ukoliko je potrebna prema Direktivi 85/337/EEC. Države članice moraju osigurati dapostojeća odlagališta udovolje standardima propisanim ovom Direktivom što je prije moguće.2.4.3. Subjekti na koje se odnosi primjena EU smjernicaProvođenje aktivnosti propisanih zakonima i planovima o zbrinjavanju otpada, moguće jepostići, između ostalog, jasnim utvrđivanjem prava, o<strong>ba</strong>veza i odgovornosti pravnih i fizičkihlica te jedinica lokalne samouprave i uprave u postupanju s <strong>otpadom</strong>. Subjekti koji suuključeni u donošenje i provedbu smjernica su FBiH, RS i Brčko Distrikt, koji su odgovorniza poslove prekograničnog prometa otpada i poslove upravljanja <strong>otpadom</strong> i postrojenjima zatretman otpada, koji obuhvataju područje dva ili više kantona. Kanton je odgovoran zaposlove upravljanja svim vrstama otpada, određivanje lokacija i zemljišta u poslovimaupravljanja <strong>otpadom</strong> i postrojenjima. Kanton izdaje dozvole za aktivnosti tretmana i odlaganjaotpada. Grad je odgovoran za upravljanje <strong>otpadom</strong> na osnovu kantonalnih propisa. Općine suodgovorne za određivanje lokacija za odlaganje otpada. Komunalna preduzeća su odgovornaza sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada i kontrolu vrsta, količina i načina odlaganjaotpada na sanitarne deponije. Ovlašteni operatori/ odgovorne osobe su odgovorni zaprikupljanje i reciklažu pojedinih vrsta opasnog otpada za koje posjeduju dozvolu.3. ISTRAŽIVANJE O UPRAVLJANJU MEDICINSKIM OTPADOM U SI BIH3.1. Projekat “Odgovorno upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>“Centar za ekologiju i energiju Tuzla od januara 2011. godine, uz finansijsku podršku EU i upartnerstvu sa Centrom za menadžment, razvoj i planiranje Doboj, realizuje dvogodišnjiprojekat “Odgovorno upravljanje <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>” koji obuhvata region sjeveroistočneBiH (SI BiH).Slika 5. Region sjeveroistočne Bosne i Hercegovine sa općinama29
3.1.1. Ciljevi projektaOpći dugoročni cilj projekta je doprinijeti usvajanju i implementaciji zakona i podzakonskihakata na nacionalnom i entitetskim nivoima BiH u području odgovornog upravljanje<strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong>, doprinoseći eventualnom prijemu BiH u EU uz uključivanje održivih,ekoloških, ekonomskih i socijalnih principa.Specifični cilj je da se zajedničkim radom predstavnika vlasti, zdravstvenih ustavnova,poslovnog sektora i organizacija civilnog društva procijeni trenutno stanje i slabosti vezane zakoličine, trenutni način zbrinjavanja medicinskog otpada u sjeveroistočnoj BIH; osmisliRegionalni plan upravljanja medicinskog otpada za ovaj region i priredi Priručnik/vodič zaizradu Plana upravljanja <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> za zdravstvene ustanove u koje će bitiintegrirani inovativni mehanizmi i iskustvo iz EU uključujući i mjere za redovni monitoring ievaluaciju što će rezultirati pokretanjem procesa izrade Planova upravljanja <strong>medicinskim</strong><strong>otpadom</strong> u 10 institucija u 4 fokus općine.3.1.2. Ciljne grupe i krajnji korisniciCiljne grupe u projektu čine vladine institucije BiH na kantonalnom, entitetskom inacionalnom nivou, a naročito ministarstva zdravstva i zaštite okoliša, inspekcijske službe,kao i relevantna općinska odjeljenja, zdravstvene ustanove, biznis sektor: firme koje se <strong>ba</strong>vetransportom i tretmanom medicinskog otpada, komunalna preduzeća i deponije i organizacijecivilnog društva koje se <strong>ba</strong>ve problematikom zaštite okoliša i zdravstvenoj zaštiti kao ičlanice ekološke mreže “EKOALICIJA“, formirane na regionu sjeveroistočne BiH.Krajnji korisnici projekta su vladine institucije koje će ojačati svoje kapacitete za razvojboljih politika, zdravstvene ustanove, privatni sektor koji će imati koristi od partnerstava sanovim klijentima, te organizacije civilnog društva koje rade u oblasti okoliša i zdravstvenojzaštiti koje će steći vrijedna iskustva i alat za upotrebu na budućim projektima u svojimzajednicama. Najvažniji krajnji korisnici su svi oni građani koji će imati koristi od smanjenjazagađenja okoliša opasnim <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u njihovim zajednicama.3.1.3. Metode i instrumenti istraživanjaDa bi se sagledalo postojeće stanje vezano za problem medicinskog otpada, te prikupileključne informacije za izradu Studije o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> u sjeveroistočnojBiH, pripremljeno je 8 vrsta anketa o postupanju s <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> kreiranih za 3 ciljnegrupe. Ukupno je anketirano 307 predstavnika: zdravstvenih ustanova koje su obuhvaćenePravilnikom o upravljanju <strong>medicinskim</strong> <strong>otpadom</strong> (klinički centri, bolnice, domovi zdravlja,ambulante, akušerske i porodiljske klinike, stomatološke ordinacije, starački domovi,veterinarske stanice, apoteke, centri za farmaceutsko istraživanje i farmaceutske kompanije,centri za transfuziologiju, medicinske ili patološke laboratorije, pogrebne službe i centri zabiološko istraživanje koje su odobrene od strane ministra javnog zdravstva); biznis sektora(firme koje se <strong>ba</strong>ve prevozom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada, komunalna preduzeća i30