ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

INSTITIUT IGH, d.d.ZAVOD ZA PLANIRANJE, STUDIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA10 000 ZAGREB, J.Rakuše 1Naručitelj:Naziv:Razina:OPĆINA SEMELJCIKolodvorska bb31402 SemeljciELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJANA OKOLIŠ SANACIJE ODLAGALIŠTA OTPADA 'STARACIGLANA'OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NAOKOLIŠBroj projekta: 3230-578/10Knjiga: I Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja naokolišVoditelj izrade:Davor Barać, dipl.ing. građ.Koordinator:Suradnici:Valentina Habdija Žigman, mag. ing. agr.mr.sc. Ana Vukelić, dipl. ing. građ.Antica Gurdulić, ing. arh.Direktor zavoda:Andrino Petković, dipl.ing.građ.Mjesto i datum: Zagreb, siječanj 2011.KOPIJA BR. REVIZIJA A

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaSadržaj – sveobuhvatni popis knjigaIElaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okolišKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 2 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaSadržaj knjige I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENEUTJECAJA NA OKOLIŠ1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ............................................52. LOKACIJA ZAHVATA ..........................................................62.1. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOGUREĐENJA .............................................................................. 82.2. OPIS LOKACIJE .........................................................................102.2.1. Meteorološki podaci................................................................ 102.2.2. Geološka i inženjerskogeološka obilježja....................................... 162.2.3. Značajke tla ......................................................................... 192.2.4. Kvaliteta podzemnih i površinskih voda ........................................ 212.2.5. Prirodne vrijednosti................................................................ 252.2.6. Krajobraz ............................................................................ 252.2.7. Kulturno povijesna baština ....................................................... 262.2.8. Naselja ............................................................................... 262.2.9. Infrastruktura....................................................................... 283. ZAHVAT ....................................................................... 313.1. TEHNOLOŠKI PROCES .................................................................323.1.1. Princip sanacije odlagališta....................................................... 323.1.2. Završni prekrivni sustav ........................................................... 323.1.3. Sustav za otplinjavanje............................................................ 343.2. VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ................373.3. VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TEEMISIJA U OKOLIŠ.....................................................................373.4. DRUGE AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA373.5. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠ ...............................................383.5.1. Opasnost od nezgoda............................................................... 383.5.2. Kumulativni utjecaj................................................................ 38GRAFIČKI PRILOZI:.............................................................. 394. VARIJANTNA RJEŠENJA .................................................... 405. MOGUĆI ZNAČAJNI UTJECAJI ............................................. 425.1. SASTAVNICE OKOLIŠA.................................................................425.1.1. Tlo .................................................................................... 425.1.2. Vode .................................................................................. 425.1.3. Zrak................................................................................... 435.2. OPTEREĆENJE OKOLIŠA ..............................................................445.3. MOGUĆI PREKOGRANIČNI UTJECAJI ................................................446. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA .................................................. 456.1. SASTAVNICE OKOLIŠA.................................................................456.1.1. Tlo .................................................................................... 456.1.2. Voda .................................................................................. 456.1.3. Zrak................................................................................... 456.2. OSTALO .................................................................................45Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 3 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša6.3. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA............................................457. ZAKLJUČAK................................................................... 467.1. OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE S OSTALIM UTJECAJIMA NAOKOLIŠ .................................................................................467.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA .............................................................477.3. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA............................................477.4. DODATNE MJERE.......................................................................488. POPIS LITERATURE.......................................................... 498.1. PROSTORNO PLANSKA I STRATEŠKA DOKUMENTACIJA..........................498.2. POPIS PROPISA .........................................................................498.3. STRUČNI, ZNANSTVENI I OSTALI RADOVI ..........................................50Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 4 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATANaziv i sjedište tvrtke: OPĆINA SEMELJCIKolodvorska bb31402 SemeljciOIB: 41900631748Ime odgovorne osobe: Grga Lončarević, načelnik OpćineAdresa: Kolodvorska bbTelefon: 031/856-310e-mail: nacelnik@semeljci.hrPrilog: Rješenje ovlešteniku za izradu elaborataKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 5 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša2. LOKACIJA ZAHVATAOsječko-baranjska županija se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera graničis Republikom Mađarskom, s istoka Republikom Srbijom, a četiri susjedne županije su:Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska.S obzirom na fizionomske osobitosti, pripada skupini županija sjeveroistočne Hrvatske skojima čini prostorno-plansku cjelinu Istočne Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajniriječni tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velikedržavne i međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalneprometne pravce.Slika 2.-1. Prostorni položaj Osječko-baranjske županije u Republici HrvatskojTeritorijalno-političkim ustrojstvom područje Osječko-baranjske županije organizirano je u 42jedinice lokalne samouprave, 7 gradova i 35 općina u kojima je raspoređeno 264 naselja.Općina Semeljci locirana je na južnoj granici Osječko-baranjske županije. Općina Semeljcigraniči unutar Osječko-baranjske županije s pet jedinica lokalne samouprave i to: na zapaduGrad Đakovo i Općina Viškovci, na sjeveru s Općinom Vuka i Vladislavci i na zapadu OpćinaŠodolovci, dok je južna granica Općine Semeljci ujedno i županijska granica premaVukovarsko-srijemskoj županiji.U sastavu Općine uz općinsko središte Semeljci u središnjem dijelu, nalaze se četiri druganaselja: Kešinci, neposredno uz općinsko središte; Koritna, na sjevernom dijelu općine;Mrzović, u istočnom dijelu općine i Vrbica na krajnjem jugu područja općine.Sva naselja povezana su županijskim i lokalnim cestama.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 6 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaSlika 2.-2. Prostorni položaj Općine semeljci u Osječko-baranjskoj županijiOdlagalište otpada Stara Ciglana nalazi se na zapadnom rubu naselja Semeljci, udaljenocca 300 m od postojećih kuća. Do odlagališta se dolazi lokalnom cestom L-44108, koja vodiod Semeljaca prema Širokom Polju. Radi se o napuštenom odlagalištu, koje je komunalnopoduzeće „Junkovci“ koristilo u periodu od 6 godina, od 1996. do 2002. godine.Lokacija odlagališta Stara Ciglana je prikazana u prilogu 1.Geografski položaj odlagališta.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 7 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša2.1. ANALIZA USKLAĐENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJAPrema prostornom planu uređenja Općine Semeljci, ovo napušteno odlagalište se nalazi naizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje će se prema podacima dobivenim odinvestitora koristiti za sport i rekreaciju. Površina na kojoj se nalazi odlagalište je udruštvenom vlasništvu i u vlasništvu Republike Hrvatske.Otpad je odložen na katastarskim česticama br. 1849, 1851, 1852/1, 1853 i 1854,Katastarska Općina Semeljci.Slika 2.1.-1. Smještaj odlagališta 'Stara Ciglana' na području Općine SemeljciKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 8 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaDokumentima prostornog uređenja nisu planirani novi zahvati u prostoru na užem dijelulokacije odlagališta, dok je u široj okolici zahvata planirano nekoliko novih zahvata.Prostor uže lokacije zahvata u PPU Općine Semeljci okružuje područje označeno kao'izgrađeni dio građevinskog područja'. Uz sjevero-istočnu granicu lokacije zahvata prolazilokalna prometnica L-44108 Široko Polje (D 7)-Semeljci (Ž 4130). Južno od lokacije zahvatanalazi se površina označena kao V – vodene površine (uzgajalište akvakultura) uz koje tećevodotok koji zapadno od lokacije zahvata prolazi kroz planirano područje označeno sa AP –vodene površine (višenamjenska akumulacija – 1. obrana od poplava, 2. navodnjavanje, 3.rekreacija).Poljoprivredno zemljište označeno kao 'vrijedno obradivo tlo' okružuje širu lokaciju zahvatate se kontinuirano koristi za proizvodnju poljoprivrednih dobara.U široj okolici zahvata, južno od lokacije zahvata planirano je područje gospodarske namjenepretežno proizvodne (I1) i poljoprivredne namjene (IP).Prostorni plan uređenja Općine Semeljci (˝Službene novine Općine Semeljci˝, br. 05/2007)utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i gradskog područja, određuje svrhovito korištenje,namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša tezaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, odnosno gradu.Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju: smanjenje nastankaotpada, mjere korištenja otpada i sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnimi pratećim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.Postojeća manja «divlja» odlagališta kao i zatvoreno odlagalište otpada na području općinenameću se kao prioritet koji treba riješiti na način kako je to navedeno u Pravilniku ouvjetima za postupanje s otpadom (NN br. 123/97, 112/01), što znači treba ih zatvoriti premaplanu zatvaranja, a područja na kojima se trenutno nalaze dovesti u prvobitnu odnosnoplansku namjenu.Realizaciju zbrinjavanja otpada treba provesti etapno:- uspostavom sustava odabranog broja većih kontroliranih deponija otpada- zatvaranjem i sanacijom svih ostalih deponija- realizacijom sustava regionalnog deponiranja za cijelu Županiju kojiuključuje i izgradnju građevine za obradu i skladištenje opasnog otpadaSlijedom prethodno navedenog zahvat je sukladan s Prostornim planom uređenja OpćineSemeljci.Ovjereni izvod iz PPU Općine Semeljci nalazi se u prilogu 2.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 9 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša2.2. OPIS LOKACIJE2.2.1. Meteorološki podaciKlimatske osobine, za potrebe ovog Elaborata, prikazane su srednjim, minimalnim imaksimalnim mjesečnim i godišnjim vrijednostima temperature zraka, oborine, relativnevlage i vjetra iz razdoblja 1981-2007. Korišteni su podaci meteorološke postaje Đakovo.Vjetrovni režim prikazan je standardno, ružama učestalosti smjera i jačine vjetra. Podaci otlaku zraka preuzeti su sa meteorološke postaje Gradišće.Na području Đakova je prisutna umjereno topla kišna klima, s toplim ljetom, bez izrazitosuhog razdoblja, s najmanje oborina u zimskoj polovini godine i jednim glavnim oborinskimmaksimumom početkom ljetnog razdoblja.2.2.1.1. Temperatura zrakaTemperaturne prilike na predmetnoj lokaciji prikazane su analizama srednjih mjesečnihvrijednosti te analizama apsolutnih ekstrema temperature zraka i broja dana s pojedinimznačajkama temperature zraka.Srednja mjesečna i godišnja temperatura zrakaSrednja godišnja temperatura zraka na đakovačkom području iznosi 11.2 °C. Vrijednostisrednje godišnje temperature su se u razdoblju 1981-2007 kretale u rasponu od 9.9°C -12.7°C uz malu (0.7°C) prosječnu varijabilnost od godine do godine.Godišnji hod temperature zraka izražen je nizom od 12 srednjih mjesečnih vrijednostitemperature zraka dobivenih na temelju dnevnih mjerenja u klimatološkim terminimamjerenja u 7, 14 i 21 sat.Srednji godišnji hod temperature zraka u Đakovu (Slika 2.2.1.1.-1.) ima oblik vala smaksimumom u srpnju (21.7°C), te prosječno najnižim vrijednostima u siječnju (0.1°C).Srednja srpanjska temperatura se u razdoblju 1981-2007. kretala između 19.0°C i 23.7°C.Srednja siječanjska temperatura između -6.0°C i 6.2°C.Na području Đakova rana jesen i kasno proljeće su podjednakih temperatura, dok su ljetnimjeseci najtopliji te je krivulja godišnjeg hoda gotovo simetrična.Vrijednosti standardnih devijacija, koje daju ocjenu promjenljivosti temperature unutaranaliziranih 30 godina, upućuju na najveću stabilnost temperature zraka od godine do godineu srpnju i listopadu (sd=1.3°C). Promjenljivost temperature je najveća u veljači (sd=3.4°C),te u siječnju kada mjesečna standardna devijacija iznosi 2.5°C.MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GODINAsred. 0.1 1.8 6.5 11.6 17.0 19.9 21.7 21.2 16.7 11.6 5.7 1.3 11.2sd 2.5 3.4 2.2 1.6 1.4 1.5 1.3 1.5 1.5 1.3 2.1 1.8 0.7maks. 6.2 6.6 10.2 14.8 20.0 23.9 23.7 25.3 19.8 14.1 9.9 5.1 12.7god. 2007 1990 2001 2000 2003 2003 2007 1992 1987 2001 2000 1985 2000min. -6.0 -3.8 0.7 7.9 14.5 16.9 19.0 19.2 13.4 8.7 0.8 -3.0 9.9god. 1985 1985 1987 1997 1987 1985 1984 1984 1996 1997 1988 2001 1985ampl. 12.2 10.4 9.5 6.9 5.5 7.0 4.7 6.1 6.4 5.4 9.2 8.2 2.8Tablica 2.2.1.1.-1. Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka (sred), pripadne standardne devijacije (sd), temaksimalna (maks) i minimalna (min) srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u °C, u Đakovu, razdoblje:1981-2007.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 10 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša25.020.0temperatura (°C)15.010.05.0sred0.0-5.01 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12mjeseciSlika 2.2.1.1.-2. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka (sred) i prosječno odstupanje od srednjaka(sred±sd) u Đakovu razdoblje: 1981-2007.2.2.1.2. OborineOborinske klimatske prilike prikazane su srednjim mjesečnim i godišnjim količinama oborina,maksimalnim mjesečnim i godišnjim količinama oborine, minimalnim mjesečnim i godišnjimkoličinama oborine te srednjim brojem oborinskih dana s količinom oborine većom ilijednakom 0.1 mm.Godišnji hod mjesečnih količina oborineProsječno ukupno godišnje u Đakovu padne 747 mm oborine. U đakovačkom godišnjem hoduoborina, primarni maksimum se ističe u lipnju (83.4 mm) i sekundarni maksimum u kolovozu(73.3 mm) (tablica 2.2.1.2.-1. i slika 2.2.1.2.-1.). Mjesec s najmanje oborine je u prosjekuveljača (39.5 mm), a sekundarni minimum se javlja u siječnju (48.4 mm). Veće količineoborine padnu u Đakovu u toplom dijelu godine nego u hladnom što je obilježje umjerenotople kišne klime.Promjenljivost količine oborine vidi se i iz maksimalnih i minimalnih mjesečnih količinazabilježenih tijekom razdoblja 1981-2007. Najveća je mjesečna količina u tom razdobljuzabilježena u kolovozu 2005. godine (228.3 mm) te u lipnju 2001. godine (210.9 mm). S drugestrane, vrlo male količine oborina su zabilježene npr. u kolovozu 2000. godine (0.9 mm) ilistopadu 1995. godine (1 mm).mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godinasred 48.4 39.5 52.9 56 62.5 83.4 57.2 73.3 70.5 67 70.9 58.5 747.8sd 29.5 21.9 27.9 29.6 42.1 47.6 31.3 53.6 49.1 46 46.1 31.1 163.5maks 106 85.1 122.8 148.8 173.2 210.9 143.9 228.3 199.6 177.1 189.4 118.9 991.3god 1984 1999 1981 2004 1989 2001 2005 2005 2001 1992 1987 1995 2004min 6.8 6.5 3.9 7.1 12.5 18.2 3.9 0.9 2.4 1 14.1 15.2 445.7god 1989 1998 2003 2007 1993 2000 1995 2000 1982 1995 1994 1983 2000ampl 99.2 78.6 118.9 141.7 160.7 192.7 140 227.4 197.2 176.1 175.3 103.7 545.6Tablica 2.2.1.2.-1. Srednje mjesečne i godišnja količina oborine te maksimalna (maks) i minimalna (min)mjesečna i godišnja količina oborine u Đakovu, razdoblje: 1981-2007.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 11 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša250količina oborina (mm)20015010050sredmaksmin01 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12mjeseciSlika 2.2.1.2.-2. Godišnji hodovi maksimalnih, srednjih i minimalnih mjesečnih količina oborine u Đakovu,razdoblje: 1981-2007.Maksimalna dnevna količina oborineMaksimalne su dnevne količine oborine u hladnom dijelu godine obično posljedica dugotrajnogpadanja kiše, a u toplom su dijelu godine obično posljedica kratkotrajnih jakih pljuskova.Najveća dnevna količina oborina u analiziranom razdoblju izmjerena je u kolovozu 1998.godine, a iznosila je 114.9 mm. Najmanja dnevna količina oborina izmjerena je u travnju1982, a iznosila je 25.2 mm.mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godinamax 39.2 36.0 41.6 25.2 76.5 46.8 42.0 114.9 63.4 59.6 59.4 38.5 114.9god 1998 2002 1981 1982 2002 2005 1996 1998 1996 1987 1987 1999 1998dan 21.01 19.02 19.03. 14.04 29.05 9.06 31.07 20.08 2.09 19.1 27.11. 16.12 20.08.Tablica 2.2.1.2.-3. Maksimalne dnevne količine oborine za Đakovo, razdoblje: 1981-2007.2.2.1.3. Vlažnost zrakaRelativna vlažnost zraka je veličina koja pokazuje u kojoj je mjeri zrak, pri određenojtemperaturi, zasićen vlagom. Svakoj temperaturi zraka odgovara maksimalno moguća količinavodene pare koju može sadržavati, a pri višoj temperaturi zrak može sadržavati veću količinuvodene pare. Vlažnost zraka prikazana je srednjim i minimalnim mjesečnim vrijednostimarelativne vlažnosti zraka.Godišnji hod srednje i minimalne mjesečne relativne vlažnosti zrakaSrednja godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u Đakovu je relativno visoka i iznosi 78%.Tijekom godine se relativna vlažnost zraka obično ne mijenja mnogo. Najniže su jojvrijednosti krajem proljeća ( travanj i svibanj 72%) dok je najveća vlažnost zraka zabilježenazimi (prosinac 86%). Standardne devijacije ukazuju na najveću varijabilnost relativnevlažnosti zraka do godine u kolovozu (6%), a na najveću stabilnost u studenom i prosincu (3%)(tablica 2.2.1.3.-1. i slika 2.2.1.3.-2.).Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 12 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaNajniže vrijednosti relativne vlažnosti zraka u nekom od tri klimatološka termina u razdoblju1981-2007. zabilježene su uglavnom u toplijem dijelu godine s minimumom od 59%izmjerenom u kolovozu 2000. godine.Maksimalna je izmjerena vrijednost relativne vlažnosti zraka u cijelom analiziranom razdobljuiznosila 94%, a zabilježena je u siječnju 1997. godine.mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godinasred. 84 81 76 72 72 74 73 74 78 80 84 86 78sd 5 4 4 5 5 5 5 6 5 4 3 3 3maks. 94 88 82 81 84 81 83 86 87 89 91 93 83god. 1997 1984 1984 1982 1984 1984 1984 1982 1981 2007 2007 2007 1992min. 75 75 66 62 62 60 63 59 67 75 77 82 72god. 1985 1985 2002 2007 1997 2000 2007 2000 1987 1987 1988 1988 2000ampl. 19 13 16 19 22 21 20 27 20 14 14 11 11Tablica 2.2.1.3.-1. Srednje mjesečne i godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka, pripadne standardnedevijacije (sd) i najniže i najviše vrijednosti relativne vlažnosti zraka (u %) u Đakovu, razdoblje: 1981-2007.relativna vlažnost zraka (%)10090807060504030201001 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12mjesecisredmaksminSlika 2.2.1.3.-2. Godišnji hod srednje mjesečne, minimalnih i maksimalnih vrijednosti relativne vlažnosti zraka uĐakovu, razdoblje: 1981-2007.2.2.1.4. Tlak zrakaTlak zraka je težina kojom zračni stup (sve do vrha atmosfere) pritiska jedinicu površine. Uprosjeku iznosi oko 1013 hPa na nivou mora.Srednja godišnja vrijednost tlaka zraka zabilježena na postaji Gradište za razdoblje 1981-2007. iznosi 1005.5 hPa sa maksimalnim vrijednostima u zimskom periodu.Tijekom godine tlak zraka se obično ne mijenja mnogo. Standardne devijacije ukazuju nanajveću varijabilnost tlaka zraka do godine u siječnju (5.3%), a na najveću stabilnost u lipnju ikolovozu (1.5%-1.6%).Najniža vrijednosti tlaka zraka u razdoblju 1981-2007. zabilježene su u prosincu 1981. godinekada je tlak zraka iznosio 994.4 hPa. Maksimalna je izmjerena vrijednost tlaka zraka ucijelom analiziranom razdoblju iznosila 1021 hPa, a zabilježena je u siječnju 1989. godine.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 13 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišamjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godinasred 1009.6 1007.4 1005.5 1001.8 1003.0 1003.4 1003.5 1003.5 1005.3 1007.4 1007.1 1008.3 1005.5std 5.3 3.8 3.5 2.4 2.3 1.6 1.7 1.5 2.6 3.0 3.0 4.4 1.0maks 1021.8 1015.1 1013.7 1007.3 1007.7 1006.1 1006.3 1006.6 1009.4 1013.2 1013.8 1016.3 1007.1god 1989 1993 1990 2007 1982 2006 1984 1990 1985 1985 1986 2006 1989min 1001.2 1000.9 997.6 996.9 998.1 999.8 999.7 999.8 1000.5 999.8 1002.0 994.4 1003.7god 2004 1999 2001 1998 1984 1997 2000 2006 1996 1992 1997 1981 1996ampl 20.6 14.2 16.1 10.4 9.6 6.3 6.6 6.8 8.9 13.4 11.8 21.9 3.4Slika 2.2.1.4.-1. Godišnji hod srednje mjesečne, minimalnih i maksimalnih vrijednosti tlaka zraka, postajaGradište, razdoblje: 1981-2007.2.2.1.5. VjetarNa đakovačkom području je u analiziranom razdoblju zabilježeno 7 dana sa jakim i 0.1 danasa olujnim vjetrom.Maksimalan broj dana s jakim vjetrom zabilježen je u ožujku 2001. godine kada je bilo 5 danasa jakim vjetrom. Maksimalan broj dana s olujnim vjetrom zabilježen je u lipnju 1981. isrpnju 1983. godine (1 dan sa olujnim vjetrom).mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godinasred 0.3 0.3 0.6 0.7 0.7 1.1 1.2 0.5 0.3 0.3 0.4 0.3 7.3std 0.7 0.5 1 0.8 1 1.1 0.9 0.6 0.6 0.5 0.7 0.5 4.1maks 2 2 5 3 4 4 3 2 2 2 3 1 19god 1984 1995 2001 1983 1984 2001 1982 1985 2001 1982 2001 1982 2001min 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1god 1981 1981 1981 1982 1981 1983 1987 1981 1981 1981 1981 1981 1988ampl 2 2 5 3 4 4 3 2 2 2 3 1 18Tablica 2.2.1.5.-1. Srednji mjesečni i godišnji broj dana s jakim vjetrom, pripadne standardne devijacije (sd) inajniže i najviše vrijednosti u Đakovu, razdoblje: 1981-2007.mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godinasred 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0.1std 0 0 0 0 0 0.2 0.2 0 0 0 0 0 0.3maks 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 1god 1981 1981 1981 1981 1981 1981 1983 1981 1981 1981 1981 1981 1981min 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0god 1981 1981 1981 1981 1981 1982 1981 1981 1981 1981 1981 1981 1982ampl 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 1Tablica 2.2.1.5.-2. Srednji mjesečni i godišnji broj dana s olujnim vjetrom, pripadne standardne devijacije (sd) inajniže i najviše vrijednosti u Đakovu, razdoblje: 1981-2007.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 14 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišabroj dana1.41.210.80.60.40.2jak vjetarolujni vjetar01 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12mjeseciSlika 2.2.1.5.-1. Godišnji hod srednjeg mjesečnog broja dana s jakim i olujnim vjetrom u Đakovu, razdoblje: 1981-2007.WNWWNWGodišnja ruža vjetra, Đakovo, 1981-2007.NNNW 20NNE1612NE84ENE0-4EWSWESEtišina: 1,2 %SWSEčestina (%)SSWSSSEsred.brzina (m/s)max.brzina (m/s)Slika 2.2.1.5.-2.Godišnja ruža smjera i jačine vjetraNajučestaliji vjetrovi na lokaciji pušu iz smjera sjeverozapada (18%), jugozapada (10.9%) ijugoistoka (8.9%).U promatranom razdoblju 1981-2007 zabilježena je prosječna srednja brzina puhanjanajučestalijih vjetrova kako slijedi: SZ 3.2 m/s (s maksimumom od 15.5 m/s), JZ 2.5 m/s (smaksimumom od 12.3 m/s), JI 2.4 m/s (s maksimumom od 15.5 m/s) . Maksimalnezabilježene brzine vjetra za promatrano razdoblje iznose 15.5 m/s.Na đakovačkom području najmanje su zastupljeni vjetrovi iz smjera istok-sjeveroistok(2.3%),sjever-sjeveroistok (2.6%), zapad-jugozapad (2.6%).Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 15 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša2.2.2. Geološka i inženjerskogeološka obilježjaŠire područje odlagališta Stara Ciglana geološki je kartirano u okviru izrade Osnovne geološkekarte, list Osijek. Iz geološke karte vidljivo je da je lokacija zahvata kvartarne starosti,između pleistocena i holocena.Slika 2.2.2.-1. Geološka karta šireg područja odlagališta 'Stara Ciglana'U sklopu provedenih istražnih radova (veljača 2008.), na području lokacije zahvata izvedenasu dva piezometra P-1 i P-2. Piezometar P-1 nalazi se s istočne strane odlagališta, a P-2jugozapadno od odlagališta. Bušotine za ugradnju piezometara izvedene su do dubine od 10,0m (P-2), odnosno 11,0 m (P-1) ispod kote postojećeg terena. Za vrijeme bušenja kontinuiranoje vađena i klasificirana jezgra, uzeti su uzorci za laboratorijske analize mehaničkih svojstavatla, kao i uzorci za ispitivanja zagađenosti tla.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 16 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaSlika 2.2.2.-2. Profil bušotina piezometar: P-1Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 17 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaSlika 2.2.2.-3. Profil bušotina piezometar: P-2Iz profila izvedenih bušotina vidljivo je da slojeve tla u pripovršinskom dijelu, dodubine od cca 5 m kao i u dubljim dijelovima (do min 10 m dubine) čini slabo propusnasmeđa glina srednje plastičnosti.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 18 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša2.2.3. Značajke tlaZnačajke tla na području predmetnog odlagališta otpada utvrđene su na temeljupostojećih podataka i prethodnih terenskih istraživanja. Šire područje odlagališta pripadanajvećim dijelom intenzivno korištenim poljoprivrednim površinama. Navedeno područje uPPU Općine Semeljci označeno je kao vrijedno obradivo tlo – P2.Kod analiziranja koncentracije teških metala na neuređenim odlagalištima komunalnog otpadau Republici Hrvatskoj može se primijeniti “Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta odonečišćenja štetnim tvarima” (NN 15/92, Tablica 1.). U njemu se definiraju tvari štetne zapoljoprivredna zemljišta, njihove dozvoljene količine, a isto tako i mjere potrebne zasprečavanje onečišćenja. Svaka ona tvar koja se u poljoprivrednom tlu nađe u koncentracijikoja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu funkciju supstrata za proizvodnju zdravehrane smatra se štetnom. Osim tvari čija se koncentracija nestručnom primjenom može utlima povisiti do razine toksičnosti (mineralna gnojiva, gradski mulj, gnojovka, različitikondicioneri tla, sredstva za kacizaciju, i dr.) ovdje se svrstavaju i teški metali.Na odlagalištu otpada uzeta su dva uzorka tla iz bušotina piezometra P-1 i piezometra P-2. Zavrijeme bušenja kontinuirano je vađena i klasificirana jezgra, uzeti su uzorci za laboratorijskeanalize mehaničkih svojstava tla, kao i uzorci za ispitivanja zagađenosti tla. Također svinabušeni slojevi su slagani u žljebove, te su fotodokumentirani.Uzorci su analizirani u Zavodu za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije (Broj: 2176-129-10/08/490/TS, Sisak, 02.08.2008.; Analitičko izvješće br. 2008/2096-2100, 2905, 2906)prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN15/92).Iz uzoraka je pripremljen zračno suhi uzorak u kojem je određen sadržaj vlage i analize.Rezultati su izraženi na suhu tvar i prikazani tabelarno (ANALITIČKO IZVJEŠĆE br. 2008/2096-2100, 2905, 2906).PARAMETARSTARACIGLANAP-1STARACIGLANAP-2Granične vrijednosti sadržajaonečišćenja tla temeljem Pravilnika ozaštiti poljoprivrednog zemljišta odonečišćenja štetnim tvarima(NN 15/92)mg/kg apsolutno suhogpoljoprivrednog tlaTeksturno lakatla, skeletna tla itla siromašnabazamaTeksturno teža tla, teška tla itla bogata humusomvoda, % 19,17 19,15pH-vrijednost (H 20) 8,42 8,38pH-vrijednost (n-KCl) 7,43 7,48Ukupni dušik, % 0,098 0,072PAH ukupno, mg/kg 0,02

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaCink, mg/kg 116 109 200 300Živa, mg/kg 0,024 0,020 1 2Arsen, mg/kg 83,0 72,1 20 30Molibden, mg/kg 0,111 0,124 10 15Izvor: Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije (Broj: 2176-129-10/08/490/TS, Sisak, 02.08.2008.;Analitičko izvješće br. 2008/2096-2100, 2905, 2906)Tablica 2.2.3.-1. Rezultati kemijskih analiza uzoraka tla s lokacije Ada KoritnaRezultati izraženi na suhu tvarPAH - policiklički aromatski ugljikovodiciPCB - poliklorirani bifeniliUsporedbom rezultata analiza s graničnim vrijednostima iz Pravilnika o zaštiti poljoprivrednogzemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92) došlo se do zaključka da analiziraniuzorci tla ne udovoljavaju odredbama čl. 3 iz Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta odonečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92) s obzirom na previsok sadržaj arsena, As (>20 mg/kg)u uzorku P-1 i P-2Za područje istočne Slavonije karakterističan je arsen prirodnog porijekla koji je svojstvengeološkoj podlozi odnosno koji je posljedica geološkog sastava tla. Posljedično, podzemnevode na području istočne Slavonije u podzemnim vodama sadrže povećane koncentracijearsena. Znanstvenim istraživanjima, utvrđeno je da povećane koncentracije arsena upodzemnim vodama nisu povezan s ljudskom djelatnošću te da je pojavnost arsena uvodonosnicima Istočne Hrvatske povezana s fluvijalnim donosom materijala u depresije izpodručja Alpa (Dravska depresija) i bosanskih planina (Savska depresija) tijekom srednjeg igornjeg pleistocena.Osim prirodnog onečišćenja arsenom, mogućnost onečišćenja tla na području Općine Semeljcimoguće je na više načina, a prvenstveno:- intenzivnom obradom poljoprivrednog tla koja je u Općini ipak ograničenana relativno male površine, dok je na najvećem dijelu poljoprivrednihpovršina u privatnom vlasništvu primjena kemijskih sredstava (pesticida iumjetnih gnojiva) ipak ograničena,- taloženjem štetnih spojeva i teških metala iz vodotoka (poplavni dijelovi sunajzagađeniji), zraka i otpada,- nekontroliranim odlaganjem svih vrsta otpada, čijom se razgradnjom icijeđenjem bitno mijenja kvaliteta tla, a nerijetko i sustav površinskih ipodzemnih voda.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 20 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša2.2.4. Kvaliteta podzemnih i površinskih voda2.2.4.1. Podzemna vodaKao što je već spomenuto, na lokaciji zahvata izvedena su dva piezometra P-1 i P-2.Piezometri su postavljeni u veljači 2008. god. u svrhu određivanja utjecaja na podzemne vodepredmetnog odlagališta. Položaj piezometara prilagođen je očekivanom smjerom tokapodzemnih voda i mogućnosti postavljanja trajnog piezometra.Kote piezometara određene amaterskim GPS uređajem označavaju približne vrijednosti i uGaus-Kriegerovoj projekciji iznose (Ove koordinate su točnosti do 5,0 m):P - 1P - 2x = 6 541 918;y = 5 025 005;z = 99 mx = 6 541 903;y = 5 025 008;z = 99 mIzrada i konstrukcija piezometara prilagođeni su uzimanju uzoraka u svrhu utvrđivanja nultogstanja kvalitete podzemne vode i za praćenje kvalitete podzemne vode za vrijeme sanacije ikontrolu uspješnosti sanacije odlagališta.Bušotine za ugradnju piezometara načinjene su strojnom mobilnom rotacijskom bušilicom tipJ-600. Bušenje u slojevima iznad razine podzemne vode izvedeno je rotacijski s jednostrukomjezgrenom cijevi promjera 146 mm i spiralom istog promjera. Bušenje je izvedeno bezisplačnog medija. Bušenje kroz glinovitu, prašinastu i vodonosnu formaciju obavljeno jejezgrenom cijevi promjera 128 mm kao i spiralom istog promjera. Zacjevljivanje bušotinezaštitnom obložnom kolonom nije bilo potrebno. Bušenje je izvedeno do dubine od 10,0 m (P-2), odnosno 11,0 m (P-1) ispod kote postojećeg terena.Na dan istražnih radova zabilježena je razina podzemne vode na mjestu piezometra P-1 nadubini od 3,9 m, dok je razina podzemne vode kod piezometra P-2 bila na dubini od 3,8 m.Nakon izrade piezometarskih bušotina uzorkovana je podzemna voda. Iz svake bušotine uzetje jedan uzorak vode i analiziran u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode zapiće (NN 47/08), Prilog I. Mikrobiološki, fizikalno – kemijski i radiološki pokazatelji ispravnostivode za piće. Analiza je izvršena u Zavodu za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.U nastavku su prikazani rezultati analize (ANALITIČKO IZVJEŠĆE br. 2008/1996, 1997, 1999,2000).MirisKEMIJSKI NALAZ: UZORAK 1 UZORAK 2slabo izraženna gnojnicubezMDK vrijednost premaPravilniku o zdravstvenojispravnosti vode za piće(NN 182/04)BEZpH-vrijednost 7,17 7,11 6,5 – 9,5Elektrovodljivost, µScM -1 1470 1469 2500Amonij, mgNH 4 /L 0,40 0,73 0,50Nitriti, mgN0 - 2 /L 0,016 0,213 0,10Mineralna ulja, µg/L 16,9 28,3 10Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 21 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaNitrati, mgN0 - 3 /L 24,2 24,8 50Fosfati, µgP/L 13,0 34,2 300Kloridi, mg/L 152 152 250Aluminij, µg/L

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaGlavni izvori onečišćenja podzemnih voda su otpadne vode naselja i gospodarstva, ispiranjeraznim herbicidima i umjetnim gnojivima tretiranih poljoprivrednih površina, te divljih,polulegalnih i napuštenih “odlagališta otpada”, prometnica i izvanredna zagađenja vezana uzakcidente.Onečišćene otpadne vode zbog nepostojanja sistema odvodnje u naselju na području Općinese sa padalinskim onečišćenim vodama djelomično odvode putem otvorenih kanala i cestovnihjaraka u vodotoke.Sanitarne otpadne vode rješavaju se putem pojedinačnih septičkih jama koje su često putanepropisno izvedene i propusne. Iz takvih se jama direktno onečišćuju zemljište i podzemnevode, a putem njih i vodotoci.Također, na području Općine do sada nije postojao sustav gospodarenja otpadom koji biomogućio dugoročno i sveobuhvatno zbrinjavane otpada. Zbog toga su nicala "divlja"odlagališta i to često uz vodotoke ili se otpad bacao direktno u njih. Ispiranjem naslagaotpada na "divljim" odlagalištima, zagađuju se direktno vode ili indirektno ocjeđivanjem kroztlo. Pri tome najopasnije je ispuštanje opasnih tvari kao što su ulja, teški metali i kemikalijekoji se nekontrolirano bacaju ili zbrinjavaju s komunalnim otpadom.2.2.4.2. Površinska vodaNa području odlagališta komunalnog otpada „Stara ciglana“ u Općini Semeljci uzet je uzorakpovršinske vode te je analiziran u Zavodu za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.U nastavku su prikazani rezultati analize (ANALITIČKO IZVJEŠĆE br. 2008/1998).KEMIJSKI NALAZ:pH-vrijednostUZORAK1VRSTA8,03 I 8,5 – 6,5MDK vrijednost premaUredbi o klasifikaciji voda(NN 77/98)I VRSTA II VRSTA III VRSTA IV VRSTA V VRSTA6,5 – 6,38,5 – 9,06,3 – 6,09,0 – 9,36,0 – 5,39,3 – 9,59,5Elektrovodljivost, µScm-1 623 II 2000Alkalitet, mgCaC03/L 245 I >200 200 - 100 100 - 20 20 - 10 7 7 - 6 6-4 4 - 3

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaPoliklorirani bifenili, µg/L —Organoklorni pesticidi, µg/L ---MIKROBIOLOŠKI NALAZ:Broj kolonija u 1 mL (37°C) 1100 IIUkupni koliformi u 1 L 2600 II 10 6Fekalni koliformi u 1 L1400 III 10 5Tablica 2.2.4.-4. Analitičko izvješće br.2008/2001, Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Službaza zdravstvenu ekologiju.Prema mišljenju Zavoda za javno zdravstvo Sisačko – moslavačke županije, shodno odredbamačl. 4 stav 3 Tablice 1 i 2 (Dopuštene graničnim vrijednostima pokazatelja za pojedine vrstevoda) Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98, izmjene i dopune 137/08) pretraženi uzorak jevoda III vrste, s obzirom na sadržaj amonija, nitrita, ukupnog dušika i žive.2.2.4.3. Vodozaštitna područjaPodručje na kojem se nalazi lokacija zahvata smješteno je unutar granice zaštitne zone III. –zona ograničenja i kontrole.Prema Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) III. zona seutvrđuje osobito radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivihkemijskih i radioaktivnih tvari.Slika 2.2.4.3.-1. Smještaj lokacije zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite vodocrpilištaKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 24 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša2.2.5. Prirodne vrijednostiNa području Općine Semeljci nisu evidentirana zakonom zaštićena područja prirode.Prema izvodu iz karte ekološke mreže RH i Karte zaštićenih područja RH lokacija zahvata nenalazi na području ekološke mreže niti u blizini zaštićenih područja. Također, iz navedenihizvoda vidljivo je da na području Općine Semeljci nisu evidentirana zakonom zaštićenapodručja prirode.Utjecaj planiranog zahvata na ostala okolna područja ekološke mreže, obzirom na velikuudaljenost od lokacije zahvata i karakter zahvata (sanacija zatvorenog odlagališta) se neočekuje, ali se utjecaj sanacije i zatvaranja postojećeg zahvata na okoliš općenito, pa tako ina područja EM-a može označiti kao pozitivan.2.2.6. Krajobraz'Pojam krajolik ili krajobraz u prostorno planskom kontekstu označava cjelovitu prostornu,biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne, do pretežito ili gotovopotpuno antropogene. Pri tome, brojne kombinacije biofizičkih i antropogenih značajkistvaraju jedinstvenu cjelinu i daju određenom prostoru osebujnu fizionomiju.S obzirom na postanak, stupanj antropogenih promjena i način korištenja prostora, krajobrazse općenito može razvrstati u tri karakteristična oblika: prirodni krajobraz, kultiviranikrajobraz i izgrađeni ili antropogeni (urbani, industrijski, itd.) krajobraz.'Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Republika Hrvatska, Ministarstvoprostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997.Krajobraznom regionalizacijom u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, sobzirom na prirodna obilježja izdvojeno je šesnaest cjelina, a Općina Semeljci pripada cjeliniNizinska područja sjeverne Hrvatske. Općina se odlikuje bogatom krajobraznom raznolikošću,a njeno očuvanje predstavlja jedan od temelja zaštite krajobraza općenito.Lokacija zahvata nekadašnjeg odlagališta Stara ciglana svojim vizualnim karakterom ne odajenjegovu prijašnju namjenu. Ovu lokaciju karakterizira zemljana površina, ravničarskogkaraktera, djelomično obrasla u travu. Nekadašnje odlagalište smješteno je uz pristupnipoljski put, a okruženo je kultiviranim krajobrazom odnosno poljoprivrednim površinama tevodenom površinom na sjevero zapadnom dijelu. Poljoprivredne površine koje okružujuodlagalište u Prostornom planu općine Semeljci označene su kao 'vrijedno obradivo tlo' iintenzivno se obrađuju. Antropogeni utjecaj je najvažniji čimbenik u stvaranju ovogkrajobraza.Slika 2.2.6.-1. Lokacija nekadašnjeg odlagališta 'Stara Ciglana'Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 25 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaOsnovni dojam i doživljaj krajobraza je ravničarski i poljoprivredno obrađen prostor smozaičnim strukturama parceliranih poljoprivrednih površina i blagom reljefnom dinamikom.Poljoprivredne površine ispresijecane su hidrotehničkim kanalima. Dinamičnost kultiviranogkrajobraza cine jedinstvene kombinacije vizualno doživljenih dijelova okoliša, kao što su tlo,vegetacija i voda, izraženih kroz oblik, liniju, boju i teksturu, uzrokuje raznolikostkrajobraznih kompozicija.2.2.7. Kulturno povijesna baštinaObzirom da na samoj lokaciji i u neposrednoj blizini lokacije zahvata nije evidentirano nijedno kulturno dobro, prilikom evidencije kulturno–povijesne baštine naglasak je stavljen nakulturne vrijednosti u naselju Semeljci, budući da je to najbliže naselje predmetnoj lokaciji.Registrirani spomenici kulture:− Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Semeljcima ima svojstvo sakralnogspomenika kulture i upisana je u Registar spomenika kulture pod registarskimbrojem 161. Građena je 1780. godine kao kasno-barokna (barokno klasicistička)jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem, rizalitno isturenim zvonikom upročelju, katnom sakristijom uz sjeverni zid i uz apsidu.− Inventar župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Semeljcima, registriran podrednim brojem 122 kao sakralni spomenik kulture.− Arheološka zbirka O. Š. «Josipa Kozarca» u Semeljcima, registrirana pod rednimbrojem 120 kao pokretni spomenik kulture.Rekognoscirani spomenici kulture:− Prapovijesno naselje u Semeljcima rekognoscirano pod brojem 68, a evidentiranopod brojem 1180 kao arheološki spomenik.Evidentirani spomenici kulture:− Prapovijesno naselje u Koritni evidentirano pod brojem 1162 kao arheološkispomenik Antičko nalazište «Osatina» na lokaciji Semeljci - Široko Poljeevidentirano pod brojem 1181 kao arheološki spomenikNavedeni podaci korišteni su iz dopisa Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture uOsijeku - arhiva Općine Semeljci.Na području Općine Semeljci postoje i pučki sakralni objekti. Pod njima podrazumijevamospomenike i znamenja koja susrećemo na otvorenom: na poljima, raskrižjima, selima, ucrkvištima i grobljima. Izraz 'poklonac', 'križ', 'kapelica' u svagdanjem su govoru istoznačnice,a odnose se na sve male sakralne spomenike i znamenja. To su većinom djela domaćih,anonimnih majstora- zanatlija koja su u svojoj skromnosti povijesni svjedoci svoga i našegvremena.2.2.8. NaseljaNaselja su najupečatljiviji element kulturnog krajobraza. Odražavaju karakteristike minulograzdoblja, a istovremeno su nositelji funkcionalne organizacije i žarište preobrazbe prostora.Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN RH br.90/92 i 68/98), ustrojena je Općina Semeljci sa sjedištem u istoimenom mjestu, a u okviruOsječko-baranjske županije. U sastavu Općine Semeljci nalazi se uz općinsko središteSemeljci još četiri naselja Kešinci, Koritna, Mrzović i Vrbica.Općina Semeljci zauzima površinu od 101,85 km 2 , a sastoji se od katastarskih općinaistoimenih naselja na području općine. Katastarska općina Semeljci površine 26,42 km 2 ,Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 26 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišakatastarska općina Kešinci površine 23,801 km 2 , katastarska općina Koritna površine 21,303km 2 , katastarska općina Mrzović površine 15,213 km 2 i katastarska općina Vrbica 15,108 km 2 .Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina Semeljci ima 4858 stanovnika, od čega uopćinskom središtu Semeljci živi 1558 stanovnika, u Kešicima 895 stanovnika, u Koritni 969stanovnika, u Mrzovićima 639 stanovnika i u Vrbici 797 stanovnika.Gustoća stanovništva na području Općine Semeljci iznosi 47,70 st/km 2 .Po broju stanovnika (popis 2001. godine) najveći broj živi u općinskom središtu (32%).Sljedeće naselje po broju stanovnika je Koritna 969 stanovnika (19,95%), Kešinci 895stanovnika (18,42%), Vrbica 797 stanovnika (16,41%) te Mrzović 639 stanovnika (13,15%).Godinapopisa 1981. 1991. 2001.OSJEČKO-BARANJSKAŽUPANIJA 356.286 367.193 330.506OPĆINASEMELJCI 5.202 4.980 4.858Tablica 2.2.8.-1. Kretanje broja stanovnika prema popisima u razdoblju 1981.-2001.Prema kretanju broja stanovnika od 1981. do 2001. godine odnosno prema indeksima kretanjabroja stanovnika za dva protekla desetgodišnja razdoblja opadanje broja stanovnika sesmanjuje odnosno možemo reći da je gotovo zaustavljeno u zadnjem razdoblju (indeks0,975).RazdobljeIndeks kretanjabroja stanovnikaOSJEČKO-BARANJSKAŽUPANIJAOPĆINASEMELJCI 0,9002001./1981. 2001./1991.0,927 0,9340,975Tablica 2.2.8.-2. Indeks kretanja broja stanovnikaŽUPANIJAOSJEČKO-BARANJSKAPovršinaStanovnici Stanovi KućanstvaPopis 1991 Popis 2001 Popis 1991 Popis 2001 Popis1991Popis2001Km 2 % Br.st % Br.st % Br.st % Br.st % Br.sT Br.stGustoćastanovništvaGnstBr. st./km 2ŽUPANIJAUKUPNO 4152,41 100 367.193 100 330506 100 128896 100 129922 100 123336 113583 88,40OPĆINASEMELJCI 101,85 2,45 4.980 1,36 4.858 1,47 1541 1,19 1618 1,24 1563 1483 47,70Tablica 2.2.8.-3. Površine, stanovnici, kućanstvaKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 27 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaIndeksi kretanja broja stanovnika pokazuju da u periodu početka ratnih zbivanja nije došlo doiseljavanja stanovništva s područja općine. Gledano u cjelini broj stanovnika na područjuOpćine Semeljci se ustalio odnosno zaustavljen je trend opadanja broja stanovnika.Stanovništvo prema popisu 2001.:- spolna struktura: - ukupan broj muških žitelja 2.381, što čini 49,01% ukupnog stanovništva- ukupan broj ženskih žitelja 2.477, što čini 50,99 % ukupnog stanovništva- radni kontingent: - od ukupnog broja stanovništva efektivno radno sposobnih čini 2.795 udobi od 15-59 - ž. (65 – m.), što iznosi 57,53%.Stanovništvo prema starosti:- djeca i stanovništvo mladenačke dobi do 19 godina (1444 žitelja) što čini 29,72%- stanovništvo od 20 do 60 godina (2360 žitelja) što čini 48,58%- stanovništvo starije od 60 godina (1038 žitelja) što čini 21,37%- nepoznate dobne starosti 16 žiteljaIz navedenih podataka može se očitati da je struktura stanovništva prema starosti uglavnomzadovoljavajuća uz napomenu da bi se postotak djece i mladenačke dobi trebao povećati uodnosu na stanovništvo iznad 60 godina starosti. U svim dijelovima plana naznačene supretpostavke kako bi se to moglo i ostvariti.Stanovništvo prema državljanstvu i narodnosti:Područje Općine Semeljci nacionalno je homogeno. Postojeće stanovništvo uglavnom jedomicilno.2.2.9. Infrastruktura2.2.9.1. Šira lokacija zahvataPROMETNA INFRASTRUKTURAPremda prometni sustav Općine Semeljci ne čine sve grane prometa, on je komplementaran ikompatibilan s prometnim sustavom županije. Naime, taj sustav čine cestovni, željeznički,poštanski i telekomunikacijski promet, dok ne obuhvaća ili nije direktno uključen u drugegrane prometa: pomorski, riječni, zračni i žičarski promet, koje su značajne u hrvatskomprometnom sustavu.Cestovni prometNa području Općine Semeljci prometna–cestovna mreža obuhvaća prometne pravcežupanijskog i lokalnog značaja.ŽUPANIJSKE CESTEŽ4120 D 7 (Vuka)-Lipovac Hrastinski-Koritna Ž 4130Ž4130 D 7(Kuševac)-Viškovci-Forkuševci-Semeljci-Koritna-Šodolovci-Petrova Slatina-D 518(Ernestinovo)Ž4132 Semeljci (Ž 4130)-Kešinci-Mrzović (Ž 4148)Ž4133 Kešinci (Ž 4123)-Vrbica-Stari Mikanovci (D 46)Ž4148 Vrbica (Ž 4133)-Mrzović-Markušica-Tordinci Ž 4111Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 28 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaLOKALNE CESTEL44108 Široko Polje ( D 7)-Semeljci (Ž 4130)L44134 Semeljci (Ž 4130)-(Andruševac)-Đurđanci – D 46L44135 L 44134 (Đurđanci)-Vrbica (Ž 4133)U popisu županijskih i lokalnih cesta su dužine dionica ili ukupne dužine cesta koju održavaNadcestarija Đakovo, koja pokriva u potpunosti područje Općine Semeljci, a samo su odsječcitih dionica u Općini Semeljci.Željeznički prometUnutar granice obuhvata Općine Semeljci prolazi trasa magistralne pomoćne željezničkepruge MP 13 Beli Manastir drž. granica – Osijek – Đakovo – Strizivojna – Vrpolje (MG 2) –Slavonski Šamac drž. Granica, te Metković drž. granica – Ploče. Ta pruga ujedno čini dionicuVc transeuropskog prometnog koridora kroz Republiku Hrvatsku. Na području Općine nalazi sestajalište Semeljci.Pošta i telekomunikacijeNa području obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Semeljci postoji jedan poštanskiured s dostavnim područjem: 31402 SEMELJCI. Drugih ustrojstvenih dijelova HP na tomprostoru nemaNa području Općine Semeljci postoje mjesne telefonske centrale u naseljima Semeljci,Koritna, Mrzović i Vrbica, te bazna stanica CRONET i VIP-NET mreže u centru naseljaSemeljci.RTV mrežaProstor Općine Semeljci pokriven je među ostalim i RTV signalom preko mreže postojećihobjekata za emitiranje i prijenos RTV programa na prostoru Osječko-baranjske županije.VODNO GOSPODARSKI SUSTAVVodoopskrbaVodoopskrbni sustav Semeljci obuhvaća sva naselja Općine (Semeljci, Koritna, Kešinci,Mrzović i Vrbica) i dio susjedne Općine Viškovci (Forkuševci i Vučevci). Sustav se temelji navodocrpilištu Semeljci. Vodocrpilište Semeljci zahvaća kvartalni vodonosnik istočnih predjeladravske depresije u dolini Povučja. Vodoopskrbni sustav Semeljci ima postrojenje zapročišćavanje voda. 'Crpilište Semeljci' (25 l/s) regionalnog je značaja.Melioracijska odvodnjaOdvodnja suvišnih voda je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uzDravu i Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže ipogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenjazemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.Područje Općine Semeljci pripada desnom zaobalju rijeke Vuke. Najveći pritok desnogzaobalja rijeke Vuke je kanal I. reda Velika Osatina. Veći dio Općine pripada slivu VelikeOsatine, osim sjevernog dijela koji pripada direktnom slivu rijeke Vuke.Značajni pritoci Velike Osatine na području Općine su kanali II. reda Veliki Medviš i Brana.Osim navedenih, na području Općine još je nekoliko kanala II reda: Mali Medviš, Stara Vuka I,Stara Vuka II, Mlinski Potok i Perić.Pored osnovne kanalske mreže, znatno je gušća detaljna kanalska mreža (kanali III i IV reda).Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 29 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaENERGETSKI SUSTAVElektroopskrbaPodručjem Općine Semeljci sjeverozapadno od naselja Kešinci i Semeljci prolazeelektroprijenosni uređaji – dalekovod DV 110 kV Ernestinovo – Đakovo/1 i dalekovod DV 110Ernestinovo – Đakovo/2 u vlasništvu HEP Prijenos d.o.o. Prijenosno poduzeće Osijek.Na području Općine Semeljci nema planiranih objekata tog tipa.Zračni dalekovodi 10(20) kV su građeni na betonskim i drvenim stupovima sa betonskimnogarima. Niskonaponska mreža najvećim je dijelom izvedena kao goli vodič na krovnimstalcima, tj. starijeg datuma. Trafostanice su stupne, tipa ŽSTS i STS, zatim zidane - tornjićitip PTTS i jedna zidana tipa KTS. Trafostanice su građene u rasponu od 1960. do 2002. godine.Mreža podliježe redovitom praćenju i održavanju, a rekonstrukcije mreže odvijaju se u skladus planom investicija u DP Elektroslavonija.PlinoopskrbaPlinoopskrbni sustav u cjelini dijeli se na dva sustava: sustav veledistribucije i sustavdistribucije zemnog plina. Na području Općine Semeljci nema veledistribucijskih plinovoda.Na MRS Đakovo priključene su mreže naselja u Općini Semeljci: Semeljci, Kešinci, Koritna,Mrzović i Vrbica.2.2.9.2. Uža lokacija zahvataPrometna infrastrukturaDo lokacije zahvata dolazi se lokalnom cestom L-44108 od Semeljaca prema Širokom polju.Pristupna prometnica prema odlagalištu poljski je put koji vodi od lokalne ceste L-44108sjevero-zapadno, rubnim dijelom navedene lokalne prometnice u dužini od cca 100 m dolokacije zahvata te nastavlja rubnim dijelom lokacije zahvata prema okolnim poljoprivrednimpovršinama.Grafički prilozi:1. Geografski položaj odlagališta2. Izvod iz Prostornog plana Općine Semeljci3. Karta ekološke mreže4. Karta zaštićenih područja RHKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 30 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša3. ZAHVATTočan naziv zahvata s obzirom na popis zahvata Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbeo procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 67/09, Prilogu II, točke 10.8. glasi:Sanacija i rekonstrukcija odlagališta.Predmetno odlagalište koristilo se za odlaganje komunalnog otpada sa područja Općine urazdoblju od 1996. – 2001. godine. Granice na kojima je odložen otpad je praktičkinemoguće odrediti na terenu, s obzirom da je otpad prekriven zemljanim materijalom(slika 1.1.2.-2.), te su korišteni podaci dobiveni od investitora. Površina na kojoj se nalaziodložen komunalni otpad iznosi cca. 5600 m 2 (4150 m 2 veća površina u blizini bunkera i1450 m 2 manja površina). Prema podacima dobivenim od poduzeća „Junkovci“ d.o.o., unavedenom vremenskom razdoblju od 6 godina rada odlagališta odloženo je cca. 5.500 m 3komunalnog otpada. Otpad je odlagan u jame nastale iskopom gline.Slika 3.-1. Lokacija odlagališta 'Stara Ciglana'Prema Prostornom planu Općine Semeljci odlagalište se ne nalazi u blizini zaštićenih zona.Za potrebe sanacije odlagališta Stara Ciglana provedeni su istražni radovi, te je napravljeno„Izviješće o izradi piezometara P-1 i P-2 na lokaciji odlagališta komunalnog otpada –Semeljci- Stara ciglana“, koje je izradila tvrtka Premur d.o.o. u ožujku 2008. godine i „Izvješće oprovedenim istražnim radovima na odlagalištu komunalnog otpada „Stara ciglana“, OpćinaSemeljci, koje je izradila tvrtka Dvokut Ecro d.o.o. u kolovozu 2008. godine. Provedenaistraživanja su, među ostalim, dala slijedeće rezultate:• u podlozi ispod odlagališta se nalazi glina srednje plastičnosti, u debljini od minimalno10 m (dubina bušotine)• površinske vode - fizikalno-kemijski i mikrobiološki pokazatelji ispitivanja pokazuju dazadovoljavaju uvjete III. vrste voda• podzemne vode - fizikalno-kemijski i mikrobiološki pokazatelji ispitivanja pokazuju dane zadovoljavaju uvjete za pitku vodu, nivo podzemne vode je cca. 4 m od kote terena• tlo – prema graničnim vrijednostima iz Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljištaod onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92) utvrđen je previsok sadržaj arsena• odlagališni plin - s obzirom na udio metana na mjernim mjestima, ne postoji opasnostod eksplozije, predlaže se pasivno otplinjavanje odlagalištaKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 31 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša3.1. TEHNOLOŠKI PROCES3.1.1. Princip sanacije odlagalištaLokacija odlagališta Stara Ciglana se je u prošlosti koristila kao pozajmiše gline. Time sunastale jame u koje se kasnije odlagao komunalni otpad. Kada se otpad odložio do razineokolnog terena, njegovo daljnje odlaganje je prekinuto, a otpad je prekriven zemljanimmaterijalom. Tako je na prvi pogled današnje stanje na terenu slično onome kakvo je biloprije intervencije na lokaciji, odnosno prije iskopa gline.Kako se odlaganjem otpada u jame od iskopa postiglo da se teren reljefno vratio u prvobitnostanje, te s obzirom da se u podlozi ispod otpada nalazi debeli sloj gline, ne postoje razlozida se otpad premješta ili preoblikuje.Odložen otpad se sanira na samoj lokaciji, što je i u skladu s odlukom Investitora, a provestiće se slijedeći radovi:• otpad će se prekriti završnim prekrivnim sustavom, kojim će se maksimalno spriječitiprodiranje oborinskih voda u otpad, a time i minimalizirati količine procjednih voda ubudućnosti, te utjecaj odlagališta na površinske vode, podzemne vode i tlo• izgraditi će se pasivni sustav otplinjavanja odloženog otpada, a plinske zdence će seograditi žičanom ogradomSanirana površina se može urediti kao park (zelene površine, pješački putovi). Zelene površinese mogu zatraviti, a sadnja vegetacije se dozvoljava samo za ono raslinje čije korijenje nećeugroziti brtvene i drenažne slojeve koji se postavljaju u sklopu prekrivnog sustava odlagališta.3.1.2. Završni prekrivni sustavZavršni prekrivni sustav čine slojevi koji se polažu preko otpada kada on dosegnemaksimalnu projektiranu kotu.Ovaj prekrivni sustav ima 3 glavne funkcije:- sprječavanje direktnog kontakta okoline sa otpadom- ograničavanje dugoročne infiltracije oborina u tijelo deponije i na taj načinminimaliziranja nastajanje procjednih voda- omogućavanje kontrolirane emisije deponijskih plinova u atmosferu3.1.2.1. Komponente završnog prekrivnog sustavaOdabrani materijali završnog prekrivnog sustava su slijedeći (od vrha prema dolje):- rekultivirajući zemlji sloj – d = 80 cm- geosintetski drenažni sloj – drenaža za oborinsku vodu- hrapava LLDPE geomembrana debljine 1.0 mm- GCL (geosintetski glineni sloj)- geosintetski drenažni sloj – plinska drenaža- izravnavajući zemljani sloj – d = 0.20 mNagib završnog prekrivnog sustava prati nagib odloženog otpada.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 32 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaSlika 3.1.2.-1. Detalj završnog prekrivnog sustavaRekultivirajući zemljani slojOvaj sloj se izvodi u debljini od 0,80 m, a čini ga čisti zemljani materijal u kojem nemakamenja, grumena, korijenja ili sličnih elemenata većih dimenzija.Geosintetski dren za voduGeosintetski dren za vodu postavlja se direktno na geomembranu, a čine ga jezgre odpolietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termičkim procesom s gornje i donje stranespajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski dren za vodu ima minimalnu debljinu 7 mm iminimalnu transmisivnost od 8 x 10 -4 m 2 /sek, za uvjete ugradnje na samom terenu. Ovaj slojmora drenirati oborinsku vodu koja se infiltrira kroz gornji rekultivirajući zemljani sloj, tetreba spriječiti tečenje pod tlakom u tom sloju.Gornja LLDPE hrapava geomembranaOvaj vrlo slabo propusan proizvod ima glavnu zadaću u sprječavanju prodiranja oborinskihvoda u odložen otpad.Geosintetski glineni brtveni slojGeosintetski glineni brtveni sloj izvodi se ispod geomembrane kao dodatna zaštita prodiranjaoborinskih voda u otpad. Geosintetski glineni brtveni sloj je hidraulička barijera koja sesastoji od zrnate prirodne natrijeve bentonitne gline umetnute između dva geotekstila iučvršćene tkanjem ili šivanjem.Geosintetski sloj za otplinjavanjeGeosintetski sloj za otplinjavanje se izvodi iznad izravnavajućeg zemljanog sloja. Njegovafunkcija je sakupljati plin i drenirati ga do plinskih zdenaca. Oavj sloj mora imati minimalnutransmisivnost 1 x 10 -5 m 2 /sek.Izravnavajući zemljani slojOvaj sloj se ugrađuje iznad otpada i ispod geosintetske plinske drenaže, a radi se oprašinasto pjeskovitom materijalu.Propusnost izravnavajućeg zemljanog sloja je veća ili jednaka 1 x 10 -4 cm/s.3.1.2.2. Završni vegetacijski pokrovSastavni dio sanacije i zatvaranja odlagališta tj. izrade prekrivnog sustava predstavlja ibiološka sanacija odlagališta. Osim cilja optimalnog uklapanja odlagališta u širi prostornikontekst, funkcija odabranih biljnih vrsta je da evapotranspiracijom doprinesu što bržemsmanjenju količine vode u prekrivnom sustavu.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 33 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaVegetacija na završnom prekrivnom sustavu je bitni element koji sprječava eroziju i ima bitnuestetsku funkciju. Zasijana trava poboljšava evapotranspiraciju vlage iz tla završnogprekrivnog sustava, te time smanjuje količine oborinskih i procjednih voda.Na odlagalištu je predviđeno zatravnjivanje površine tijela odlagališta hidrosjetvom.3.1.2.-3. Odvodnja oborinskih vodaČista oborinska voda koja padne na površinu odlagališta će se upuštati u okolni teren.Isto se odnosi i na oborinsku vodu koja će se kroz zemljani rekultivirajući sloj procijediti dogeosintetskog drena za vodu. Ova oborinska voda će se drenirati geosintetskim slojem došljunčanog drena koji se izvodi po obodu prekrivnog otpada, te će se upustiti u okolni teren.Na dijelu odlagališta koje se nalazi u blizini bunkera predviđeno je izvesti kanal za oborinskuvodu, kako bi se oborinske vode s područja odlagališta odvele izvan područja izgrađenogbunkera. Kanal je dubine 0.3 – 0.5 m, a širina dna kanala je 0,5 m, stranice mu se izvode unagibu 1:1.3.1.3. Sustav za otplinjavanjeBiorazgradivi otpad organskog porijekla, odložen na odlagalištima, podliježe različitimmikrobiološkim procesima razgradnje. Pri tom se stvaraju razne vrste plinova koji, ako se neobrađuju pravilno, predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje ljudi.Količine pojedinih plinova koje se stvaraju na odlagalištu ovise o mnogim faktorima, a važnijisu:- vrsta otpada i način odlaganja- količina biorazgradivih materijala- starost otpada- temperatura- pH vrijednosti i sadržaj vlage- koncentracije soli kao što su sulfati i nitratiNegativni utjecaji koje deponijski plin može imati na okoliš i stanovništvo su:- slobodno istjecanje deponijskog plina s udjelom metana značajno doprinosipovećanom učinku staklenika u atmosferi- eksplozije i požari zbog prisutnosti metana u plinu- uništena i oštećena vegetacija na rekultiviranim površinama deponija, zbognedostatka kisika kojeg istiskuje deponijski plin- neprijatni mirisi kao posljedica merkaptana i H 2 S u plinu, naročito kod naglog padaatmosferskog tlaka i povećanog istjecanja plina iz deponije- trovanje s CO 2 , H 2 S i slično- povećano opterećenje deponijskih voda koje su "upile" deponijski plinKako stvaranjem plinova na odlagalištu ne bi došlo do eksplozija i požara, vrši sekontrolirano sakupljanje i evakuacija plinova iz tijela odlagališta. Posebice treba obratitipozornost na stvaranje metana, koji je eksplozivan kada je njegova količina u zraku 5-15 %.3.1.3.1. Izvedba plinskog sustavaNa odlagalištu komunalnog otpada Stara ciglana predviđeno je pasivno otplinjavanjeotpada. Pasivno otplinjavanje je odabrano zbog malih količina odloženog otpada, a time imalih količina plinova.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 34 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaIznad cjelokupnog otpada postavlja se kontinuirana plinska drenaža kojom se plin dreniratido zdenaca. Na većoj površini odloženog otpada predviđena je izgradnja 3 zdenaca, koji sumeđusobno povezati plinodrenažnim rovom. Na manjoj površini je predviđen 1 zdenac, teizvedba plinodrenažnih rovova kako bi se povećala učinkovitost kontinuirane plinskedrenaže.Sakupljeni odlagališni plin ispušta se u atmosferu nakon obrade biofilterskim sklopom.Izvedba zdenaca je takova da omogućava mjerenja koncentracije štetnih plinova na samomzdencu.Zdenac će se izvesti na način da se strojem iskopa otpad do dubine 1,0 m, u centar iskopavertikalno položi perforirana PE80 cijev SDR11, promjera 90 mm, na nju nastavi puna PE 80cijev SDR11, promjera 90 mm, te iskop oko cijevi zasipa plinodrenažnim šljunčanim zasipomgranulacije 32–64 mm. Na dno perforirane cijevi zavaruje se PE ploča debljine 20 mm.Iskopani otpad će se ugraditi na odlagalištu na mjestu koje odredi Investitor.Perforacije PE80 cijevi moraju iznositi minimalno 5%, a maksimalno 13% od ukupne površinecijevi, uz uvjet da bitno ne naruše samu statiku isporučenih cijevi. Cijevi se mogu međusobnospajati isključivo sučeonim zavarivanjem ili elektro-spojnicom.Po ugradnji vertikalnih plinodrenažnih cijevi i šljunčanog zasipa, može se pristupiti izgradnjiplinodrenažnih rovova kojima će se međusobno povezati plinski zdenci. Rovovi su dubine50 cm i širine 40 cm. Iskopani otpad treba ugraditi na samom odlagalištu, a rov zapunitiplinodrenažnim šljunčanim zasipom granulacije 32–64 mm. Po zapunjenju rovova preko istihće se položiti razdjelni geotekstil 300 g/m 2 .Nakon opisanih radova može se započeti s ugradnjom zaštitnog zemljanog sloja. Nakonizvedbe zaštitnog zemljanog sloja, na vertikalnu punu PE80 cijev potrebno je ekstrudorskizavariti PE ploču, a radi sprječavanja nekontrolirane emisije odlagališnog plina u atmosferu.Slojevi GCL-a i geomembrane iz prekrivnog brtvenog sustava se polažu uz vertikalnu PE cijev,a preklop mora biti minimalno 20 cm. Uz vertikalno položenu PE cijev plinskog odušnika morase ugraditi i bentonitno – cementna brtva debljine 0,8 m (po cijeloj visini rekultivirajućegzemljanog sloja) i promjera 0,8 m, koja će dodatno osigurati nekontroliranu emisijuodlagališnog plina u atmosferu i spriječiti prodor zraka u tijelo odlagališta.Zadnju fazu izgradnje pasivnog sustava otplinjavanja predstavlja ugradnja sustava kontrole iispuštanja plina preko biofiltera koja se izvodi nakon ugradnje svih slojeva prekrivnogbrtvenog sustava.Na vertikalno položenu PE80 cijev SDR11, promjera 90 mm, potrebno je spojiti PE fazonskikomad pod kutem 90 stupnjeva te nastaviti s horizontalnom površinskom ugradnjom PE80cijevi SDR11, promjera 90 mm, ugradnjom mjernih i regulacionih ventila te biofilterskogsklopa.Cijevi, fazonski komadi i ventili moraju biti izrađeni od PE80 pošto se moraju međusobnospajati sučeonim zavarivanjem ili elektro-spojnicom. Ventili moraju biti izvedeni u kugličnojizvedbi za plin s odobrenjem DVGW.Nakon prolaska kroz regulacioni ventil plin se odvodi u biofilterski sklop. Biofilterski skloppredstavlja sklop preko kojeg se odlagališni plin sakupljen opisanim sustavom pasivnogotplinjavanja, obrađuje prije ispuštanja u atmosferu.Biofilter se postavlja unutar nepropusnog PE okna promjera 1400 mm i visine 1200 mm. Oknose ugrađuje na betonski temelj dimenzija 220 x 220 cm i debljine 30 cm. Unutar okna se nazavršetku plinske cijevi postavlja T-fazonski komad koji se nalazi unutar PE perforiranogzaštitnog okna promjera 630 mm, visine 300 mm. Okno služi kao zaštita završetka plinskogzdenca, te za pravilnu raspodjelu odlagališnog plina kroz biofilter. Na dno opisanognepropusnog PE okna promjera 1400 mm se ugrađuje plinodrenažni šljunčani zasip granulacije32–64 mm. Debljina zasipa je 50 cm. Na plinodrenažni šljunčani zasip se postavlja razdjelnigeotekstil 300 g/m 2 , a zatim biofilter volumena 1,0 m 3 preko kojeg se odlagališni plin ispuštau atmosferu.Sam biofilter se sastoji od komposta kojeg čine zeleni otpad (90% volumena biofiltera) isvježa piljevina (10% volumena biofiltera), te ga je potrebno izmjenjivati najmanje jednomgodišnje.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 35 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišaKako bi se mogle pratiti emisije količine i sastava odlagališnog plina u biofilter, potrebno jeobavljati mjerenja na mjernom ventilu. Predviđa se mjerenje metana (CH 4 ), ugljikovogdioksida (CO 2 ), sumporovodika (H 2 S), vodika (H 2 ) i kisika (O 2 ), te protoka i temperature plina.3.1.3.2. Izvedba ograda oko plinskih zdenacaOko plinskih zdenaca i biofilterskog sklopa treba izvesti ogradu kako bi se spriječio pristupneovlaštenim osobama. Ograda je visine 250 cm, čine je prefabricirani, u gornjem dijelupovijeni armirano betonskih stupovi, pocinčano žičano pletivo i tri reda bodljikave žice.Prefabricirani stupovi se ugrađuju u betonske temelje vel. 40x40x70 cm, na osnom razmakuod 250 cm.Za ulaz ovlaštenim osobama unutar ograde treba predvidjeti jednokrilna, zaokretna vratasvijetle širine 1.0 m. Na vrata treba postaviti tablu o zabranjenom pristupu neovlaštenimosobama.3.1.3.3. Korištenje prirodnih resursaS obzirom da predmetni zahvat obuhvaća sanaciju zatvorenog odlagališta, koje je korišteno urazdoblju od 1996. - 2001. godine i koje se ne planira dalje koristiti u tu svrhu neće bitipotreba za korištenjem prirodnih resursa.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 36 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša3.2. VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCESTvari koje ulaze u tehnološki proces obuhvaćaju su otpadne tvari odnosno komunalni otpadodložen na odlagalištu tijekom razdoblja njegova korištenja od 1996.-2001.godine. Naodlagalištu je u tom razdoblju odloženo cca 5.500 m 3 komunalnog otpada. Komunalni otpad jeotpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih i prometnih površina, otpad sličanotpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.Anaerobnim procesom razgradnje organskog materijala u tijelu odlagališta nastaje odlagališniplin i gotovo u potpunosti sastoji se od metana (30-65% vol) i ugljikovog dioksida (20-60% vol),a u vrlo malim količinama odlagališni plin može sadržavati nemetanske hlapive organskespojeve. Količina i sastav odlagališnog plina ovise o sastavu otpada i starosti otpada, sadržajuvlage, kiselosti, temperaturi i gustoći otpada, veličini odlagališta, odnosno količini odloženogotpada, dnevnoj prekrivki, sabijanju otpada te intenzitetu oborina i atmosferskom tlaku.Količina odlagališnog plina na odlagalištu otpada 'Stara ciglana' mjerena je na 4 mjernamjesta na odlagalištu te su utvrđene sljedeće količine odlagališnog plina:Prosječna izmjerena vrijednosti za cijelo odlagalište:CH 4 : 140,06 g/m 3CO 2 : 434,49 g/m 3O 2 : 2,64 g/m 3H 2 : 0,99 mg/m 3H 2 S: 4,52 mg/m 3Ukupna satna emisija s odlagališta:CH 4 : 2473,81 g/satCO 2 : 7674,25 g/satO 2 : 46,56 g/satH 2 : 0,01 g/satH 2 S: 0,08 g/satTvari koje ulaze u tehnološki proces također obuhvaćaju goriva, ulja i maziva koja će bitikorištena za kretanje potrebne mehanizacije tijekom izvođenja radova.3.3. VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TEEMISIJA U OKOLIŠNakon završetka radova na sanaciji odlagališta odvijat će se sakupljanje i odvodnjaoborinskih voda. Sakupljene oborinske vode neće doći u kontakt sa otpadom i neće sadržavationečiščujuće tvari te je planirano njihovo ispuštanje u okolni teren.Na saniranom odlagalištu vršit će se kontrolirano sakupljanje i evakuacija odlagališnog plina iztijela odlagališta. S obzirom na utvrđene količine odlagališnog plina na odlagalištu predviđenoje pasivno otplinjavanje kroz 3 zdenca međusobno povezanih plinodrenažnim rovom. Nakonobrade biofilterskim sklopom sakupljeni plin ispuštat će se u atmosferu. Izvedbom zdenacaomogućeno je mjerenje koncentracije štetnih plinova na samom zdencu (mjernom ventilu).Količine odlagališnog plina mjerit će se redovitim praćenjem.3.4. DRUGE AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATAPlanirana sanacija nekadašnjeg odlagališta 'Stara ciglana' obzirom na količinu otpada,vremenski tijek sanacije te karakter zahvata – sanacija zatvorenog odlagališta bez mogućnostidaljnjeg odlaganja nema zahtjeva za dodatnom infrastrukturom i ostalim aktivnostimapotrebnih za realizaciju zahvata.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 37 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša3.5. POKAZATELJI UTJECAJA NA OKOLIŠPredmetno odlagalište smješteno je na lokaciji koja se u prošlosti koristila kao pozajmištegline te se otpad odlagao u jamama nastalim od iskopa gline odnosno na vodonepropusnojpodlozi. Kada se otpad odložio do razine okolnog terena, njegovo daljnje odlaganje jeprekinuto, a otpad je prekriven zemljanim materijalom te je današnje stanje na terenu sličnoonome kakvo je bilo prije intervencije na lokaciji, odnosno prije iskopa gline, a od 2001.godine na odlagalište nije odlagan otpad.Kako se planiranom sanacijom odlagališta planira njegovo prekrivanje završnim prekrivnimsustavom kojim će se spriječiti prodiranje oborinskih voda u otpad, a time i minimaliziratikoličine procjednih voda te utjecaj odlagališta na površinske vode, podzemne vode i tlo kao iizgraditi pasivni sustav otplinjavanja sa obradom plina biofilterskom sklopom i njegovimkontroliranim ispuštanjem u atmosferu pretpostavlja se da će sanacija odlagališta imatipozitivne utjecaje na postojeće sastavnice okoliša:1. Poboljšanje kvalitete zraka, tla, voda i cjelokupnog okoliša na području odlagalištai okolice2. Uređenje prostora nekadašnjeg odlagališta i njegova integracija u okolni prostorkroz radove krajobraznog uređenjaTijekom izvođenja radova na sanaciji odlagališta postoji mogućnost ograničenog utjecaja natlo i podzemne vode nepravilnim rukovanjem strojevima, gorivima i mazivima potrebnih zarad strojeva te izljevanjem večih količina istih koje bi potencijano mogle onečistiti tlo, aposljedično i podzemne vode.3.5.1. Opasnost od nezgodaAkcidenti na odlagalištu otpada su uglavnom izazvani nepoštivanjem predviđenog režima radana odlagalištu, kao što je na primjer neredovito prekrivanje otpada i oni su karakteristični zaaktivna, neuređena odlagališta na koja se otpad odlaže na nesanitaran način. Najčešćenesreće su požar i eksplozija.Biorazgradivi otpad organskog porijekla, odložen na odlagalištima, podliježe različitimmikrobiološkim procesima razgradnje.Kako stvaranjem plinova na odlagalištu ne bi došlo do eksplozija i požara, vrši se kontroliranosakupljanje i evakuacija plinova iz tijela odlagališta. Na odlagalištu otpada 'Stara ciglana'predviđeno je pasivno otplinjavanje otpada. Posebice treba obratiti pozornost na stvaranjemetana, koji je eksplozivan kada je njegova količina u zraku između 5 vol. % i 15 vol. %.Prema izvedenim mjerenjima na odlagalištu 'Stara ciglana' nema opasnosti od eksplozijemetana, ali postoji mogućnost da se u tijelu odlagališta nalaze džepovi metana te postojimogućnost zapaljenja prilikom sanacije.3.5.2. Kumulativni utjecajPrema prostornom planu uređenja Općine Semeljci na prostoru na kojem je smještenplanirani zahvat nisu planirani novi zahvati, dok je u široj okolici zahvata planirano nekolikonovih zahvata. Jugo zapadno od lokacije zahvata planirana je akumulacija - AP dok je južnood lokacije smješteno planirano područje gospodarske namjene pretežno proizvodne (I1) ipoljoprivredne namjene (IP).Sama lokacija zahvata smještena je unutar područja označenog kao 'izgrađeni diograđevinskog područja' te je okružena poljoprivrednim područjem (vrijedno obradivo tlo).Južno od lokacije zahvata nalazi se vodena površina (uzgajalište akvakultura) uz koju tećevodotok.Kumulativni utjecaji zahvata sa navedenim postojećim i planiranim zahvatima obzirom naKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 38 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišakarakter zahvata - sanacija zatvorenog odlagališta mogu se isključiti te se može zaključiti daneće biti negativnih kumulativnih utjecaja, prema sada dostupnim podacima o planiranimzahvatima.Također, obzirom da se na području Općine Semeljci pristupilo sanaciji svih divljih odlagalištakao i odlagališta Ada (službeno odlagalište otpada Općine Semeljci koje se nalazi sjeverno odmjesta Koritna) očekuje se pozitivan kumulativni utjecaj zahvata na cjelokupan okoliš.Grafički prilozi:5. Geodetska snimka postojećeg stanja s prikazom granica odloženog otpada6. Tlocrtni prikaz sustava otplinjavanja7. Tlocrtni prikaz prekrivenog otpada i izvedbe kanala za dreniranje oborinskevode van područja bunkeraKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 39 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša4. VARIJANTNA RJEŠENJAPredmetno, zatvoreno odlagalište komunalnog otpada 'Stara ciglana' smješteno je u rubnomdijelu naselja Semeljci na lokaciji stare ciglane. Na odlagalištu otpada odlagao se komunalni injemu sličan otpad. Otpad je odložen na glinenu podlogu i djelomično zatrpan slojem zemlje.Površina odlagališta je cca 0.56 ha a otpad se odlagao od 1996. do 2001. godine.Pri izboru najprihvatljivijeg načina sanacije odlagališta razmatrana su 2 varijantna rješenjazahvata:VARIJANTA 1- sanacija odlagališta prekrivanjem starog otpada završnim prekrivnim sustavom.VARIJANTA 2 – iskop i odvoz odloženog otpada te sanacija iskopa.Cjelovit pristup sanaciji je proveden na način da je odabrano tehnološko rješenje kojim jeosigurana kvalitetna, adekvatna i optimalna zaštita okoliša.Pri odabiru tehnološkog rješenja vodilo se računa o potrebnoj zaštiti okoliša, ali i ofinancijskim mogućnostima Općine Semeljci, te o činjenici da se radi o vrlo maloj količiniotpada koji je odložen na odlagalištu smještenom na prostoru starog kopa gline to jest navodonepropusnoj podlozi, a koje se ne koristi već 10 godina.VARIJANTA 1VARIJANTA 2Korištena površina lokacije za tijelo odlagališta (ha)SANACIJA- sanacija na postojećojlokacijiPovršina odlagališta= cca 0.56 ha- prekrivanje završnimprekrivnim sustavom- izgradnja pasivnog sustavaotplinjavanjaSANACIJA- iskop postojećeg otpada- iskop i odvoz postojećeg- odvoz iskopanog otpadaotpada na drugu lokaciju- naknada za odlaganje otpada- sanacija prostora na kojem senalazio otpadKoličina otpada= cca 5.500 m 3Procjena troškova ivremena trajanja755.000,00procijenjeno vrijemetrajanja radova 2 mjeseca850.000,00procijenjeno vrijemetrajanja radova 2 mjesecaUzevši u obzir površinu odlagališta, vrijeme trajanja te procijenjene troškove kao i činjenicuda se radi o malim količinama komunalnog otpada koji se ne odlaže u posljednjih 10 godina,malu površinu postojećeg odlagališta (0.56 ha) te nepropusne slojeve tla na području lokacije(glina) kao najprihvatljiviji način sanacije odlagališta otpada 'Stara ciglana' odabrana jesanacija odlagališta na način da se postojeći otpad sanira na samoj lokaciji te u cijelostiprekrije slabo propusnim završnim prekrivnim slojem kojim će se maksimalno spriječitiprodiranje oborinskih voda u otpad, a time i minimalizirati količine procjednih voda ubudućnosti, te utjecaj odlagališta na površinske vode, podzemne vode i tlo. Također izgraditiće se pasivni sustav otplinjavanja odloženog otpada, a plinske zdence će se ograditi žičanomogradom.Prekrivanje otpada se može i planira provesti u vrlo kratkom vremenu od početka radova,kako bi se u što kraćem vremenu zaštitio okoliš. Površina na kojoj se nalazi odložen komunalniotpad iznosi cca. 5600 m 2 (4150 m 2 veća površina u blizini bunkera i 1450 m 2 manja površina),a na njoj je odloženo cca. 5.500 m 3 komunalnog otpada. Otpad je odlagan u jame nastaleiskopom gline.Iskop i odvoz postojećeg otpada na drugu lokaciju, odnosno drugo odlagalište-na područjuGrada Osijeka:Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 40 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišauzrokuje povećanje razine buke u naseljima kojima će prolaziti kamioni za prijevoziskopanog otpadauzrokuje emisije prašine i čestica otpada u tlo pri njegovu iskopu i prijevozuuzrokuje emisije neugodnih mirisa otpada koji je u procesu truljenja (ovisi o starostiotpada) što negativno utječe na okoliš i zdravlje ljudiposkupljuje sanaciju za cca. 100.000 knZa područje lokacije karakteristične su kvartarne naslage, od kojih prevladavaju slojevi gline(smeđa glina, tamnosmeđa glina i svjetlo smeđa glina) do minimalno 11 m dubine. Ovi slojevigline nepropusni su te je mogućnost infiltracije onečišćenja na površini u dublje slojeve tla ipodzemnu vodu mala.Završni prekrivni sustav čine slojevi koji se polažu preko otpada kada on dosegne maksimalnuprojektiranu kotu.Prekrivni sustav iznad postojećeg otpada (sadrži geosintetski drenažni sloj za oborinsku voduispod kojeg se stavlja brtveni sloj GCL) koji zajedno sa prirodnim, nepropusnim slojem gline upodlozi lokacije daje dovoljnu zaštitu od prodiranja procjednih voda u podzemlje.Ovaj prekrivni sustav ima 3 glavne funkcije:sprječavanje direktnog kontakta okoline sa otpadomograničavanje dugoročne infiltracije oborina u tijelo deponije i na taj načinminimaliziranja nastajanje procjednih vodaomogućavanje kontrolirane emisije deponijskih plinova u atmosferuBiorazgradivi otpad organskog porijekla, odložen na odlagalištima, podliježe različitimmikrobiološkim procesima razgradnje. Ovi procesi djeluju zajedno različitim intenzitetom, apretpostavlja se da se 90 % ovih procesa događa u prvih 5 godina odlaganja otpada. Sa starostiotpada smanjuje se i količina zagađivala koje se iz njega procjeđuje, a koje prvenstveno ovisio količini oborina (dostupne vode) koja padne na otpad. Prekrivanjem otpada višestruko će sesmanjiti infiltracija oborinskih voda u otpad, a time i stvaranje procjednih voda koje prodiruu podzemlje te će odlagalište biti izolirano od okoliša.Čista oborinska voda koja padne na površinu odlagališta će se upuštati u okolni teren. Isto seodnosi i na oborinsku vodu koja će se kroz zemljani rekultivirajući sloj procijediti dogeosintetskog drena za vodu. Ova oborinska voda će se drenirati geosintetskim slojem došljunčanog drena koji se izvodi po obodu prekrivnog otpada, te će se upustiti u okolni teren.Prilikom razgradnje otpada stvaraju se razne vrste plinova koji mogu imati negativan utjecajna okoliš i stanovništvo. Na odlagalištu komunalnog otpada Stara ciglana predviđeno jepasivno otplinjavanje otpada. Pasivno otplinjavanje je odabrano zbog malih količinaodloženog otpada, a time i malih količina plinova.Sastavni dio sanacije i zatvaranja odlagališta tj. izrade prekrivnog sustava predstavlja ibiološka sanacija odlagališta. Osim cilja optimalnog uklapanja odlagališta u širi prostornikontekst, funkcija odabranih biljnih vrsta je da evapotranspiracijom doprinesu što bržemsmanjenju količine vode u prekrivnom sustavu.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 41 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša5. MOGUĆI ZNAČAJNI UTJECAJIS obzirom da svaki zahvat u prostoru na određen način mijenja taj prostor i više ili manjeutječe na njegov izgled i kvalitete potrebno je definirati moguće utjecaje predmetnogzahvata – sanacije odlagališta otpada Stara Ciglana. Definiranje utjecaja provodi setemeljem provedenih analiza, utvrđenog stanja kvalitete okoliša područja utjecajazahvata, utvrđenih podataka o zatečenom stanju okoliša, tehničkim karakteristikamazahvata te količini i sastavu tvari koje nastaju kao produkt predmetnog zahvata.5.1. SASTAVNICE OKOLIŠA5.1.1. TloProcjene mogućih utjecaja sanacije neuređenog odlagališta na tlo se temelje na tehnologijisanacije, te značajkama pedosfere, posebno procjeni osjetljivosti tla na degradacijskeprocese. Koncept sanacije neuređenog odlagališta uključuje: prekrivanje odlagališta završnimprekrivnim sustavom te izgradnju pasivnog sustava otplinjavanja.Štetni procesi i posljedice za tlo mogu nastati tijekom sanacije pri radu građevinskemehanizacije uslijed fizičkog oštećenja ili uništenja tla, te emisije plinova i prašine kojustvara građevinska mehanizacijaTijekom radova sanacije zahvata očekuje se pojačan promet vozila (kamioni s materijalom,dolazak radnika) i mehanizacije po pristupnoj prometnici te je povećana mogućnost emisijeonečiščujućih tvari u okolno tlo.Potencijalan utjecaj na tlo predstavljaju goriva i maziva potrebna za rad građevinskemehanizacije. Pravilnim rukovanjem ovim tvarima (skladištenje u prenosnim tankvanama,korištenje nepropusne podloge prilikom dolijevanja u strojeve) sprječava se njihovoeventualno curenje i mogućnost zagađenja tla.Prekrivanjem postojećeg otpada završnim prekrivnim slojem spriječit će se prodiranjeoborinskih voda u otpad, a time i minimalizirati količine procjednih voda što će za posljedicuimati izolaciju otpada od direktnog dodira s okolnim sastavnicama okoliša te se očekujepozitivan učinak na iste.5.1.2. VodeOdlagalište je smješteno na prostoru starog kopa gline to jest na vodonepropusnoj podlozi teje mogućnost zagađenja podzemnih voda time svedena na minimum. Dodatnu zaštitupodzemnih voda predstavlja prekrivanje otpada završnim prekrivnim sustavom (sanacijaodlagališta) kojim će se smanjiti količina procjednih voda kroz odlagalište te dodatno smanjitimogući utjecaj na podzemne vode. Izradom pokrovnog vodonepropusnog sloja sprječava senastajanje procjednih voda te mogućnost njihova prodiranja u podzemne vode ili obližnjivodotok.Tijekom izgradnje zahvata moguća su zagađenja izlijevanjem većih količina tvari korištenih zarad strojeva (strojna ulja, maziva, gorivo,...) što može negativno utjecati na podzemne vode.Ovaj utjecaj je privremenog karaktera i ograničen je na slučaj nepravilnog rukovanja ovimtvarima.Obzirom na vrstu zahvata - sanacija i tehnologiju sanacije ne očekuje se negativan utjecaj navode.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 42 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša5.1.3. ZrakBiorazgradivi otpad organskog porijekla, odložen na odlagalištima, podliježe različitimmikrobiološkim procesima razgradnje. Pri tom se stvaraju razne vrste plinova koji, ako se neobrađuju pravilno, predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje ljudi.U prvih nekoliko mjeseci, nakon odlaganja otpada, sastav plinova je različit, dok se nakonnekoliko mjeseci stabilizira. Otpad organskog porijekla podliježe mikrobiološkim procesimarazgradnje pri čemu nastaju razne vrste plinova. Mikroorganizmi koji razgrađuju otpad za svojrast trebaju određene uvjete (vlažnost, temperaturu, pH-vrijednost i dr.). Plin koji jeprisutan u aerobnoj fazi (nekoliko mjeseci nakon odlaganja otpada) sadrži O 2 i N 2 . Unavedenoj fazi (uz prisustvo kisika) stvaraju se CO 2 , H 2 O i nitrati. Uz neprestanu potrošnju sveviše prevladavaju anaerobni uvjeti. Glavni produkt anaerobne razgradnje su CO 2 i CH 4 .Anaerobna faza odvija se u dvije faze. U prvoj fazi djeluju fakultativni mikroorganizmi kojistvaraju jednostavne organske kiseline te razne alkohole. U drugoj fazi počinju djelovatimetanogene bakterije. One žive u uvjetima bez kisika, te razgrađuju jednostavne organskekiseline i alkohole do konačnih produkata a to su CO 2 i CH 4 .Među mnogobrojnim spojevima neugodna mirisa kao što su merkaptani i sumporvodik u smjesiplinova još su najčešće prisutni amonijak, ugljični dioksid, ugljični monoksid, sumpornidioksid, dušikovi oksidi, zatim vinil klorid, alifatski spojevi i njihovi halogeni derivati, esteri,eteri i drugi organski spojevi.Prosječni sastav odlagališnog plina mijena se ovisno o uvjetima u kojima se nalazi odlagalištete u kojoj je fazi razgradnja otpada.Kako bi se utvrdila količina i sastav odlagališnih plinova na predmetnom odlagalištu obavljenasu mjerenja emisije odlagališnih plinova. Mjerenja provedena na 4 mjerna mjesta na lokacijizahvata dala su sljedeće rezultate:Prosječna izmjerena vrijednosti za cijelo odlagalište:CH 4 : 140,06 g/m 3CO 2 : 434,49 g/m 3O 2 : 2,64 g/m 3H 2 : 0,99 mg/m 3H 2 S: 4,52 mg/m 3Ukupna satna emisija s odlagališta:CH 4 : 2473,81 g/satCO 2 : 7674,25 g/satO 2 : 46,56 g/satH 2 : 0,01 g/satH 2 S: 0,08 g/satNa odlagalištu komunalnog otpada „Stara Ciglana“ prisutna je stanovita količina odlagališnihplinova. S obzirom na količinu potrebno je provoditi otplinjavanje no procijenjena količinaplina nije energetski iskoristiva te će se izvesti samo pasivno otplinjavanje tijela odlagališta.S obzirom na udio metana na mjernim mjestima i činjenicu da je metan eksplozivan ukoncentracijama između 5 vol. % i 15 vol. %, ne postoji opasnost od eksplozije ali postojimogućnost da se u tijelu odlagališta nalaze džepovi metana te postoji mogućnost zapaljenjaprilikom sanacije.Osim plinova nastalih u tijelu odlagališta, na kakvoću zraka utjecat će i ispušni plinovi nastaliuslijed rada strojeva koji će se koristiti za sanaciju, strojeva za održavanje odlagališta itransportnih sredstava. Očekivane koncentracije ovih ispušnih plinova su premale da biznačajnije utjecale na kakvoću zraka na samom odlagalištu i njegovoj okolici.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 43 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša5.2. OPTEREĆENJE OKOLIŠASanacija nekadašnjeg odlagališta otpada 'Stara ciglana' na koju se otpad odlagao upetogodišnjem razdoblju od 1996—2001. godine neće značajno opteretiti postojeće sastavniceokoliša te se zaključuje sljedeće:1. Uz strogo pridržavanje svih pravila struke ne očekuje se značajan utjecaj na okoliš ufazi sanacije odlagališta otpada.2. Predlaže se stalni nadzor rada i neovisan program praćenja stanja okoliša.3. Traži se osposobljenost zaposlenika za sprječavanje nesreća i njihovo obuzdavanje uslučaju pojave.4. Sanacijom predmetnog odlagališta očekuje se pozitivan kumulativni utjecaj zahvata nacjelokupan okoliš.5.3. MOGUĆI PREKOGRANIČNI UTJECAJIObzirom na veličinu i smještaj odlagališta te tehnologiju sanacije mogući prekograničniutjecaji zahvata se ne očekuju.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 44 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša6. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA6.1. SASTAVNICE OKOLIŠA6.1.1. Tlo- ograničiti kretanje teške mehanizacije samo na uži zahvat,- prilikom izvođenja radova sanacije potrebno je voditi računa o ispravnosti građevinskemehanizacije i strojeva (Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07, 38/09), čl. 182.).6.1.2. Voda- izvesti završni prekrivni sustav odlagališta (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), dodatak 1, tč. 3.1).- izvesti sustav odvodnje oborinskih voda (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), dodatak 1, tč. 3.2).6.1.3. Zrak- izvesti sustav pasivnog otplinjavanja odlagališta (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganjaotpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), dodatak 1, tč. 4.2).- postaviti ogradu oko plinskih zdenaca6.2. OSTALO- za vrijeme izvođenja zahvata mjere zaštite od požara provoditi u skladu sa Zakonom ozaštiti od požara (NN 92/10) (Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), čl. 4).6.3. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAKontrola (monitoring), odnosno praćenje stanja okoliša, mora se provoditi i nakon prestankarada odlagališta.Opseg i način kontrole utvrđen je Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07). Potrebna ispitivanja ianalize moraju obavljati ovlaštene ustanove, te je potrebno jednom godišnje izraditi izvještajo svim rezultatima kontrole.Potrebno je mjeriti slijedeće:− meteorološke parametre− emisiju odlagališnog plina− emisiju procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta− parametre onečišćenja podzemne vodeKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 45 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša7. ZAKLJUČAK7.1. OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE S OSTALIM UTJECAJIMA NAOKOLIŠPredmetno, zatvoreno odlagalište komunalnog otpada 'Stara ciglana' smješteno je u rubnomdijelu naselja Semeljci na lokaciji stare ciglane. Na odlagalištu otpada odlagao se komunalni injemu sličan otpad. Otpad je odložen na glinenu podlogu i djelomično zatrpan slojem zemlje.Površina odlagališta je cca 0.56 ha a otpad se odlagao od 1996. do 2001. godine.Cjelovit pristup sanaciji je proveden na način da je odabrano tehnološko rješenje kojim jeosigurana kvalitetna, adekvatna i optimalna zaštita okoliša.Pri odabiru tehnološkog rješenja vodilo se računa o potrebnoj zaštiti okoliša, ali i ofinancijskim mogućnostima Općine Semeljci, te o činjenici da se radi o vrlo maloj količiniotpada koji je odložen na odlagalištu smještenom na prostoru starog kopa gline to jest navodonepropusnoj podlozi, a koje se ne koristi već 10 godina.Uzevši u obzir površinu odlagališta, vrijeme trajanja te procijenjene troškove kao i činjenicuda se radi o malim količinama komunalnog otpada koji se ne odlaže u posljednjih 10 godina,malu površinu postojećeg odlagališta (0.56 ha) te nepropusne slojeve tla na području lokacije(glina) kao najprihvatljiviji način sanacije odlagališta otpada 'Stara ciglana' odabrana jesanacija odlagališta na način da se postojeći otpad sanira na samoj lokaciji te u cijelostiprekrije slabo propusnim završnim prekrivnim slojem kojim će se maksimalno spriječitiprodiranje oborinskih voda u otpad, a time i minimalizirati količine procjednih voda ubudućnosti, te utjecaj odlagališta na površinske vode, podzemne vode i tlo. Također izgraditiće se pasivni sustav otplinjavanja odloženog otpada, a plinske zdence će se ograditi žičanomogradom.Prekrivanje otpada se može i planira provesti u vrlo kratkom vremenu od početka radova,kako bi se u što kraćem vremenu zaštitio okoliš. Površina na kojoj se nalazi odložen komunalniotpad iznosi cca. 5600 m 2 (4150 m 2 veća površina u blizini bunkera i 1450 m 2 manja površina),a na njoj je odloženo cca. 5.500 m3 komunalnog otpada. Otpad je odlagan u jame nastaleiskopom gline.Za područje lokacije karakteristične su kvartarne naslage, od kojih prevladavaju slojevi gline(smeđa glina, tamnosmeđa glina i svjetlo smeđa glina) do minimalno 11 m dubine. Ovi slojevigline nepropusni su te je mogućnost infiltracije onečišćenja na površini u dublje slojeve tla ipodzemnu vodu mala.Završni prekrivni sustav čine slojevi koji se polažu preko otpada kada on dosegne maksimalnuprojektiranu kotu.Prekrivni sustav iznad postojećeg otpada (sadrži geosintetski drenažni sloj za oborinsku voduispod kojeg se stavlja brtveni sloj GCL) koji zajedno sa prirodnim, nepropusnim slojem gline upodlozi lokacije daje dovoljnu zaštitu od prodiranja procjednih voda u podzemlje.Ovaj prekrivni sustav ima 3 glavne funkcije:sprječavanje direktnog kontakta okoline sa otpadomograničavanje dugoročne infiltracije oborina u tijelo deponije i na taj načinminimaliziranja nastajanje procjednih vodaomogućavanje kontrolirane emisije deponijskih plinova u atmosferuBiorazgradivi otpad organskog porijekla, odložen na odlagalištima, podliježe različitimmikrobiološkim procesima razgradnje. Ovi procesi djeluju zajedno različitim intenzitetom, apretpostavlja se da se 90 % ovih procesa događa u prvih 5 godina odlaganja otpada. Sa starostiotpada smanjuje se i količina zagađivala koje se iz njega procjeđuje, a koje prvenstveno ovisio količini oborina (dostupne vode) koja padne na otpad. Prekrivanjem otpada višestruko će seKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 46 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okolišasmanjiti infiltracija oborinskih voda u otpad, a time i stvaranje procjednih voda koje prodiruu podzemlje te će odlagalište biti izolirano od okoliša.Čista oborinska voda koja padne na površinu odlagališta će se upuštati u okolni teren. Isto seodnosi i na oborinsku vodu koja će se kroz zemljani rekultivirajući sloj procijediti dogeosintetskog drena za vodu. Ova oborinska voda će se drenirati geosintetskim slojem došljunčanog drena koji se izvodi po obodu prekrivnog otpada, te će se upustiti u okolni teren.Prilikom razgradnje otpada stvaraju se razne vrste plinova koji mogu imati negativan utjecajna okoliš i stanovništvo. Na odlagalištu komunalnog otpada Stara ciglana predviđeno jepasivno otplinjavanje otpada. Pasivno otplinjavanje je odabrano zbog malih količinaodloženog otpada, a time i malih količina plinova.Sastavni dio sanacije i zatvaranja odlagališta tj. izrade prekrivnog sustava predstavlja ibiološka sanacija odlagališta. Osim cilja optimalnog uklapanja odlagališta u širi prostornikontekst, funkcija odabranih biljnih vrsta je da evapotranspiracijom doprinesu što bržemsmanjenju količine vode u prekrivnom sustavu.7.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA- ograničiti kretanje teške mehanizacije samo na uži zahvat,- prilikom izvođenja radova sanacije potrebno je voditi računa o ispravnosti građevinskemehanizacije i strojeva (Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07, 38/09), čl. 182.),- izvesti završni prekrivni sustav odlagališta (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), dodatak 1, tč. 3.1),- izvesti sustav odvodnje oborinskih voda (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), dodatak 1, tč. 3.2),- izvesti sustav pasivnog otplinjavanja odlagališta (Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganjaotpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), dodatak 1, tč. 4.2),- postaviti ogradu oko plinskih zdenaca.- za vrijeme izvođenja zahvata mjere zaštite od požara provoditi u skladu sa Zakonom ozaštiti od požara (NN 92/10) (Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), čl. 4).7.3. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAKontrola (monitoring), odnosno praćenje stanja okoliša, mora se provoditi i nakon prestankarada odlagališta.Opseg i način kontrole utvrđen je Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07). Potrebna ispitivanja ianalize moraju obavljati ovlaštene ustanove, te je potrebno jednom godišnje izraditi izvještajo svim rezultatima kontrole.Potrebno je mjeriti slijedeće:− meteorološke parametre− emisiju odlagališnog plina− emisiju procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta− parametre onečišćenja podzemne vodeKnjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 47 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša7.4. DODATNE MJERES obzirom na planirano tehnološko rješenje, kao i poštivanje zakonske regulative s područjazaštite okoliša te budući da se ne očekuje značajno opterećenje okoliša predmetnimzahvatom, da su utvrđeni utjecaji privremenog karaktera te da se u konačnici očekujepozitivan utjecaj na okoliš općenito, nije potrebno definirati dodatne mjere zaštite okoliša.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 48 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša8. POPIS LITERATURE8.1. PROSTORNO PLANSKA I STRATEŠKA DOKUMENTACIJA1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Županijski glasnik br. 01/20022. Prostorni plan uređenja Općine Semeljci, Službene novine br.05/20073. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (103/05)4. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2015. godine(NN 85/07)5. Program zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske županije, Županijski glasnik br.17/056. Plan gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji za razdoblje 2007-2014.;Županijski glasnik br. 15/068.2. POPIS PROPISA1. Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama(94/08)2. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08)3. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada zaodlagališta otpada (NN 117/07)4. Uredba o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05)5. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listomopasnog otpada (NN 50/05, 39/09)6. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09)7. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)8. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08)9. Uredba o klasifikaciji voda (77/90, 137/08)10. Pravilnik o praćenju emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN1/06)11. Uredba o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN 133/05)12. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)13. Zakon o vodama (NN 153/09)14. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)15. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)16. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)17. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08)18. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08)19. Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN 36/96)20. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN15/92)Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 49 od 50

INSTITUT IGH, d.d.Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša21. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02)8.3. STRUČNI, ZNANSTVENI I OSTALI RADOVI1. Recknagel-Sprenger : Tachenbuch für Heizung und Klimatehnik. R.OldenburgVerlag, München-Wien 1983.2. VDI smjernice (Smjernice Njemačkog udruženja inženjera)3. Magaš, N. (1985.): Geološka karta SFRJ M 1:100 000, List Osijek L34-86. Institutza geološka istraživanja, Zagreb.4. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Agronomski fakultetSveučilišta u Zagrebu, „ Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazneosnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja,Zagreb, 1999.5. DVOKUT ECRO d.o.o., Program istražnih radova i izvješće o provedenim istražnimradovima na odlagalištu komunalnog otpada 'Ada Koritna', Općina Semeljci,Zagreb, 2008.6. Ujević, M. (2010.): Biogeokemijski ciklus arsena u podzemnim vodama, doktorskadisertacija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu.7. Furač, L. (2005.): Karakterizacija i svojstva arsena u podzemnim vodama,doktorska disertacija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište uZagrebu.Knjiga I ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3230-578/10Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sanacije odlagališta otpada 'StaraCiglana'Stranica 50 od 50