Uređivanje odnosa u mirovinskom osiguranju s državama ...

3. s Bosnom i Hercegovinom: Ugovoromo socijalnom osiguranju izmeđuRepublike Hrvatske i Bosne i Hercegovinom7 i Administrativnim sporazumomza primjenu Ugovora o socijalnom osiguranjuizmeđu Republike Hrvatske iBosne i Hercegovine 8 ,4. sa Srbijom i Crnom Gorom: Ugovoromizmeđu Republike Hrvatske i SRJugoslavije o socijalnom osiguranju 9 ,Općim administrativnim sporazumomza provedbu Ugovora između RepublikeHrvatske i Savezne Republike Jugoslavijeo socijalnom osiguranju 10 , Administrativnimsporazumom tijela za vezuna području mirovinskog osiguranja zaprovedbu Ugovora između RepublikeHrvatske i SR Jugoslavije i Općim administrativnimsporazumom za provedbuUgovora između Republike Hrvatskei SR Jugoslavije o socijalnom osiguranju..11Međunarodni ugovori o socijalnomosiguranju sadrže materijalno-pravneodredbe na kojima se izravno zasnivajuprava na temelju rada i osiguranja udržavama ugovornicama. Oni uređuju irazgraničuju primjenu zakonodavstvazemalja ugovornica na osiguranike, isadrže odredbe o nacionalnim zakonodavstvimazemalja ugovornica koja seprmjenjuju u konkretnim slučajevima.Ugovori sadrže i odredbe o krugu osobakoje se smatraju osiguranicima.Kako se vidi, uz svaki ugovor o socijalnomosiguranju zaključen je i administrativnisporazum kojim se osiguravanjegova primjena i koji obuhvaća formalno– pravne elemente, tj. uređuje postupakza ostvarivanje prava na temeljuosiguranaja. Administrativni sporazumsadržava i odredbe o međusobnoj komunikaciji,suradnji, izvršavanju i obračunumeđusobnih materjalnih obvezanositelja socijalnog osiguranja odnosnonjihovih tijela za vezu s područjazdravstvenog, mirovinskog i osiguranjaza slučaj nezaposlenosti.1. NačelaUgovori su izrađeni prema načelimana kojima se zasnivaju i ostali ugovori osocijalnom osiguranju koje je RepublikaHrvatska zaključila i koje primjenjujes drugim državama. Ta su načela uobičajenaza dvostrane ugovore izmeđueurepskih država na području socijalnogosiguranja, a tim stručnjaka VijećaEurope ih je naveo i u tipskim normamaza tranzicijske zemlje 12 , kako bi one mogleizraditi svoje prijedloge dvostranihugovora o socijalnom osiguranju.1. načelo osiguranja, sadržano jeu Sporazumu sa Slovenijom, Ugovorus Bosnom i Hercegovinom i Ugovorusa SR Jugoslavijom; ovo načelo podrazumijevada se ugovor primjenjuje naosobu za koju vrijede ili su vrijedili pravnipropisi jedne ili obiju država ugovornicai druge osobe koje svoja pravaizvode od navedene osobe, neovisno onjihovom državljanstvu2. načelo državljanstava, sadržanoje jedino u Ugovoru s Makedonijom jerse on primjenjuje na hrvatske i makedonskedržavljanine na koje se primjenjujuili su se primjenjivali pravni propisijedne ili obiju ugovornih stranaka ,kao i na članove njihovih obitelji ili drugihosoba, ako njihova prava potječu odprava tih osoba.3 načelo izjednačenosti područja,sadržano je u svim ugovorima i onoomogućuje zajamčenu isplatu mirovinskihi drugih davanja korisnicima kojiimaju prebivalište u drugoj državi.4. načelo čuvanja prava (stečenih iu tijeku stjecanja), sadrži je u svim ugovorimai ono omogućuje osiguranikuuzimanje u obzir razdoblja osiguranjanavršena u jednoj državi ugovornici,ako je potrebno radi ispunjenja uvjetaza stjecanje svih prava iz socijalnog osiguranjau drugoj državi ugovornici, kaoi ostvarivanje prava na mirovinu naknadno,ako pravo nije u obje države ugovorniceostvareno istodobno.7»Narodne novine-međunarodni ugovori« broj 3/01.8»Narodne novine-međunarodni ugovori«, broj 14/01. i 10/03., na snazi od 1. svibnja 2003.9(»Narodne novine-međunarodni ugovori« broj 14/01.)10Ovaj administrativni sporazum nije objavljen.11O ovim tipskim normama vidi pobliže u knjzi: Jason Nickles i Helmut Siedl, Co-ordination of SocialSecurity in the Council of Europe: Short guide, str. 73 – 87, Council of Europe Publishing, Strasbourg2004.12Vidi članak 134. Ustava Republike Hrvatske.42

5. načelo teritorijalnosti, sadržanoje u svim ugovorima i primjenjuje se zautvrđivanje obveze na osiguranje u pojedinimslučajevima, a prema pravnimpropisima države zaposlenja (lex locilaboris), a izuzeci od ovoga načela navedenisu u odredbama pojedinih ugovora.6. načelo jednakosti državljana,uspostavljeno je u ugovorima, a sadržavazabranu svake diskriminacije(izravne ili neizravne) prema građanimadruge države ugovornice. Prematome načelu, pod istim uvjetima sveosobe obuhvaćene ugovorom stječu ikoriste prava iz mirovinskog osiguranja.,a mirovina, novčana naknada i druganiovčana davanja, osim davanja zaslučaj nezaposlenosti, prema pravnimpropisima jedne države ugovornice nemogu se umanjiti, staviti u stanje mirovanja,oduzeti ili plijeniti zbog toga štokorisnik ima prebivalište na područjudruge države ugovornice. Navedenadavanja isplaćuju se pod istim uvjetimakao i svojim državljanima u slučajukada državljanin druge države prebivana području treće države.2. Sadržaj ugovoraSvi ugovori o socijalnom osiguranju,koji su predmet ovih razmatranja, učlanku 1. daju definiciju pojmova i načelaugovora.U članku 2. ugovora određeni su pravnipropisi na koje se ugovori odnose,pa tako ugovor o socijalnom osiguranjus Bosnom i Hercegovinom i SR Jugoslavijomobuhvaća sljedeće pravne propiseiz:- zdravstvenog osiguranja- mirovinskog i invalidskog osiguranja- osiguranja za slučaj nesreće na poslui profesionalne bolesti- osiguranja za slučaj nezaposlenosti.Ugovor između Republike Hrvatskei Republike Makedonije o socijalnomosiguranju obuhvaća i propise doplatkaza djecu, a Sporazum o socijalnomosiguranju između Republike Hrvatskei Republike Slovenije ne odnosi se napravne propise osiguranja za slučaj nesrećena poslu i profesionalne bolesti,ali se odnosi u Sloveniji na pravne propiseo naknadi plaće za vrijeme porodiljnogdopusta.Ovi ugovori izravno se primjenjuju nanavedene pravne propise i njegove suodredbe u skladu s Ustavom RepublikeHrvatske iznad zakona koji uređujunavedena pravna područja. 13 Ugovorio socijalnom osiguranju prema odredbičlanaka 2. primjenjuju se na hrvatskepravne propise i na pravne propisedruge ugovorne stranke. (zakonske ipodzakonske propise). U slučaju dase navedeni pravni propisi mijenjaju,dopunjuju ili zamijenjuju, ugovori ćese primjenjivati i na te izmjene i dopune.Ako se pravnim propisima jedne odugovornih stranaka proširuje krug osobau mirovinskom osiguranju, ugovorće se primjenjivati na te osobe, odnosnona njihova davanja.Ovi ugovori osiguranicima omogućuju:- ostvarivanje prava na mirovinu na temeljumirovinskog staža u svakoj državiposebno i stjecanje prava na mirovinupribrajanjem mirovinskog staža iz obijudržava ugovornica, ako je to potrebno(tzv. subsidijarna primjena odredbiugovora).- korištenje zdravstvene zaštite napodručju druge države ugovornice- izravnu isplatu mirovine korisniku izsvake države posebno neovisno o tomeu kojoj od njih korisnik ima prebivalište.Osiguranici. Odredbe ugovora primjenjujuse na sve osobe koje su bile ilisu osigurane u sklopu socijalnog osiguranjadržava ugovornica, na njihove članoveobitelji kao i na njihove nadživjele(članak 3. navedenih ugovora). Međutim,samo je u Ugovoru s Makedonijomu članku 3. propisano načelo državljanstva,prema kojem se taj Ugovor primjenjujena hrvatske i makedonske državljanei na izbjeglice u smislu Konvencijeo pravnom položaju izbjeglica od 28.srpnja 1951. i Protokola od 31. siječnja1967. kao i na osobe bez državljanstvau smislu Konvencije o pravnom položajuosoba bez državljanstva od 28. rujna1954., ako su se na njih primjenjivali ili13Vidi čl. 74 – 80. Zakona o mirovinskom osiguranju, »Narodne novine«, br. 106/98, 127/00, 59/01,109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04 I 95/05.43

se primjenjuju pravni propisi jedne iliobiju ugovornih stranaka i ako je njihovoprebivalište na području jedne odugovornih stranaka, kao i na članovenjihovih obitelji. S druge strane, ugovorizaključeni s ostalim državama, o kojimaje ovdje riječ, primjenjuju se na sveosobe koje su radile i bile osigurane udržavama ugovornicama.Predviđen je i jednaki tretman državljanazemalja ugovornica. Osobe kojena temelju osiguranja ili prebivalištapodliježu zakonodavstvu jedne državeugovornice izjednačene su u primjenizakonodavstva druge ugovorne strankes državljanima te stranke u pravimai obvezama, što znači da jednako ostvarujupravo na davanje (čl. 4. navedenihugovora).Ugovor s Bosnom i Hercegovinomu članku 6. i Ugovor s Makedonijom učlanku 6. omogućuje pristupanje produženomosiguranju kao institutu dobrovoljnogosiguranja u okviru obveznogmirovinskog osiguranja, da osiguranikuomogući kontinuitet osiguranja i ostvarivanjaprava. Na produženo osiguranjeosiguranik se može osigurati u jednojdržavi ugovornici ako je prema njenimpravnim propisima propisan uvjet prethodnogstaža osiguranja koji je navršenu odgovarajućoj vrsti osiguranja premapravnim propisima druge države ugovornice(nezaposlenost, boravak u drugojdržavi ugovornici, neplaćeni dopusti zaposlenost u inozemstvu).Obveza na osiguranje. Odredbeugovora o pravnim propisima koji seprimjenjuju sadržane su u II. odijeljkuugovora. Obveza osiguranja zaposleneosobe određuje se prema pravnimpropisima države ugovornice na čijempodručju je osoba zaposlena, a to značida se primjenjuje propis države zaposlenja(opće pravilo osiguranja). Oviugovori o socijalnom osiguranju, kaošto je uobičajeno, sadrže i određeneiznimke od obveze na osiguranje, zasnovanena dužini rada u drugoj državiugovornici, statusu osobe koja obavljarad u drugoj državi ili, jednostavno,na zahtjevu za izuzeće od obveze naosiguranje, kao npr. izaslani radnici,samostalni privrednici koji obavljajusamostalnu djelatnost na teritoriju drugedržave ugovornice, članovi posadebroda, osobe koje putuju u službi poslodavcakoji se bavi zračnim, cestovnimili željezničkim prometom, osobe kojeobavljaju poslove pružanja usluga napodručju telekomunikacija, prijevozaputnika u državnim i javnim službama.Osoba koja je zaposlena kod poslodavcasa sjedištem u jednoj državi ugovornici,koja obavlja poslove u ograničenomrazdoblju u drugoj državi ugovornici,ostaje pod pravnim sustavomdržave upućivanja, iz čega proizlazi daje obavezno osigurana prema pravnimpropisima mirovinskog osiguranja u tojdržavi, a ne u državi rada.Članovi diplomatske misije ili konzularnogureda, kao i njihovi članovi obiteljiizuzeti su od pravnih propisa o socijalnomosiguranju koji vrijede u državiprimateljici s obzirom na službu kojuobavljaju, uz obvezu da se na njih primjenjujupravni propisi o socijalnom osiguranjukoji su na snazi u državi šiljateljiciili nekoj trećoj državi. Iznimno osobezaposlene kod člana diplomatske misijeili konzularnog ureda, koje nisu državljanidržave primateljice, mogu u roku trimjeseca od stupanja ugovora na saguizabrati primjenu propisa države šiljateljiceili treće države čiji su državljani.Član diplomatske misije ili konzularnogureda u čijoj su službi osobe na koje sene primjenjuje izuzeće, obvezni su poštivatiobveza koje poslodavcu namećupravni propisi o socijalnom osiguranjudržave primateljice.Nadležna tijela ugovornih stranakamogu zajedničkim dogovorom predvidjetii druge iznimke ovih odredaba(čl.11. Ugovora s Makedonijom, čl. 10.Sporazuma sa Slovenijom, čl. 10. Ugovoras Bosnom i Hercegovinom i čl. 9.Ugovora sa Srbijom i Crnom Gorom).3. Zbrajanje razdoblja osiguranjaUgovori sadrže načelnu odredbuprema kojoj mirovinska davanja određujei isplaćuje nadležni nositelj osiguranjaisključivo prema svojim propisima,ako su u određenom slučaju ispunjeniuvjeti za ostvarivanje prava na davanja,bez zbrajanja mirovinskog stažanavršenog u drugoj državi ugovornici.To je suvremeno shvaćanje o zbrajanjurazdoblja osiguranja u državama ugovornicamasamo kada je to potrebnoradi ispunjavanja uvjeta za ostvarivanjeprava u pojedinom slučaju, i to samounutar mirovinskog osiguranja one državeu kojemu bez zbrajanja ne bi biliispunjeni uvjeti za davanje, odnosnomirovinu.44

Osiguranje u trećim državama.Ugovori sadrže i odredbu o zbrajanjurazdoblja osiguranja navršenog u trećimdržavama, s kojima obje državeugovornice imaju zaključen ugovoro socijalnom osiguranju, kada samozbrajanjem razdoblja osiguranja u državamaugovornicama ne bi bili ispunjeniuvjeti za davanje. Ova odredba ozbrajanju staža navršenog u trećoj državinajčešće će se odnositi na razdobljaostvarena u drugim republikama bivšeJugoslavije, ali i u zapadnoeuropskimdržavama, kao trećim državama.Što se tiče posebnog mirovinskogstaža, ugovorima je dogovoreno da seu obzir može uzeti samo poseban stažostvaren u bivšem jugoslavenskom mirovinskomosiguranju do 1964., a stažosiguranja s povećanim trajanjem uzimase u obzir samo do 8. listopada 1991.,a nakon toga datuma samo u stvarnomtrajanju.U Ugovoru o socijalnom osiguranjus Bosnom i Hercegovinom u članku 42.detaljno je razrađeno uračunavanje razdobljaosiguranja, tako da razdobljaosiguranja navršena u drugim državama,koja je bivša SFR Jugoslavija preuzelameđunarodnim ugovorima s timdržavama, priznaje na svoj teret nositeljosiguranja one države ugovornice čijije osiguranik državljanin. U slučaju daosoba ima državljanstvo obiju državaugovornica, navedena razdoblja će nasvoj teret uračunati ona država ugovornicau kojoj osoba ima prebivalištena dan ostvarivanja prava na mirovinu.Ako se radi o osobi koja nije državljaninni jedne od država ugovornica, a nije nidržavljanin jedne od država slijednicabivše SFR Jugoslavije , navedena razdobljapadaju na teret one države ugovornicečiji je republički državljanina taosoba bila na dan preuzimanja obveza,prema međunarodnom ugovoru.Staž u bivšoj JNA. Razdoblja osiguranjaod 1. siječnja 1973. do 8. listopada1991. navršena prema pravnim propisimabivše SFR Jugoslavije o mirovinskomi invalidskom osiguranju vojnihosiguranika uračunava država ugovornicačija je osoba državljanin na danostvarivanja prava na mirovinu. U slučajuda osoba ima državljanstvo obijudržava ugovornica navedena razdobljaće na svoj teret uračunati ona državaugovornica u kojoj osoba ima prebivalištena dan ostvarivanja prava na mirovinu.Ako osiguranik u jednoj od državaugovornica ostvaruje pravo na mirovinukao djelatna vojna osoba, razdoblja osiguranjau svojstvu vojnog osiguranikaod 1. siječnja 1973. do 8. listopada 1991.na svoj teret uračunava država ugovornicau kojoj osiguranik ostvaruje pravona mirovinu.Nadalje, Općim administrativnimsporazumom za provedbu Ugovoraizmeđu Republike Hrvatske i SavezneRepublike Jugoslavije o socijalnomosiguranju u članku 17. identično je riješenopitanje uračunavanja određenihrazdoblja osiguranja. Administrativnimsporazumom tijela za vezu uređeno jeda će razdoblja navršena u aktivnoj vojnojslužbi u bivšoj JNA do 31. prosinca1972. padati na teret one države ugovornicena čijem je teritoriju određenaosoba bila osigurana.U slučaju razdoblja osiguranja od 2.kolovoza 1975. do 30. rujna 1976. navršenihkod poslodavca u jednoj državiugovornici, a za vrijeme rada u poslovnojjedinici na teritoriju druge državeugovornice, kada nije moguće utvrditigdje je izvršena prijava i odjava na mirovinskoosiguranje zbog likvidacije,stečaja ili drugog objektivnog razloga,pojedina razdoblja osiguranja padat ćena teret mirovinskog osiguranja državeu kojoj je bilo sjedište poslodavca.Razdoblja osiguranja kraća od 12mjeseci. Ova razdoblja, koja su navršenaprema pravnim propisima jedne oddržava ugovornica, obavezno će uzetiu obzir nadležni nositelj druge državeugovrnice za stjecanje prava na mirovinui za njezin izračun, kao da je to razdobljenavršeno prema njezinim pravnimpropisima, pod uvjetom:- u državi ugovornici u kojoj su razdobljaosiguranja navršena nije priznatopravo na nikakvo mirovinsko davanje(nesreća na poslu ili mlađi osiguranik)- da se radi isključivo o razdobljimakoja potpadaju pod opći sustav osiguranja(uplaćeni doprinosi-staž osiguranja)4. Određivanje i korištenjemirovineMirovina se prvenstveno obračunavakao samostalna, ako podnositelj zahtjevaispunjava uvjete i bez zbrajanja razdobljaosiguranja navršenog u drugoj45

(ili trećoj) državi ugovornici. Međutim,ako osiguranik ne ispunjava uvjete zamirovinu na osnovi razdoblja osiguranjau Republici Hrvatskoj, uzimaju se uobzir i razdoblja osiguranja navršena udrugoj državi ugovornici, pod uvjetomda da se ne preklapaju, tj. zbrajaju serazdoblja osiguranja obiju država ugovornica.Pri tome, moguć je tzv. neposrednii posredni izračun mirovine.A – neposredni izračun mirovine.Ovaj se izračun primjenjuje ako osiguranikispunjava uvjete za mirovinuzbrajanjem razdoblja osiguranja. Neposredniizračun mirovine znači utvrđivanjevisine mirovine isključivo premahrvatskim razdobljima osiguranja i plaći,prema pravnim propisima koji su nasnazi od 1.1.1999.tj. primjenom Zakonao mirovinskom osiguranju 14 .B – posredni izračun mirovine. Ovajizračun primjenjuje se samo u slučajevimakada se visina mirovine određujeu postotku prema dužini ukupnog razdobljaosiguranja. Mirovina se tadaodređuje prema uobičajenim pravilimao razmjernom dijelu: uzima se u obzirukupni mirovinski staž navršen u RepubliciHrvatskoj i u inozemstvu, ali se konačnasvota davanja za isplatu određujeu omjeru između razdoblja osiguranjakoja se priznaju prema hrvatskom zakonodavstvui zbroja svih razdoblja osiguranjakoja se priznaju.Svota davanja u novcu obračunava sena osnovi zarade ili osnovice osiguranja,odnosno uplaćenog doprinosa u određenomrazdoblju. Nadležni nositelj osiguranjauzima u obzir zaradu, osnovicuosiguranja, odnosno uplaćeni doprinosisključivo iz razdoblja osiguranja navršenogprema vlastitom zakonodavstvu.Isplata davanja. Svi navedeni ugovorisu u članku 5. uredili pitanje isplatedavanja prema načelu izjednačenostipodručja koje omogućuje zajamčenuisplatu mirovinskih i drugih davanja korisnicimakoji imaju prebivalište u drugojdržavi ugovornici. U tom pogledu, valjanapomenuti i da je svaki od ugovora uistom članku odredio i davanja koja sene isplaćuju u drugu državu ugovornicu.Ugovori isključuju isplatu davanja zaslučaj nezaposlenosti, zaštitni dodataki davanja u novcu koja se koriste u vezis invalidnošću s preostalom radnomsposobnošću, odnosno sva mirovinskadavanja čije je stjecanje prava ovisno ovisini toga davanja ili prihoda korisnika.Ugovor s Makedonijom i Ugovor sa Srbijomi Crnom Gorom isključuje i isplatunajniže mirovine (čl. 5. st 3. UgovoraS Makedonijom i čl 5. st 3. Ugovora saSrbijom i Crnom Gorom).Izjednačavanje pravnih činjenica.Sporazum o socijalnom osiguranjuizmeđu Republike Hrvatske i RepublikeSlovenije u članku 6. sadrži i odredbuo izjednačenosti pravnih činjenica kojapropisuje da činjenica obavljanja djelatnostikoja donosi prihod ili određenoobvezno osiguranje ima pravni učinakna određeno davanje iz socijalnogosiguranja prema pravnim propisimajedne države ugovornice, ta činjenicaima u drugoj državi ugovornici isti pravniučinak. U mirovinskom osiguranju,to utječe na isplatu mirovine odnosnona obustavu isplate u slučaju rada u drugojdržavi ugovornici, koja ne mora biti idržava u koju se isplaćuje mirovina. 15Smanjenje, ukidanje i obustavaisplate davanja. Korištenje osobnemirovine (invalidske ili starosne) ostvareneu jednoj državi ugovornici premanjenim pravnim propisima ne sprječavaistodobno korištenje obiteljske mirovineostvarene prema pravnim propisimadruge države ugovornice, niti njezinosmanjenje, ukidanje ili obustavu isplate.16 Neistovremeno ispunjenje uvjetaza mirovinu i podnošenje zahtjeva.Uvjeti za stjecanje prava na mirovinu nemoraju biti ispunjeni istodobno u objedržave ugovornice. Ali zahtjev za davanjepodnesen prema pravnim propisimajedne države ugovornice, smatra seistodobnim zahtjevom za odgovarajućedavanje prema pravnim propisima drugedržave ugovornice.5. Ostala pravaOzljeda na radu i profesionalnabolest. U ugovorima je provedeno uo-14U tom pogledu, vidi odredbu članka 90. Zakona o mirovinskom osiguranju o obustavi isplate mirovineu slučaju zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.15Ova mogućnost predstavlja izuzetak od primjene članka 89. Zakona o mirovinskom osiguranju, jerse ovdje radi o mirovinama ostvarenim iz sustava mirovinskog osiguranja različitih država.16»Narodne novine« br. 53/9146

ičajeno načelo da davanja u slučajuozljede na radu i profesionalne bolestipadaju na teret osiguranja države u kojojje nastao osigurani slučaj, koji dajepravo na davanje. To je značajno za slučajevedavanja zbog trajnih posljedica,koja se isplačuju dugoročno. Međutimdavanja za slučaj profesionalne bolestipadaju na teret države u kojoj je posljednjiput osiguranik radio pod okolnostimarada koje su izazvale profesionalnubolest u pojedinom slučaju. U slučajupogoršanja već nastale profesionalnebolesti, zbog naknadnog rada na istimposlovima u drugoj državi ugovornici,osiguranje te druge države odredit će iisplaćivati davanje koje pripada nakonpogoršanja i davanje koje bi pripadaloda je i prvi slučaj profesionalne bolestinastaio u drugoj državi ugovornici.Ugovori sadrže i uobičajene odredbe opriznanju nasreće na na putu kao ozljedena radu u slučaju izvršavanja obvezaiz ugovora o zaposlenju u drugoj državiugovornici, kao i davanjima na teret nadležnognositelja osiguranja druge državeugovornice kada je do ozljede naradu ili profesionalne bolesti došlo zavrijeme prebivanja ili boravka u nekojod država ugovornica.Naknade za slučaj nezaposlenosti.I u slučaju nezaposlenosti primjenjujese načelo zbrajanja razdoblja osiguranjau drugoj državi, ako dužina stažaosiguranja u određenoj državi nije dovoljnaza ostvarivanje prava na davanjezbog nezaposlenosti u toj državi. U tomslučaju pravo na davanje postoji ako jeu posljednjih 12 mjeseci navršen minimalnistaž od 9 mjeseci. Taj uvjet je propisanodredbom članka 26. Sporazumasa Slovenijom i člankom 26. Ugovorasa Srbijom i Crnom Gorom. Ugovor sBosnom i Hercegovinom u članku 28.iUgovor s Makedonijom u članku 35.propisuje najmanje 6 mjeseci staža osiguranjau posljednjih 12 mjeseci.Jednokratno davanje za slučajsmrti. Ugovor sa SR Jugoslavijom, zarazliku od drugih ugovora o socijalnomosiguranju, sadrži i posebnu odredbu odavanju za slučaj smrti, prema kojoj a uslučaju ako postoji pravo na takvo davanjeprema propisima obije države ugovornice,primjenjuju se isključivo pravnipropisi prebivališta države umrloga. Uovom slučaju radi se o jednokratnomdavanju (posmrtna pomoć ili naknadapogrebnih troškova), koje se isplaćujeu slučaju smrti osiguranika ili korisnikamirovine, a u Hrvatskoj se ostvarujeunutar zdravstvenog osiguranja.Davanja za djecu. Ugovor o socijalnomosiguranju između Republike Hrvatskei Republike Makedonije odnosise i na pravne propise kojima je uređendoplatak za djecu (obiteljska davanja).Ako zakonodavstvo jedne države ugovorniceuvjetuje stjecanje, održavanjeili ponovno priznanje prava na doplatakza djecu navršenjem razdoblja osiguranja, nadležni nositelj uzima u obzir, akoje to potrebno razdoblja osiguranja navršenaprema zakonodavstvu druge državeugovornice (čl. 36. Ugovora). Zaposlenik,nezaposlena osoba, korisnikmirovine i druge osobe imaju pravo nadavanja za djecu, prema pravnim propisimajedne ugovorne strane, imaju prvona to davanje kada djeca imaju prebivalištena području druge države ugovornice(čl.37. Ugovora). Ako su ispunjeniuvjeti za priznanje prava na davanje zadjecu prema pravnim propisima obijudržava ugovornica, tada se doplatakza dijete priznaje isključivo prema pravnimpropisima one države ugovorniceu kojoj dijete ima prebivalište.6. Provedba ugovora iadministrativna pomoćUgovorima o socijalnom osiguranjuuspostavlja se i međusobni pravnisustav postupanja tijela država ugovornicakoja će ga provoditi u praksi.Za njihovu provedbu administrativnimsporazumima određena tijela za vezu.Međutim, samo je Ugovor između RepublikeHrvatske i Savezne RepublikeJugoslavije u članku 28. odredio tijelaza vezu, dok su ova tijela u ostalim slučajevimanavedena u administrativnimsporazumima. Tijela za vezu u mirovinskomosiguranju su:- u Hrvatskoj: Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje, Hrvatski zavodza mirovinsko osiguranje (prije Republičkifond mirovinskog i invalidskogosiguranja radnika Hrvatske), i Hrvatskizavod za zapošljavanje- u Makedoniji: Fond za zdravstvenoosiguranje, Fond za mirovinsko i invalidskoosiguranje Makedonije, Ministarstvoza rad i socijalnu politiku ( zadodatak za djecu) i Republički zavod zazapošljavanje47

- u Sloveniji: Zavod za zdravstvenoosiguranje Slovenije, Zavod za pokojninskoin invalidsko zavarovanje Slovenijei Republički zavod za zapošljavanje- u Bosni i Hercegovini:a) Federacija BiH: Zavod zdravstvenogosiguranja i reosiguranja FederacijeBosne i Hercegovine, Federalnizavod za mirovinsko/penzijsko i invalidskoosiguranje i Federalni zavod zazapošljavanjeb) Republika Srpska: Fond zdravstvenogosiguranja Republike Srpske, Fondza penzijsko i invalidsko osiguranje RepublikeSrpske i Republički zavod zazapošljavanje- u Srbiji i Crnoj Gori: Savezni zavodza socijalno osiguranje i Savezni zavodza tržište rada i migracije.Administrativna i pravna pomoćuspostavljena je ugovorima i sadrži:- besplatnu službenu pomoć za molbe,osim u slučajevima traženja liječničkihpregleda, kada se nadoknađuju troškovi,- oslobađanje od poreza i pristojbi,kao i od ovjere dokumenata i podnesakau postupku prema ugovoru- jednaki pravni tretman zahtjeva zadavanje iz socijalnog osiguranja jednedržave ugovornice koji su podneseninositelju druge države ugovornice- isplatu davanja u drugu državu ugovornicui- mogućnost potraživanja preplaćenihsvota davanja i naknade štete.Zdravstvena zaštita korisnika mirovine.Korisnici mirovine ostvareneprema pravnim propisima jedne državeugovornice s prebivalištem na područjudruge države ugovornice ostvarujupravo na zdravstvenu zaštitu na teretnadležnog nositelja osiguranja.Korisnici mirovine koji su ostvarilipravo na mirovinu prema propisimaobiju država ugovornica imaju pravo nazdravstvenu zaštitu prema pravnim propisimana teret one države ugovornicena čijem teritoriju imaju prebivalište.Izbor nositelja osiguranja. Za razlikuod ostalih ugovora, Ugovor izmeđuRepublike Hrvatske i Savezne RepublikeJugoslavije o socijalnom osiguranjusadrži odredbu prema kojoj su zainteresiran,u slučaju mirovine ostvarene do8. listopada 1991. mogli u roku od jednegodine od stupanja Ugovora na snagu(do 1.5.2004.) podnijeti zahtjev za ostvarivanjemirovine unutar mirovinskogosiguranja druge države ugovornice,ako je u toj državi korisnik mirovineostvario pretežni staž osiguranja i ako topravo već nije iskoristio prema pravnimpropisima o mirovinskom osiguranjubivše savezne države o izboru tadašnjezajednice pretežnog staža osiguranja.U tom slučaju prestajala je isplata mirovineu prijašnjoj državi ugovornici, anastavilo se s isplatom u drugoj državi.7. Ponovno određivanje mirovinaPreteča ugovorne odredbe o ponovnomodređivanju mirovina koju sadrže sviugovori o socijalnom osiguranju koje jeRepublika Hrvatska zaključila i koje primjenjujes državama nastalim na područjubivše Jugoslavije nalazi se u odredbičlanka 87. Zakona o osnovnim pravimaiz mirovinskog osiguranja 17 kojim je propisano»Ako je mirovinski staž navršen,odnosno utvrđen na području dviju iliviše zajednica, zajednice međusobnouređuju samoupravnim sporazumompitanja naknade dijela mirovine zajednicikoja je priznala pravo na mirovinu,koji odgovara razmjeru između stažakoji je osiguranik navršio na područjupojedine zajednice, odnosno koji muje ona utvrdila i ukupnog mirovinskogstaža«. Time je ovaj zakon sadržavao ielemente međunarodnog ugovora, jerje propisivao međusobno refundiranjeisplaćenih dijelova mirovina izmeđutadašnjih nositelja mirovinskog osiguranja(republičkih i pokrajinskih zajednica).Shodno tome, ugovori u prijelaznimi završnim odredbama sadrže odredbuprema kojoj mirovine ostvarene do 8. listopada1991. ostaju obvezom mirovinskogosiguranja one države u kojoj su iostvarene 18 .S obzirom na to da ugovori o socijalnomosiguranju, o kojima je ovdje riječ,17Odredbu s istim pravnim učinkom sadrži i članak 1. Aneksa E Ugovora o pitanjima sukcesije, »Narodnenovine-međunarodni ugovori«, br. 2/04 i 5/04. Ovaj ugovor na snazi je od 2. lipnja 2004.18Tako su, na primjer, Češka i Slovačka uredile svoje odnose prebijanjem obveza i preuzimanjemočekivanih i stečenih prava, što je bilo moguće, s obzirom na karakter mirovinskog osiguranja koje se,kao jedinstveno i državno osiguranje,do tada provodilo u bivšoj Čehoslovačkoj.48

nisu bili zaključeni i stupili na snagu 8.listopada 1991, već znatno kasnije, biloje potrebno pri njihovom zaključivanjuu njih unijeti i odredbe o ponovnomodređivanju mirovina, određenih jednostranona temelju mirovinskogstaža u državama ugovornicama, kojimase mirovine ostvarene nakon togadatuma ponovno određuju unatrag, uzeventualnu međusobnu refundacijuizmeđu nositelja mirovinskog osiguranjadržava ugovornica. Tako je zamirovine stečene nakon 8. listopada1991. pa do stupanja na snagu ugovorao socijalnom osiguranju, ugovoreno jeda će se te mirovine ponovno odreditiprema odredbama ugovora, primjenjujućipri tome odredbu o ukupnom mirovinskomstažu kračem od 12 mjeseci ujednoj od država ugovornica, te određivanjusamostalnih mirovina, odnosnorazmjernog dijela mirovine. To značida se po službenoj dužnosti ponovnoodređuju mirovine prema odredbamaugovora. Pravomoćnost prije donesenogrješenja nije zapreka za ponovnoodređivanje mirovine. Prema čl. 43. st.1. Ugovora s Bosnom i Hercegovinomkao dan podnošenja zahtjeva za preračun,uzima se dan kada je nadležni nositeljdruge države ugovornice zaprimioobavijest od nadležnog nositelja prvedržave ugovornice o pokretanju postupkaza ponovno određivanje mirovine.Ugovor s Makedonijom u članku 50.stavku 6. , Sporazum sa Slovenijom u čl.37. st.1. i Ugovor sa Srbijom i Crnom Goromu čl. 39. st.5.određuje da se kao danpodnošenja zahtjeva prema pravnimpropisima druge države ugovornice,uzima se dan kad je nadležni nositeljosiguranja prve države ugovornice pokrenuopostupak. Za razliku od ostalihugovora, Ugovor o socijalnom osiguranjuizmeđu Republike Hrvatske i Bosnei Hercegovine u članku 44. propisuje dase odredba o ponovnom određivanjumirovina odnosi i na razdoblja osiguranjakraća od 12 mjeseci.Taj Ugovor sadrži u članku 46. i odredbuo ponovnom određivanju mirovinena zahtjev korisnika. Korisnik koji jeostvario pravo na mirovinu, prema pravnimpropisima jedne države ugovorniceuračunavanjem razdoblja osiguranjanavršenih u drugoj državi ugovornici, urazdoblju od 8. listopada 1991. do 31. listopada2001., a nije ispunio uvjete zaponovno određivanje mirovine premačlanku 43. Ugovora (kada je postupakbio pokrenut po službenoj dužnosti),može podnijeti zahtjev za ponovno određivanjemirovine, kada ispuni uvjete zaponovno određivanje mirovine premapravnim propisima druge države ugovornice.Potrebno je naglasiti da se naponovno određene mirovine na zahtjevkorisnika prema članku 46. Ugovora neprimjenjuje odredba članka 45. Ugovorakoja je zaštitna norma i propisuje daako zbrojene novoutvrđene mirovine,određene prema pravnim propisimaobiju država ugovornica na dan početkaisplate budu niže od prije priznatemirovine, nadležni nositelj osiguranjakoji je prvi priznao pravo, isplaćivat ćekorisniku i razliku između visine svojeprije priznate mirovine i zbrojenih mirovina,određenih prema pravnim propisimaobiju država ugovornica.Pri ponovnom određivanju mirovineuzet će se u obzir i mirovinski staž navršeni u drugim republikama bivše SFRJugoslavije, ako ugovorom o socijalnomosiguranju s određenom republikom(državom) nije drugačije određeno.Osim toga, ako je ukupna svota mirovineodređene preračunom mirovina uobje države ugovornice je manja od ranijepriznate mirovine, nadležni nositeljosiguranja uz mirovinu koju isplačuje,isplaćuje i odgovarajuću razliku, svedok ukupna svota mirovina iz obje državene dosegne visinu ranije priznate iisplaćivane mirovine.Ponovno određivanje mirovina neodnosi se na mirovine priznate zaključnodo 7. listopada 1991. i na mirovineostvarene od 8. listopada 1991. do danastupanja pojedinog ugovora na snagu ukojima su uračunata razdoblja osiguranjaprema pravnim propisima obje državeugovornice i primjenom međunarodnihugovora o socijalnom osiguranjukoje jedna od njih ili obje imaju s trećimdržavama. Ponovno se ne određuju niobiteljske mirovine ostvarene od 8. listopada1991. do stupanja ugovora nasnagu ako je umrli korisnik ostvario pravona mirovinu prije listopada 1991.Obračun i isplata ponovno određenemirovine. Ako su zbrojene svotemirovina (priznate i ponovno određene)prema pravnim propisima obijudržava ugovornica veće od svote prijepriznate mirovine isplata se obavlja nasljedeći način:49

- nositelj koji je pokrenuo postupak zaponovno određivanje mirovine isplatitće ponovno određenu mirovinu izravnokorisniku od prvog dana mjeseca nakonmjeseca u kojem je donijeto rješenje oponovnom određivanju mirovine.- nositelj koji je priznao pravo na mirovinuzaostale svote mirovine od danapriznanja prava na mirovinu, zaključnos mjesecom u kojem je donijeto rješenjeo ponovnom određivanju mirovine,isplaćuje nositelju koji je pokrenuo postupakza ponovno određivanje mirovine.Ako je obračun mirovine veći odpotraživanja nositelja koji je pokrenuopostupak za ponovno određivanje mirovine,nositelj koji je priznao pravo namirovinu razliku će isplatiti izravno korisniku.Ako su zbrojene svote mirovine (priznatei ponovno određene) prema pravnimpropisima obiju država ugovornicamanje od svote prije priznate mirovineisplata se obavlja na sljedeći način:- nositelj koji je pokrenuo postupakza ponovno određivanje mirovine isplatitće izravno korisniku ponovno određenumirovinu i razliku između ranijepriznate mirovine i ponovno određenemirovine, sve dok zbroj tih mirovina nedostigne svotu mirovine koja je isplaćivanado pokretanja postupka za ponovnoodređivanje mirovine- nositelj koji je priznao pravo na mirovinuisplaćuje svoju priznatu mirovinuprema svojim pravnim propisimanositelju koji je pokrenuo postupak zaponovno određivanje mirovine od danapriznanja prava do zaključno s mjesecomu kojem je donijeto rješenje o ponovnomodređivanju mirovine, a nakontoga izravno korisniku.8. ZaključakHrvatska je uredila odnose u mirovinskomosiguranju s drugim državamanastalim na tlu bivše SFR Jugoslavije naistim osnovama na kojima se i inače uređujuti odnosi između suverenih i samostalnihdržava, tj. dvostranim međunarodnimugovorima. Pri tome, s obziromna zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju,koje je važilo i primjenjivalo sedo 8. listopada 1991. i koje se zasnivalona doprinosima, tj. na sustavu osiguranja,kao i to da je već tada na teritorijubivše federalne države bilo osam zasebnihnositelja obveznog mirovinskogosiguranja, s obvezom međusobnoggodišnjeg obračuna i nadoknade dijelovamirovina, odnosi u mirovinskomosiguranju su se od samog početka provedbetoga osiguranja sa samostalnimdržavama nasljednicama bivše SFR Jugoslavijeuređivali na navedenim osnovama,za razliku od nekih drugih državakoje su nakon 1990. ušle u tranziciju. 19Radi početnog očuvanja razine davanjai postupnog prijelaza na isplaturazmjernih dijelova mirovine, korisnicimamirovina ostvarenih u razdoblju dostupanja na snagu ugovora isplaćivatće se još u idućem razdoblju posebandodatak, kao razlika između novoodređenihmirovina i ranije ostvarene mirovineiz jedne države ugovornice. Ipak,korisnici mirovina, koji ostvaruju mirovineprimjenom ugovora o socijalnomosiguranju zaključenih s državama nasljednicamabivše SFR Jugoslavije, kaonovi korisnici neće imati pravo na taj dodatakjer se na njih ne odnose prijelazneodredbe ugovora o kojima je ovdje biloriječi. Međutim, s obzirom na usklađivanjemirovina i očekivani rast standardu pojedinim državama ugovornicama,ove će početne razlike u razini mirovinapostupno nestati.Na kraju ovoga prikaza ugovora osocijalnom osiguranju zaključenih sdržavama nasljednicama bivše SFRJugoslavije, mogu se uočiti i različitanormativna rješenja s nekim državamaugovornicama u pogledu uračunavanjau mirovinski staž razdoblja osiguranjanavršenih u bivšoj JNA, od 1973. do 8.listopada 1991, koja bi trebala biti predmetsukcesije bivše SFR Jugoslavije 20 ,a ne dvostranih ugovora o socijalnomosiguranju između njezinih država nasljednica.19Iako se radi o očekivanim pravima iz mirovinskog osiguranja, Ugovorom o pitanjima sukcesije(Aneks E) uređena su samo stečena prava, i ovo je pitanje, što se tiče toga ugovora, ostalo otvorenim.,pa da ga države nasljednice uređuju uglavnom unutarnjim zakonodavstvom i odredbama dvostranihugovora (za Hrvatsku: vidi članak 186. Zakona o mirovinskom osiguranju).50

SUMMARYREGULATION OF RELATIONS IN THE FIELD OF PENSION INSURANCEWITH THE SUCCESSOR STATES OF THE SFR YUGOSLAVIAThis article gives the overview of social security agreements concludedbetween Croatia and the successor states of the former SFR Yugoslavia afterthe independence of 8 October 1991 and on its provisions relating to pensioninsurance. These agreements are based on the same principles that usuallyapply to the international co-ordination of national legislations on social securityand they do not differ much from the rest of bilateral agreements in this field.The author points out some differences between them focusing especially totheir transitional provisions on the re-counting of pension benefits acquiredbefore 8 October 1991 until entering in force of each of the new agreementsconcerned and also points out the relation between these agreements and thesuccession of the former SFR Yugoslavia.51