Uređivanje odnosa u mirovinskom osiguranju s državama ...

- nositelj koji je pokrenuo postupak zaponovno određivanje mirovine isplatitće ponovno određenu mirovinu izravnokorisniku od prvog dana mjeseca nakonmjeseca u kojem je donijeto rješenje oponovnom određivanju mirovine.- nositelj koji je priznao pravo na mirovinuzaostale svote mirovine od danapriznanja prava na mirovinu, zaključnos mjesecom u kojem je donijeto rješenjeo ponovnom određivanju mirovine,isplaćuje nositelju koji je pokrenuo postupakza ponovno određivanje mirovine.Ako je obračun mirovine veći odpotraživanja nositelja koji je pokrenuopostupak za ponovno određivanje mirovine,nositelj koji je priznao pravo namirovinu razliku će isplatiti izravno korisniku.Ako su zbrojene svote mirovine (priznatei ponovno određene) prema pravnimpropisima obiju država ugovornicamanje od svote prije priznate mirovineisplata se obavlja na sljedeći način:- nositelj koji je pokrenuo postupakza ponovno određivanje mirovine isplatitće izravno korisniku ponovno određenumirovinu i razliku između ranijepriznate mirovine i ponovno određenemirovine, sve dok zbroj tih mirovina nedostigne svotu mirovine koja je isplaćivanado pokretanja postupka za ponovnoodređivanje mirovine- nositelj koji je priznao pravo na mirovinuisplaćuje svoju priznatu mirovinuprema svojim pravnim propisimanositelju koji je pokrenuo postupak zaponovno određivanje mirovine od danapriznanja prava do zaključno s mjesecomu kojem je donijeto rješenje o ponovnomodređivanju mirovine, a nakontoga izravno korisniku.8. ZaključakHrvatska je uredila odnose u mirovinskomosiguranju s drugim državamanastalim na tlu bivše SFR Jugoslavije naistim osnovama na kojima se i inače uređujuti odnosi između suverenih i samostalnihdržava, tj. dvostranim međunarodnimugovorima. Pri tome, s obziromna zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju,koje je važilo i primjenjivalo sedo 8. listopada 1991. i koje se zasnivalona doprinosima, tj. na sustavu osiguranja,kao i to da je već tada na teritorijubivše federalne države bilo osam zasebnihnositelja obveznog mirovinskogosiguranja, s obvezom međusobnoggodišnjeg obračuna i nadoknade dijelovamirovina, odnosi u mirovinskomosiguranju su se od samog početka provedbetoga osiguranja sa samostalnimdržavama nasljednicama bivše SFR Jugoslavijeuređivali na navedenim osnovama,za razliku od nekih drugih državakoje su nakon 1990. ušle u tranziciju. 19Radi početnog očuvanja razine davanjai postupnog prijelaza na isplaturazmjernih dijelova mirovine, korisnicimamirovina ostvarenih u razdoblju dostupanja na snagu ugovora isplaćivatće se još u idućem razdoblju posebandodatak, kao razlika između novoodređenihmirovina i ranije ostvarene mirovineiz jedne države ugovornice. Ipak,korisnici mirovina, koji ostvaruju mirovineprimjenom ugovora o socijalnomosiguranju zaključenih s državama nasljednicamabivše SFR Jugoslavije, kaonovi korisnici neće imati pravo na taj dodatakjer se na njih ne odnose prijelazneodredbe ugovora o kojima je ovdje biloriječi. Međutim, s obzirom na usklađivanjemirovina i očekivani rast standardu pojedinim državama ugovornicama,ove će početne razlike u razini mirovinapostupno nestati.Na kraju ovoga prikaza ugovora osocijalnom osiguranju zaključenih sdržavama nasljednicama bivše SFRJugoslavije, mogu se uočiti i različitanormativna rješenja s nekim državamaugovornicama u pogledu uračunavanjau mirovinski staž razdoblja osiguranjanavršenih u bivšoj JNA, od 1973. do 8.listopada 1991, koja bi trebala biti predmetsukcesije bivše SFR Jugoslavije 20 ,a ne dvostranih ugovora o socijalnomosiguranju između njezinih država nasljednica.19Iako se radi o očekivanim pravima iz mirovinskog osiguranja, Ugovorom o pitanjima sukcesije(Aneks E) uređena su samo stečena prava, i ovo je pitanje, što se tiče toga ugovora, ostalo otvorenim.,pa da ga države nasljednice uređuju uglavnom unutarnjim zakonodavstvom i odredbama dvostranihugovora (za Hrvatsku: vidi članak 186. Zakona o mirovinskom osiguranju).50