ivan ladiSlav galeta o BogatStvu RaznolikoSti - Zarez

Razgovorzarez, xiv /342, 27. rujna 2012. 8Ivan NastovićO KRadljivcima Snova,modeRnim oniRokRitima Ikodovima dušeRazgovor s IvANom Nastovićem, doktorom psiholoških zNANosti, psihoterAPeutom,speciJAListom za kliničku i DUBinsku psihologiJU, kao i za tUMAčeNJe snova, povodomobiLJežavANJA preDLoženog Svjetskog DANA (LUciDNog) sANJANJA – 21. kolovoza.MANUeLA zLAtarU svim epohama tumači snova pravili su razliku izmeđusnova koji dolaze kroz vrata od roga i snova koji dolazekroz kapije od slonovače.— Marguerite YourcenarTko se jednom “dočepa” Snova Margerit Jursenaru svetlu psihologije K.G. Junga (Prometej, NoviSad, 2009.) ili knjige Psihologija snova i njihovotumačenje: trodimenzionalni pristup snovima (Prometej,Novi Sad, 2006.), čiji je autor Ivan Nastović, teško da semože odvojiti od Nastovićeva pitka stila, usprkos činjenicišto je problematika dubinske i dinamične psihološke metodologije“spiralno savladiv” materijal, a konzumiranjeanaliza književnih djela i njihovih autora/ica u ovom svjetlupoduhvat koji zahtijeva punu koncentraciju, izvjesnu dozupredznanja, sklonost poetičnim slikama, divergentnom iintuitivnom razmišljanju i čitanju.Navedene dvije knjige samo su sedmina sveukupnogštiva iz pera ovog autora, koji je ujedno i doktor psihološkihznanosti, psihoterapeut, specijalist za kliničku i dubinskupsihologiju, kao i za tumačenje snova. Da se radi o autorui terapeutu s dobrano dinamičnim iskustvom, dokazuje ičinjenica da je jedan od rijetkih koji je imao prigodu naJungovom institutu u Zürichu uživo slušati predavanjeMarie-Louise von Franz o dubinskopsihološkoj, tj. Jungovojanalizi bajki, da je u Beču došao u osobni kontakts tvorcem psihodrame Jakobom Morenom i sudjelovao unjegovim psihodramskim seansama, apsolvirajući jednogodišnjuspecijalizaciju na Bečkoj neuropsihijatrijskoj klinicite da je na poziv Léopolda Szondija završio dvogodišnjuspecijalizaciju na Szondijevom institutu u Švicarskoj. Noovo nizanje dostignuća i nije od toliko važnosti, osim akoih promotrimo kao stube koje, uz bok autorskom opusu,vode u predvorje sasvim konkretnog Centra za grupnuanalizu snova Unicorn koji Ivan Nastović u Beograduuspješno vodi već više od dvadeset godina. Jer prava jerijetkost danas pronaći majstorski educirane “onirokrite”koji bi nam pomogli da se ciljano i uz podršku krećemooniričkim prostorima. A i nije to baš bezopasno područje.(U Zagrebu se, primjerice, sa snovima može družiti u sklopuCentra za psihodramu koji postoji dvije godine, pri čemuipak treba naglasiti da se rad sa snovima u okviru grupne“glumačke” seanse psihodrame razlikuje od metode grupneinterpretacije snova koja se prakticira u Unicornu.) Poznatoje da su grupne analize snova u “predznanstvenoj” epohiprethodile individualnom tumačenju znanstvenog periodatumačenja: “veliki snovi” poglavica i vračeva smatrani suu arhajskih plemena nadležnošću čitave zajednice pa suse uz velike ceremonije javno tumačili, bilo da se radilo oaustralskim Aboridžinima, američkim Indijancima ili malezijskimSenoima. Potonje stručnjaci često uzimaju kaoprimjer “kulture zasnovane na snovima”, a proučavao ih jetridesetih godina prošlog stoljeća antropolog i psihoanalitičarKilton Steward. Mada se današnja tržišno zasićenakultura više bavi prodajom iluzija o snovima, psihološkastruka ne odustaje od ovog važnog segmenta duševnostii duhovnosti.Za potrebe ovog intervjua bilo je (da upotrijebim izrazna koji se teško može oglušiti) uputno hospitirati na iskustvenimgrupama za analizu snova, jer Ivan Nastović sevodi onom Karadžićevom da je jedna stvar o nečemu znatilijepo zboriti, a druga to isto valjano i činiti. Kako ovo vrijedine samo za snove već i za bilo koji ozbiljniji pristupodređenoj tematici, prevela sam uputu i velikodušni pozivTumačeNJe snova jeoDGovorAN i težak posao,koji iziskUJe speciJALNUoBUku i NADArenost, apriMArno podrazUMevaposedovANJe intuicijei eMPAtije. Pri tome jeposeBNo teško tUMAčitisopstvene snove, a podsetiobih DA ni JUNG neke svojesnove nije razUMeo ili nijeuspevao DA ih protUMAči,čak deceniJAMA, MADA jeintenzivno razmiŠLJAoo NJiMA. To je sLUčAJ i saAUtodiDAktičnom metodomANALize po princiPU uspeHAi proMAŠAJAna – recimo – “I shall walk a mile in his shoes”, navuklasandale i put pod noge. Cipele u koje sam uskočila tijekomjednog tjedna iskazale su se kao univerzalna obućaza hodanje dvosmjernom ulicom – primanja i davanja. Jerto je ono što se u grupama događa. Analizirajući svoje ituđe snove, učimo i o sebi i o drugima. Nismo na kauču,ne cizeliramo do iznemoglosti svaki detalj izričito u svjetluindividualnog, već napinjemo tihe strune socijeteta, s izvjesnošćuda ćemo, ako načas i izgubimo tlo pod nogama,u grupi biti dočekani uz podršku.(NE)SVjesNA STVarNosT SNOVAPoštovani dr. Nastoviću, mada je nejasno da li starosaskiizraz drōm stoji u etimološkoj poveznici s engl. dream injem. Traum, etimološki rječnik njemačkog jezika (Kluge,1995.) navodi da drōm znači veselje, slavlje. S obzirom daslavlje i veselje možemo povezati s igrama, željela bih daovaj razgovor otpočnemo sljedećom igrom:Prvo: Kada biste susreli gospođicu Tkošticu iz “Nabora uvremenu”, a ona Vam citirala tibetansku misao da su snovivozilo za istraživanje stvarnosti, kako biste i s koje straneušli u dijalog s tim zamišljenim likom, odnosno kako bistese nadovezali na ovu misao?——Snovi ne predstavljaju samo, kao što tvrdi Frojd (Freud),“kraljevski put u nesvesno”, već i kraljevski put u stvarnost,što potvrđuje i tibetanska misao koju ste naveli. U tomsmislu i najpoznatija Jungova učenica Mari-Luiz fon Franc(Marie-Louise von Franz) s pravom kaže: “Ako smo sanjalida smo leteli sa orlom, onda smo stvarno leteli s orlom”. Jer,snovi su viša forma realnosti, budući da imaju svoje izvorišteu mudrijem delu naše ličnosti, odnosno u nesvesnom,koje zna i više i bolje od svesti, koja nikad ne vidi celinu.Drugo: Gospođica Gdještica bi rekla da snovi ne pripadajuni tu ni tamo. Ako je svijest “tu”, a nesvjesno “tamo”,kako biste prokomentirali ovo Gdještičino interspacijalnopoigravanje?——Svestan i nesvestan deo ličnosti predstavljaju dinamičkucelinu pa je shvatljivo i dubinsko-psihološki prihvatljivo dai snove treba tako posmatrati. Njihovo tumačenje iziskujeda poznajemo i sadržaje svesti, koji nam omogućavaju dapotpunije shvatimo smisao sna. Još je Frojd ukazao da sesnovi ne smeju i ne mogu tumačiti bez onoga ko ih je sanjao,odnosno bez poznavanja svesne situacije snevača, nesamo zato što svesno i nesvesno grade jednu celinu, već istoga što snovi, kao što ističe Jung, imaju dva izvora: jedanu svesnim, a drugi u nesvesnim sadržajima.Ukoliko ne poznajemo svesnu situaciju snevača, san ćebiti ne samo površno, već i pogrešno protumačen. Samoiz poznavanja svesne situacije moguće je odrediti kojeznačenje treba dati nesvesnom. Osim toga, poznato je daje zadatak psihoterapije da menja svesni stav pa je i stoganeophodno temeljno poznavanje svesti. A kako ćemo menjatisvesne stavove i koja su rešenja najbolja, najpouzdanijemožemo saznati upravo iz svojih snova.Treće: Na scenu sada stupa Štoštica i pita Vas čime se toVi i zašto bavite već trideset godina?——Džejms Hilman (James Hillman), vodeći američkipsiholog i psihoterapeut, koji je studirao na pariskoj Sorboni,diplomirao na Triniti koledžu u Dablinu, a diplomuanalitičara stekao na Jungovom institutu u Cirihu, u svojojpoznatoj knjizi Kôd duše, govori o pozvanju, odnosno o