ivan ladiSlav galeta o BogatStvu RaznolikoSti - Zarez

SADRŽAJodjave Boris Postnikov zarez, xiv /342, 27. rujna 2012. 2OdjaveBoris Postnikov 2dRuštvoRazgovor s Deanom ŠošomRedakcija Zareza 3Europa, više nego ikadJürgen Habermas, Peter Bofingeri Julian Nida Rümelin 4-5Kakva demokratska Europa?Étienne Balibar 6Kontinuitet mržnjeKatarina Luketić 7Socijalna i kulturnaantropologijaRazgovor s Ivanom NastovićemManuela Zlatar 8-9KolumnaAutorska prava na chanellingNenad Perković 11Nominalisti i realistiNeven Jovanović 46FilmPraznik u Rimu Višnja Pentić 12Šašava kronika agonijeVanja Kulaš 13SatiraRazgovor bez KrležeIgor Stojaković 15Vizualna kultura(Pri)povijest dizajna Marko Golub 17Razgovor s Mladenom MiljanovićemIvana Hanaček i Ana Kutleša[BLOK] 18-19tema BRoja:Revija malihknjiževnosti – GrčkaPogled unatrag Hristos Hrisopulos 21Njena strana svijetaMaria Ksiluri 22-23Pjesme Dimitra Kotula 24-25Isla Boa Hristos Asteriu 26-27My Serenade Ilias Maglinis 28GlazbaFollia! Trpimir Matasović 29Razgovor s Ivanom LadislavomGaletom Suzana Marjanić 30-31Navučeno drukčijeKarlo Rafaneli 32Sonična mantra Karlo Rafaneli 33KazališteŠto može kazalište za djecu?Nataša Govedić 33Razgovor s Davidom BelasomSuzana Marjanić 34Razgovor s Noelom ŠuranomSuzana Marjanić 35Osjetljiv prostor kolektivaNenad Obradović 36In memoriamZnanost kao ljubavLjiljana Marks 37KnjigeTradicija budućnostiVišnja Pentić 38Paukova mreža Nada Kujundžić 39Sramota je dobiti ratDavor Ivankovac 40Priče za nedjelju navečerBojan Krištofić 41eSejNepoetičnost kao dijagnozaVinko Hut 42-43PoezijaZlatni čoln 44NatječajRakovi nisu ribeSonja Ognjenović 45NajaveJelena Ostojić 47Treći programHTV-aTrebalo je samo nekoliko tjedanada se elegantno i bez većeg naporasruši niz dogmi o hrvatskom medijskomprostoru. Pokretanje Trećegprograma Hrvatske televizije,u potpunosti posvećenog kulturi,pokazalo je da nema nikakvograzloga da se najvažniji javni medijskiservis građana vodi rejtinglistamagledanosti i marketinškeprivlačnosti; da se umjesto “bolnihrezova” mogu provesti bezbolnaširenja ponude, bez ikakvih financijskihreperkusija; da je, umjestootpuštanja većine ljudi iz “glomaznog”i “neučinkovitog” pogona,moguće tim ljudima dati novi posao;da se javna televizija ne trebanatjecati s privatnim vlasnicimanacionalnih koncesija, njihovimsapuničastim orijentalnim sagamai kasnonoćnim seansama gatanja,nego ponuditi gledatelji(ca)maonakav program kakav im, primjerice,Nova TV ili RTL nikadaneće moći ponuditi; da pravo pitanjenije zašto HRT nema većugledanost, nego zašto komercijalnetelevizije ne ispunjavaju svoje zakonskeprogramske obaveze, paskoro u potpunosti eliminiraju kulturui obrazovanje iz programa;da su se, dobrim dijelom zahvaljujućinjihovom kršenju vlastitihugovornih obaveza prema državii gledatelji(ca)ma, kriteriji televizijskeprodukcije u tranzicijskomrazdoblju toliko srozali, da je sadasasvim dovoljno prekopati po arhivi,pustiti niz hvaljenijih filmova inekada cijenjenih emisija, pa da sedogodi mala medijska revolucija...Treći program HRT-a dočekan jejednoglasnom podrškom, dakle,iako se za sada koncepcijski temeljina arhivskom materijalu; svi nabrojanirazlozi i poneki izostavljensasvim su, međutim, dovoljni da sestrpljivo pričeka dok ne započne svlastitom proizvodnjom. Pogotovostoga što on čini samo dio velikogprogramskog zaokreta privremeneuprave HRT-a, evidentnog i na Prvomi na Drugom programu: njimese najveća hrvatska medijska kućaprimaknula svojoj funkciji javnetelevizije bliže nego ikada do sada.Pitanje je, naravno, koliko će dugoova programska reforma potrajati:Sabor već u listopadu bira novovodstvo HRT-a na idućih pet godina,a sadašnji v.d. glavnog ravnatelja,Domagoj Novokmet, čini se,neće konkurirati za tu poziciju jernjegova prijava ne ispunjava formalnekriterije. Među onima kojije ispunjavaju, kao najizgledniji sukandidati u medijima predstavljeniGoran Radman, donedavni direktorprivatne visokoobrazovneustanove VERN, i Saša Runjić,nekadašnji pokretač RTL-a, čijase koncepcija javne televizije i radijatemelji na otpuštanju skorodvije trećine radnica i radnika. Bezobzira na ambiciozne planove aktualnihkandidata, činjenica je daje sadašnje, privremeno vodstvoHRT-a u iznimno kratkom razdobljui vrlo skučenim manevarskimokolnostima uspjelo učiniti mnogodobrih stvari, pa se treba nadatida je ovo samo početak konačnogoporavka javnog radija i televizije,koji neće prekinuti eventualnapromjena medijske vlasti.Više o recentnim zbivanjima najavnoj televiziji i o novopokrenutomTrećem programu možete čitatina idućoj stranici, u intervjuus v.d.-om glavnog urednika HTV-aDeanom Šošom.NevinostmuslimanaBizarni četrnaestominutni trashtrejlerza film koji još nitko nijevidio, Nevinost muslimana, postavljenje na YouTube još u srpnju,ali tek početkom rujna izazvao jeprve masovne reakcije zbog vrijeđanjaIslama. Započelo je velikimprosvjedima u Egiptu i Libiji,nastavilo se (nerijetko nasilnim)reakcijama u Pakistanu, Libanonu,Filipinima i još pedesetak zemalja;u Bengaziju su napadači na američkuambasadu ubili ambasadoraChristophera Stevensa i troje zaposlenika,u Bejrutu se okupiloviše od pola milijuna demonstaranata,u Afganistanu je bombašica-samoubojicaraznijela sebe idevetero turista... Deseci ljudi sumrtvi a stotine ozlijeđene, vlasnikYouTubea Google odbija uklonitivideo, amrička visoka politika ujavnim istupima balansira izmeđuzagovora prava na slobodu govorai poštovanja religijske tolerancije,a u Egiptu započinje suđenje AlberuSaberu, osumnjičenom da jeobjavio film.Nemire je u Guardianu lapidarnoprokomentirao Salman Rushdie:“Film je, očito, zlonamjerno smeće.Civilizirano bi bilo o njegovomredatelju reći: ‘Ko ga jebe. Nastavimodalje kao da se ništa nijedogodilo’”. Manje lapidarni komentariupozoravaju, međutim, daje provala nasilja samo simptomznatno obuhvatnijeg otpora američkojhegemoniji.Porez načitanje?U medijima se pojavio novi nastavakstare priče o tzv. porezu načitanje: isplati naknade za posudbuknjiga u knjižnicima njihovimautori(ca)ma, prvenstveno kakobi se poboljšao položaj spisateljicai pisaca u Hrvatskoj. Ovog su gaputa pokrenuli istupi predstavnikaHrvatskog društva književnika zamlade i djecu Silvije Šesto i ŽelimiraHercigonje te predsjednikaDruštva hrvatskih književnikaBožidara Petrača. Oni su naglasilida Ministarstvo kulture načelnopodržava inicijativu, ali i da većgodinama odgađa njenu realizaciju,a podsjetili su i na neke detaljeplana: autori(ca)ma bi bilo isplaćivano50 lipa po posudbi svakog primjerka,cijeli bi projekt funkcioniraoslično kao što već funkcionirau nizu evropskih država, sredstvabi osigurala država... Kao i do sada,međutim, zaobiđena su ključna pitanja.Prije svega, pošto manjevišeznamo da je moraliziranje opravima autora ideološki narativkoji uglavnom prikriva znatno krupnijeposlovne interese – a ako neznamo, pokazat će nam to, recimo,podaci o minornoj zaradi muzičarauspoređeni s golemim profitimaindustrije zabave na globalnojrazini, ili kratko ponavljanje gradivaiz nedavne afere ZAMP nalokalnoj – trebalo bi pojasniti kakoće konkretno zarada od nekolikostotina ili tisuća kuna godišnje, kolikoće, prema trenutnim stanjimaknjižničnog posuđivanja, pisci dobivati,strukturno poboljšati njihovstatus. Koliki će, dalje, dio sredstavauzetih iz državnog proračunazapravo ići autori(ca)ma, a kolikiudruzi koja preuzima realizacijuprojekta? Namjerava li ta udrugaposlovati jednako transparentnokao i Hrvatsko društvo skladatelja,koje je zaštitu autorskih pravapretvorilo u unosan posao za uskikrug dobrih prijatelja? Kako bitočno trebala izgledati redistribucijaproračunskih sredstava, odkoga će i s kojim obrazloženjemMinistarstvo uzeti novce kako biih usmjerilo prema inicijativi? Itako dalje, i tako dalje.Sve dok ta pitanja budu tretiranakao tehničke sitnice, začkoljiceirelevantne u usporedbi s plemenitomakcijom dobacivanja sitnišaspisateljicama i piscima, preranoje za procjenu stvarnog značajaove akcije.Plenum FFZG-ao Vladinom“besplatnomškolsTVu”Odlukom Senata zagrebačkog Sveučilištaod 11. rujna, primijenjenaje odluka Vlade RH i Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa onovom modelu participacija u financiranjuvisokog školstva. Odlukai njena primjena prezentiranesu kao korak ususret famoznom“besplatnom školstvu”; umjestokomentara, prenosimo dijelovereakcije Plenuma Filozofskog fakultetau Zagrebu:“Jasno i glasno, kao i kolege nadrugim fakultetima Sveučilištau Zagrebu, želimo poručiti da semodelom koji promovira MZOSi Vlada RH, a Senat Sveučilištau Zagrebu odlukom 11. rujnauvodi u praksu, ne ostvaruje potpunojavno financirano obrazovanje,nego se konačno fiksiraprijedlog nastao još u vremenuPrimorčeve administracije o naplaćivanjuECTS-bodova za sveone koji ne uspiju zadovoljiti uvjetod 55 bodova ostvarenih u proteklojakademskoj godini. Riječ jeo još jednoj od varijacija na temunaplaćivanja školarina i ne bitnosocijalno osjetljivijem modelu odostalih prijedloga koji su periodičnoizlazili iz raznih povjerenstavaproteklih godina.(...)Studenti Filozofskog fakulteta uZagrebu i ovoga će puta ustati protivpolitike podfinanciranosti visokogobrazovanja i modela naplaćivanjaECTS-bodova čija ćecijena rapidno rasti idućih godina,ovisno o očekivanim smanjenjimadržavnih izdataka. Podržavamostudentske glasove nezadovoljstvadonošenjem novog modela participacijau zadnjim danima jesenskihrokova što je dosad nezabilježenpotez nadležnih zbog kojihveliki broj studenata nije bio upoznats uvjetima pod kojima upisujesljedeću akademsku godinu. OdSveučilišta očekujemo da sintagmu‘akademske zajednice’ prestanukoristiti samo u folklorne i prigodničarskesvrhe, nego da napokonnaprave poteze kojima najbrojnijii socijalno najosjetljiviji dio te zajedniceneće uzimati u obzir tekkao obračunsku jedinicu. U suprotnomće studenti Filozofskogfakulteta pribjeći legitimnim mjeramaotpora takvim politikama,kao što su činili i do sada.”