ivan ladiSlav galeta o BogatStvu RaznolikoSti - Zarez

Razgovorzarez, xiv /342, 27. rujna 2012. 3Dean ŠošaDosta je kaste menadžerana HRT-u!Vršitelj dužnosti glavnog urednika javne televizije, dosadašnji urednik redakcije filmskogprograma HRT-a i jedna od ključnih osoba nove uprave, govori o novoj programskojshemi, odnosu javnog medija i komercijalnih televizija, dogmi o postotku gledanosti tenovopokrenutom Trećem programuRedakcija ZarezaVeć od samog početka mandata,nova je uprava Hrt zamislilakao javni medij koji neće bitiovisan o stalnim ucjenama postotkomgledanosti. Mislite lida, unatoč tome, trenutna programskashema može pobijeditiu bitci s komercijalnim televizijama?Odnosno, na druginačin rečeno, hoće li građaniprepoznati nove emisije i kultnefilmove kao nešto što će im bitizanimljivije od Sulejmana?——Gledajte, ne želim da tozvuči kao alibi priča, no pobjedaove sheme sastoji se veću tome da je napravljena. Dugogodina slušamo istu priču, floskulekako javna televizija nemože proizvoditi javne sadržajeukoliko nema goleme količinekomercijalnog programa koji ćeonda donijeti marketing… marketingće donijeti zaradu, zaradaće ići u proizvodnju i slično. Pričalisu ih manje-više isti ljudi,petnaestak godina. Takve priče oduvijek subile besmislene. U doba kad smo imali punoviše marketinga nego danas, reklame namnikada nisu donijele toliko novca kolikosu ti sadržaji koštali. Mi smo u nekolikotjedana pokazali da je na javnoj televizijimoguće emitirati drugačije programe i dase neće dogoditi nikakav financijski kolaps.I pritom nema nekog dramatičnogpada gledanosti, iako u prime timeu idufilmovi Branka Bauera snimljeni prije 50godina. Hoće li građanima biti zanimljivijiBauer, Ratni reporter ili Potrošački kodod Sulejmana, to uopće nije pitanje. Miih moramo imati u prime timeu. Mi takvesadržaje moramo proizvoditi i emitirati i –istodobno – kreirati atmosferu u kojoj će,jednoga dana, to postati moguće.Protiv dva mita:postotak gledanosti i“bolni rezovi”Višegodišnje inzistiranje na postocima gledanostikao aritmetičkoj mjeri “medijskogutjecaja” pretvoreno je u dogmu, mahomupornim ideološkim radom komercijalnihmedija. U čemu se sastoji utjecaj nekogmedija mimo tih kvantifikacijskih pojednostavljivanja,na koje ga načine Hrt namjeravaostvariti, kako ga možemo valorizirati?Na tragu tog pitanja: očekujete li,možda, da će koncepcijski zaokret Hrt-apromijeniti kriterije cjelokupnog nacionalnogtelevizijskog programa i imati učinkana programe komercijalnih kuća?——Koncepcijski zaokret HRT-a sigurnoneće imati učinka na program komercijalnihkuća. One će i dalje u prime timeuemitirati sapunice i ne proizvoditi nikakavprogram izuzev informativnog, a i njega unajmanjoj mjeri u kojoj je to moguće. NekiNeki naši šefoviradili su više zakonkurenciju negoliza nas i vjerojatno sumaštali o tome kakoće, jednoga dana, unekim pregovorima,trgovati s koncesijomkoju imamo zadodatne kanale paje bolje da ih nepokrenemomediji koji nemaju novca za oglašavanjena komercijalnim televizijama i dalje ćesvaki njihov otkup nove sapunice proglasitipočetkom nove sheme i preokretom natelevizijskom tržištu. Vođe tih kuća i daljeće sami sebi pisati intervjue u kojima ihniti jedan novinar iz komercijalnih medijanikada neće upitati, “Gospodo, držite lise vi možda onih uvjeta pod kojima stedobili koncesiju u Hrvatskoj? Zapošljavateli vi možda hrvatske lektore, imate lidječji ili obrazovni program? Naručujeteli vi produkcije od nezavisnih proizvođačaili samo prevodite turske serije?”. Nas ćepritom napadati za svaku lošu stvar kojućemo proizvesti, a njih nikada neće nitkonapasti što gotovo ništa ne proizvode. No,nisu svi mediji komercijalni, a i u komercijalnima,koliko god se njihovi gazde trudili,još uvijek radi mnogo divnih ljudi koji pišuprema vlastitoj savjesti. Možda je to bizarnoisticati usred naših kratkotrajnih mandata,no mi kanimo utjecaj našega medija podizatidugoročno i strpljivo, šireći svojimdjelovanjem u javnosti i sam prostor zavalorizaciju takvih promjena.Još jedna dogma kaže da su na Hrt-unužni “bolni rezovi” i restrukturiranje“preglomaznog pogona“, koji, kao štosmo naučili iz dosadašnje primjene tihpojmova u praksi, uključuju i otpuštanjaradnika. Slažete li se? Ukoliko mislite da jerestrukturiranje neophodno, kako bi onotrebalo izgledati?——Puno je menadžera koji su na HRT dolazilis idejom “bolnih rezova” i “restrukturiranja”,no iza njih su ostajali uglavnomsamo novi ljudi koje bi zaposlili, mahomu administraciji. HRT sigurno zaslužujerestrukturiranje, no kombinacijom prirodnogodljeva, odlazaka u mirovinu i prestankanepotrebnog zapošljavanja, brojzaposlenih može se u nekoliko godina svestina razumnu mjeru, bez dramatičnogpomora radnika koji bi u praksi vjerojatnorezultirao jedino time da bi novac ušteđenna plaćama bio ulupan u preskupe vanjskeprodukcije. Mi trebamo pokretati nove programei nove projekte; zapošljavati na njimaljude funkcionalnije no što je to dosad bioslučaj i za par godina neće biti viška ljudina HRT-u.Filozofija pokretanjatRećeg programaKrenuo je Hrt3: zašto je, pod bivšim upravama,toliko dugo stajao u ladici, i misliteli da može preživjeti i eventualnu smjenusadašnje uprave?——Ja sam presretan podrškom na koju jenaišao HRT3 i trenutno vjerujem da ganitko nikada neće ukinuti, da će preživjetisljedećih stotinu uprava. No isto tako,možda će za koji mjesec umjesto klasika ikulture na njemu ići trivijalni sadržaji krcatiproduct placementom, zabavni pjevačii druga norveška nogometna liga. Projektje godinama stajao u ladici zbog više razloga.Programski ljudi davno su ga željelipokrenuti, no iznad njih su godinama bilimenadžeri čija je jedina uloga bila opstrukcijasvega što je dolazilo iz programa. Nekinaši šefovi – mogu to vrlo otvoreno reći –radili su više za konkurenciju negoli za nasi vjerojatno su maštali o tome kako će, jednogadana, u nekim pregovorima, trgovati skoncesijom koju imamo za dodatne kanalepa je bolje da ih ne pokrenemo. Mi za nekeljude uopće ne znamo za koga su radili.Kod nas nisu radili apsolutno ništa, da bipotom otišli s televizije i dobili angažmanu nekoj uspješnoj privatnoj tvrtki koja jeprepoznala njihovu vrijednost a – gle čuda– naš je dugogodišnji partner. Iako nismotop menadžeri pristigli iz sjajnih privatnihtvrtki, mi smo uz puno dobre volje i radauspjeli u par tjedana srezati nepotrebnetroškove i pokrenuti novi kanal. Za pokretanjetrećeg programa bilo je novca, no oniga nisu planirali. Mi jesmo. Odrezali smokomercijalnim sadržajima, dali nekomercijalnim,i to je sva filozofija pokretanjatrećega.Oprezniji strahuju da bi Hrt3 mogao imatiefekt “getoiziranja” kulturnih tema i upastiu zamku autističnosti. Kao protuteža, većsu se pojavili načelno formulirani prijedlozida ga se usmjerava prema svojevrsnoj “alternativi”Prvom i Drugom: dakle, premakoncepciji programa koji bi se bavio širimrasponom tema, uključujući i političke, širedruštvene... ali na drukčiji, možda nešto ozbiljniji,temeljitiji način. Kako vidite razvojnjegove koncepcije i zamke koje mu prijete?——Gledajte, getoizacije sigurno neće biti.Paralelno s trećim, na prvom i dalje idu svikulturni sadržaji koji su išli, a na drugompokrećemo kulturnu večer petkom, sa znanošću,književnošću i klasičnom glazbomu prime timeu. Na trećem ćemo se bavitinovim temama, ali i starim na drugačijinačin. Žao mi je što nismo uspjeli krenutis više proizvedenih sadržaja na početkuemitiranja, no televizija je jednostavno složeni skup organizam. Treći ne smije bitiautističan, jer program kojeg nitko ne želigledati nikome i ne treba. U budućnosti,ukoliko je bude i kad za nju prikupimo maloviše novca, HRT3 vidim kao program kojiće dijelom uređivati kulturna, znanstvenai umjetnička javnost. Program na kojemće najuže specijalizirane sadržaje – kaorecimo emisije o stripu, SF-u, baletu ili filozofiji– proizvoditi najkreativniji ljudi iztih branši. Već sad vizualni identitet trećegdijelom kreira javnost – sjajni animatori.Pozvali smo na suradnju eksperimentalnefilmaše, otvaramo program za kratke filmove,“odrasle” crtiće, stalni video postavMSU-a. Goleme su mogućnosti koje pružakreiranje HRT3 i – iskreno rečeno – ja samnjima posve zaokupljen. Nadam se da ćeprojekt preživjeti.Kako se trošijavni novac – teknadolazeća debataJavni mediji u Hrvatskoj su na izdisaju.Trenutno samo jedna institucija trajno podupireneprofitne medije, a to je Nacionalnazaklada za razvoj civilnog društva.U posljednje vrijeme sve se više govori oFondu za poticanje pluralizma i raznovrsnostielektroničkih medija. 35 milijunakuna, koliko putem pristojbe, koju građaniplaćaju Hrt-u, ide u taj Fond, moglo bise uspješnije namijeniti i neprofitnim medijima.Ima li trenutna uprava namjere isnage promisliti o restrukturaciji Fonda?——Budite uvjereni da će ova uprava HRT-aitekako nastojati potaknuti dijalog na temukako se troši javni novac.