ivan ladiSlav galeta o BogatStvu RaznolikoSti - Zarez

Vizualna kulturazarez, xiv /342, 27. rujna 2012. 17(pRi)povijest dizajnaRecenziJA nove iz serije kNJiGA koAUtora Mirka iLića i SteveNA HeLLeraMarko GoLUBSteven Heller & Mirko Ilić, STANI,MISLI, IDI, ČINI – Kako tipografijai grafički dizajn utječu na ponašanje/ STOP, THINK, GO, DO – HowTypography and Graphic DesignInfluence Behavior, RockportPublishers, 2012.Stop, Think, Go, Do, nova iz serijeknjiga koje njujorški dizajner MirkoIlić supotpisuje s iznimno produktivnimi utjecajnim američkim kritičaromdizajna Stevenom Hellerom, zanimljiva jeiz više razloga. Jedan je svakako “lokalnatežina” knjige, budući da ona, među izvanredniminternacionalnim primjerima radovau području grafičkog dizajna i tipografije,izdvaja čitav niz radova autora i autoricas područja Hrvatske (Dejan DragosavacRuta, Bruketa&Žinić, OM, Boris Ljubičić,Slobodan Alavanja, Nikola Đurek) i nekadašnjihjugoslavenskih republika, nedvojbenoupravo Ilićevom zaslugom. Drugirazlog je tematski i odnosi se na specifičnusociološku i psihologijsku vizuru iz koje Ilići Heller ovog puta promatraju suvremenudizajnersku produkciju. A treći je prilika dase, za promjenu, prokomentira i doprinosMirka Ilića diskursu o dizajnu općenito.Protiv “dizajneRSkih slikovnica”Dosadašnji zajednički output StevenaHellera i Mirka Ilića u području pisanjao dizajnu, koji broji više knjiga, osvajanjihovim širokim poznavanjem svjetskeprodukcije dizajna vizualnih komunikacija,ali i određenim senzibilitetom za detaljekojeg klasičnom akademskom pisanju ovizualnoj kulturi ponekad nedostaje. Tajsenzibilitet vjerojatno dijelom proizlazi izIlićevog dizajnerskog i ilustratorskog pai Hellerovog (dugogodišnji art direktor)praktičarskog zaleđa. Sve njihove dosad ukoautorstvu objavljene knjige, poput TheAnatomy of Design, Genius Moves, Handwritten,orijentirane su na reprodukcijei nosi ih upravo slikovni materijal, no nisuuobičajene “dizajnerske slikovnice”, već susjajno balansirane između dobro osmišljenogkoncepta i dubokog poštovanja premaintegritetu djela koja se putem tog konceptaprezentiraju. The Anatomy of Design bila jeseciranje pojedinačnih primjera suvremenoggrafičkog dizajna kroz detaljnu analizu skrivenihi očiglednih uzoraka i postupaka u njihovomoblikovanju, a zatim i pronalaženjesličnih takvih uzoraka u desetcima radovadrugih autora. Sličan analitički karakterima i knjiga Genius Moves – 100 icons ofgraphic design, uvjetno rečeno “antologija”jednog stoljeća dizajna u kojoj glavnu ulogune igraju “ikone” grafičkog dizajna samepo sebi, već upravo njihove relacije premadjelima koja su im prethodila ili koja slijedenakon njih. U Handwritten Heller i Ilić pakprikazuju različite ekspresivne, ekscesnei ironične načine upotrebe i “izvođenja”pisma u suvremenom dizajnu, izdvajajućiupravo onakve primjere koji pružaju svojevrstankontrapunkt standardima dominantnedigitalne tipografije. Nijedna od tihknjiga ne bavi se izravno (pri)poviješću dizajnaniti predstavlja puku tematsku kolekcijuradova Ilićevih i Hellerovih internacionalnihNiz “zAPovijedi” iz NAslova NAJAvLJUJesADržAJ kNJige posvećene NAčiNU NAkoji dizAJN i tipogrAFiJA utječu NANAŠe poNAŠANJe, ALi i kako poBUđUJUemocije, oboGAćUJU NAŠe razUMijevANJeodređenih poruka te NA koncu kritičkisAMoANALizirAJU vLAstiti MANiPULAtivnipotenciJALkolega, već svaka uspostavlja novi konceptualniokvir kroz koji se pojedinačna djelamodernog i suvremenog grafičkog dizajnamogu uvijek na novi način gledati, interpretirati,dovoditi u međusobne odnose tekroz koji se iz njih može ponešto naučiti,u profesionalnom dizajnerskom i sasvimlaičkom smislu.I Want You... Nova knjiga ovog tandema,objavljena pod naslovom Stop, Think,Go, Do u izdanju Rockport publishers ovogproljeća, donosi, naravno, sasvim novu temu,ali i vrlo sličnu spomenutu ravnotežu izmeđuselektiranog materijala i koncepcijekoja ga uokviruje. Niz “zapovijedi” iz naslovadonekle najavljuje sadržaj knjige, ucijelosti posvećene ne samo načinu na kojidizajn i tipografija utječu na naše ponašanje,već i kako pobuđuju emocije, kakoobogaćuju naše razumijevanje određenihporuka pa čak i kako, kao u nekom obratu,kritički samoanaliziraju vlastiti manipulativnipotencijal. Kao izravnu inspiraciju zatemu knjige sami autori navode tri ključna,vjerojatno svima dobro poznata primjera:znak stoP, britanski plakat Keep Calmand Carry On nastao u kontekstu početkaDrugog svjetskog rata te američki plakat IWant You s kojeg Uncle Sam upire prstom upromatrača pozivajući na njegov osjećaj odgovornostii patriotizma. Zahvaljujući svojojsnažnoj prisutnosti u kolektivnoj svijesti,sva tri primjera zadržavaju inicijalni učinaki bez prisjećanja – Stop priziva osjećaj nesvjesneprisile, a druga dva zrače snažnimautoritetom, svaki na svoj način. Kakav godbio njihov efekt, ovakve vizualne/verbalneporuke djeluju i ikonički i kao tekstualnainformacija, odnosno zapovijed, a upravoneodvojivost dizajna i sadržaja ono je načemu Heller i Ilić inzistiraju od početka dokraja knjige. Konačno, selekcija dizajnerskihradova iz proteklih pola desetljeća koja slijedi,nije strukturirana prema žanru, medijui primjeni, već prema “tonu” i karakteruporuke te prema učinku koji određeni dizajnerskirad želi pobuditi kod promatrača, bezobzira je li riječ o plakatu, knjizi, instalaciji,akciji, reklamnoj kampanji i bez obzira naprofitni ili neprofitni, samoinicirani ili naručiteljskikontekst rada. Naravno, ne zato dabi se izbrisale granice između njih, nego dabi se ukazalo na fantastične nijanse u kojimai jedna oglašivačka kampanja ponekad možeimati poetski šarm kao i “osobni” autorskiprojekt, ili, na primjer, na načine kojima nekidizajnerski artefakt interferira sa svojomneposrednom okolinom.Zagovaranje kao poziv nadjelovanje Sistem prema kojem jeknjiga organizirana bazira se na osam pojmova:inform, advocate, play, caution, entertain,express, educate i transform. Svakiod njih ima vlastito poglavlje s konciznimuvodnim tekstom, zatim po nekoliko desetakareprodukcija radova, a njih pak prateodmjereni opisi s ponekad neophodniminformacijama za razumijevanje određenograda. Pojmovni okvir svakako usmjeravanjihovo “čitanje”, ali i čini listanje knjigeuzbudljivijim dok otkrivate koje mogućnostidizajn ima u funkciji “informiranja”,“zagovaranja”, “zabave”, “edukacije”, “ekspresije”,ili pak “preobrazbe” kojom radipomake u percepciji ili dovodi stvari u neočekivaneodnose. Hellerov i Ilićev “trik”je u tome da za svaku od ovih, manje ili višesamorazumljivih kategorija primjenjivih nasvaki dizajn, biraju upravo onakve radovekoji nadilaze “očekivani” standard. Kadaplakati srpske dizajnerice Dragane Nikolićza Poezin informiraju o nekom događanju,oni to čine na senzualan, neposredani materijalno siromašan način, prikladnosamom sadržaju koji oglašavaju. Zagovaranjekao poziv na djelovanje ili osvještavanjenekog društvenog problema možese očitovati i kroz seriju kazališnih plakatatretiranih asketski i potpuno oslonjenihna dvosmislenu igru slovnim znakovimai simbolima, kao u slučaju Lexa Drewinskog.A istovremeno se može sastojati odvizualno snažne i sasvim nedvosmisleneintervencije u javnom prostoru koju nosiodgovarajuće odabrana tipografija i boja,kao kod Dejana Dragosavca Rute i aktivistaiz Prava na grad. Poglavlje Edukacija u ovojknjizi pokazuje, pak, kako grafički dizajn itipografija mogu brzo i efektno artikuliratiproblematiku naizgled previše kompleksnuza njihove mogućnosti. Takav je primjerdavnog plakata krvatska Borisa Ljubičića,ali i kolažnih ilustracija Viktora Koena zanaslovnice Village Voicea koje istaknutimnaslovima o sramotnoj dimenziji američkog“rata protiv terora” daju novu, priličnoužasavajuću težinu.Manipulativni potencijal dizajnaPojmove kroz koje je knjiga strukturirana,naravno, ne treba shvatiti previšekruto, jer oni ni ne predstavljaju nekakvusistematizaciju dizajnerskog izražajnog “vokabulara”.No, korisni su kao svojevrsna nitvodilja te kao podsjetnik na univerzalnostjezika grafičkog dizajna i tipografije, timviše što Hellerovi i Ilićevi primjeri obuhvaćajuradove autora od Amerike do zapadnei istočne Europe, Bliskog istoka i Kine. Konačno,koncept ove knjige polazi od zapravozastrašujuće ideje kako je čitav naš vizualniokoliš zasićen naredbama, upozorenjima iporukama koje mijenjaju i oblikuju našeponašanje. Zaokret koji autori rade sastojise u tome kako isti taj manipulativni potencijaldizajna može donijeti nove vrijednosti,odgajati novu osjetljivost na okruženjeu kojem živimo, a može nas i sasvimbezazleno – kako jedno od poglavlja kaže– povesti u igru.