ivan ladiSlav galeta o BogatStvu RaznolikoSti - Zarez

Društvozarez, xiv /342, 27. rujna 2012. 5Dok god europske vlade ne govoreotvoreno o tomu što zapravo rade, nastavljajupodrivati ionako slabe demokratsketemelje Europske unije. Bojni poklič američkograta za neovisnost, “No taxationwithout representation!” (“Nema oporezivanjabez zastupanja!”), danas odjekujena novi i neočekivan način. Kad jednomu eurozoni stvorimo djelokrug za politikekoje rezultiraju redistributivnim učincimapreko nacionalnih granica, europski zakonodavcikoji predstavljaju narod (izravnopreko Europskog parlamenta ili posrednopreko Europskog vijeća) moraju biti umogućnosti odlučivati i glasati o ovimpolitikama. Inače bismo kršili načeloprema kojem zakonodavac koji odlučujeo potrošnji javnog novca mora biti istionaj demokratski izabran zakonodavackoji podiže poreze kako bi financirao ovupotrošnju.Vraćanje suverenita Povijesnosjećanje na ujedinjenje Njemačkog carstva,iz dinastičkih razloga nametnutomnogim dijelovima zemlje, moralo bi namposlužiti kao upozorenje. Ne smije se povlađivatifinancijskim tržištima kompliciranimi netransparentnim strukturama,dok vlade pokorno prihvaćaju nametanjesvojim narodima od strane centraliziranihizvršnih vlasti koje više nitko ne kontrolira.Prije toga valja dati priliku ljudimada izraze svoje mišljenje. Kao predstavnicazemlje koja je najveći “donator” uEuropskom vijeću, Njemačka bi trebalapreuzeti inicijativu i dovesti na dnevnired rezoluciju za sazivanje ustavotvorneskupštine.To je jedini način prevladavanja neizbježnogperioda između neposrednihekonomskih mjera koje se moraju zadati,no koje ipak mogu u međuvremenu bitipovučene, i naknadne legitimacije kojaće možda biti potrebna. Ukoliko rezultatireferenduma budu povoljni, narodiEurope opet bi mogli zadobiti, na europskojrazini, suverenitet koji su im odavnopreotela tržišta.Ovakvom strategijom izmjene sporazumateži se uspostaviti monetarnopodručje politički ujedinjene europskejezgre otvoreno za pristup drugih zemaljaEuropske unije, naročito Poljske. Tozahtijeva jasnu ideju o političkom ustrojstvunadnacionalne demokracije koja biomogućila zajedničku vladu, no bez prihvaćanjaoblika federalne države.Europska federalna država pogrešanje model, jer zahtijeva više solidarnostino što su povijesno autonomne europskezemlje spremne razmotriti. Konsolidacijainstitucija koja je sada potrebna mogla bise voditi načelom da demokratska jezgraEurope treba predstavljati sve građanedržava članica monetarne unije, ali nanačin da je svaki građanin zastupljen usvojem dvostrukom svojstvu: izravno, kaograđanin reformirane unije i posredno,kao građanin jednog od naroda pridruženihuniji.Nije isključeno da će savezni ustavnisud iskoristiti inicijativu političkih stranakai objaviti plebiscit za izmjenu ustava.To bi značilo da stranke više ne moguizbjeći zauzimanje stajališta po pitanjuizbora opcije, koja je do sada bilo nerasvijetljeno.Zajednička inicijativa koju bipodržali SPD, CDU i Zeleni za uvođenjeustavotvorne skupštine, rezultati koje bimogli biti izglasani istodobno s plebiscitomna ustav (ali ne prije kraja sljedećegparlamentarnog mandata), ne bi imalanerealistične izglede. To bi bilo prvi putda Njemačka vodi javnu raspravu ove vrste,u kojoj se mišljenja formiraju i donoseodluke o različitim političkim opcijamaza europsku budućnost. Vjerujemo dapostoje dobri izgledi da tijekom ove raspravesavez političkih stranaka bude sposobanuvjeriti većinu birača u prednostipolitičke unije.Ova kriza, koja traje već četiri godine,dovela je razne vrste problema na dnevnired, usmjerivši kao nikad ranije pozornostjavnosti pojedinih nacija na europska pitanja.Jedan od rezultata toga je buđenjesvijesti za nužnost reguliranja financijskihtržišta i prevladavanja strukturnih neravnotežaunutar eurozone. Po prvi put upovijesti kapitalizma, kriza koju je uzrokovaonajnapredniji sektor, banke, moglabi biti riješena samo ukoliko vlade pridobijusvoje građane kao porezne obveznikeda plate za počinjenu štetu. Građani su spravom ogorčeni.Široko rasprostranjen osjećaj nepravednostiproizlazi iz činjenice da su bezličnitržišni procesi u očima ljudi zadobilijasnu političku dimenziju. Ovaj jeosjećaj kombiniran s osjećajem bijesa,potisnutim ili ne, zbog vlastite nemoći.Da bismo ga nadvladali, trebamo novupolitiku samoosnaživanja.Rasprava o svrsi i cilju procesa ujedinjenjapredstavljala bi priliku da se proširifokus javne rasprave, do sad ograničen naekonomska pitanja. Svijest da se globalnapolitička snaga premješta sa Zapada naIstok, kao i osjećaj da se naš odnos s SADmijenja, ukazuje na prednosti europskogujedinjenja u novom svjetlu. U postkolonijalnomsvijetu, uloga Europe se promijenila,ne samo s obzirom na lošu reputacijubivših imperijalnih sila, da i nespominjemo Holokaust. Prognoze budućnostizajedno sa statističkim podacimapokazuju da se Europa i dalje mijenja, dapostaje kontinent smanjenog broja stanovnika,opadajuće gospodarske važnostii nestajućeg političkog značenja. NarodiEurope moraju shvatiti da državu blagostanjakao model društva i raznolikostkultura njihovih država-nacija mogu zadržatisamo udružujući snage i djelujućizajedno. Moraju ujediniti resurse žele livršiti bilo kakav utjecaj na međunarodnupolitiku i rješavanje globalnih problema.Napustiti projekt europskog ujedinjenjasada značilo bi zauvijek napustiti svjetskupozornicu.S engleskoga prevela Milena Ostojić /objavljeno u Guardianu pod naslovom“Only deeper European unification cansave the eurozone“, 9. kolovoza 2012. /oprema teksta redakcijskaoglasPredstavljanje javnih poziva raspisanih u okviru Pilot programa podrške Zaklade “Kultura nova”Zaklada “Kultura nova” objavila je 21. rujna 2012. na svojim mrežnim stranicama javne pozive na predlaganje projekata i programa te javni poziv na iskaz interesa zasuradnju sa Zakladom u okviru Pilot programa podrške za organizacije civilnog društva (udruge građana i umjetničke organizacije) koje djeluju na području suvremenekulture i umjetnosti. Pilot program namijenjen je projektima / programima koji će se provoditi u 2013.Rok za prijavu je: 22. listopad 2012.U nastojanju da se javni pozivi u okviru Pilot programa podrške što kvalitetnije prezentiraju javnosti te organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture iumjetnosti, Zaklada organizira predstavljanje Pilot programa u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku prema sljedećem rasporedu:Zagreb: srijeda, 26. rujna od 10 do 12h, Tribine Grada Zagreba (Kaptol 27);Rijeka: četvrtak, 27. rujna od 18h do 20h, Gradska Vijećnica (Korzo 16);Split: petak, 28. rujna od 17h do 18.45h, Kinoteka Zlatna vrata, Pučko Otvoreno Učilište Split (Dioklecijanova 7);Osijek: utorak, 2. listopada od 12h do 14h, Muzej Slavonije Osijek (Trg Sv. Trojstva 2, Glavna straža).Pilot program podrške predstavit će Dea Vidović, upraviteljica Zaklade.***Indikativni proračun Pilot programa iznosi 2.100.000 kn za programe i projekte koji se realiziraju u 2013. godini. Pilot program podrške osmišljen je s ciljem pružanja financijskepodrške organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, a aktivnosti koje će biti podržane pripadaju trima glavnim programskim područjima:1. Razvoj pojedinih djelatnosti organizacije (60.000 kn – 100.000 kn)Podrška za Razvoj pojedinih djelatnosti organizacija može se tražiti u jednoj od dviju sljedećih kategorija:a) produkcija, promocija, medijacija i/ili distribucija radova domaćih umjetnika u svim disciplinama suvremene umjetnosti;b) upravljanje javnim prostorima (npr. galerije, klubovi, centri i sl.) za suvremenu kulturu i umjetnost.2. Razvoj umjetničkih ideja, partnerskih projekata ili festivala / manifestacija (5.000 kn – 15.000 kn)Podrška za Razvoj umjetničkih ideja, partnerskih projekata ili festivala / manifestacija može se tražiti u tri sljedeće kategorije:a) umjetničko istraživanje u svrhu produkcije umjetničkog rada (samostalno ili u suradnji s drugim umjetnicima i umjetničkim skupinama);b) razrada ideje i priprema međunarodnih suradničkih projekata (razvoj partnerstava s organizacijama iz inozemstva);c) putovanje radi selekcije međunarodnog programa za domaće festivale i manifestacije.3. Razvoj suradničkih platformiPodrška za Razvoj suradničkih platformi može se tražiti u jednoj od dviju sljedećih kategorija:a) programska platforma na nacionalnoj razini (60.000,00 kn – 120.000,00 kn);b) zagovaračka platforma na lokalnoj razini (50.000,00 kn – 90.000,00 kn).Opći uvjeti, pravila, kriteriji i upute za podnošenje prijava za svako programsko područje definirani su u Vodiču za prijavu koji je objavljen na mrežnim stranicama Zaklade(www.kulturanova.hr), gdje je dostupna cjelokupna dokumentacija Pilot programa podrške, uključujući i obrasce za prijavu (Opisni obrasci, Obrasci proračuna, Dodatniobrasci) za svako pojedino programsko područje.