Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistočnoj ... - Ekologija.ba

Većina zdravstvenih ustanova kao što su bolnice, klinički centri i domovi zdravlja, počeli susa odvajanjem i razvrstavanjem opasnog medicinskog otpada u samoj ustanovi. Međutim,nakon razvrstavanja se samo mali procenat tog otpada ispravno zbrinjava. Velike količinemedicinskog otpada, iako su odvojene i razvrstane, predaju se komunalnim preduzećima iodvoze se na deponije, što predstavlja veliki rizik za zdravlje svih osoba koje dolaze ukontakt s njim i uopće za okoliš.Istraživanje je pokazalo da postoji određeni broj zdravstvenih ustanova koje spaljuju svojotpad, iako u BiH nema propisne spalionice medicinskog otpada.11% zdravstvenih ustanova, koje su učestvovale u istraživanju, infektivni otpad zbrinjavajuna pravilan način. Određeni broj zdravstvenih ustanova infektivni otpad zbrinjava sam, aostale ga predaju drugima na zbrinjavanje.44 stomatološke ordinacije (100%) koje su bile dio istraživanja ne odvajaju svoj infektivniotpad od komunalnog.Oštri predmeti u zdravstvenim ustanovama se uglavnom odvajaju u posebne posude, ali nakraju ipak završe na komunalnim deponijama. Samo 8% ustanova se izjasnilo da ispravnozbrinjava oštre predmete.Evidentan je problem zbrinjavanja hemijskog otpada, jer je samo 15% od anketiranihzdravstvenih ustanova navelo da ga ispravno zbrinjava. 15 656 litra hemijskog otpada kojinastaje u preostalim zdravstvenim ustanovama na neki način završi u okruženju. Ako tomedodamo i druge zdravstvene ustanove koje nisu bile dio istraživanja, možemo samopretpostaviti koliko hemijskog otpada ostaje nezbrinuto. Sve to upućuje na hitnost primjenezakonske regulative.Većina ustanova ne provodi kontinuiranu edukaciju osoblja. Predlaže se uvođenjekontinuirane edukacije svim osobama u sistemu upravljanja medicinskim otpadom.Nadležna Ministarstva i inspekcije još uvijek nisu svjesna njihovih obaveza i odgovornosti udijelu razdvajanja, odlaganja, deponovanja i nadzora nad zbrinjavanjem medicinskog otpadagdje se kriju veoma važni i opasni rizici po zdravlje ljudi, živog svijeta i okoliša. Ministarstvai inspekcije uglavnom ne raspolažu potrebnim informacijama o odgovornim osobama,planovima upravljanja medicinskim otpadom, količinama medicinskog otpada koji nastane ikoji se ispravno zbrine i ne vrše redovan nadzor.65% općinskih službi za komunalne poslove ne znaju kako zdravstvene ustanove u njihovimopćinama zbrinjavaju svoj otpad. Iako su komunalna preduzeća uglavnom pod nadležnošćuopćinskih službi, predstavnici tih nadležnih službi, komunalnih preduzeća i deponijauglavnom nisu upoznati sa zakonskom regulativom vezanom za zbrinjavanje medicinskogotpada i zabranu odlaganja opasnog medicinskog otpada na komunalnim deponijama, te nisuu komunalnim preduzećima naložile obaveznu obuku uposlenika o prepoznavanju prisustvamediscinskog otpada, opasnostima i mjerama zaštite usljed kontakta sa medicinskimoptadom, o potrebi kontrole otpada koji dolazi iz zdravstvenih ustanova i obaveziprijavljivanja usljed prisustva opasnog medicinskog otpada u otpadu koji dolazi iz78