Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistoÄnoj ... - Ekologija.ba

More documents

Recommendations

Info

Posude (ambalaža) za odlaganje medicinskog otpada trebaju biti: nepropusne za tekućine (nepostoji mogućnost ispadanja i/ili prolijevanja njihovog sadržaja), imati poklopce kojionemogućavaju neovlašteno otvaranje posuda i kontejnera pri daljnjem postupanju iliobrađivanju i da pri obrađivanju ne zagađuju okoliš. Oštri predmeti se prikupljaju u posude zaoštre predmete koje moraju biti neprobojne za sadržaj i napravljene tako da je onemogućenoispadanje sadržaja ili ozljeđivanje i prijenos infekcija na osobe koje upotrebljavaju posudu ilirukuju s otpadom. Ambalaža koja se koristi višekratno su posude, kontejneri od metala iplastike koji se mogu adekvatno prati i dezinficirati (Capak, 2001; Marinković i sar., 2006).Neophodno je u zdravstvenim ustanovama koje imaju više od 50 uposlenika formirati timstručnjaka koji se bavi problematikom upravljanja medicinskim otpadom (ili projektomupravljanja medicinskog otpada); uspostaviti dobru evidenciju aktivnosti i planiranihaktivnosti, kao što su: pažljivo planiranje, implementacija zakonskih propisa i internih akata,adekvatno finansiranje i angažman podučenog osoblja. Glavna i odgovorna osoba je direktorzdravstvene ustanove, a tu su i voditelj projekta upravljanja medicinskim otpadom (osobazadužena za zbrinjavanje otpada) i projektni tim. Projektni tim čine: osoba odgovorna zakontrolu infekcija, financijski kontrolor, osoba odgovorna za zbrinjavanje farmaceutskihpripravaka i osoba odgovorna za radioaktivne materijale i radijaciju.2.2.6. Tehnologije zbrinjavanja opasnog medicinskog otpadaZbrinjavanje otpada iz zdravstvenih ustanova predstavlja složen sistem koji podrazumijevanjegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, sakupljanje, prevoz, skladištenje i obrađivanje.Inertni medicinski otpad svojim sastavom ne predstavlja direktnu opasnost po zdravlje ljudikoji njime rukuju prilikom prikupljanja, primarnog i sekundarnog skladištenja, te konačnogodlaganja. Ipak, on predstavlja velik problem obzirom na njegov volumen i količinu. Pravilannačin upravljanja tom vrstom otpada podrazumijeva njegovo razvrstavanje na mjestu nastankau specijalizirane kontejnere za papir, staklo, metal i sl.Ranijom analizom i istraživanjem zabilježeno je da se 77,36% otpada iz zdravstvenihustanova odlaže deponije. U tom otpadu je komunalni otpad zastupljen je sa 62,78%. Ta vrstaotpada bila bi adekvatno dispozicirana da je na mjestu nastanka odvojena od potencijalnoinfektivnog otpada. Tako se na lokalnim općinskim deponijama nalaze opasne vrste otpada izzdravstvenih ustanova: lijekovi, materijali za jednokratnu upotrebu, oštri predmeti, podloge ibiološki materijali i dr. Krajnje odredište otpada, nažalost, nije samo deponija, već i rijeke,podzemne vode i more, jer se u kanalizaciju iz medicinskih ustanova godišnje ispušta 8,87%od ukupne količine opasnog medicinskog otpada i raznih hemikalija, pa čak i radioaktivnihkontrasnih sredstava (Pranjić, 2006).Svaka zdravstvena ustanova treba detaljno razraditi način razvrstavanja medicinskog otpada:njegovo inicijalno skladištenje, zatim puteve, način, zadužene osobe i vremenski plansakupljanja otpada, kao i prevoz do mjesta sekundarnog skladištenja, trajanje sekundarnogskladištenja, vođenje evidencije o vrstama i količinama otpada, te njegovo obilježavanje.Opasni medicinski otpad treba proći postupak predobrade prije krajnje dispozicije.Medicinski se otpad sekundarno treba skladištiti u odvojenom, označenom, ograđenom inatkrivenom prostoru, predviđenom samo za tu svrhu, a koji mora biti građevinski prilagođenza lako čišćenje i dezinficiranje.17
Danas postoji veliki broj tehnologija kojima možemo propisno ukloniti opasni medicinskiotpad: incineracija (spaljivanje), dezinfekcija parom, mikrovalna dezinfekcija, i hemijskadezinfekcija. Primjeri njihovih pozitivnih i negativnih strana vidljivi su u Tabeli 4.Tabela 4. Prednosti i nedostaci tehnologija uklanjanja opasnog otpadaTehnologijePREDNOSTINEDOSTACIIncineracijadrastičnaredukcija mase ivolumenaneprepoznatljivoporijeklo nakontretmanaiskorištavanjeotpadne toplinene kontaminiraotpadne vodeotpor javnostivisoke investicijeodređene emisijekroz dimnegasoveviši troškoviodržavanjau budućnostistrožiji propisi oemisijamaDezinfekcijaparomograničenaredukcijavolumenamalainvesticijajednostavnorukovanjejednostavnibiološki testovinepromijenjensastav otpadanepromijenjena masa otpadanije metod zasve vrsteotpadaefikasnost nije100%emisije u zrak iu otpadne vodeMikrovalnadezinfekcijaredukcijavolumenaneprepoznatljivoporijeklo nakontretmanane kontaminiraotpadne vodevisoke investicijenije metod za svevrste otpadapotencijalnakontaminacijauređaja zausitnjavanje-emisija u zrakHemijskadezinfekcijaredukcijavolumenaneprepoznatljivo porijeklonakon tretmanabrz postupakdeodorizacijaotpadanije metod zasve vrste otpadanepromijenjenamasa otpadavisoki troškoviza hemikalijeefikasnost nije100%- emisija u zrakNisko temperaturne tehnologije (95-180°C) čini parna i suha dezinfekcija (dezinfekcija paromili vrućim zrakom). Provodi se u autoklavima i mikrovalnim uređajima pod uslovom da neprodukuje hemijske reakcije.Srednje temperaturne tehnologije (180-370°C) postoje, ali još nisu komercijalno primjenjive.Visoko temperaturni procesi (540-800°C), obrada otpada pri visokim pritiscima itemperaturama se odvija procesom pirolize i potpune razgradnja materije.Infektivni otpad treba biti sakupljen u posebnu ambalažu koja svojim karakteristikama (boja,oblik, veličina) omogućava i olakšava njegovo razvrstavanje, transport i obradu. Otpad se smjesta inicijalnog skladištenja transportuje odgovarajućim prevoznim sredstvima do mjestasekundarnog skladištenja. Putevi sakupljanja i prevoza otpada moraju biti predviđeni i18
Page 2 and 3: Upravljanje medicinskim otpadomu sj
Page 4 and 5: SADRŽAJ1. UVOD ...................
Page 6 and 7: 4.3.1. Mišljenja i evidencije ovla
Page 8 and 9: 2. UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOMR
Page 10 and 11: Prema Pravilniku o upravljanju medi
Page 12 and 13: Tabela 2. Standardna klasifikacija
Page 14 and 15: Ostali hemijski otpad je naveden u
Page 16 and 17: Pravilno upravljanje medicinskim ot
Page 21 and 22: pokazuje sljedeći primjer. Više o
Page 23 and 24: 2.3. Postupanje s medicinskim otpad
Page 25 and 26: koji po svojim osobinama može biti
Page 27 and 28: osnovu Plana upravljanja medicinski
Page 29 and 30: 2.4.2.2. Direktiva o opasnom otpadu
Page 31 and 32: 3.1.1. Ciljevi projektaOpći dugoro
Page 33 and 34: Istraživanje je bilo usmjereno na
Page 35 and 36: Slika 8. Prikaz potvrdnih izjašnja
Page 37 and 38: Tabela 10. Saznanja općina/ opšti
Page 39 and 40: Samo 4 (14,29%) od ukupno 28 općin
Page 41 and 42: Tabela 21. Postojanje Plana o uprav
Page 43 and 44: Tabela 24. Postupci zbrinjavanja sp
Page 45 and 46: okolišnih i zdravstvenih uslova. S
Page 47 and 48: Tabela 36. Odgovor na pitanje o pro
Page 49 and 50: Slika 11. Prikaz vlasničke struktu
Page 51 and 52: Tabela 47. Distribucija broja pregl
Page 53 and 54: Slika 13. Dobiveni odnos nastalog k
Page 55 and 56: infektivnog otpada, 22 ZU su se izj
Page 57 and 58: Tabela 56. Prosječna godišnja kol
Page 59 and 60: Tabela 62. Načini zbrinjavanja pat
Page 61 and 62: Tabela 67. Postojanje Plana upravlj
Page 63 and 64: Infektivni otpad u stomatološkim o
Page 65 and 66: Prema rezultatima istraživanja rek
Page 67 and 68: 3. Obezbijediti namjenske kante i k
Page 69 and 70:
prosječna količina medicinskog ot
Page 71 and 72:
Samo 19 od 77 (25%) apoteka i farma
Page 73 and 74:
Tabela 95. Izvještavanja nadležni
Page 75 and 76:
Stomatološke ordinacije 10Staračk
Page 77 and 78:
Tabela 105. Procjena o zbrinjavanju
Page 79 and 80:
Većina zdravstvenih ustanova kao
Page 81 and 82:
6. LITERATURA1. Herceg N, Lukić T
show all

Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistoÄnoj ... - Ekologija.ba

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistoÄnoj ... - Ekologija.ba