugovorni aranžman, a korisnik će troškoveotplatiti U obrocima, kao i korisnici drugih odmaralištaPoduzeća.Članak 9.Prijave interesa zaposlenika i umirovljenika»Hrvatskih šuma« za korištenje odmaralištaPoduzeća i uplate cijena usluga vršit će se uorganizacijskim dijelovima u kojima rade ili izkojih su otišli u mirovinu.U svim organizacijskim dijelovima Poduzećamora se, prema posebnoj uputi direktora, prijepočetka sezone provesti anketa kojom će seutvrditi interes zaposlenika i umirovljenika zakorištenje odmarališta.Obrazac anketnog upitnika nalazi se u priloguovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.Kroz anketu se zaposlenik mora izjasniti kojičlanovi uže obitelji će koristii usluge, okvirnovrijeme korištenja (mjesec), vrstu objekta (odmaralište,apartman, kamp kućica, toplice), temože izraziti želju za korištenjem konkretnogobjekta.Slijedom rezultata ankete izradit će se poimeničniraspored korištenja pojedinih odmarališta,uvažavajući iskazane želje zaposlenika,koliko je to moguće, a zatim će se svakompotencijalnom korisniku odmarališta Poduzećaponuditi izjava o prihvaćanju uvjetakorištenja na potpis.Obrazac izjave nalazi se u prilogu ovog Pravilnikai njegov je sastavni dio.Nositelj prava koji potpiše izjavu preuzimaobveze utvrđene ovim Pravilnikom.Nositelj prava koji ne prihvati ponuđenu izjavugubi pravo na redoslijed i mogućnostkorištenja odmarališta Poduzeća u tekućoj godini.Članak 10.Prvenstveno pri izradi rasporeda korištenjaodmarališta Poduzeća imaju zaposlenici Poduzeća:- ranjeni u obrani Republike Hrvatske,- koji nisu koristili godišnji odmor tijekomprošle godine jer su bili angažirani u obraniRepublike Hrvatske,- koji nisu koristili godišnji odmor tijekomprošle godine zbog odredbi važećih zakonskihpropisa i uredbi sa zakonskom snagom,- koji nisu koristili godišnji odmor tijekomprošle godine iz drugih razloga,- ostali zaposlenici,- umirovljenici.Kod raspoređivanja zaposlenika u toplice,prvenstvo imaju osobe s liječničkom preporukom.U slučaju postojanja većeg interesa no što suraspoloživi kapaciteti, utvrdit će se lista čekanjau skladu s naprijed navedenim kriterijima.Liste čekanja izradit će se na razini upravašuma i dostaviti nadležnoj službi Direkcije kojaće obavljati raspoređivanje zainteresiranih ukapacitete koji se oslobode slijedom otkazazaposlenika ili umirovljenika kojima je odobrenokorištenje odmarališta.Svaki otkaz uprave šuma obvezne su odmahprijaviti nadležnoj službi Direkcije.Članak 11.»Hrvatske šume« p.o. Zagreb zadržavajupravo da u slučaju potrebe smještaja prognanikaili korištenja odmarališta za potrebe obraneRepublike Hrvatske, te mogućeg Ugrožavanjasigurnosti objekata i korisnika, otkazu svakuugovorenu uslugu.Članak 12.Zaposleniku ili umirovljeniku kojem se odobrikorištenje odmarališta, uprava šuma kojanjime upravlja i gospodari izdaje uputnicu kojomutvrđuje: mjesto i vrijeme korištenja usluga,cijenu i uvjete plaćanja, te uvjete pod kojimase može otkazati korištenje usluga.Obrazac uputnice nalazi se u prilogu ovogPravilnika i njegov je sastavni dio.Članak 13.Uputnice za korištenje usluga za cijelu sezonuod strane pravnih, kadrovskih i općih odjelauprava šuma koje upravljaju i gospodare odmaralištimaPoduzeća moraju se izdati korisnicimanajkasnije do 15. lipnja, slijedomkonačnih rasporeda korištenja odmaralištakoji do tada moraju biti izrađeni.Korisnik može odustati od korištenja odmahpo primitku uputnice ili najkasnije 15 danaprije odobrenog termina za početak smjene.U slučaju neopravdanog otkazivanjakorištenja odmarališta izvan za to utvrđenogvremena, zaposlenik snosi troškove u visini punogiznosa troškova korištenja odmaralištaprema uputnici, što će se namiriti obustavomna plaći.Korisnik koji je otkazao korištenje odmaralištaizvan za to utvrđenog vremena uslijednastupanja izuzetnih okolnosti, ne snosi zbogtoga nikakve posljedice.Pod izuzetnim okolnostima smatraju se:teška bolest korisnika ili člana obitelji, smrtčlana obitelji, mobilizacija korisnika i slično.Nastajanje izuzetnih okolnosti mora se dokumentirati.Zaposlenik (umirovljenik) ne može pravoodobrenog mu korištenja odmarališta prenijetina drugu osobu.U slučaju zlouporabe iz prethodnog stavka,zaposlenik snosi posljedice prema stavku 3.ovog članka.U svim slučajevima zlouporabe prava nakorištenje odmarališta, zaposlenik (umirovljenik)gubi i pravo na korištenje istih u sljedećojgodini.Članak 14.Sve uprave šuma obavezne su pridržavati seodredbi ovog Pravilnika, čime se osiguravajujedinstveni uvjeti korištenja odmarališta Poduzećaza sve zaposlenike i umirovljenike »Hrvatskihšuma«.Upravni odbor Poduzeća donijet će premapotrebi i odluke kojima se osigurava funkcioniranjeodmarališta.Direktor Poduzeća donijet će i odluke kojimase reguliraju pojedina pitanja ovog Pravilnika.Uprave šuma koje upravljaju i gospodareodmaralištima Poduzeća samostalno će donijetiodluke kojima se osigurava operativnostnjihovog rada, i to: o imenovanju komisije zapopis osnovnih sredstava i sitnog inventara uodmaralštu; o imenovanju komisije za preuzimanjeartikala u kuhinji; o blagajničkom maksimumu;o visini akreditiva; o priznavanjuloma ambalaže i sitnog inventara.Članak 15.Odluku o promjeni ovog Pravilnika donosiUpravni odbor Poduzeća po postupku koji važii za njegovo donošenje.Članak 16.Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestajuvažiti sve dosadašnje odluke kojima seutvrđuje i regulira ista problematika.Članak 17.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana oddana donošenja i objavljivanja na oglasnojploči u Direkciji.Članak 18.Nadzor i provođenje ovog Pravilnika obavljatće nadležne službe Direkcije.PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA:Marino Golob, dipl. oec.Utvrđuje se da je Pravilnik o organizacijirada, poslovanju i uvjetima uporabe objekataza odmor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb objavljenna oglasnoj ploči Direkcije dana 22. travnja1996. godine, te je stupio na snagu dana 30.travnja 1996. godine.DIREKTOR»HRVATSKIH ŠUMA«Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum.

11.lipnja 1996.LOV I LOVSTVO U »HRVATSKIM ŠUMAMA«KAKO DOĆI DO REALNIH TROŠKOVALovje oduvijek bio skupsport i zabava za bogate, ato će novim zakonskimustrojem u još većoj mjeri i ostati.Novim Zakonom o lovu, lovstvo je iu »Hrvatskim šumama« dobiloneke nove konotacije. Određen brojlovišta (40) postaje državnim vlasništvomi njima upravlja državnopoduzeće »Hrvatske šume«, odnosnozaduženi stručnjaci.Analizirajući proteklu lovnu sezonu,šefovi odjela za lovstvo upravašuma i sami su, moglo bi se reći,ostali zatečeni učinkom koji suostvarili. Ako lovstvo »mora biti Pedro«na čiji će se konto trpati različititroškovi, onda to treba reći,misle stručni ljudi zaduženi za lovstvou poduzeću.Pet je uprava koje se značajnijebave lovstvom i imaju poznatalovišta (Koprivnica, Delnice, Osijek,Našice i Vinkovci) i u njima suprotekle lovne sezone ostvareni najvećiprihodi, ali i rashodi. Prošlugodinu, ostvarenje plana odstreladivljači, pa i financijske rezultate,svakako treba promatrati i u ukupnostidogađanja u Hrvatskoj u petratnih godina. To se posebno odnosina one uprave koje su bile u samomratnom području i čiji su veći ilimanji dijelovi (lovišta) bili okupira-PREPREKE- Da bi došli do nas, strane lovce čekaju dvostruke prepreke.Najprije ih na granici u Sloveniji presretnu s propisom o brojumetaka koji snuju nositi po pušci. I tu se neki već okrenu, i natragkoći! Onda ih, ako s uspjehom prijeđu prvu prepreku, na hrvatskojgranici dočekaju s naplatom takse od 300 kuna po pušci! Dok drugina sve načine privlače lovce, mi ih na taj način odbijamo... (Ing.Franjo Zvonar, Đurđevac)TROŠKOVI- Lovne sezone 1996./97. moramo se maksimalno angažirati i lovneusluge podignuti na višu razinu. Više pozornosti moramo poklonitisuradnji s turističkim društvima. Sve to uz maksimalno kontroliranjetroškova koji će se knjižiti po šumarijama, i od njih ne bježimo.Ne želimo da se na isti konto knjiži i ono što nye lovstvo. (Ing. MarinTomaić, šef Službe za lovstvo)PLAĆATI ILI NE- Hoće li se od nove lovne sezone plaćati i reprezentativni lovci...?(Ing. Damir Cvrković, Vinkovci)IRITANTNO- Velika i reprezentativna izložba lovstva nedavno organizirana uZagrebu bila je za nas šumare, lovce porazna i iritantna. Od U13eksponata, tek je 10 posto bilo naših šumarskih, premda je najvećidio vrijednih eksponata ods trijeljen u našim lovištima. To nam padajoš teže jer smo i sami sudjelovali u pripremi kataloga izložbe i grijehje unijeti tako malo trofeja, od približno 1000, koje su za izložbudostavile »Hrvatske šume«... (ing. Alojzije Frković, savjetnik zalovstvo u HŠ)Zabrinuta lica naših lovnih stručnjaka ne ostavljaju povoljan dojam o budućnosti lovstvani. Unatoč tim objektivnim otežavajućim,ponegdje i nemogućim okolnostima,pitanje otkud tolikitroškovi i jesu li oni realni, bilo jenezaobilazno.Svi se sudionici rasprave o lovstvuu Đurđevcu, u poznatoj lovačkojMeki »Pesci«, slažu da lovstvo u»Hrvatskim šumama« u ovom trenutkurealno više troši nego što privređuje.Zbog toga, kaže šef Službeza lovstvo u poduzeću, ing. MarinTomaić, što se radi o lovištima uformiranju, što se u nekim upravamadosad lovstvom nisu sustavnijebavili te što u njima tek treba osnovatimatična stada, urediti lovišta,lovačke kuće, hranilišta i mnogotoga drugog što moderna lovišta ukojima želimo europske lovce morajuimati.»Proteklih pet godina, druga jevažna činjenica koja determiniralovstvo i rezultate koje je ostvarilo,na ovim je prostorima boravilo premalostranih lovaca koji su bili donositeljideviza. Komercijalnih lovovanije bilo, lovačke kuće pravilesu samo troškove«, kaže ing. DamirCvrković iz vinkovačke uprave. No,isto tako svi se slažu da u strukturitroškova, onako kako ih je prikazaloknjigovodstvo, »ima mnogo toganejasnoga«. Sto pripada utroškove? Sigurno ne samo plaćelovočuvara, već i štošta drugo.»Ako nam se na jednu kunu izravnogtroška doda još jedna kuna čijeje podrijetlo nepoznato, onda nemožemo dobro poslovati«, obrazlažeing. Cvrković. »Kad općitroškovi prelaze 50 posto, onda tolovstvo ne može pokriti«, dodajeing. Marin Forgić iz Osijeka, gdje seinače većina troškova lovstva svodina pripremu novog lovišta »Breznice«.Mr. Zeljko Marman iz odjelalovstva našičke Uprave smatra da iu razlikama u planiranju trebatražiti ovakve razlike između prihodai rashoda, odnosno gubitaka.Na stručne probleme ukazali suing. Dario Majnarić iz Delnica, FilipŠabić iz Splita i neki drugi. Udelničkoj Upravi zabilježene suprošle godine velike štete od vukovai risova.»Netko u Zagrebu tvrdi da uHrvatskoj nema više od 30 vukova ioni su zaštićena vrsta. No, sigurnoih je znatno više«, kaže ing. Majnarići to potkrjepljuje zabrinjavajućimpodacima. Prošle je godine,naime, na područje Delnica od vukovastradalo 57 grla jelenske divljači(!) i osam divljih svinja.LOVSTVO / UPRAVA ŠUMA SPLITNa slične probleme ukazuje i FilipŠabić, potvrđujući da su od vukovai čagalja stradavale divokoze, alii domaća stoka.»Ovdje čagalj pravi velike štetejer se u ovih pet posljednjih godinanamnožio«, kaže on. Govoreći oprihodima i rashodima splitskoglovstva, Filipa Šabića gubici zapravone čude jer je »jasno da u 7 lovišta idva uzgajališta treba mnogo višeulagati nego što oni u ovom trenutkumogu donositi. To više što smoneka lovišta preuzeli u vrlo lošemstanju...«Za 40 lovišta u 15 uprava »Hrvatskihšuma« evo i nekoliko financijskihpokazatelja oko čijih su se izvorai autentičnosti lomila koplja,ostvarilo je prošle godine ukupangubitak od približno 9,2 milijunakuna. Taj višak rashoda, koji su iznosili14,3 milijuna kuna nad priho-'dima (zaokruženo 5,1 milijunkuna), je očekivan i planiran. Upravozbog svega rečenog, uz mnogostruko»ali« kad je o nekim kontimariječ, financijski plan za tekuću godinupredviđa gubitak (ukupni prihodplaniran je s oko 9,3 milijuna,rashod s 18,1 milijun kuna). Upravozbog velikih ulaganja koja se očekujuu novim lovištima. Neizrečenopitanje je koliko će stvarno dobitilovišta, a koliki će biti »ostalitroškovi«.M.M.Starta se od početka i ulaganjau lovstvo veća su od dobitiMogućnosti za vrhunske trofeje: divokoze na BiokovuNa području Uprave šumaSplit po novom je Zakonuo lovu ustrojeno 40lovišta. Od toga broja, Uprava gospodarisa 7 lovišta (5 otvorenih i2 uzgajališta) za koje su usvojenenove gospodarske osnove.»Najprije se baratalo brojkomod 15 lovišta koja bi trebala biti unadležnosti Uprave šuma, no nakonsvih (političkih i internih) zavrzlamadošlo se do 7 lovišta«,kaže šef Službe za lovstvo splitskeuprave ing. Filip Šabić.To su lovišta: »Sv. Hya - Orebić«na Korčuli, cijenjeno u europskimrazmjerima s vrhunskim trofejimamuflona; »Rujnica« u Šumariji»Metković« koja obuhvaćamočvarni i priobalni dio (mufloni,divlje svinje, zec, kamenjarka, divljapatka); »Šibenik-Vrgorac«(divlja svinja, divokoza, zec); »Borovača«u Šumariji »Split« sasrnećom divljači, uz divlje svinje,kamenjarku, zeca; zatim lovišta»Musapstan-Bokanjačko blato«na području Šumarije »Zadar«(lopatar, divlja svinja, sitna divljač).Od uzgajališta tu su »Oštrica«na području Šumarije »Šibenik«(mufloni) i »Šćedro« na Hvaru.Ing. Šabić naglašava osnovniproblem ovih i svih novoosnovanihlovišta: »Budući da je to početakgospodarenja u novim lovištima istarta se od nule, to će ulaganja uprvih nekoliko godina biti većanego što će lovišta donositi dobit.Jer ovdje treba organiziratislužbu, sagraditi objekte. Prirodniuvjeti su fantastični, a vrhunskisvjetski trofeji ovdje nisu rijetki«.Za preostalih osam lovišta, kojasu također trebala biti u »Hrvatskimšumama«, također su napra- .vljene gospodarske osnove i ta ćelovišta na natječaj i koncesiju.Poseban i vjerojatno dugotrajanproblem predstavljat će lovišta naoslobođenim područjima. Ona jošnisu ni utemeljena.

11. lipnja 1996.KULTURA - RAZONODA - ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - AFORIZMI - KARIKATUREPRIČA IZ KNJIGE »TRAG BOŽANSKE , /STOPE«SIN MLADE VRBEisibabe su već ocvjetale. Iz snagorskog pašnjaka mlada Je travaVpozdravljala proljeće, a tratinčicesvoj cvjetni vijenčić radosno nudilesuncu da ga miluje. U pupoljcimasu se uznemirili sokovi kao i vode upotocima. Čekalo se na dolazak kukavice.Kad ona zapjeva, šuma zna da možepočeti Ustati.Glas kukavice i zvon klepke ovnapredvodnika i ove su se godine prvi putzačuli gotovo istoga dana. Vjeverica ježurno trčkarala oko grmova, prevrćućisuho protrulo lišće. Tražila je preostalelješnjake što ih je jesenas u žurbi spremilaza zimnicu i klela svoju zaboravljivost.Nije marila ni za kukavicu ni zastado. Jedini glas koji je čula bio je glaspraznoga želuca.Vrapci i kosovi su uzbuđeno i žustrooblijetali grmove, procjenjujući gdje jenajbolje sviti novo gnijezdo.Blejanje raštrkanih ovaca u lisici jeprobudilo želju za janjetinom, pa se lukavicasmucala između vrba i po šibljacima,strpljivošću lovca čekajući plijen- janješce koje se tek oleglo.Vrba je uzbuđeno očekivala svoj prvilist. Pupovi joj se već poiuotvorili, amace širile prve jake proljetne mirise.Pastirovo se uho zaželjelo glazbe, anožić drveta. U trenu je najljepša vrbinagrana bila odrezana.Mladić je vještim pokretima odrezaood grane najljepši komad za sviralu isvrnuo koru. Zatim je djeljao i djeljao,sve dok svirala nije bila gotova. Svjestansvoje mladosti i radosti tek razbuđenaproljeća, htio je zasvirati melodijukoja mu se sama nametnula:Oj, mladosti, oj, proljeće,ne napusti svog pastira,nek iz srca njegovogavječno neka frula svira.Nek u mome mladom staduvazda zvoni zvono sreće,a potočić u srdašcu,neka šumeć k dragoj teče.Iz svirale je, međutim, potekla sasvimdruga pjesma:Oj, pupoljče moj proljetni,zašto nisi prolistao,zašto nas je pastir nudis našeg stabla odsjekao?!Više nikad pupat nećeš,nikad rosan zablistati,niti će se naša granaikad više razlistati.Pastir se prestrašio i odbacio sviralau prvi grm. Kad se malo smirio oduzbuđenja, počeo je sumnjati da je sveto samo sanjao ili umislio. Zato je potražiosviralu i opet zasvirao onu pjesmu,ali je glazbalo opet sviralo svojumelodiju. On zasvira pjesmu o ljubavi,a ona se oglasi pjesmom o zeki ipotočića, on zasvira kolo, a ona zaječafijukoro vjetra.Razbješnjen njezinim neposluhomhtjede ju uništiti, ali a zadnji tren pomislida se takvu svirala ne načini bašsvakoga dana. Zagledao se a rupicekroz koje za vrijeme svirke izlazi zrak,pomilovao je njezina meka koru, poljubioi rekao:- Zao mi je što sam razorio tvoj san.Da sam to znao, nikad te ne bih odrezao.Sviđaju mi se tvoje tužaljke, ali me vrlorastužuju. Htio sam te baciti, ali nemamsrca da uništim sve te pjesme kojese kriju u tebi. Molim te, budi mi prijatelj!I još te nešto molim: Dopusti da sei pjesme mojega srca mogu čuti.No, svirala je bila uporna. Pjevala jeo proljeću, o svojemu stablu i o gnijezdukoje je prošloga proljeća prepjevalo bašna odsječenoj grani. Nijednu pastirovupjesmu, ni jedan jedini ton tih pjesamanije htjela odsvirati. Naposljetku ju jepastir, ogorčen njezinom tvrdoglavošću,ipak odbacio.Nedugo potom, na pašnjaku sezačulo još jedno zvono. No, pastir nijeni pogledao to novopridošlo stado. Njegovesu se oči kao začarane prikovale zavitki struk mlade pastirice i u plavetnilunjezinih očiju otkrivale nebo zauzbuđene golubove svoga srca. A srce jepoput genijalnog kompozitora počeloskladati pjesme, nježne i neočekivane.Bujale su u njemu, bujale tako snažno ibučno, da je zaljubljeni pastir naprostomorao zasvirati ili umrijeti od neispjevanihpjesama.Bez razmišljanja je potražio sviralu izasvirao:Na grani si mlade vrbeprvim pupom propupala,i na fruli srca mogaprvu pjesmu zasviralapastirice, moja mala!Ja sam dijete mlade vrbe,a ti moja cica-maca.Ja sam dijete koje patižzedno tvojih poljubaca.Nek nam ljubav Bog pozlati,cica-maco srca moga!I gle čuda! Svirala je zanosno isnažno svirala pjesmu koja je istjecalaiz pastirove duše. Kad je jeka zamrla,začula se i pastiričina pjesma. Njezinaje svirala bila od istog drveta. Djevojkaje svirala:Mi smo djeca mlade vrbe,oh, moj pupe prolistali,ko proljetne bučne vodeljubavlju smo zabUstalL_ Nek u našoj krošnji vjetrilahoriri neprestanuneka naših grana frulenikad svirat ne zastanu,dragi pupe srca moga!Uzbužen i uznesen, pastir reče svirali:- Hvala ti! Nikad još nisam tako zanosno,tako iskreno i tako čisto svirao.Što se to promijenilo u tvom" shvaćanja?- Ništa, sine mlade vrbe, brate moj.Svirao si moju pjesmu- odgovorio munježno svirala.- Ne, ne, svoju sam pjesmu!—Pastir je odjednom shvatio. On i sviralapostali su jedno. Razumljivo. Ta,zar njegova grana nije konačno pronašlasvoju cica-macu?! Zar, zaboga,onaj koji voli nije divnim pjesmama obdarenasvirala? Zar on onda nije sinmlađe vrbe?tPiše: Milan KRMPOTIĆBEZ RIJECIŠPORTSKE AKTIVNOSTI DJELATNIKA UPRAVE ŠUMA OSIJEKOSJEČANI NASTUPA/U U ŠESTDISCIPLINATijekom ove godine djelatnici Upravešuma Osijek, pokrenuli sušportska natjecanja u više disciplinana razini Uprave, a uključili su sei u gradsku ligu rekreativaca pod nazivom»ŠPORT ZA SVE«.U gradskoj ligi su tako dosad završilinatjecanje u malom nogometu na visokomdrugom mjestu odmah iza ekipe»Glasa Slavonije«, u grupi od osam ekipa,a natjecanje je održano jednokružno.Sada je u tijeku, također u okvirugradske lige, natjecanje u velikom nogometugdje nastupaju 18 ekipa, a igra seAKTUALNA KARIKATURACIPELARINA SE UKIDAMene moj do kraja iskorištava, a niš' ne daje!• Je, tak' ti je to, kad ne živiš na visokoj nozi.prema kup sistemu. Naša ekipa zasad jeušla u četvrtfinale stoje zavidan uspjeh.U istoj ligi održat će se natjecanje ustolnom tenisu, streljaštvu, odbojci i kuglanjugdje smo također uključeni.Pored ovog redovitog natjecanja, našidjelatnici održavaju tako prijateljske susretes našim šumarijama Đakovo, Valpovoi drugima.Na kraju svakako trebamo spomenutii inicijatore koji su sve ovo pokrenuliposlije ovih ratnih godina, a to su JanošŠarac, Marko Barišić, Ivica Makir, JosipNospak i drugi, uz svestranu podrškuupravitelja Uprave šuma Osijek mr. Pa-KRIŽALJKAU gradskim radničkimšportskim igrama djelatniciUprave šuma Osijek ovegodine prijavili su svojesudjelovanje u malom i velikomnogometu, streljaštvu,odbojci, stolnom tenisui kuglanjuvla Vratarića kao i ostalih upraviteljašumarija.Marko BarišićLJUBAV TIJELAI DUŠELjubav tijela i duše - život se zovea, kad ljubav prestane,kada život nestane,kada se rastanu tijelo i duša,i nestane sve te čarolijei svi životni sokoviu toj ljubavi sebično čuvanikao voda iz razbijenog vrčapoteći će natrag majci zemljia onda, će ih jednog dana,dotaći korijen neke biljkei upiti,da nahrani novi život,što iz ničeg čaroliju novu stvara.I ugledat će opet svijetlo novog dana,u zelenom listu i njegovom cvijetu,a duša će nekadašnja,sada leptir biti,i za trenutak će opetmaleni svijet ljubitiJavor MilanVODORAVNO: 1. Promet i pretovardrva, 13. Litra, 14. Vrsta žitarice, 15. Crnogoričnodrvo, 16. Simbol za aluminij, 18.Voćka tvrdog ploda, 20. Rijeka u Francuskoj,21. Treća potencija, 23. Ljekovita biljka,25. Vrsta udarca u nogometu, 26. Slavonskašuma, 28. Prkos, 30. Auto-oznakaza Šibenik, 31. Riječna riba, 33. Vrsta crnogorice,35. Jod, 36. Klada, deblo, 38. Ženskoime, 40. Radijus, 41. Kosina, pokos, 43.Šarena papiga, 44. Inicijali pjevačice Banfić,46. Nalet, nasrtaj, 48. Ime glumice Begović,50. Trčanje, 52. Kuknjava, plač, 54.Inicijali pjesnika Kiševića, 55. Sirce, kvasina,57. Mjesto na otoku Rabu, 59. Tona, 60.Šumarski stručnjaci za proučavanje biljnihzajednica.OKOMITO: 1. Blag, umjeren, 2. Austrija,3. Simbol za nobelij, 4. Pokojni glumacSerdar, 5. Jedno agregatno stanje vode, 6.Vrsta kita (množ.), 7. Litra, 8. Oznaka zaizmjeničnu struju, 9. Vrsta hrasta, 10.Obožavana osoba, 11. Mađarsko muškoime, 12. Arapski poluotok, 17. Čuvaršume, 19. Hrvatska novinska agencija, 22.Trenkova titula, 24. Gornji dio čizme, 27.Zemlja na dalekom istoku, 29. PjevačicaTarner, 31. Vaterpolist »Mladosti« - Ratko,32. Nasrtljiv, energičan, 34. Veće od širokog,37. Uobičajena obuća, 39. Metak, 42.Napuhana dječja igračka, 45. Brkovi, 47.Odlagalište, deponij, 49. Spisi, 51. Diokuće, 53. Blato, glib, 56. Pokazna zamjenica,58. Grčko slovo, 61. Ugljik, 62. Gavrasovfilm.Sastavio: Josip BABIĆ, Senj

U POVODU 5. LIPNJA - SVJETSKOG DANA ZAŠTITE OKOLIŠANAŠA ZEMLJA, NAŠ ŽIVOTNI PROSTORDjelatnici Direkcije »Hrvatskih šuma« iz Zagreba, kao iuposleni u Šumariji Zagreb, tijekom svibnja u dvije radnesubote obavili su akcije čišćenja dijela Medvjednice od»zaboravljenih« otpadaka naših posjetitelja, kao svojprilog i doprinos očuvanju čistoće okoliša, u sklopuovogodišnje akcije u povodu Svjetskog dana zaštiteokoliša. Treba spomenuti da se prvoj akciji odazvalopribližno šezdeset, a drugoj čak 130 djelatnika ovih dvijunaših organizacijskih jedinica. Dobar odaziv i zadovoljstvodragovoljaca ovih »radnih akcija« potvrda su da bise slične aktivnosti mogle upriličiti i tijekom jeseni. Organizatori voditelj ovih aktivnosti je naš neumorni ing.Herbert Krauthaker, upravitelj Šumarije ZagrebSvakegodine Program Ujedinjenihnaroda za okoliš (UNEP),kao agencija Ujedinjenih narodazadužena za koordinaciju aktivno-:s.ti Svjetskog dana zaštite okoliša(World Environment Day - WED),bira temu i glavni grad kao top-mjestoodržavanja međunarodnih priredaba.Tema ovogodišnjeg obilježavanjaSvjetskog dana zaštite okoliša je»Naša Zemlja, naš životni prostor,naš dom«. Glavna međunarodnaproslava održat će se u Istambulu,Turska, tijekom Konferencije UN-ao ljudskim naseljima Habitat II.Ovogodišnje svečano obilježavanjetreba iskoristiti za unapređivanjesvijesti široke javnosti ookolišu, posebice pitanja životnogprostora (ljudskih naselja) i prirodnogokoliša. Predviđa se sljedećiprogram:- davanje ljudskog obličja pitanjimaokoliša povezivanjem naselja,kako gradskih tako i ruralnih, s elementimaokolna,- davanje ovlasti ljudima kako bipostali aktivni nositelji održivog ipravednog razvoja,- promicanje shvaćanja da su zajedniceod bitne važnosti za promjenustava prema pitanjima okoliša,- jačanje potreba za boljim razumijevanjemglobalnih pitanja okolišai edukacije o okolišu,- zalaganje za globalno partnerstvokoje će svim narodima i ljudimaomogućiti da uživaju u sigurnoj iuspješnoj budućnosti.Podsjetimo se, svake godine se 5.lipnja obilježava kao Svjetski danzaštite okoliša, na godišnjicuodržavnaja Konferencije u Stockholmukoja je bila temeljac prvogglobalnog promišljanja o problemuzaštite okoliša, a taj je nadnevakproglasila Opća skupština Ujedinjenihnaroda 1972.Na Konferenciji Ujedinjenih narodaodržanoj u Stockholmu Okupilose 113 država koje su se oglasilezajendičkim apelom o potrebimeđunarodne suradnje u zaštitiokoliša. Osnovan je Program zaštiteokoliša Ujedinjenih ' naroda(UNEP) s ciljem da se prekomeđunarodne zajednice pokreneunapređivanje politike zaštite okoliša.laj dan se u cijelom svijetu iskorištavaza organizaciju priredaba irazličitih akcija koje sve imaju za ciljpotaknuti ljude na razmišljanje opotrebi zaštite okoliša. Toga dana usvijetu svi odgovorni za provođenjepolitike zaštite okoliša (čelnicidržava, predsjednici vlada i ministriokoliša) obvezuju se na brigu zaokoliš na konferencijama za novinareili izravnim obraćanjem javnosti.U mnogim zemljama taj dan se obilježavaosnivanjem vladinih tijelakoje se bave gospodarenjem okolišai gospodarskim planiranjem.Također se prigodom toga danapruža mogućnost da se potpišu iliprihvate međunarodne konvencije.Državna uprava za zaštitu okolišaveć tradicionalno, četvrtu godinuzaredom, prigodom Svjetskog danazaštite okoliša dodjeljuje priznanjai nagrade za dostignuća na područjuzaštite okoliša i organizira konferencijuza novinare.Za brojne Zagrepčane i druge posjetitelje, na Sljemenu suIzgrađena mnoga mjesta za odmor i uživanje u ljepotamaMedvjednice, te unatoč brojnim košarama i drugim spremištimaza otpatke, još uvijek nesavjesni posjetitelji ostavljaju brojneotpatke na nedopuštenim mjestima, tako da je bilo posla za našedragovoljcaNekolicina djelatnika Šumarije Zagreb, snimili smo ih na cestikoja se spušta s Tomislavca prema Kraljičinom zdencu, sotezalim crnim vrećama punim odbačene ambalaže, papira idrugih otpadakaDosljedni financijašĐuro, manirom dobrog ištedljivog domaćina,prikupio je punu najlonskuvreću otpadaka na trasikojom je prolazioI na kraju, snimak za uspomenu na jedan prekrasan proljetni dan na Sljemenu i uspješno obavljenuakciju očuvanja i zaštite našeg okoliša. Na slici djelatnici dijela Direkcije s domaćinom ing.Herbertom KrauthakeromSnimio:A.Z.LONČARIĆGrupu dragovoljaca čistača snimili smo pred kapelicom na vrhuSljemena u društvu župnika, nakon posjete ovom našemsvetilištu