Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistočnoj ... - Ekologija.ba

zdravstvenih ustanova. Zbog svega ovoga u komunalnim preduzećima i na deponijamaizostaje edukacija, zaštita uposlenika, evidencija o količinama otpada iz zdravstvenihustanova, kontrola otpada i prijavljivanje prisustva opasnog medicinskog otpada, što ostavljamogućnost zdravstvenim ustanovama da svoj opasni otpad jeftino deponuju na komunalnimdeponijama.U sjeveroistočnoj BiH postoje ovlaštene firme za odvoz i zbrinjavanje medicinskog otpadakoje uredno izvještavaju nadležna Ministarstva o količinama preuzetog otpada. Istraživanje jepokazalo da u zadnje dvije godine samo 50 zdravstvenih ustanova u sjeveroistočnoj BiHpredaje dio svog opasnog medicinskog otpada firmama na zbrinjavanje. Utvrđeno je dakoličine opasnog otpada koje nastaju u tim zdravstvenim ustanovama ne odgovarajukoličinama koje su predate na zbrinjavanje. Sa ovlaštenim firmama za odvoz i zbrinjavanjemedicinskog otpada je još 15 zdravstvenih ustanova sklopilo Ugovor o kontinuiranomzbrinjavanju medicinskog otpada, ali one ne vrše predaju svog medicinskog otpada. Javlja sesumnja da su potpisani ugovori samo pokriće za moguće kontrole. Postavlja se pitanje šta sedogađa sa preostalim otpadom u zdravstvenim ustanovama koje su potpisale ugovore, apredaju samo dio otpada ili ga uopće i ne predaju, kao i šta ostale zdravstvene ustanove radesa svojim medicinskim otpadom.Zdravstvene ustanove moraju osmisliti održiva rješenja za zbrinjavanje svog medicinskogotpada. Neophodno je imenovati odgovornu osobu/ referenta ili ekspertne timove koji ćeraditi na izradi Plana upravljanja medicinskim otpadom, a u njemu će predvidjeti najboljarješenja za zbrinjavanje otpada koji kod njih nastaje. Oni se mogu odlučiti da otpad predajudrugoj firmi ili da dio sami zbrinjavaju.Mišljenje većine ispitanika je bilo da bi stroga primjena zakonskih propisa, veći angažmannadležnih mistarstava i redovna inspekcijska kontrola doveli do poboljšanja upravljanjamedicinskim otpadom.79