SVAKODNEVNI ŽIVOT U DRUGOJ POLOVICI 19.ST. 1. RAZVOJ ...

SVAKODNEVNI ŽIVOT U DRUGOJ POLOVICI 19.ST.1. RAZVOJ GRADOVA I ŽIVOT U NJIMAS poboljšanjem ţivotnih uvjeta u 19. stoljeću je znatno porastao broj stanovnika,posebno u Europi. Godine 1800. Europa je imala oko 187 milijuna stanovnika, a 1900.već 400 milijuna (danas oko 700 milijuna). Najveći rast su imali gradovi u koje sesmjestila industrija. Najveći europski grad bio je London sa 6 milijuna stanovnika.Brzi rast gradova donosio je i neke probleme – gust promet, zagaĎenje, radničkečetvrti bez vodovoda i kanalizacije, uţurbanost i buka.Novopridošli stanovnici sa sela mijenjali su svoje navike i usvajali «gradski»način ţivota. Sve te promjene nazivamo urbanizacija.Svakodnevni ţivot ljudi u velikim gradovima bio je znatno drukčiji negoli ţivotljudi na selu. Stanovnicima gradova stajale su na raspolaganju knjiţnice, muzeji, kazalištei opera, kavane, a od kraja 19.stoljeća i kino. Naravno, nisu svi stanovnici grada koristilite mogućnosti, jer siromašnima njihove plaće to nisu dopuštale, a nisu imali ni dovoljnoslobodnog vremena. Ipak su i siromašniji mogli pratiti novine i čitati knjige. Najvaţnijaje prednost grada bila mnogo veća mogućnost školovanja sve djece.U gradovima su do izraţaja dolazile velike imovinske razlike. Bogataške četvrti,luksuzne trgovine, hoteli, restorani, klubovi nasuprot sivilu i prljavštini radničkih četvrti.DOBRO RAZGLEDAJTE SLIKE I PROČITAJTE TEKSTOVE UZ NJIH UUDŢBENIKU NA STR. 178, 179, 182 I 183.Zadatak:a) Zapiši u biljeţnicu:- Što je urbanizacija? - Koji se problemi javljaju u gradovima?- Koja su sve mjesta mogli posje- - Što je bila najveća prednost stanovnika gradaćivati stanovnici grada?u odnosu na selo?b) Koje slike prikazuju ţivot bogatih , a koje siromašnih stanovnika gradova?b) Pogledaj sliku londonske vreve. Što ti naročito upada u oči? Guţve u gradovima su idanas ovakve. Navedi nekoliko detalja sa fotografija po kojima se moţe prepoznati da seradi o gradu iz prošlosti.2. RAZVOJ SPORTAOno što su za srednji vijek bili viteškiturniri i lov, za današnje je vrijeme sport.Bavljenje sportom ne samo da jača tijelo i činiga zdravijim, već pomaţe i zdravom pogledu nasvijet. Današnji su sportaši svjetski poznatezvijezde i uzori mladima. I ti se zasigurno bavišsportom, makar samo za opuštanje i zabavu.Danas najpopularniji sportovi imajuzačetak u drugoj polovici 19.stoljeća. UEngleskoj je nastao nogomet (vidi sliku), uSAD košarka. Tu su još tenis, boks i biciklizam.Vrlo brzo nakon pojave automobila organizirajuse prve automobilske utrke.U Hrvatskoj se prva sportska natjecanjapojavljuju potkraj 19.st., a prvi klubovipočetkom 20.st. (Znaš li kad je nastao sportskiDetalj s nogometne utakmice Engleske i Škotske1873.g.

klub za koji ti navijaš? Ako ne znaš, hitno doznaj. Kakav/va si to navijač/ica?). Uznogomet, u Hrvatskoj je vrlo omiljena bila gimnastika te su nastajala brojna gimnastička– sokolska društva koja su kasnije uključila i druge sportove (vidi sliku).Potkraj 19.stoljeća ostvarena je ideja obnove Olimpijskih igara. Prisjeti se: gdje suse u starom vijeku odrţavale Olimpijske igre? Sjećaš li se natjecateljskih disciplina?Najzasluţniji za obnovu Olimpijskih igara je Francuz Pierre de Coubertain (Pjer deKuberten). Prve moderne Olimpijske igre odrţane su u Ateni 1896.godine, dakle udomovini olimpizma. I danas su gesla Oimpijskih igara «Brţe, više, jače» i «Nije vaţnopobijediti, vaţno je sudjelovati». Olimpijski duh je meĎu prvima isticao mir, suradnju iprijateljstvo kao ono svijetu najpotrebnije. Raznobojni olimpijski krugovi simbolizirajuzajedništvo pet kontinenata.Zadatak:a) Kratko zapiši koji se sportovi javljaju u drugoj polovici 19.stoljeća. Zatim zapišiosnovne podatke o modernim Olimpijskim igrama.b) SviĎaju li ti se olimpijske ideje? Pokušaj smisliti vlastito geslo Olimpijskih igara, paga zapiši u biljeţnicu.c) DZ: Po primjeru nastanka košarke pronaĎi podatke o nastanku nekog drugog ekipnogsporta.

3. MODA, ZABAVA, TURIZAMMnogi izumi posebno rasvjeta i kućanski aparati, znatno su promijenili ţivotljudi. Novo doba ogleda se i u modi. Muškarci udbacuju visoke ovratnike, nosejednobojna odijela i kravate. Obvezni su šeširi. Ţenska moda takoĎer postaje praktična(vidi sliku). Steznici i krinoline, sredstva mučenja ţena stoljećima, odlaze u zaborav.Nose se jednostavnije haljine, kostimi s bluzama, niske potpetice.Glavna zabava ostaje ples – uz valcer veliku popularnost potkraj 19.st. stječetango. Osim ţivih koncerata, odsad se moţe slušati i snimljena glazba. Edison je izumiofonograf kojim se na voštanim valjcima snimala i reproducirala glazba. Emile Berlinerzvuk biljeţi na okrugloj ploči, a naprava za reprodukciju nazvana je gramofon.Od kraja 19.st. nova umjetnost i način zabave je i film. Od prve kino predstavebraće Lumiere 1895. u Parizu snimanje filmova (naravno, nijemih i bez boje) i njihovogledaje u kino dvoranama raste neviĎenom brzinom. Već početkom 20.st. vodećeameričke filmske kompanije preselile su u Kaliforniju, u Hollywood, četvrt LosAngelesa, zbog lijepog vremena koje je pogodovalo snimanju filmova. I danas jeHollywood vodeća svjetska „tvornica“ filma.Višak slobodnog vremena u odnosu na prijašnja razdoblja provodi se sve više uprirodi, posebno u planinama te uz jezera i mora. Bogatiji rado posjećuju lječilišta iodmarališta – razvija se turizam. Naše prvo turističko središte, kako ste već naučili, bilaje Opatija, a ubrzo zatim razvija se i Crikvenica.Pariška moda 1908

.Crikvenica početkom 20.st.Zadatak:a) Po svom izboru zapišite nakoliko natuknica iz osnovnog teksta.b) Pogledajte sliku crikveničke plaţe. Jeste li se kada kupali ovdje? Usporedite kupanjenekad i danas.c) Pročitajte tekst o nastanku dva „mala“, ali vaţna izuma u RB na str. 92..