Broj 268 Srpanj 2013. - HEP Grupa

GODINA XXVIIZAGREBBROJ 268/308LIPANJ-SRPANJ 2013.WWW.HEP.HRISSN: 1332-5310

UVODNIK... u ovom broju3-578, 910-1314-15Predsjednik UpraveTomislav Šerić u NašemintervjuuDirektorima predstavljennovi Programrada UpraveHEP-aOdgovor HEP-a naobjede udruga oTE Plomin CIz drugog kuta: Ombla,Ombla i opet OmblaPlinska kombikogeneracijskaelektrana Osijek: Ostvarenjeslavonskog sna18, 1920-2324, 2528, 2932-34Novi propisi: Usklađivanjes EU regulativomSvečano obilježenostoljeće HidroelektraneKraljevacPostavljenospomen-obilježja IEEE-ana ostacima građevinaHE KrkaPP HE Zapad: Bolje sezaželjeti ne možeImam žicu 2013: Znanje zaljepši svijetĐurđa Sušecglavni urednik HEP VjesnikaŠto je što?2 HEP VJESNIK 268 (308), LIPANJ 2013.Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. punopravnačlanica Europske unije i sudionica je europskog tržištaenergije, koje bi trebalo biti potpuno otvoreno i integrirano.Za dovršenje tog procesa, ali i postizanja konkurentnihtroškova energije u odnosu na druge svjetske igrače,Trećim paketom energetskih propisa EU-a propisuje se irazdvajanje opskrbljivača i operatora mreže, zajedničkistandardi, snažan regulator te napredne mreže.U Hrvatskoj je početkom srpnja okončan proces razdvajanjaoperatora prijenosnog sustava u HEP grupi prema ITO modelu(neovisni operator prijenosa) i to upisom u sudski registarpovećanja temeljnog kapitala, promjeni HEP Operatoraprijenosnog sustava u Hrvatskog operatora prijenosnogsustava (HOPS) i promjeni predmeta poslovanja-djelatnostite se očekuje certifikat HERA-e.HEP , kao i ostale elektroenergetske tvrtke u EU-u, izloženje prilagodbi inače stabilnog i predvidljivog sustava uprilagodljivog brzim promjenama. Uz smanjenje troškova terizika, ali i negativnih utjecaja na okoliš - prioritetna zadaćaHEP-a je sigurnost opskrbe kupaca, a kako stoji u našemZakonu o energiji: tržište je sâmo odgovorno za energetskusigurnost (?!).Tržište električne energije u Hrvatskoj otvoreno je od2008. U tom petogodišnjem razdoblju, u području kupacakategorije poduzetništvo, sedam aktivnih opskrbljivačanadmetalo se s HEP Opskrbom. U vrijeme kada su naeuropskoj burzi električne energije cijene električneenergije među najnižim u zadnjih desetak godina, nedavnosu se na našem tržištu pojavila dva nova opskrbljivača iza kategoriju kućanstvo. Medijskim kampanjama o nižojcijeni električne energije (samo proizvodne komponentete cijene!) od one koju plaćaju HEP-u, obećanjima kojase ne podudaraju sa stvarnim cijenama te prešućivanjempojedinosti o ugovornim obvezama, mogu kupce dovestiu zabludu, što je protivno odredbama Zakona o zaštitipotrošača.Činjenica jest da su takve ponude naizgled privlačne, aliza tu najbrojniju kategoriju kupaca HEP-a cijena električneenergije bila je zaštićena kategorija, što se može potkrijepitiprimjerima iz proteklog razdoblja.Od 1994. su vrijedili popusti kućanstvima na cijenu električneenergije od 12 posto, na štetu industrije/gospodarstva,što nije slučaj u ostalim zemljama koje potiču svojegospodarstvo nižim cijenama energije u odnosu na cijenuza kućanstva.To je djelomično ispravljeno povećanjem prosječne cijene1. listopada 2000., kada im je taj popust smanjen načetiri posto, ali se socijalno ugroženima nije obračunavalamjesečna obračunska snaga mjesečne potrošnje do80 kWh. No, samo deset dana kasnije, cijena za kućanstvosmanjena je Odlukom Vlade.Kako je takva cijena bila nerealna, što je poticalo neracionalnupotrošnju električne energije u kućanstvima, novimTarifnim sustavom ona je 1. rujna 2002. izjednačena scijenom za poduzetništvo. No ubrzo, 10. listopada , Vladaje smanjila tarifne stavove za kućanstvo, a radi očuvanjanačela da svi kupci na jednakoj naponskoj razini imajujednaku cijenu - tarifni stavovi sniženi su i kategoriji “niskinapon - poduzetništvo”.Nadalje, od 1. srpnja 2008., promjenom tarifnih stavki zatarifne sustave temeljenih djelatnosti (s iznimkom povlaštenihkupaca), za prosječno povećanje cijene od20 posto Vlada je odredila potporu (subvencije) iz državnogproračuna za određene kupce kategorije kućanstvo po grupamapotrošnje. Tako se kupcima s potrošnjom do tisućukWh godišnje cijena nije povećala, za daljnje dvije grupepovećala se za pet, odnosno deset posto, a puni iznosprema novim tarifnim stavovima plaćali su samo kupci sgodišnjom potrošnjom većom od 3001 kWh godišnje.Nadalje, na prijedlog HEP-a, kućanstvima je 1. rujna 2009.smanjena cijena električne energije na koju se obračunavauvećani PDV. Novo povećanje uslijedilo je tek 1. svibnja2012., a 8. srpnja o.g. HEP je HERA-i podnio zahtjev zasmanjenje proizvodne komponente cijene električne energijeza kategoriju kućanstvo od 10,7 posto, zahvaljujućismanjenim proizvodnim troškovima u prvom polugodištu iprocjeni troškova proizvodnje u 2013.Koliko je skupa/jeftina električna energija najboljeje prikazati usporedbom minute razgovora mobilnimtelefonom koji stoji, primjerice 50 lipa, i proizvodnogdijela cijene jednog kWh električne energije, znači jednogkilovata korištenog čitav sat, koji stoji približno jednakotoliko - 50 lipa. Što u našem životu znači minuta razgovorai jedan kWh električne energije? Minuta razgovora može zanekoga biti sudbonosna i nemjerljiva i obrnuto. S jednimkWh električne energije može se podići teret mase 36 tonana visinu deset metara, voda u električnom bojleru od 80litara može se zagrijati za 11 0 C, može se na štednjaku spločom od 1 000 W kuhati jedan sat ili štedna žarulja od20 W svijetliti 50 sati.Da bi se kupcima u utičnicama osigurao jedan kilovatsat, uhidroelektrani treba približno 47 tona vode doteći s visineod deset metara, a u konvencionalnoj termoelektranispaliti približno 40 dekagrama najkvalitetnijeg kamenogugljena ili tri decilitra loživog ulja ili približno 0,35 m 3prirodnog plina. Sve za cijenu jednominutnog razgovoramobitelom.

Naš iNtervjuTomislav Šerić,Predsjednik UPrave HeP-a d.d.Pripremila: Đurđa sušecPred nama je teško, aliuzbudljivo i izazovno vrijemeProgram rada Uprave živi je dokumentkoji će morati slijeditidinamiku promjena poslovnogokružja HEP grupe, a primjenomnove metode praćenja učinakaosiguravamo mjerljive pokazateljeorganizacijskog napretka upostizanju ciljevaHrvatska je na razdjelnici, jedna je od zemalja-članicaEuropske unije izložena svim dobrim i lošim stranamatakve integracije. Za hrvatsku nacionalnu elektroenergetskutvrtku, HEP, sa svim sastavnicama elektroenergetskogsustava od kojih su proizvodna i opskrbna izloženetržištu, a prijenosna i distribucijska djelatnost su utzv. reguliranom području, vrijeme je izazovno.Djelatnost operatora prijenosnog sustava se razgraničavaod drugih djelatnosti prema modelu ITO iz Trećegpaketa energetskih propisa Europske unije, obveznaje (i skupa) primjena strogih propisa o zaštiti okolišaEuropske unije za smanjenje stakleničkih plinova, aproglašenje ekološke mreže Natura 2000 ograničavaizgradnju novih hidroelektrana, tržište električne energijeu Hrvatskoj sve se više razigrava pojavom novihopskrbljivača električne energije i u kategoriji kućanstava…staraproizvodna postrojenja u proteklom razdobljunisu zamjenjivana novima, a dinamika ostvarenjanovih projekata usporena je s obzirom na planiranu,kadrovska struktura je u starosnom i stručnom pogledu- neprimjerena…U to je izazovno vrijeme na čelu Uprave HEP-a d.d. -mlade ekipe starosnog prosjeka od četrdesetak godina- Tomislav Šerić. Njemu i njegovom timu, u opisanimokolnostima, povjerena je zadaća vođenja najvažnijeinfrastrukturne tvrtke u Hrvatskoj koja, bez obzira naterete iz proteklih godina, u Hrvatskoj najbolje funkcionirai svoje kupce uredno opskrbljuje električnom itoplinskom energijom te plinom.U svemu tomu, prednost je T. Šerića što je, kao članUprave od prošlogodišnje veljače, upoznat sa srži problemau HEP-u. Stoga je odmah nakon preuzimanjafunkcije prvog čovjeka HEP-a, prioritetna bila izradanovog Programa rada Uprave HEP-a d.d. od 2013. do2016. godine, kojim se određuje poslovni strateškismjer za sve nas.Znajući da su zaposlenici HEP-a, naravno, zainteresiraniza sudbinu svoje tvrtke, a osobito uznemireni stalnimmedijskim objedama, T. Šerić u Našem intervjuu izravnonam prenosi trasu Uprave, u koju će se puno oz-biljnije nego svih proteklih godina trebati kompetentnouključiti sva znanja, sposobnosti i vještine u HEP-u.Kao najodgovorniji među odgovornima, izravno uvatri, što danas ocjenjujete najvažnijim za HEP?Zadržavanje stabilnost poslovanja i stvaranje djelotvornogtržišno usmjerenog poslovnog sustava.Svjesni smo činjenice da za elektroenergetske tvrtkedanas vrijede druga pravila. Dok su ranije za donošenjeposlovnih odluka bili dominantni energetskoekonomskikriteriji, danas prevladavaju oni pretežitousmjereni ostvarivanju profita. Brze promjene ključnihparametara, poput tržišta kapitala, cijena i raspoloživostienergenata, kao i zakonskih propisa, od takvihsustava traže brzu prilagodbu dinamici tržišnih uvjeta.Istina, određene promjene u poslovnom sustavu HEP-au tom smislu provedene su u proteklom desetljeću,ali sadašnje stanje zahtijeva radikalnije promjene.Sustav ostvaruje velike prihode, ali i velike troškove.Odgovornijim trošenjem novca, povećanjem svojihkompetencija i promjenom korporacijske kulture, HEPmora osigurati razvoj, rast i povećanje vrijednosti i osposobitise za nove tržišne izazove.Koji su prioritetni preduvjeti?Moramo priznati da je pred nama jedno od najizazovnijihrazdoblja u povijesti hrvatske elektroenergetskedjelatnosti, jer u tržišnoj utakmici prvi put ostali igračisudjeluju ravnopravno s HEP-om. Važno je u HEP-upromijeniti svijest da razvoj naše tvrtke ovisi o brzojprilagodbi novim okolnostima, uz djelotvornost našegrada i mogućnost stvaranja dobiti. Polazeći od nužnostitakvih promjena, a temeljem postojećeg stanja,Uprava je svojim Programom rada utvrdila strateškesmjernice razvoja kroz četiri temeljne poluge, a to su:optimizaciju poslovanja, razvojno investicijski ciklus,ponuda novih proizvoda i regionalni iskorak. Za svakuod tih poluga utvrđene su potrebne mjere, određeninjihovi nositelji i rokovi i, što je najvažnije, provedbamjera će se neprestano mjeriti i nadzirati.Najteže je urediti svoju kuću, u kojoj se godinamaakumuliraju vanjski nepoželjni utjecaji, u kadrovskom,organizacijskom i tehnološkom smislu - štoplanirate u okviru nužne optimizacije poslovanja?To je uistinu tvrdi orah, ali bez uređenog sustava poslovanjane možemo planirati provedbu naših ostalihciljeva. Optimizaciju poslovanja segmentirali smo učetiri temeljna elementa, a oni su: optimizacija poslovanjaHEP grupe kao cjeline, povećanje djelotvornostiposlovnih procesa, uvođenje novih elemenata kontrolei novih metoda rada u ključne segmente, prilagodbaEU regulativi i uštede u nabavi. Uprava će upornoHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 3

Naš iNtervjuTomislav Šerić,Predsjednik UPrave HeP-a d.d.pratiti svaki taj segment i mjeriti provedbu zacrtanihaktivnosti u planiranim rokovima.Možemo li (na)učiti od drugih?Naravno, ne treba izmišljati toplu vodu, nego za definiranjeoptimalne strukture HEP-a prilagodljive stanjuna tržištu primijeniti praksu najboljih tvrtki na EU tržištu,naravno sukladno našim specifičnostima. Kako bismanjili rizike u tom procesu, restrukturiranje HEP-aplaniramo provesti u suradnji s vanjskim partnerima- uglednim međunarodnim konzultantima te, na tajnačin, omogućiti brzi prijenos iskustvenog znanja.Konkretno, želimo brze odgovore o, primjerice, organizacijii međusobnoj interakciji djelatnosti opskrbe,trgovine i ESCO usluga, o ulozi i položaju Proizvodnjei Toplinarstva unutar Grupe….Organizacijska struktura HEP-a treba biti podložnapromjenama pa je moguće ukidanje postojećih, spajanjeili osnivanje novih društava, prema rezultatima ipotrebama, a tu fazu restrukturiranja planiramo završitido travnja iduće godine. U interesu svakog društva jeostvarivanje što boljih rezultata, što znači da morajuimati čisto stanje - što tko radi (opisi poslova), kolikaje plaća za taj rad (fiksni i varijabilni dio) te kolikouspješno ljudi rade. Jedino se mjerenjem uspješnostimogu poticati marljivi i odgovorni ljudi, i obrnuto.Društva će planirano upravljati svojim troškovima premadefiniranim ciljevima i pokazateljima uspješnosti.Optimiranje poslovanja i restrukturiranje osobito jevažno za HEP Operatora distribucijskog sustava - najveće(i najrastrojšnije) društvo HEP grupe. Naravno, toje važan proces i u HEP Proizvodnji i HEP Toplinarstvu.Razgraničenje i restrukturiranje dugotrajan je proces, ana brojna pitanja koja će se pojaviti u njegovom tijekumoramo dati brze odgovore. No, svakako taj procesplaniramo završiti do kraja mog mandata.Za optimiranje poslovnih procesa krenimo od ljudi:kako unaprijediti procese kada je umirovljen velikibroj iskusnih elektroprivrednih vukova, a zbogstarosti bit će ih još, tako da je - osobito u manjimorganizacijskim cjelinama - upitna uobičajena organizacijaposla?Svjesni smo propusta da se odlaskom iz HEP-a vrsnihmajstora nije omogućilo prenošenje njihova znanjai iskustva mlađima, a svjesni smo i manjka ljudi zaobavljanje poslova, na terenu. Goruće kadrovsko pitanjepokušat ćemo premostiti žurnom izradom strategijezapošljavanja, ali i smjernica za obrazovanje,praćenje i prijenos znanja i vještina.Na žalost, malo je pomaka u smislu promjene i unaprjeđenjaposlovnih procesa, unatoč ranijim pokušajimavodstva HEP-a, kao i socijalnih partnera. Neće bitidobro za HEP ako tako ostane i dalje. Puno se moženapraviti informatizacijom i automatizacijom te upravljanjemljudskim potencijalima, za što treba vremena,ali najviše motivirajućim okružjem.Što Uprava planira u okviru ostalih elemenata optimiranjaposlovnih procesa?Kao što smo najavili, pripremili smo prijedlog HERA-iza izračun za reviziju cijena u proizvodnji za tarifneHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013.kupce, ali i pravila o naplati potraživanja.Povećanjem energetske učinkovitosti distribucijskemreže planiramo daljnja smanjenja tehničkih i netehničkihgubitaka te unaprjeđenje sustava upravljanjazastojima u njima. Razvijamo napredne mreže, ponajprijeprovedbom probnog (pilot) projekta naprednogmjerenja.U nabavnoj funkciji, koja se često izdvaja kao neuralgičnatočka, moraju biti jasna pravila i kontrola, uzkorištenje suvremenih alata, snažnija središnjica i organiziranijastrateška nabava za smanjenje troškova. Unabavnoj funkciji veliki je potencijal ušteda, ali i velikaopasnost reputacijskog rizika, što se osobito odnosi naprojektiranja, studije, nabavu velikih kategorija, poputnabave električne energije, plina, ugljena, strateškihmaterijala…Reputacijski rizik smanjuje se razvidnimpostupcima nabave, koji pozitivno utječu na ugledtvrtke.Reda će se uvesti u upravljanje nekretninama HEP-a,upravljanje dokumentima, upravljanje kvalitetom,unutrašnjoj kontroli…Hoće li izdvajanje HEP Operatora prijenosnog sustavaizazvati svojevrsni udar na HEP grupu?Neće biti udara, ali poremećaji postoje kod svake promjene,osobito ovakve strukturne promjene HEP grupe.Riječ je o iznimno zahtjevnom procesu, započetomorganizacijom prijenosne djelatnosti implementacijommodela ITO. Takve promjene u većoj ili manjoj mjeriposredno zahvaćaju sve dijelove HEP-a, uz angažmanznačajnih resursa. Stoga ih valja sustavno projektnovoditi, ne samo radi zadovoljenja zahtjeva Trećeg paketaenergetskih propisa EU-a, nego i postizanja ciljevaHEP grupe.Kao drugu polugu strateških smjernica Upraveodredili ste razvojno investicijski ciklus, u kojemsadašnje stanje ne ide na ruku HEP-u: do kadaćemo čekati?Volio bih da ne čekamo dugo, jer razvojno-investicijskiciklus je potporni stup razvoja poslovnog sustavaHEP grupe, ali i hrvatskog gospodarstva. No, moramopoštivati stroge propise za zaštitu okoliša, čiji kriterijidominiraju nad energetsko-ekonomskim, i ograničavajuizgradnju svih industrijskih objekata, ne samoelektroenergetskih.Činjenica je da svaka država nastoji osigurati svojeizvore električne energije, što je jamstvo sigurnosti, nesamo elektroenergetske.Pogledajmo Francusku. Zahvaljujući odvažnosti francuskogpredsjednika Charlesa de Gaullea, iza Drugogsvjetskog rata prihvaćena je nuklearna opcija iHEP je izgubio manji dio tržišta,ali to je tržišna utakmica, noopskrbljivač s vlastitim proizvodnimportfeljom uvijek je uprednosti pred opskrbljivačemkoji ga nema, odnosno trgovcem,što je pokazalo iskustvoelektroenergetskih tvrtki nadrugim tržištima električneenergijeFrancuska je dugoročno osigurala svoju elektroenergetskuneovisnost.U Hrvatskoj, nakon izgradnje 20 većih i velikih elektranaod kraja pedesetih do kraja osamdesetih godinaprošlog stoljeća, osim dovršetka TE Plomin 2, izgradnjenove HE Lešće te dva kombikogeneracijska bloka uTE-TO Zagreb, nije izgrađena niti jedna nova elektrana.Od 1989. godine, nakon što su puštene u rad hidroelektraneĐale i Dubrava.Odavno smo trebali imati dugoročne investicijske odlukeo izgradnji novih proizvodnih kapaciteta i rekonstrukcijipostojećih. HEP ima pripremljenu dokumentacijuza nekoliko potencijalnih projekata u različitimrazvojnim fazama, na postojećim i novim lokacijama,različitih tehnologija. Projekti su tijekom upravnog postupkazaustavljeni, danas su pojedini dokumenti zastarjeli,novih elektrana nema, starima istječe životnivijek ili će ih ugasiti oštri zahtjevi o zaštiti okoliša...Stanje je, očito, vrlo teško - kako ga promijeniti?Mora se razumjeti što HEP jest i što HEP znači za hrvatskogospodarstvo i građane. Samo rijetki razmišljajušto stoji iza utičnice, jer struje ima!(Sjetimo se nepogode u veljači prošle godine, kada jeHEP bio jedna od rijetkih tvrtki u jugoistočnoj Europikoji je zadržao stabilnost svog elektroenergetskogsustava i kupcima u iznimno teškim okolnostima osiguraourednu isporuku električne energije.) Današnjepovoljno stanje, zahvaljujući obilju vode za rad hidroelektranau Hrvatskoj, ali i drugdje, vrlo brzo može sepromijeniti. Zato ćemo pokušati ostvariti pripremljeneprojekte novih elektrana i onih u razvoju.Naime, za HE Ombla i TE Plomin C utvrđena je izvodljivosti model ostvarenja. Za Omblu moramo dodatnouskladiti projektnu dokumentaciju s aktualnim domaćimi europskim propisima o zaštiti prirode i zahvatimau ekološkoj mreži i tek tada ćemo vidjeti hoćemo limoći graditi tu elektranu. Za TE Plomin C ćemo u listopaduove godine dobiti ponudu strateškog partnera, abit će poznat ishod tužbe na objedinjene uvjete okolišai lokacijsku dozvolu.Izgradnja Bloka C TE Sisak je u završnoj fazi, aHES Kosinj/HE Senj 2, HE Dubrovnik II su, sa stajalištaHEP-a, neupitni projekti. U tijeku je razvoj projekatakombikogeneracijskih postrojenja na lokacijiTE-TO Osijek i EL-TO Zagreb, ponajprije kao zamjena zastara postrojenja koja ne zadovoljavaju stroge uvjetezaštite okoliša te proširenje postojećeg sustava opskrbeelektričnom i toplinskom energijom.Planiramo ulaganja u hidroelektrane i termoenergetskeizvore (dogradnja na postojećim lokacijama,nove elektrane) te distribucijsku mrežu električneenergije i plina, ali i u projekte na šumsku biomasu,koji će biti uključeni u sustav poticaja: BE TO Sisak iBE TO Osijek.U tijeku je izrada kriterija za investicije na raziniHEP-a d.d. i povezanih društava s kriterijima rangiranja.Izrađuju se srednjoročni investicijski plan, plan revitalizacijepostojećih elektrana te srednjoročni programaulaganja u projekte s obnovljivim izvorima energije,uz uključivanje u EU projekte.Upravo smo objavili poziv za iskazivanje interesa potencijalnihpartnera za razvoj projekata vjetroelektranau Hrvatskoj - zajedničkim ulaganjem. Namjera jeu društvu posebne namjene objediniti zainteresiranenositelje projekata, čime bi se postiglo smanjenjetroškova poslovanja i djelotvornije upravljanje tržišnim

izicima, osobito nakon razdoblja korištenja poticajnecijene.U okviru unaprjeđenja plinskog poslovanja, razmatramomogućnosti širenja opskrbe plinom. Razvijat ćemoenergetske djelatnosti trgovine (veleprodaje) i opskrbe(maloprodaje) plinom s ciljem pozitivnog financijskogučinka na poslovanje HEP grupe. Realno je očekivatida će u četverogodišnjem razdoblju investicijski kapacitetHEP-a biti približno 11 do 12 milijarda kuna.Hoće li ekološka mreža Natura 2000 zaustaviti izgradnjuhidroelektrana?Da, bit će usporena ili čak onemogućena izgradnjaplaniranih hidroenergetskih proizvodnih kapaciteta,koji se djelomično nalaze u području utjecaja obuhvaćenogNaturom 2000. Naime, prema nedavno prihvaćenomZakonu o zaštiti prirode, za zahvate unutarNature 2000 nije moguće pokrenuti postupak utvrđivanjaprevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskihuvjeta dok ih ne potvrdi Europska komisija. Budućida će pregovori s Europskom komisijom trajati dvije dotri godine, to znači da se do 2016. godine ne moguzapočeti nikakve značajnije investicije. Ako projekti hidroelektranaipak svladaju i tu prepreku, moguće je datroškovi provedbe propisanih kompenzacijskih mjeraugroze isplativost projekta. Znamo da nijedan investitorneće ući u investiciju s nepoznatim troškovima.Organizacijska struktura HEP-atreba biti podložna promjenamapa je moguće ukidanjepostojećih, spajanje ili osnivanjenovih društava, premarezultatima i potrebamaIma li HEP odgovor za gubitak dijela tržišta?Da, HEP je izgubio manji dio tržišta, ali to je tržišna utakmica.No, opskrbljivač s vlastitim proizvodnim portfeljomuvijek je u prednosti pred opskrbljivačem koji ganema, odnosno trgovcem. To je, uostalom, pokazaloiskustvo elektroenergetskih tvrtki na drugim tržištimaelektrične energije. Hrvatsko tržište električne energijeotvoreno je od 2008. i u tom petogodišnjem razdoblju,u borbi HEP Opskrbe sa sedam aktivnih opskrbljivačaza kupce kategorije poduzetništvo, HEP je izgubiosamo tri posto tržišta. Trenutačno je u tom područjutzv. povlaštenih kupaca u utakmici 15 opskrbnih tvrtki,a odnedavno smo suočeni s dva nova ozbiljna opskrbljivačai za kategoriju kućanstvo.Premda to nije bilo neočekivano, HEP nije mogaopromptno odgovoriti konkurenciji, koja je iskoristilapovoljne hidrološke okolnosti u Europi za plasman viškovajeftine električne energije na novim tržištima.Naime, za kategoriju kućanstvo, tzv. tarifne kupce, reguliranecijene još uvijek određuje HERA i to s određenimpravilima i rokovima, čime se HEP i potrošače štitiod naglih poremećaja. Također, HEP Opskrba za kupcekategorije poduzetništvo, zbog vladajućeg položaja natržištu i primjene propisa zaštite tržišnog natjecanja,obvezna je takvim kupcima sličnih karakteristika u postupcimajavne nabave nuditi jednake uvjete, što značicijenu unaprijed poznatu drugim opskrbljivačima.Dio opskrbljivača na hrvatskom tržištu električne energije,s marketinškim kampanjama i obećanjima kojase ne podudaraju sa stvarnim proizvodnim cijenama- ima drukčije strateške ciljeve od HEP-a kao pružateljauniverzalne (i zajamčene) usluge, obvezne za svekupce kategorije kućanstvo.Osim prijedloga HERA-i za korekciju regulirane cijene,na gubitak dijela kupaca odgovorit ćemo ponudomnovih proizvoda HEP-a s dodanom vrijednošću i uslugama,u svim tržišnim segmentima. Za svaki tržišni segmentvrijedit će kriteriji zadržavanja udjela na tržištu,zadržavanja najvrjednijih segmenata i nadoknada izgubljenogdijela tržišta izlaskom HEP-a na nova tržišta.Koja su to nova tržišta?Iz strategije i vizije HEP grupe, koju je Uprava utvrdilasvojim Programom, vidljiv je cilj da HEP postane prepoznatljiviregionalni igrač.Što HEP može ponuditi okolnim tržištima, a da ne utječena sigurnost opskrbe kupaca u Hrvatskoj?Ponovno naglašavam vrijednost našeg proizvodnogportfelja s 51 posto instalirane snage u hidroelektranama.Vršnu, puno vrijedniju energiju možemo tržištu,primjerice Mađarske, ponuditi u zamjenu za preuzimanjetemeljne, uz povoljni omjer za HEP. Okruženjumožemo ponuditi energiju uravnoteženja ili specifičneusluge.Pametnom organizacijom sustava, snažnijim uključenjemu trgovinu električnom energijom, prema načelukupi (jeftinije) - prodaj (skuplje), HEP može ostvaritidodatni prihod.HEP Trgovina je već prisutna na tržištu RepublikeSlovenije, a planiramo širenje poslovanja i na drugatržišta u regiji.Uprava je Program svog rada donijela sredinomposlovne godine, a prema poznatoj Heraklitovojizreci Panta rhei (samo mijena stalna jest) - većsutra vrijede neki drugi inputi…?Program rada živi je dokument koji će morati slijeditidinamiku promjena poslovnog okružja HEP grupe.Uvođenjem novih elemenata kontrole, Uprava primjenjujeKPI, metodu praćenja učinaka mjerenjemobjektiviziranih ključnih pokazatelja uspješnosti dabismo imali jasnu sliku koliko ćemo dobro raditi naostvarenju ciljeva.Uz takvo praćenje učinaka mjera Uprava će svojProgram revidirati u prvom tromjesečju 2014., nakonsagledavanja poslovnih rezultata 2013.Naš Program valja prihvatiti kao okvir, putokaz zaposlovanje svih organizacijskih cjelina HEP grupe, sukladnodefiniranim namjerama i ciljevima Uprave, kojaje preuzela obvezu prema Vlasniku. Istodobno komuniciramostrategiju i očekivanja sa svim dijelovimaHEP grupe i zaposlenicima.Morali smo reagirati žurno, ponajprije radi djelotvornijegposlovanja, ali i strateškog određivanja položajaHEP grupe u budućnosti za pet, deset i 20 godina. Priodređivanju smjera pokušali smo predvidjeti kretanjana tržištu i promjene poslovnog okružja te nastojaliodgovoriti na pitanja budućnosti: stanju na tržištimau kojima HEP posluje; položaju HEP-a kao grupacije;prilikama i prijetnjama; načinima za postizanje zadanihciljeva…HEP nema vremena. Što prije se mora transformiratiu suvremeno organiziranu i dobro pozicioniranu tvrtku,sposobnu i spremnu za tržišnu utakmicu.Zaposlenici HEP-a od Vas očekuju odgovor na pitanjeo nastavku prošle godine započetog procesareorganizacije?Na žalost dijela zaposlenika, moram reći da se restrukturiranjedruštava neće više moći provoditi isključivomjerama za smanjenje broja ljudi. Cilj reorganizacijeje da se za identificirane poslovne procese odredi optimalanbroj i struktura ljudi - izvršitelja poslova, uz naglašenonačelo nagrađivanja i poticanja kvalitete rada,i obrnuto. Stoga će direktori društava morati predložitioptimalnu reorganizaciju za poboljšanje djelotvornostii sigurnosti sustava, što je proces koji se ne događapreko noći.Smatrate li da su zaposlenici HEP-a povlašteni?Vjerojatno prijašnjih godina nisu bili, a danas jesu, kaoi svi oni koji u Hrvatskoj imaju sigurno radno mjestoi redovnu plaću. Najveći dio zaposlenika HEP-a odgovornoobavlja svoj posao, uz naglašeni osjećaj svojedužnosti prema našim kupcima. Dok sve štima, njihovje rad neprimjetan i tek se vidi u izvanrednimuvjetima, u brzom otklanjanju kvarova na mreži prinepogodama, ispadu postrojenja iz pogona...To je HEP, a ne - kakva je prevladavajuća percepcija ujavnosti - samo uplatnica!Sjećam se kako je bilo u Osijeku u vrijemeDomovinskog rata, HEP-ovci su istrčavali na mrežuizmeđu minobacačkih napada, krpali pokidane žice iuspijevali osigurati svjetlo.Ali, u HEP-u kao i svugdje drugdje, postoje i oni vječitinezadovoljnici, koji štete ugledu naše tvrtke.Smeta li Vas medijska izloženost?Nije mi ugodno, ali sam svjestan da je i to dio zadaćakoje sam preuzeo funkcijom predsjednika Uprave.Inače me smeta nedobronamjernost u kvalifikacijama,manjak poštovanja i uvažavanja ljudi, i znanja, i izostanakodgovornosti za izgovorenu/napisanu riječ.Primjerice, stalno se provlače osude HEP-a da trošinovce poreznih obveznika. Stoga ću iskoristiti ovu prigodui naglasiti da se HEP 1994. godine preoblikovaoiz javnog poduzeća u dioničko društvo, organiziran je uskladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima inije korisnik državnog proračuna, jer prihod osiguravaobavljanjem temeljnih i sporednih djelatnosti.HEP, kao i ostala trgovačka društva u energetskomsektoru, isporučuje kupcima svoju robu i usluge, kojeimaju svoju cijenu i ne može, ne smije, kompenziratiprobleme hrvatskog gospodarstva i građana.Vaša poruka za kraj…?Čeka nas teško, ali uzbudljivo i izazovno vrijeme.Uprava će snažno inzistirati na provedbi mjera, kojimase pridonosi ciljevima koje smo zacrtali. Svi moramobiti spremni prihvatiti promjene i raditi u korist HEP-a,našeg Vlasnika i svih naših kupaca - hrvatskih građana.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013.

CijenaZahtjev heRa-i Za smanjenje pRoiZvodne Komponentecijene eleKtRične eneRgije Za KategoRiju KućanstvoKorekcija cijenesukladno ostvarenimi procijenjenimtroškovima proizvodnjeProjekt He omblaSuglasnost HEP-a iEBRD-a o raskiduUgovora, odgovori napostavljena pitanjaHrvatska elektroprivreda je, vodeći se načelompredostrožnosti, a u skladu s preporukomMinistarstva zašite okoliša i prirode, iskazalaspremnost za dodatno usklađivanje projektne dokumentacijeza HE Ombla s aktualnim domaćimi europskim propisima o zaštiti prirode i zahvatimau ekološkoj mreži, s ciljem primjene najvišihstandarda zaštite okoliša. S obzirom na očekivanotrajanje tog postupka, a radi izbjegavanja daljnjihtroškova, HEP i EBRD su se krajem svibnja usuglasilio raskidu Ugovora o kreditu. Istodobno su potvrdilispremnost za nastavak suradnje na nekimod budućih ulaganja.Ova je faza Projekta, koju je HEP obavio u suradnjis EBRD-om, završila internetskom objavom“Izvještaja o procesu konzultacija za Planupravljanja bioraznolikošću za utjecaje projektaHidroelektrane Ombla na područje Paleoombla-Ombla predloženo za mrežu Natura 2000“.Izvještaj je, uz suglasnost EBRD-a, izradila konzultantskatvrtka WSP Environmental Ltd. Sastavnidio Izvještaja su odgovori na pitanja, primjedbe ikomentare upućene tijekom procesa konzultacija.Konzultanti WSP-a su u Izvještaju odgovorili na pitanjai komentare koji se izravno odnose na Planupravljanja bioraznolikošću.Radi cjelovitog informiranja javnosti, HEP je odgovorioi na ostala registrirana pitanja, primjedbei komentare. Dokument s odgovorima HEP-aobjavljen je uz Izvještaj WSP-a.D. A.Hrvatska elektroprivreda d.d. je 8. srpnja o.g.Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji podnijelazahtjev za smanjenje proizvodne komponentecijene električne energije za kategoriju kućanstvood 10,7 posto.Zahtjev za korekcijom cijene u navedenom iznosutemelji se na primjeni formule za obračun troškovaproizvodnje električne energije u prvom polugodištuove godine i procjeni troškova proizvodnje u 2013.godini, a u skladu s pravilima utvrđenim Tarifnimsustavom za proizvodnju električne energije.Ukupna cijena električne energije sastoji se odproizvodne komponente, naknade za prijenosnui distribucijsku mrežu, mjerne usluge, naknade zaopskrbu i naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivihizvora energije (naknadu za mrežu, naknaduza mjernu uslugu te naknadu za OIE plaćaju svikupci električne energije u jednakom iznosu, bezobzira na izabranog opskrbljivača). Zahtjevom upućenimHERA-i predlaže se smanjenje proizvodnekomponente cijene što znači da će, ako HERAprihvati zahtjev HEP-a, krajnja cijena za kupce ukategoriji kućanstva biti u prosjeku niža za približnošest do sedam posto.Primjeri za plavi i bijeli tarifni modelPrimjerice, smanjenje ukupnog mjesečnog računaza električnu energiju kod kućanstva s jednotarifnimmodelom (‘plavi’) i uz godišnju potrošnju od2 000 kWh, iznosit će 6,3 posto.Iznos ukupnog smanjenja mjesečnog računa zaelektričnu energiju, kod kućanstva s dvotarifnimmodelom (‘bijeli’) s omjerom potrošnje u višoj inižoj tarifi 65:35 posto i uz godišnju potrošnju od3 500 kWh, iznosit će 6,1 posto.(Priopćenje HEP-a)Hera - članiCa aCer-aPostankom Hrvatske punopravnom državom-članicomEuropske unije, neovisni hrvatski regulator -Hrvatska energetska regulatorna agencija - HERA je1. srpnja 2013. postala članica Agencije za suradnjuenergetskih regulatora, ACER.Članstvom u ACER-u, HERA i hrvatsko tržište električneenergije i plina dobiva još jedno nadzornotijelo, ali i prigodu za aktivnijim sudjelovanjem ukreiranju energetske politike Europske unije.ACER ima sjedište u Ljubljani, a osnovan je 2011.godine s ciljem koordinacije rada nacionalnih energetskihregulatornih agencija u stvaranju zajedničkogeuropskog energetskog tržišta.HERA6HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

POSLOVANJENovi PRoGRAM RAdA UPRAveHeP-a od 2013. do 2016. istRAteško PozicioNiRANje HeP-aod 2014. do 2020. GodiNetomislav šnidarićGLAVNA SkuPštiNA i NAdzOrNi OdbOr HEP-a d.d.Profitabilnost kao uvjetopstanka u sustavuOptimizacija poslovanja obuhvatit ćebrojne procese, među kojima su posebnonaglašeni standardizacija i informatizacijaposlovanja, uvođenje novih elemenatakontrole, novih metoda rada te postizanjaušteda u nabavi, a pristup investicijama,kao preduvjeta za jačanje tržišnih pozicija,mora se promijeniti inzistiranjem najasnim kriterijima isplativosti svakog planiranogprojektaDirektorima društava HEP grupe te direktorimasektora HEP-a d.d., predsjednikUprave HEP-a d.d. Tomislav Šerić predstavioje 20. lipnja o.g. novi Program rada UpraveHEP-a d.d. u razdoblju od 2013. do 2016.godine.Uvodno je obrazložio razloge donošenja novogstrateškog dokumenta, rekavši:- Otkad sam prije mjesec dana preuzeo čelnuulogu u Upravi HEP-a, intenzivno smo radilina ovom Programu, a stari je stavljen izvansnage.U prezentaciji pod nazivom “Strateško pozicioniranjeHEP-a u razdoblju od 2014. do 2020.godine“ T. Šerić je direktorima predstaviociljeve, načine njihova ostvarenja te mogućerizike, koje pritom treba uzeti u obzir.Bolje pozicioniranje HEP-a na tržištuPredstavljena je nova vizija HEP-a kao snažneregionalne, suvremene i društveno odgovornetvrtke, prepoznate kao primjer učinkoviteproizvodnje i isporuke energije kupcima. Stim u skladu, izdvojena su četiri temeljna cilja:optimizacija poslovanja, razvojno investicijskiciklus, novi proizvodi i usluge na tržištute regionalni iskorak.Predstavljajući direktorimadruštava HEP grupe isektora HEP-a d.d. noviProgram radaUprave HEP-a, njen jepredsjednik Tomislav Šerićizložio četiri temeljna cilja:optimizacija poslovanja,ekspanzija i razvoj novihkapaciteta, novi proizvodii usluge na tržištu teregionalni iskorakSve dinamičnije tržište električne energijenameće HEP-u nužnu preobrazbu u suvremenukonkurentnu tvrtku.- Svaka djelatnost u HEP-u, uz iznimku specifičnetoplinske djelatnosti, mora biti profitabilna!Utvrdit će se precizni rokovi, unutarkojih će se očekivati rezultati i pozitivno poslovanje.Ako pojedine djelatnosti ne buduprofitabilne i time postanu teret za tvrtku- više neće biti dio sustava. Jednako tako,može se očekivati da će se, zbog optimiranjaposlovanja, pojedine tvrtke spojiti ilipostati dio HEP-a d.d., a sigurno je, osnivatće se i nova društva. Sve je to usmjerenoboljem pozicioniranju HEP-a na tržištu, najavioje T. Šerić.Optimizacija poslovanja obuhvatit će brojneprocese, među kojima su posebno naglašenistandardizacija i informatizacija poslovanja,uvođenje novih elemenata kontrole, novihmetoda rada te postizanja ušteda u nabavi.Pristup investicijama, kao preduvjeta zajačanje tržišnih pozicija, mora se promijenitiinzistiranjem na jasnim kriterijima isplativostisvakog planiranog projekta.Intenziviranje tržišne utakmice ukazalo je napotrebu hitnog unaprjeđenja odnosa s kupcima,poručio je Predsjednik Uprave, naglasivšida se to ponajprije odnosi na uspostavu primjerenogcall centra te prilagodbu HEP-oveweb stranice, isključivo, potrebama kupaca.Na sastanku je član Uprave Ivan Matasićzaključno direktorima poručio da su lojalnostHEP-u i rješavanje svih otvorenih pitanja unutarkuće - preduvjet da Program rada Upravebude proveden u cijelosti.o strateškimpitanjima HeP-aU sjedištu HEP-a u Zagrebu, 6. lipnja o.g. održane su sjednice Glavneskupštine i Nadzornog odbora HEP-a d.d.Nadzorni odbor je ponajprije dao potporu programskom dokumentuUprave HEP-a d.d. za rad u razdoblju od 2103. do 2016. godine koji je,prema riječima predsjednika Uprave Tomislava Šerića, ‘realno optimističan’i stvara pretpostavke za organizaciju tvrtke kojom će se pridonijetiučinkovitosti u proizvodnji i isporuci energije.- Program je usmjeren jačanju tvrtke kako bi se prilagodila novim poslovnimmogućnostima te funkcionirala kao kompetentan poslovnim subjektu novim tržišnim uvjetima, ocijenio je predsjednik Nadzornog odboraNikola Bruketa.Potom je Nadzorni odbor prihvatio informaciju o Odluci Uprave Društva ozaduženjima članova Uprave HEP-a d.d. prema korporativnim funkcijamai djelatnostima.Prihvativši Godišnje izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva iHEP grupe u 2012. godini te Konsolidirana i nekonsolidirana financijskaizvješća Društva i HEP grupe za 2012. godinu s Izvješćem neovisnogrevizora, kao i Izvješće Nadzornog odbora Društva o obavljenom nadzoruvođenja poslova Društva u poslovnoj 2012. godini, uputio ih je na razmatranjeGlavnoj skupštini Društva.Također, Glavnoj skupštini je na donošenje uputio prijedloge Odluke oupotrebi ostvarene dobiti u poslovanju u 2012. godini te Odluke kojomse odobrava rad (razrješnica) Upravi za 2012. godinu i Odluke kojom seodobrava rad (razrješnica) Nadzornom odboru za 2012. godinu.Nadzorni odbor je prihvatio Izvješće o poslovanju HEP grupe za razdobljesiječanj-ožujak 2013. godine te odobrio ugovaranje okvirnih srednjoročnihfinancijskih limita kod banaka (Privredna banka Zagreb d.d.,Reiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d.), kao i Informaciju oostvarivanju Plana investicija HEP grupe u 2012. godini te odobrio rebalansPlana investicija HEP grupe za 2013. godinu.Na kraju je prihvatio Informaciju za donošenje potrebnih odluka o usklađivanjuHEP grupe s Trećim paketom energetskih propisa Europske unije.Članovi Nadzornog odbora osvrnuli su se na javno pozivanje na odgovornostzbog sadržaja Kolektivnog ugovora za HEP grupu te je zaključenoda pregovarački proces i definiranje sadržaja Kolektivnog ugovora nisu uovlasti Nadzornog odbora.Glavna skupština HEP-a d.d., pod predsjedanjem Ivana Vrdoljaka jerazmotrila Konsolidirana i nekonsolidirana godišnja financijska izvješćaDruštva i HEP grupe za 2012. godinu s Izvješćem neovisnog revizora,Godišnje izvješće o stanju i poslovanju Društva i HEP grupe u 2012. godinite Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2012. godini.Donijela je Odluku o upotrebi ostvarene dobiti u poslovanju u 2012. godini,Odluku kojom se odobrava rad (razrješnica) Upravi Društva za 2012.godinu te Odluku kojom se odobrava rad (razrješnica) Nadzornom odboruDruštva za 2012. godinu.Predsjednik Nadzornogodbora Nikola Bruketa ocijenioje da je programski dokumentUprave HEP-a d.d. za rad do2016. godine usmjeren jačanjutvrtke za prilagodbu novimposlovnim mogućnostimai funkcioniranje u novimtržišnim uvjetima kaokompetentan poslovni subjektHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013.

ReagiRanjeOdgOvOr HEP-a na ObjEdEudruga O TE PlOmin CPripremio: darko alfirevTE Plomin C je okolišnoprihvatljiv, ekonomskiisplativ i odgovoran projektKada bi sve europskeelektrane, koje su danasu pogonu (bez obzirana pogonski energent),radile s razinomtehnologije i mjeramazaštite okoliša kakveće biti u TE Plomin C,emisije iz elektrana narazini Europe smanjilebi se deset putaNa Upravnom sudu u Rijeci je 19. lipnja o.g. održanoprvo ročište u objedinjenom postupku, pokrenutom natemelju više zasebnih tužbi Istarske županije, ZeleneIstre, Zelene akcije te nekoliko građana s područjaLabinštine protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode,zbog izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata i objedinjenihuvjeta zaštite okoliša za zahvat TE Plomin Cna ugljen. Sud nije prihvatio prijedlog odvjetnika zaokončanjem postupka te je sljedeće ročište u ovompostupku zakazano za 11. listopada 2013.Kampanja protiv ProjektaUoči prvog ročišta, grupa nevladinih udruga(Greenpeace, Zelena akcija, Zelena Istra) intenziviralaje kampanju protiv TE Plomin C, temeljeći je na rezultatimaanalize Greenpeaca pod nazivom “Skrivenitroškovi TE Plomin C“. Između ostalog, održali su iniz tribina, a na dvije su - u Puli i Rijeci - sudjelovalii Alen Načinović - voditelj projekta TE Plomin C idr.sc. Vladimir Jelavić iz Ekonerga - voditelj Studijeutjecaja na okoliš za TE Plomin C.Na tim tribinama, u tiskanim materijalima i izjavamaza medije, predstavnici udruga su opetovanoiznosili neutemeljene i neistinite tvrdnje o projektuTE Plomin C. Između ostalog, uputili su poziv Vladida zaustavi Projekt zato jer je, prema njihovim tvrdnjama,štetan za zdravlje ljudi, ekonomski neisplativjer vodi Hrvatsku u energetsku ovisnost, doprinosi klimatskimpromjenama te je u suprotnosti s Prostornimplanom Istarske županije.Odgovor HEP-a: cijenimo ulogu udruga, ali…HEP je medijima uputio reagiranje na te tvrdnje,u kojem naglašava da cijeni ulogu i aktivnosti nevladinihudruga u nastojanjima da osiguraju zdravokoliš i upozore na stvarne i potencijalne rizike zaljudsko zdravlje, ali da se odluke o prihvatljivostibilo kojeg zahvata ne mogu donositi na temeljunjihovih stavova, uvjerenja i tvrdnji. Primjedbe udrugai ostale zainteresirane javnosti dobrodošle su idragocjene tijekom javne rasprave o studiji utjecajana okoliš. U postupku provedenom za TE Plomin Cna njih je primjereno odgovoreno, a neke su bile ipoticaj Povjerenstvu Ministarstva za zaštitu okolišai prirode (MZOIP) da propiše dodatne mjere zaštiteokoliša. Povjerenstvo MZOIP-a (kao i mjerodavnotijelo u susjednoj Republici Sloveniji) zahvat je ocijeniloprihvatljivim za okoliš. Pozitivna ocjena temeljise na činjenicama koje su navedene i u RješenjuMinistarstva, kako slijedi.- Emisija onečišćujućih tvari u zrak iz Bloka C-500 bitće znatno manja od graničnih vrijednosti utvrđenihUredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućihtvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07,150/08. 05109 ispravljeno) i graničnih vrijednosti izpropisa EU-a koji će vrijediti za nove termoelektrane(Direktiva o industrijskim emisijama 2010 75/EZ).- Utjecaj na zdravlje ljudi je prihvatljiv, jer neće doćido prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracijaS0 2, NOx i čestica.- Utjecaj na ekosustav i vegetaciju je prihvatljiv, jersu prosječne godišnje koncentracije barem jedan redveličine manje od graničnih vrijednosti.Regulativa EU-a koja se odnosi na kvalitetu zraka možese provjeriti na internetskim stranicama Europske komisije.HEP je u priopćenju pozvao udruge da nakonšto prouče propise i postavljene granične vrijednostiemisija, upoznaju javnost uklapa li se ili ne uklapaTE Plomin C u okvire tih najstrožih svjetskih propisa.TE Plomin C u vrhu tehnoloških i okolišnih rješenjaza konvencionalne elektraneOkolišnu prihvatljivost projekta ilustrira sljedeći podatakkojeg je na tribinama iznio V. Jelavić:- Kada bi sve europske elektrane, koje su danas upogonu (bez obzira na pogonski energent), radiles razinom tehnologije i mjerama zaštite okolišakakve će biti u TE Plomin C, emisije iz elektranana razini Europe smanjile bi se deset puta. Pritomtreba imati na umu i da zbog prekograničnog obilježjaindustrijskog onečišćenja, znatno više onečišćenjadolazi u Hrvatsku, nego što izlazi izvannaših granica.O ekonomskoj isplativosti, troškovnoj usporedbi sodgovarajućom termoelektranom na plin, trendovimai planovima izgradnje elektrana u Europi, o uloziTE Plomin C u ispunjenju cilja ostvarenja elektroenergetske(a ne energetske) neovisnosti Hrvatske, višeputa smo pisali na stranicama HEP Vjesnika pa nemapotrebe ponavljati tu argumentaciju.Kada je riječ o optužbi da će TE Plomin pridonijetiklimatskim promjenama, treba dosljedno konstatiratida klimatskim promjenama pridonosi i bilo kojatermoelektrana na plin i proizvodnja panela za fotonaponskeelektrane i promet i stočarstvo i veliki dioindustrije, primjerice. Zbog sagledavanja objektivneslike, treba iznijeti nekoliko podataka. Hrvatska danasima emisiju CO 2približno sedam tona po stanovniku,dok EU ima približno 11 tona. Dakle, tek kada državeEU-a smanje emisije za trećinu, tek tada će doći naprosjek današnje emisije Hrvatske. Sektor za proizvodnjuelektrične energije u Hrvatskoj ima manje emisijestakleničkih plinova od prosjeka EU-a, zahvaljujućivisokom udjelu hidroelektrana.Kako to izgleda u slučaju Plomina? Povećanje emisijeCO 2s lokacije TE Plomin na svjetskoj razini emisijastakleničkih plinova, a klimatske promjene potaknuteemisijama stakleničkih plinova i jesu globalni problem,iznosit će 0,0077 posto.Značajan dio HEP-ovih termoelektrana je zastario tese, u skladu sa strateškim razvojnim odrednicama,postupno zamjenjuje novim visokoučinkovitim proizvodnimjedinicama na fosilna goriva. Na taj način ćese, unatoč očekivanom povećanju ukupnih emisijauzrokovanih trendom rasta potrošnje električne energije,smanjiti specifične emisije stakleničkih plinovapo jedinici proizvedene električne energije iz termoelektranaHEP-a. Projekt TE Plomin C treba promatratii u tom kontekstu, i u tom smislu on je premaokolišu, europskoj regulativi i globalnim dogovorima- odgovoran Projekt.8HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništvaje u svibnju 2011. izdalo pozitivno tumačenje ousklađenosti zahvata rekonstrukcije TE Plomins provedbom Strategije energetskog razvojaRepublike Hrvatske (2009.) te sa Strategijomi Programom prostornog uređenja RepublikeHrvatske u smislu izbora energenta. Na kraju,HEP d.d. je 19. listopada 2012. od Ministarstvaprostornog uređenja i graditeljstva ishodio lokacijskudozvola za TE Plomin C, izdanu u skladu sProstornim planom Općine Kršan.U skladu s prostorno-planskom dokumentacijomZahvat rekonstrukcije TE Plomin ima svoju prostornoplanskupodlogu u dokumentima najviše državnerazine - Strategiji i Programu prostornog uređenja. Unjima je utvrđeno da do 2010. godine Hrvatska trebaosigurati novih približno 1 500 MW snage (do 2020.još 600 MW) i to modernizacijom, rekonstrukcijom iproširenjem postojećih objekata (uz uvođenje novetehnologije, kombiniranjem energetskih izvora) te dase na sjevernom Hrvatskom primorju potrebe moguzadovoljiti modernizacijom i povećanjem kapacitetana postojećim lokacijama i primjenom odgovarajućihtehnologija u novim i postojećim objektima (Plomin,Urinj).Ograničenje snage i uvjetovanje plina kao energentau Prostornom planu Istarske županije nije u skladu sglavnim odrednicama razvoja infrastrukturnih sustavaStrategije prostornog uređenja i Programa prostornoguređenja Republike Hrvatske (1999.). Prostorniplan Istarske županije trebao bi utvrditi minimalneuvjete lokacije koje budući zahvat u prostoru morazadovoljiti. Planirani zamjenski blok TEP C, sukladnoprojektiranim parametrima i Studiji utjecaja na okoliš,zadovoljit će kriterije znatno strože i od onih koji vrijedeu europskoj Direktivi.HEP je zahtjev za pokretanje postupka procjeneutjecaja na okoliš zahvata rekonstrukcije TE Plominpodnio u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja naokoliš što znači da je, između ostalog, dostavioodgovarajuće mišljenje Ministarstva zaštite okoliša,graditeljstva i prostornog uređenja da je za zahvatmoguće pokrenuti postupak procjene utjecaja naokoliš, budući da je sukladan odredbama Programaprostornog uređenja Republike Hrvatske.Je li Plomin uistinu najveći okolišni i zdravstveniproblem u Hrvatskoj?Nakon demantiranja svih navodnih razloga protivProjekta, HEP je u priopćenju predstavnicimagrupe udruga javno uputio pitanje vjeruju li doistada je Projekt TE Plomin C uistinu najveći okolišniproblem i rizik za zdravlje ljudi u Hrvatskoj, Europii svijetu? Udruge, naime, navode procjenu dasvake godine u EU-u od posljedica bolesti, kojimaje uzrok zagađenje zraka, umire 450 000 ljudi, ada se u svijetu dogodi dva milijuna preuranjenihsmrti (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije,SZO). Ne prikazuju, međutim, podatkeo strukturi izvora onečišćenja zraka koje uzrokujesmrtne posljedice, iz kojih bi bilo vidljivo da je naprvom mjestu promet.Nadalje, prema službenim statistikama, blizu šestmilijuna ljudi godišnje u svijetu umire od posljedicapušenja. U Hrvatskoj od bolesti vezanih uz pušenjegodišnje umire više od 9 000 ljudi ili skoro svakapeta umrla osoba (Akcijski plan Ministarstva zdravlja,2013.), a SZO pušenju pripisuje 88 posto svih smrtiod raka pluća u Hrvatskoj. Koliko su napisa na svojimweb stranicama u posljednjih godinu dana (tolikosmo razdoblje analizirali) ove tri udruge (Zelenaakcija, Zelena Istra i Greenpeace) posvetile tomnajznačajnijem zdravstvenom problemu u Hrvatskoj?Niti jedan!Najintenzivniju kampanju protiv TE Plomin C ove udrugeprovode u blizini TE Plomin. Suočeni s pokazateljimaneznatnog utjecaja na zdravlje ljudi na područjuLabinštine (Studija utjecaja na okoliš je pokazala daeksterni troškovi na lokalnoj razini iznose jedan postoukupnog eksternog troška, što udruge nisu demantirale),ali na žalost to prešućuju lokalnom stanovništvute ga, čak štoviše, morbidno zastrašuju postavljanjemljudskih silueta uz ogradu Elektrane, kao simbolažrtava TE Plomin C. Odnosno, taj podatak premošćujuporukom da “onečišćenje zraka nije ograničeno samona područje Labinštine ili istočni dio Istre“.Djelomice razumijemo potrebu ove grupe udruga daskrenu pozornost na svoj rad, zaključuje se u reagiranjuHEP-a. Nemamo, međutim, razumijevanjaza metode koje uključuju manipulaciju podacimai zastrašivanje ljudi, a nikako nemamo razumijevanjeza poigravanje s odgovorno pripremljenimProjektom, u skladu s državnim strategijama i europskimnormama zaštite okoliša. Nažalost, dokstrastveno upiru prstom u Plomin i HEP, stvarniuzročnici teških posljedica za zdravlje i okoliš, zanjih ostaju nevažni i sporedni.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Iz drugog kutaVIdo BogdaNoVIć, NEgdašNJIduBRoVačKI gRadoNačElNIKMarica Žanetić MalenicaOmbla, Omblai opet OmblaRazumljivo je pitanje koje sebi postavljajustručnjaci: možemo li i dalje‘’poboljšati prirodu’’ na način dakontroliramo ispust vode iz naše podzemnegustijerne i usput iskoristimonjen energetski potencijal - prvo: dasama doteče do žednih i sušnih područjau regiji i drugo: da pokrenemoneka suvremena mlinska kola?10HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Dočekali smo i to! Odgođena je realizacija projektaOmbla. Do kada? Do daljnjega ili još malo kasnije.Zanimljivo je pratiti kako jedan temeljito pripremljenstrateški infrastrukturni objekt postaje predmet manipulativnogpreispitivanja i birokratskog usporavanja iosporavanja.Čini mi se da se od samog početka pogriješilo u načinukorektnog i konkretnog izvješćivanja zainteresiranejavnosti, što je u konačnici ostavilo dovoljno prostora zanestručna i zlonamjerna preispitivanja, a time i usporavanjacijelog Projekta.Ombla je ponajprije vodoprivredni projektProjekt se od samog početka gotovo isključivo predstavljakao hidroenergetski, premda je - po svojoj naravi ivažnosti - ponajprije vodoprivredni. Umjesto da se govoriprvenstveno o značaju objekta Ombla u smislu stabilnevodoopskrbe Dubrovnika i šire regije, stalno se naglašavahidroenergetski potencijal od 68 MW instalirane snage igodišnje proizvodnje od 225 GWh električne energije, štobaš nije impresioniralo razmaženu javnost. Neš ti snage!Samo 68 MW?!?U vremenima potvrdljivih klimatskih promjena, i na našempodručju smo svjedoci usložavanja vremenske slikes intenziviranim metereološkim događajima obilnih ikratkih padalina te dugih suhih i vrelih ljeta koji, svaki nasvoj način, iskaču iz stogodišnjih prosječnih vrijednosti.Ove godine je u Dubrovniku u prvih pet mjeseci palokiše koliko u cijeloj 2012. godini. Razmišljanja su meteostručnjakada će se vremenski ekstremi i dalje pojačavati,postavljajući pred nas dodatne zahtjeve za prihvatomvelikih količina vode u kraćim razdobljima i stabilnomvodoopskrbom u vremenima suša.Bez ikakve naše zasluge i utjecaja, našli smo se u susjedstvuprvorazrednog vodnog sustava koji upravo zadovoljavaili će zadovoljavati sve oštrije zahtjeve za urednomi dovoljnom vodoopskrbom. U kontinentalnom masivu uzaleđu Dubrovnika, ili preciznije, u zaleđu zaljeva Ombla(Rijeka dubrovačka) na teritoriju susjedne države prirodnoje u kršu (krasu) stvorena golema akumulacija, ili retencija,ili po naški - gustijerna, u koju se skupljaju oborinskei površinske vode prostranog područja. Stručnjaci upozoravajuda taj kontinentalni volumen koji se izdiže nanekih 200 metara visine iznad mora ne treba promatratikao neku golemu šupljinu, već radije kao sustav šupljina,pukotina, pećina, jazova, rasjeda. Odnosno, kao svojevrsnukamenu (krašku) spužvu, u koju se slijevaju i skupljajuvode. Vode u sustavu podzemnih kaverna ostajuzarobljene zahvaljujući prirodnoj prepreci, brani od kompaktnogdolomita, koja sprječava istjecanje vode premamoru. Voda iz tog prirodnog spremnika značajnije istječeprirodnim kanalom u izvorsku pećinu Omble. I tako krozizvor Omble godišnje isteče približno 770 milijuna kubikavode s minimalnim protokom od približno četiri kubikau sekundi i maksimalnim od približno 114 kubika usekundi. Izvor ne presušuje ni za najvećih suša, a procjenastručnjaka jest da bi podzemna akumulacija izdržalai ekstremno razdoblje od četiri godine bez padalina.Dok otoci i primorje žeđaju, u more izlijemo 770 milijunakubika vode?!Naški rečeno, imamo golemu prirodnu podzemnu gustijernuiz koje se voda s razine više od 100 metara iznadmora nekontrolirano izlijeva u more. Do sada jedina ljudskaintervencija u izvorski sustav Omble jest izgradnjabrane, prvo drvene pa kasnije betonske, čime se stvoriloumjetno jezerce s vodopadom, a napravljeno je prvenstvenozbog iskorištavanja energetskog potencijala vodeza pokretanje mlinova. To se dogodilo krajem 19. i početkom20.stoljeća, nakon čega se voda Omble započelai crpsti za potrebe dubrovačkog vodovoda. Izgradnjombrane se ‘’poboljšala priroda’’ ako se tako može odgovoritna jedno od postavljenih pitanja ekološkog aktivistei suvlasnika zemlje oko izvora Omble. Ombla kaoslatkovodna rijeka nije postojala prije izgradnje brane. Usamom kantunu ispod stijene, kao vrulja izvirala je vodau izvorskoj špilji, koju je naplavljivalo more osobito ljetiza smanjenog dotoka vode. Izgradnjom brane, izvor sezaštitio od prodora morske slane vode, podigla se razinavode u novostvorenom umjetnom jezercu pa Ombli tepajukao ‘’najkraćoj rijeci’’ , premda uopće nije rijeka, većpodvodni izvor u dnu prelijepog zaljeva. Mlinovi odavnone rade, pasta se ne proizvodi, jedino dubrovački vodovodelektričnim crpkama crpi vodu iz izvora u vodoopskrbnisustav koji pokriva područje od Orsule do Lozice.Razumljivo je pitanje koje sebi postavljaju stručnjaci: možemoli i dalje ‘’poboljšati prirodu’’ na način da kontroliramoispust vode iz naše podzemne gustijerne i usputiskoristimo njen energetski potencijal - prvo: da samadoteče do žednih i sušnih područja u regiji i drugo: da pokrenemoneka suvremena mlinska kola? Zašto kad vodei ovako imamo dovoljno, puno više nego nam treba?Uvažavajući aktualno stanje vodoopskrbe na području unašoj Županiji lako ćemo utvrditi da područja Lastova,Korčule, Pelješca, Mljeta, Primorja, Župe dubrovačke iKonavala nemaju dovoljno kvalitetne vode, a osobitoje neće imati dovoljno ako netko pametan bude htiostaviti u potpunu funkciju sve raspoložive potencijale,uključujući poljoprivredu. Do sada se područje Pelješca,Korčule, Lastova i Mljeta pokušava opskrbiti NPK vodovodomiz Neretve, što se pokazalo kao promašaji zbog kvalitete i količine vode. Primorje muku mučis vodom iz susjedne Hercegovine i vlastitih bušotinau Slanome, a Župa i Konavle nedostatke vode naknađujuiz bilećke vode oduzete iz sustava Hidroelektraneu Platu. Istodobno u najbližem susjedstvu, odnosnou središtu cijelog područja, u more godišnje izlijemo770 milijuna kubika vode?!? Ako je i u Hrvata - previše je.U susjedstvu imamo sličan primjer. U Boki, u podnožjumasiva Orijena na koji, učili su nas u osnovnoj školi, padnenajviše oborina u Europi, ukupna količina vode koja jeveća od naših 770 milijuna kubika - nekontrolirano istečeu more već prije ljeta. Pa Boka ostane žedna i suhatijekom ljeta te se pokušava napojiti bilećkom vodomiz Plata, vodovodom kroz Konavle, i vodom iz Skadra.A svake godine im u more pobjegne visokokvalitetnaplaninska voda koja bi im bila dovoljna za nekoliko godina?Što predlažu kreatori Projekta Ombla?Više od 30 godina stručnjaci pokušavaju doskočiti izazovukako staviti rubinet na Omblu i eventualno pokrenutineko mlinsko kolo? Nakon višedesetljetnog samozatajnograda stotina stručnjaka i znanstvenika, ponuđeno jeinženjersko rješenje koje je kod eko-udruga i jednog brojastručnjaka i znanstvenika izazvalo negativne reakcije.Što nam predlažu kreatori Projekta Ombla? Jednostavnimrječnikom rečeno: poboljšati i pojednostavniti postojećiprirodni sustav, čime bi postigli potpunu kontrolu golemevodene akumulacije i time njenu odgovarajuću iskoristivost.Predlaže se injektiranjem ojačati i dodatno začepitiprirodni kraški i dolomitni masiv iznad i ispod sadašnjegizvora, sve do vodonepropusne flišane podlogena kojoj leži cijeli masiv i koja omogućuje cjelokupnizahvat. Time bi stvorili svojevrsno predziđe prirodnojdolomitnoj prepreci, čime bi voda u podzemlju dobiladodatnu prepreku na svom putu prema moru.Za razliku od sadašnjeg puta vode iz podzemlja u izvorkroz 150 metara dugi duboki prirodni sifon ispod razinemora, projektanti predlažu izravan prodor u akumulacijukroz injektiranjem ojačanu prepreku horizontalnim tunelima,otprilike na razini sadašnjeg umjetnog jezera naizvoru. Predlaže se bušenje nekoliko tunela za potrebe hidroelektrane,kontrole razine vode i, što je nama najzanimljivije- vodoopskrbe. Naime, za razliku od dosadašnjegzahvata u samoj izvorskoj špilji, gradnjom petstotinjakmetara dugog tunela, voda bi se zahvaćala u zoni gdjene bi bila izložena zamućivanju i onečišćavanju kao sada.Nakon što bi se injektiranjem izgradila podzemna trostruka‘’brana’’ približno 150 metara duboko u stijeni tenakon što bi se izgradili te opremili ispusni i zahvatniNakon višedesetljetnog samozatajnograda stotina stručnjaka i znanstvenika,ponuđeno je inženjersko rješenje kojeje kod eko-udruga i jednog broja stručnjakai znanstvenika izazvalo negativnereakcije, a kreatori Projekta Ombla predlažu- jednostavnim rječnikom rečeno- poboljšati i pojednostavniti postojećiprirodni sustav, čime bi postigli potpunukontrolu goleme vodene akumulacije itime njenu odgovarajuću iskoristivosttuneli, pristupilo bi se blokiranju prirodnog kanala, kojimse sada Ombla prazni. Takvim blokiranjem prirodnogkanala, mogla bi se kontrolirati količina i razina vode u‘’predziđu’’, odnosno prostoru između prirodne dolomitneprepreke i novostvorene podzemne brane, ovisnoo vodnom stanju i/ili energetskim i vodoopskrbnimpotrebama. Zvuči zastrašujuće? Zvuči! Pomisao da sečovjek svojim znanjem i vještinama usuđuje pokušatikontrolirati milijarde kubika, čitaj tona, u podzemljunakupljene vode je zastrašujuća, osobito za neznalice iskeptike. Ali, to je istodobno izazov za znalce i stručnjake.Rizici koje su otkrili protivnici ProjektaE sada, kakvi su nam rizici kada lijepo zapakiramo našu,odnosno hercegovačku vodu u naš podzemni tetrapak,podignemo razinu vode u predziđu na 100 do 130 metaraiznad mora, omogućimo gravitacijsku vodoopskrbusve od Prevlake do Lastova pa i dalje, kada veći dio vodenastavlja teći u izvorsku pećinu pa u umjetno jezero imore kao i sada, ali nakon što zavrti turbine u podzemnojelektrani?Rizike nije potrebno izmišljati, jer su ih protivnici ProjektaOmbla otkrili i nabrojili na desetke. Krenimo redom.Prigovor prviJedan od prigovora je da će podignuta razina vode, omogućenagradnjom podzemne ‘’brane’’, prouzročiti raspadkamenog masiva te da će oslobođena golema količinavode apokaliptičnim valom pomesti cijelu Rijeku dubrovačkui njenih 15 tisuća stanovnika. Uzalud su uglednistručnjaci višestruko objašnjavali da je to nemoguće ida zaobljeni, injektiranjem ojačani, kameni masiv jed-HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 11

Iz drugog kutaVido BogdanoVić, negdašnjiduBroVački gradonačelnik12nostavno nije moguće tlakom vode ‘izbit’ prema vanka.Apokaliptičari ostaju pri svom scenariju. Možda bi ihmogla uvjeriti činjenica da se za svake pojave ‘’velikihvoda’’, prostor ‘’predziđa’’ i sada nekontrolirano napunivodom pa i iznad projektiranih 130 metara - i ništa se nedogodi. Osim toga, dežurni apokaliptičari uporno zaboravljajuda u unutrašnjosti masiva neće biti golema prazninaispunjena vodom, već mreža šupljina u stijenama koje,povezane s frontalnom stijenom, čine jedinstveni blok.Kada bi on i popustio, ne bi mogao odjedanput osloboditigoleme količine vode, već bi se voda prolila iz brojnihpukotina i špilja. Ostaje pitanje zašto bi se to dogodilopri kontroliranom punjenju bez hidrauličkih udara nakonVilina špilja se i danas, za vrijeme‘’velikih voda’’, napuni vodom skorodo vrha - do operativne razine na kojojbi se održavala voda nakon izgradnjepodzemne brane pa, prema tomu, šišmišibi bili na sigurnom, doć i poć kadih je volja te boravit u svom staništukoliko ih je god volja, a za desetakvrsta većinom endemskih životinjicaživotni uvjeti bili bi i bolji zbog mirnijevode, manjeg ili nikakvog ispiranja ipjeskarenja, stabilne razine vode…što bi ukupni kameni masiv još dodatno bio ojačan injektiranjem???Prigovor drugiDrugi prigovor je da težina goleme količine pospremljenevode može utjecati, odnosno uzrokovati, takozvaneinducirane potrese. Uzalud su domaći i međunarodnistručnjaci u potpunosti odbacili takve teorije iz jednostavnograzloga: tolike ili približno tolike količine vodei danas se nalaze u toj zoni, a za vrijeme ‘’velikihvoda’’ one se nekontrolirano povećavaju, ali do sadana ovom području nije zabilježen potres uzrokovan težinomvode u kontinentalnom masivu zaleđa Omble.Prigovor trećiTreći prigovor je da bi u slučaju jakog potresa mogaopopustiti vodom opterećeni planinski masiv te bi došlo dootvaranja brda i oslobađanja goleme količine vode u oblikuplimnog vala, koji bi poharao obale Rijeke dubrovačke.Već smo zaključili da se u slučaju hipotetskog raspadafrontalne stijene ne bi odjedanput oslobodila golema količinavode, već bi se voda postupno oslobađala iz brojnihšupljina. Uostalom, ako bi se dogodio potres tolike snageda bi razvalio frontalnu padinu ispod Golubova kamena,onda bi to bio kataklizmički potres i potpuno bi bilo nevažnoje li se srušila stijena iznad Omble ili nije.Prigovor četvrtiČetvrti prigovor je da će voda iz zaleđa zbog radova uplanini pobjeći i izbiti negdje drugdje. Budući da je i sadavoda u zaleđu na razini vode koja se planira Projektom,nejasno je zašto već sada voda ne ‘’pobjegne’’ negdjeHEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.drugdje, već uporno teče prema Ombli? Podzemna konfiguracijai sastav terena je takav da ne dopušta značajnijebježanje vode u neke druge smjerove.Prigovor petiPeti prigovor je da će se podzemna brana formiratiinjektiranjem smjesa s različitim opasnim otrovnim iradioaktivnim kemikalijama. Građevinari, stručnjaci zatakvu vrstu građevina, nedvosmisleno su potvrdili da suto bapske priče i da će svi sastojci punila za injektiranjebiti inertni.Prigovor šestiŠesti prigovor je da će se izgradnjom Omble, odnosnopodizanjem razine vode u ‘’predziđu’’ aktivirati klizištana padinama masiva. Ne prihvaća se argument da ćese plombiranjem masiva smanjiti istjecanje akumuliranevode mimo za to predviđenih tunela te da će se timesmanjiti opasnost utjecaja podzemnih voda na klizišta,a ne povećati. Na klizišta će i dalje, neovisno o ProjektuOmbla, najviše utjecati oborinske bujice koje se slijevajupadinama planinskog masiva i pridonose klizanjuzemljanih nanosa, kao što su to tisućljećima činile.Prigovor sedmiSedmi prigovor je da će presušiti brojni mali izvori kojekoristi lokalno stanovništvo za navodnjavanje. Postojimogućnost da će dio izvora presušiti, no značajan brojizvora ne potječe iz vode u podzemlju, već od oborinskihvoda koje se akumuliraju u brojne terenske ‘’džepove’’na padinama masiva i polako se cijede. Uostalom, svakoutvrđeno presušivanje izvora zbog gradnje nepropusneprepreke moguće je nadomjestiti cjevovodom iz izvora.Mislim da sam pobrojio temeljne skupine stručnih iamaterskih prigovora na Projekt gradnje Omble, kojesu relevantni i neupitni stručnjaci i znanstvenici odbacilikao neutemeljene.Šišmiši na sigurnom, bolji životni uvjeti za endemskeživotinjiceOstao je vrlo ozbiljan prigovor zbog moguće ugrozeekosustava. U eko-priči se spominju dvije skupinepotencijalno ugroženih bića. To su famozni šišmiši izViline špilje i vodene životinjice iz naplavljenih šupljinau krškom masivu.Kroz samu frontalnu stijenu u i iznad izvora Ombleproteže se Vilina špilja s ulazom/izlazom u stijeni 130metara iznad mora. U tom dijelu špilje postoji staništejedne vrste šišmiša koji ju nastanjuju u dijelu godine.Vilina špilja se i danas, za vrijeme ‘’velikih voda’’, napunivodom skoro do vrha, do operativne razine na kojojbi se održavala voda nakon izgradnje podzemne brane.Prema tomu, šišmiši bi bili na sigurnom, doć i poć kad ihje volja te boravit u svom staništu koliko ih je god volja.Drugi problem je desetak vrsta većinom endemskih životinjicakoje žive u naplavljenim šupljinama u stijeni.Prema mišljenima stručnjaka, te životinjice predstavljajuveliku bioraznoliku vrijednost lokaliteta i ne smiju bitiugrožene mogućom izgradnjom objekta. Osjetljivosttih životinjica može se laički ocjenjivati njihovom sposobnošćuza preživljavanjem i kada Ombla ‘’poludi’’ iriga više od 110 kubika vode u sekundi, pomiješanes pijeskom, muljem i kamenčićima, te zamuti moredo defora Dakse. Te životinjice, ili bar onaj dio koji nefine u more, prežive višednevno ispiranje i pjeskarenjepa još uvijek nastanjuju brojne šupljine izvora. Namaje nepoznato dokle se protežu sve te šupljine raznihoblika i orijentacija pa nam je, jednako tako, nepoznatodokle se šeću ili plivaju sve te životinjice i kolikoih uopće ima. Velika većina tih šupljina će i u budućeostati nedostupna ljudima. Podizanjem razine vode u‘’predziđu’’ trajno bi se naplavio dio šupljina po kojimasu neke od tih životinjica možda šetale na suho. Zadnjastudija, koju je izradio međunarodni ekspertni tim, ponudilaje rješenje i za očuvanje svih tih životinjica kojebi se podizanjem vode preselile u gornje ili udaljenešupljine, odnosno, čak je predloženo da se pri gradnjistvore i nove šupljine kako bi se ugrožene životinjicemogle preseliti i u njih. Ne pada mi napamet raspravljatio ekološkoj vrijednosti ugroženih životinjica, nousuđujem se razmišljati da će im čak biti i bolji životniuvjeti zbog mirnije vode, manjeg ili nikakvog ispiranjai pjeskarenja, stabilne razine vode i slično. Voda ostajeko’ što je i bila, šupljine ko’ šupljine - malo lijevo, malodesno, malo gore. U čemu bi bila razlika? Životinjicekoje uspijevaju preživjeti sadašnje udare i iznenađenjasigurno bi se prilagodile primijenjenim uvjetima.Očuvati špiljski sustav za igru speleologa?Zanimljiv je turističko-speleološki aspekt cijele priče.Postoje prigovori i prijedlozi da se postojeći speleološkisustav Omble ostavi kakav jest kako bi ga s vremena navrijeme mogli istraživati speleolozi i posjećivati turisti. Ina tomu bi mogli čak i zaraditi, kažu! Može se razmišljatii na takav način, s tim da moramo znati da špiljeu Ombli nisu baš frendli, koje se za velikih kiša naplave,nego su zahtjevne i za vješte speleologe. Moguće jeraspravljati je li uputno i opravdano trajno naplaviti diošpiljskog sustava ili ga ostaviti kakav jest kako bi seu njemu speleolozi mogli igrati u razdobljima kad nijeprirodno naplavljen? Kakva bi bila korist od ovakvogili onakvog načina korištenja sustava - trebalo bi izračunatii procijeniti u odnosu na javni interes. Za sadašpilje nitko ne posjećuje, osim znanstvenika angažiranihda naprave ‘’i još jednu studiju utjecaja na okoliš’’.Postoji još jedan objektivni aspekt cijele priče - pitanjekrajobrazne ugroze samog lokaliteta Omble. Zbogizgradnje, ako do nje ikada dođe, provodit će se određeniradovi na lokalitetu: izgradnja prilaznih putova,probijanje tunela, odlaganje iskopanog materijala… Usvakom slučaju, promijenit će se uspavano, pretežitozapušteno ozračje oko izvora. Ipak, većina radova ćese izvoditi pod zemljom i neće uvelike utjecati na samikrajobraz izvora, Rožata i Komolca već znatno upropaštenogindividualnom i zajedničkom izgradnjom. Mislimda je Rijeka dubrovačka toliko krajobrazno upropaštenada moguća izgradnja podzemne hidroelektrane nećedodatno naružiti postojeći ugođaj.Ali to nije sve! Postoji i vlasnički problem. Dio zemljištapotreban za površinsku infrastrukturu elektrane u privatnomje vlasništvu. Vlasnici s pravom očekuju pravičnunaknadu za svoju imovinu, koju će neupitno preuzetiinvestitor ako se konačno odluči o gradnji. Vlasnicimatreba izaći u susret, premda objektivno, na većini parcelanikad ništa ne bi bilo dopušteno graditi, osim ako sene bude gradila elektrana.Jasno je da je Projekt višestruko isplativ!Ima još! Često se Projekt izgradnje HE Ombla povezuje sgradnjom takozvanog Golfograda na Srđu. Navodno seide u cijeli Projekt, e da bi se pogodovalo investitoru na

Pomisao da se čovjek svojim znanjemi vještinama usuđuje pokušati kontroliratimilijarde kubika u podzemlju nakupljenevode je zastrašujuća, osobitoza neznalice i skeptike, a istodobnoizazov za znalce i stručnjake…Srđu?!? Najblaže rečeno - to je djetinjasto. Djetinjastoradi nekoliko razloga. Prvo, Projekt Ombla se pripremaveć desetljećima, kontinuirano čak i tijekom ratnih godina.Drugo, nitko ni sada ne brani operatoru Golfogradada troši i kupuje vodu koje i tako ima puno, puno višenego ju trošimo. Treće, ako se i kada se izgradi Ombla,onda će biti lakše pumpat vodu do Srđa, jer će visinskarazlika biti za 100 do 130 metara manja te će time bitimanji troškovi dostave vode. Ali, što se to tiče investitorana Srđu? Vodu će pumpat, isporučivati i naplaćivatiVodovod. Prema tomu, manji troškovi pumpanja vodeidu u favor Vodovodu, a ne investitoru na Srđu!I ni to nije sve! Protivnici gradnje Omble često spominjui njenu ‘’neisplativost”, bez da objasne na što točnomisle. Neki se usuđuju tvrditi da su nam povoljnijevjetroelektrane, jer ‘’vjetar je mukte’’. Očito ne znaju,zaboravljaju ili lažu, jer otkupna cijena vjetrovitog kWhje višestruko skuplja od kWh iz hidroelektrane.No, vratimo se ‘’isplativosti’’. Bilo bi lijepo da taj netkoobjasni što pod tim misli? Vjerojatno misli na onu nultu- da investicija u određenom roku, a čini mi se ovdje sespominje 30 godina, iz svog prihoda u potpunosti pokrijesve troškove investicije i operativne troškove. Tako binakon 30 godina bili na nuli s toliko i toliko proizvedenihi prodanih kWh. Ne bih se htio svađati, možda uistinuu 30 godina hidroelektrana proizvedenom i prodanomstrujom ne uspije pokriti ukupne troškove i kamate. Pašto ako i ne može? Najskuplji, a time i najvrijedniji dioinvesticije jest injektirana podzemna brana i betonskituneli. Koliko je vijek trajanja ili amortizacije tih građevinauz minimalno održavanje: 100, 200 ili 500 godina?U svakom slučaju, toliko dugo da je u konačnici nebitnohoće li se probiti investicija od 140 milijuna eura. Akoračun isplativosti rastegnemo na stvarno očekivani vijektrajanja objekta te ako u račun unesemo i vodoprivrednekoristi od cijelog Projekta - jasno je da je Projektvišestruko isplativ.Proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije strujudistributeru prodaju po povlaštenim cijenama, koje suvišestruko veće od cijena na tržištu električne energije.Time stvaraju značajne ekstra profite prodajućinam naš vjetar i Sunce, za čiju obnovljivost nemajuama baš nikakve zasluge. Istodobno, električna energijaiz hidroelektrana snage veće od 10 MW ne smatrase obnovljivim izvorom energije?!? Zašto? Zatojer to tako odgovara EU birokraciji, što je posebnatema. Ako bi se energija proizvedena u Ombli otkupljivalapo povlaštenoj vjetrovitoj cijeni, Projekt bi seu potpunosti isplatio za deset do petnaest godina.Nestabilnim obnovljivim izvorima energije kao što suSunce i vjetar potreban je kompenzacijski i stabilizirajućiizvor energije, koji će osigurati stabilnost sustava zabunaca, oblaka i/ili mraka. Najbolji stabilizirajući izvorielektrične energije su upravo hidroelektrane zato jermogu trenutno biti puštene u pogon i sinkronizirane smrežom. Uz planirane vjetro i fotonaponske parkove,upravo je hidroelektrana veličine Omble kompatibilan ipoželjan izvor električne energije.Vode Omble ugroženije aktualnim stanjem,nego što će ili što bi bile ugrožene izgradnjomhidroelektraneKada sve stavimo na hrpu, desetke tisuća ispisanihstranica studija, projekata, revizija,tisuće utrošenih sati angažiranih stručnjaka iznanstvenika - ukupni troškovi pripremnih višedesetljeća dugih radova iznose, kažu, približno77 milijuna kuna ili približno deset milijunaeura. I što sad? Sve ono što je već vrjednovano,stručno i znanstveno utvrđeno, poštujući sve nacionalnepropise, sada treba ponoviti, ali prema novim pravilimaigre, koja prihvaćamo ulaskom u Europsku uniju. Kolikopratim medije, sve pada na ekologiji i bioraznolikostite je potrebno ponoviti cijelu studiju, sada prema EUpravilima vezanima na Naturu 2000?!? Dobro, učinimoi to, izgubimo tri do pet godina surađujući s europskombirokracijom, koja će presuditi je li Projekt Ombla opasanza prirodne vrijednosti koje se nalaze na toj lokaciji.A dok čekamo da nam Europa reče što smijemo, ašto ne smijemo činiti, dobro bi bilo da se okrenemoOmbli i vidimo kako je uistinu, a ne per la finta, možemoi moramo zaštititi? Vode Omble su puno višeugrožene aktualnim stanjem i događajima, nego štoće ili što bi bile ugrožene izgradnjom hidroelektrane.Kada se spominje Ombla, često se nekritički tepadjevičanski čistoj izvorskoj vodi koju, gle, ponekadipak nije dobro piti pa u njoj ni zube prat’. Amo redom,ovakve kraške vode pa i onda kada su potpunočiste ili nezagađene, nijesu baš najzdravije. Zašto?Zbog velike količine otopljenog kamenca. Budući dane možemo s vodom pit’ i kalgonit, kamenac otopljenu vodi Omble i sličnim vodama predstavlja ozbiljnuopasnost za naš krvožilni sustav, bubrege…To je kad bi voda iz Omble bila nezagađena. Na žalost,vode Omble su nečiste, a da ne znamo točno kada ikoliko. Osim razdoblja zamućenosti vode, kada namodgovorni savjetuju da ju ne koristimo, odnosno daje prokuhavamo i taložimo, vode Omble stalno sadržemanje ili veće količine škakljivih, nezdravih sastojakakoje vode pokupe na svom putu od kišnih oblaka doKomolca. Voda se kontrolira u ovlaštenim laboratorijima,no pitanje je koliko su iscrpne i precizne, drugimriječima, koliko su skupe te analize. I gdje se objavljujurezultati redovitih i posebno onih specijalnih analiza?Onečišćene procijedne vode završe u OmbliNeću ovdje špekulirati o mogućim nečistoćama u vodiOmble, nego ću samo nabrojiti činjenice koje upućujuna objektivne mogućnosti onečišćenja. Prije svega,procijedne vode Grabovice završavaju u potpunosti uŠto se tiče “isplativosti”,možda uistinu u 30 godinahidroelektrana proizvedenomi prodanom strujom ne uspijepokriti ukupne troškovei kamate - pa što ako i neuspije, jer najskuplji, a time inajvrijedniji dio investicije jestinjektirana podzemna brana ibetonski tunelivodama ‘’predziđa’’ Omble. Neću nabrajati što sve odlažemo(bacamo) na Grabovicu, dovoljno je reći da svešto je za baciti na području od Stona do Prevlake finena Grabovici, i tako više od 30 godina. Dosadašnja sanacijaGrabovice nije dala nikakve rezultate, budući daprocijedne vode - vode koje se cijede iz golemih hrpasvekolikog smeća, uz pomoć crpke završe u jazu kojivodi izravno u Omblu. Više nije pitanje što je sve finulou vodu, jer je sve finulo, nego je pitanje koncentracijeonoga što je finulo u vodu. Koncentracija nečistoća ovisio tomu je li i kolika je kiša pala u Hercegovini ili iznad‘’predziđa’’ Omble. Ako je pala velika kiša u Hercegovini,onda će koncentracija nečistoća s Grabovice biti nižanego za niskog protoka. I tako nekoliko kombinacija.Sljedeće područje potencijalnog onečišćenja je zaleđeOmble do Trebinja. Zbog skoro nikakve industrijeu Trebinju i betoniranog korita Trebišnjice, može sepretpostaviti da urbana onečišćenja Trebinja finuniz Trebišnjicu u Hutovo blato i dalje preko Svitaveu Neretvu, a možda se nešto i procijedi u Bistrinu.Prije nego je izgrađena brana Grančarevo i formiranoakumulacijsko Bilećko jezero, izdašnost Omble uljetnim mjesecima je bila približno dva kubika vodeu sekundi. Nakon što je napunjeno Bilećko jezero,izdašnost Omble je u ljetnim mjesecima porasla naviše od četiri kubika vode u sekundi, što upućuje najednostavan zaključak da kroz nekakav jaz iz Bilećkogjezera bježi približno dva kubika vode u sekundi pase podvodnim labirintima slijeva u Omblu. Od viškaglava ne boli, ako je taj višak čist. Bileća je prije rataimala nekakvu tvornicu tapita, čije su otpadne vodezavršavale u lokalnoj kanalizaciji pa su u to doba uvodi Omble otkriveni kemijski spojevi iz boja, koje sukorištene za pituravanje tapita. Sada, srećom, tvornicane radi, ali radi kanalizacija koja finiva u jezeru. Drugimriječima, dio bilećkih fekalija fini i u Ombli. Koliko?Ne znam, trebalo bi izmjeriti kada voda nije mutna.U Bilećkom jezeru završavaju i vode tzv. Gornjih horizonata.U Gackom postoji i radi termoelektrana na lokalninisko kvalitetni ugljen. Pepeo i šljaka iz kotlova se odlažuna otvorenom, izloženi Suncu i kiši. Procijedne vodezavršavaju u podzemlju. Što je u tim vodama osim H 2O?Ne znam! Koliko tih voda stigne do Omble i kolika jekoncentracija u vodi Omble od onoga što je voda pokupilaiz pepela i šljake? Nemam pojma! Možda bi trebaloprovjeriti da ne ugrozimo onih desetak životinjica što sekupaju u Ombli i da nam ne usahnu trstike oko izvora.Umjesto zaključka, pitanje: nisu li bioraznolikost iNatura 2000 tek izlika za odgađanje početka radovana Ombli dok se ne steknu uvjeti za nekog privatnoginvestitora da stavi rubinet na našu gustijernu?Često se nekritički tepa djevičanskičistoj izvorskoj vodikoju, gle, ponekad ipak nijedobro piti pa u njoj ni zubeprat’HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 13

Novi projektiPlinska kOmbikOgeneracijskaelektrana Osijek snage 500 mWPripremila: Đurđa sušecOstvarenje dugogodišnjegslavonskog snaPlinska kombikogeneracijska elektrana suvremenetrehnologije bila bi temeljni snažni proizvodni izvoru Slavoniji i Baranji, za kojim godinama postojipotreba, a predstavljat će novu snaga u hrvatskomelektroenergetskom sustavu i osječkom toplinskomsustavu te kao fleksibilno postrojenje omogućiti iuključenje u sustav obnovljivih izvora energijeU Osijeku je 28. svibnja o.g. ministru gospodarstvaIvanu Vrdoljaku predstavljeno planirano ulaganje HEP-au novi blok Termoelektrane-toplane Osijek, odnosnoizgradnja Plinske kombikogeneracijske elektrane(KKE Osijek 500) - Projekt HEP-a približne vrijednostiod 450 milijuna eura. Projekt su Ministru predstaviličlan Uprave HEP-a Perica Jukić, direktor TE-TO OsijekBranimir Pašić te voditelj projekta Davor Grubišić. ZaKKE Osijek 500 je izrađena i revidirana Studija izvodljivostite je upravnom Odlukom odobren nastavakostvarenja Projekta, odnosno izrada idejnog projekta,ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša te izradasvih potrebnih dokumenata za ishođenje lokacijskedozvole. U tijeku je postupak za pribavljanje zemljišta,izbor konzultanta je u završnoj fazi, a osigurani suuvjeti za povoljniju nabavu prirodnog plina.Zbog postojećeg stanja elektroenergetskog i toplinskogsustava u istočnom dijelu Hrvatske, koje predstavljamou nastavku, izgradnja novog proizvodnogpostrojenja suvremene tehnologije nužna je, odavno.Nova snaga za hrvatski elektroenergetski sustavi…Poznato je da se planovima razvoja elektroenergetskogsustava u bivšoj državi poglavito razvijaoprijenosni, na uštrb proizvodnog sustava. Naime,na području Istočne Hrvatske postoje samo dva proizvodnaizvora: TE-TO Osijek i PTE Osijek, odnosnoPlinsko-turbinska elektrana, snage 2 x 25 MW, tri parnavršna kotla (proizvode od 1976.) te toplifikacijskiBlok A 45 MW, koji je u pogonu od 1985. godine.Njihov udjel proizvedene i u prijenosnu mrežu isporučeneelektrične energije u ukupno prenesenojelektričnoj energiji 2011. godine iznosio je samo2,16 posto. Doista skroman proizvodni kapacitet, izkojeg se pokriva samo pet posto godišnje potrošnjeelektrične energije tog područja od približno2 300 GWh, osobito je bio izražen tijekomDomovinskog rata, nakon neprijateljskog zaposjedanjaTS 400/110 kV Ernestinovo i gubitka prijenosne vezes Bosnom i Hercegovinom, kada je to veliko područjeovisilo o dobavi električne energije jednim jedinimdalekovodom iz zagrebačkog dijela sustava, koji jeprolazio i okupiranim dijelom Zapadne Slavonije.Osim što su proizvodne jedinice s lokacije TE-TO Osijekstare, postoje brojna tehnička, zakonska i ekonomskaograničenja u osiguranju kvalitetne, pouzdane ienergetski učinkovite opskrbe energijom postojeće ibuduće potrošnje.Stoga bi se izgradnjom nove Plinske kombikogeneracijskeelektrane, snage 500 MW, kojom bi se zamijenioblok A postojeće elektrane, postigle brojneuštede, koje bi proizišle iz cijene električne energije,smanjene naknade za emisiju CO 2te manjih gubitakaenergije pri prijenosu potrebne energije za potrošačeiz drugih dijelova hrvatskog elektroenergetskogsustava za namirivanje potrebne potrošnje istočnogdijela Hrvatske.… osječki toplinski sustavTemeljnu toplinsku energiju za grijanje grada Osijekai opskrbu industrije tehnološkom parom, uz električnuenergiju, proizvodi TE-TO Osijek, a rezervnu i vršnuToplana, ali maksimalni kapacitet TE-TO Osijek nezadovoljava potrebe postojeće vrelovodne potrošnje.Centraliziranim parovodnim i vrelovodnim podsustavimate s dvije blokovske kotlovnice, ogrjevnom toplinomopskrbljuje se približno deset tisuća stambenihi približno tisuću poslovnih objekata, a tehnološkomparom pretežito tvornice u istočnoj industrijskoj zonite Klinička bolnica Osijek i objekti Hrvatske vojske.Blokovske kotlovnice toplinom opskrbljuju potrošačenaselja koja nisu uključena u centralizirani toplinskisustav.Na osječkom području ne postoji odgovarajuća redundancijau smislu dodatnih toplinskih izvora za vreluvodu i tehnološku paru te je upitno zadovoljavanjeparne i toplinske potrošnje grada Osijeka tijekomsezone grijanja. Slijedom energetski neučinkovitogrežima rada zbog tehničkih ograničenja toplinskogbloka, vrelovodnog sustava i parovoda, neriješena jezaštita od hidrauličkog udara u vrelovodu i javljaju seproblemi održavanja tlaka u vrelovodu. Osim toga,upitna je opskrba vodom s postojećih crpnih stanicana rijeci Dravi zbog nepovoljnog smještaja postojećecrpne stanice.U okviru promišljanja o diverzifikaciji usluga te timei o povećanju potrošnje, osobito toplinske energijeizvan ogrjevne sezone, uputno je obuhvatiti i razvojcentraliziranog rashladnog sustava. Naime, postojećicentralizirani toplinski sustav u gradu Osijeku nemapripremu potrošne tople vode, a prema procjenama,na to otpada približno 20 posto ukupne potrošnjetoplinske energije godišnje pa bi se, izvan ogrjevnesezone, mogli iskoristiti kapaciteti koji se u ljetnimmjesecima slabo koriste.Lokacija postojeće TE-TO Osijek, na čijoj će istočnoj strani biti smještena suvremena Plinska kombikogeneracijska elektrana -temeljni snažni proizvodni izvor u Slavoniji i Baranji, za kojim u tom dijelu Hrvatske godinama postoji potreba14HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Novo postrojenje, kojim će se zamijeniti blok A te uvelikoj mjeri smanjiti potreba rada ostalih proizvodnihjedinica na lokaciji TE-TO Osijek, bit će visokoučinkovitoproizvodno postrojenje, s plinom kao primarnimgorivom, kombiniranog ciklusa (plinska+parna turbina),s kogeneracijskom proizvodnjom električne itoplinske energije.Proizvodna jedinica KKE Osijek 500 bit će instaliranogkapaciteta do 500 MWe na pragu, toplinske snage do160 MWt, proizvodnje tehnološke pare do 40 t/h, svisokom fleksibilnošću u promjeni električne snage(od približno 20 posto do 100 posto nominalne snage),a predviđa se da će raditi 8 000 sati godišnje.KKE Osijek 500 koncipirana je na jednoosovinskombloku, koji na zajedničkoj osovini ima visokoučinkovituplinsku turbinu velike snage, sinkroni generator,spojku i trokućišnu parnu turbinu napajanu parom izparogeneratora na otpadnu toplinu plinske turbine.Zahvaljujući stupnju korisnosti proizvodnje električneenergije bloka s više od 58 posto, to će biti konkurentanizvor u proizvodnji električne energije i izvansezone grijanja.Temeljna oprema bila bi: plinska turbina, električni generator,kotao utilizator s tri stupnja pregrijanja, oduzimnokondenzacijska parna turbina, zagrijači mrežnevode spojeni na oduzimanja parne turbine (kapacitet2x80 MWt), cirkulacijske crpke I. i II. stupnja za gradskogrijanje i akumulator topline, kondenzator parneturbine s izravnim sustavom hlađenja iz rijeke Drave,kao i svi drugi pomoćni sustavi postrojenja.Za uklapanje KKE Osijek 500 u toplinski sustav gradaOsijeka, uz elektranu će biti izgrađena toplinskastanica sa zagrijačima i optočnim crpkama mrežnevode, a postojeći spremnik teškog ulja za loženje bitće prenamijenjen u akumulator topline.Time će se dugoročno riješiti opskrba toplinom potrošačacentraliziranog toplinskog sustava grada Osijekai opskrba parom industrijskih potrošača.Novo kombikogeneracijsko postrojenje bit će instaliranogelektričnog kapaciteta od 500 MW i proizvodnjeod 3,3 TWh godišnje, a usporedbe radi, spomenimoda je današnja proizvodnja postojećih postrojenja0,115 TWh.Dobava prirodnog plina i dodatna infrastrukturaS obzirom na zakonska ograničenja koja se odnosena emisiju dimnih plinova i ekološko usklađivanje,nakon 1. siječnja 2018. godine, bez obzira na sadržajpepela u gorivu - postojeće postrojenje nalokaciji TE-TO Osijek neće biti u mogućnosti zadovoljitiuvjete iz Uredbe o graničnim vrijednostimaemisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnihizvora za emisije krutih čestica, ako se ne poduzmumjere za njihovo smanjenje. Povrh toga, za Hrvatskukao članicu Europske unije obvezujuća je primjenaDirektive 2010/75/EU o industrijskim emisijama ipostojeće postrojenje moći će nastaviti raditi jedinozamjenom loživog ulja prirodnim plinom.Što se tiče novog kombikogeneracijskog bloka,potrebno je osigurati pouzdanu opskrbu plinom.Dobavnim pravcem iz Slovenije - čvora Rogatec dolokacije KKE Osijek 500, što znači više od 300 kmse, zbog velike udaljenosti i broja potrošača za kojese ne može sa sigurnošću jamčiti potrošnja, u postojećojizgrađenoj plinskoj mreži ne može zajamčititlak, a ni količine plina od 110 000 Sm 3 /h na MRSOsijek. Sigurni pravac dobave je iz Mađarske, točkaDonji Miholjac.Temeljna obilježja KKE Osijek 500Novi elektroenergetski objekt bit će smješten na istočnojstrani postojeće TE-TO Osijek, jer se time zadovoljavajusvi tehnički zahtjevi, poput zahvaćanja vode,smanjenja buke, jednostavnosti pristupa postrojenju,konekcije sa svim potrebnim sustavima na lokaciji, alii ekonomski zahtjevi - smanjenje troškova izgradnjete raspoloživo pogonsko osoblje na lokaciji.Za osiguranje proizvodnje električne i toplinskeenergije te tehnološke pare, postojeća lokacijaTE-TO Osijek opremljena je svim potrebnim građevinama.Ali, za potrebe hlađenja KKE Osijek 500,gdje je odabran otvoren cirkulacijski sustav, bit ćepotrebno izgraditi nove crpne stanice s potrebnimfiltrima i separatorom mulja na rijeci Dravi (na udaljenosti1 600 m) te dolazni i odlazni cjevovod sirovevode.Za potrebe korištenja tehnološke vode u procesu proizvodnjeenergije, potrebno je izgraditi bunare s crpkamate postrojenje za kemijsku preradu vode. Postojećikapaciteti za opskrbu sirovom i demineraliziranomvodom neće biti dovoljni za potrebe novog postrojenjaKKE Osijek 500, već će trebati osigurati nove.Veliki dio postojeće komunalne infrastrukture moćiće zadovoljiti potrebe KKE Osijek 500, ali je razvodmreže svake instalacije potrebno izgraditi posebnoza priključak novog postrojenja na postojeću komunalnuinfrastrukturu.Priključak elektrane na mrežu planiran je izgradnjompriključnog voda do 400 kV čvorišta TS Ernestinovo,udaljeno približno 12 km. U okviru elektrane planirase samo jedno 400 kV polje za izravan priključakblok generatora na priključni vod, tzv. blok spoj.Financijska isplativostZa Projekt izgradnje KKE Osijek 500 razmotrenesu i analizirane varijante, a u skladu s tehničkimrješenjima triju proizvođača. Pritom su analizirane:varijanta s niskim ulaznim troškovima i varijanta svisokim (outputom). Obje analizirane varijante podrazumijevalesu 18 sati rada dnevno sa 100 postotnomsnagom te šest sati rada dnevno na 20 postodo 40 posto snage. Subotom i nedjeljom podrazumijevaose rad na niskom opterećenju.Struktura troškova te dvije varijante približno je jednaka:najveći udjel u strukturi troškova čine troškoviprirodnog plina (više od 60 posto). Značajniji sujoš troškovi karakteristični za kapitalno intenzivnedjelatnosti - trošak amortizacije, financijski i troškoviodržavanja.Osim te dvije varijante, razmatrala se i mogućnostrevitalizacije postojećeg postrojenja, kao referentna.Ona je podrazumijevala održavanje postojećeg stanjate izgradnju zamjenskih jedinica: izgradnju vrelovodnogkotla i parnih kotlova, zamjenu gorionika nakotlovima Bloka A, modernizaciju vrelovodne stanicei izgradnju akumulatora topline te novog vodozahvatana rijeci Dravi, sanaciju rashladnih tornjeva terekonstrukciju vlastite potrošnje električne energije.S obzirom na činjenicu da postojeće postrojenjetroši u prosjeku dvostruko više prirodnog plina odsvih varijanta izgradnje novog postrojenja te datrošak goriva premašuje 60 posto cijene energije,očito je da postojeće postrojenje ne može ostvaritikonkurentnu cijenu koštanja, a time niti prodajnucijenu energije.Uzimajući u obzir ukupne troškove Projekta izgradnjeKKE Osijek 500 - vrijednost investicija u osnovnasredstva i operativne materijalne i nematerijalnetroškove za dvije varijante, a u skladu s tehničkimrješenjima dvaju proizvođača, s jedne strane, kaoi za referentno postrojenje (revitalizirano postojećepostrojenje) te predviđene prihode ostvarene odprodaje električne i toplinske energije s drugestrane, financijska analiza je pokazala:1) da su rentabilne obje varijante izgradnje novogpostrojenja;2) da je varijanta s visokim outputima najpovoljnija(uz definirane ulazne parametre ima najvišu netosadašnju vrijednost, internu stopu rentabilnosti tenajkraće razdoblje povrata);3) da je varijanta revitalizacije postojećeg postrojenjanerentabilna (neto sadašnja vrijednost i internastopa rentabilnosti negativne);4) da, uz osnovne pretpostavke o prodajnim cijenama,izgradnja KKE Osijek 500 ima dobre financijskepokazatelje, premda je analiza osjetljivostipokazala da je Projekt iznimno osjetljiv na promjenecijene prirodnog plina, što je i razumljivo s obziromna značajan udjel troškova prirodnog plina u strukturicijene koštanja energije.Trogodišnja izgradnja uz partnerstvo prema modeluModificiranog BOT-a (Built - izgradi, Operate- upravljaj, Transfer - prenesi)Za uspješno ostvarenje Projekta, odnosno pripremuizgradnje, izgradnju i preuzimanje postrojenja tijekomtrogodišnjeg razdoblja te kasniju eksploatacijupostrojenja - iznimno je važno da HEP pronađestrateškog partnera koji bi osigurao uvjete isplativostirada postrojenja. To bi bilo najprihvatljivijeosiguranjem financiranja i isporuke dovoljnihkoličina prirodnog plina s prihvatljivom cijenom, uzdugoročan ugovor o isporuci toplinske i električneenergije, a najvažnije prirodnog plina.Za ostvarenje takvog strateškog partnerstva premamodelu Modificiranog BOT-a, HEP bi s konzultantskomtvrtkom trebao sklopiti ugovor za izradu i objavumeđunarodnog natječaja za odabir strateškogpartnera (planirano u rujnu o.g.). Nakon objavenatječaja i evaluacije ponuda, HEP bi sklopio ugovorsa strateškim partnerom (predviđeno u ožujku2014.). Završetak Projekta, odnosno preuzimanjepostrojenja predviđa se 2017. godine.Na kraju spomenimo da se u izgradnji očekujeudjel domaće industrije od najmanje 40 posto, alokalna zajednica bi na ime naknade za korištenjeprostora ostvarila dodatni prihod od približno15 milijuna kuna godišnje.Na kraju naglasimo da će nova suvremena Plinskakombikogeneracijska elektrana biti temeljni snažniproizvodni izvor u Slavoniji i Baranji, za kojim godinamapostoji potreba. Predstavljat će novu snaguu hrvatskom elektroenergetskom sustavu i osječkomtoplinskom sustavu. Povrh toga, kao fleksibilno postrojenjeomogućit će stabilan elektroenergetski sustav uparalelnom radu s obnovljivim izvorima energije.Poželimo da se ostvari ovaj Projekt HEP-a te timeprovedu do sada (samo) proklamirane poruke onužnosti investicijskih aktivnosti u elektroenergetskomsektoru, koje bi zaposlile i hrvatsku industriju teostale segmente hrvatskog gospodarstva i, naravno,osigurale posao velikom broju sada nezaposlenihnaših ljudi.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 15

ZahvatiVodno Polje Srđ (PlaT I) SPremnoza InTerPolacIjU U mrežUmarica žanetić malenicaUsusret puštanju u pogon TS PlatJedan od preduvjeta uključenja TS Plat na mrežuje i izgradnja vodnog polja (VP) Srđ (Plat I) i rekonstrukcijasekundarne opreme u TS KomolacTransformatorska stanica 110/35/10 kV Komolac,koja je u pogonu od 1963. godine, trenutačnoje najvažnije prijenosno i distribucijsko postrojenjena području cijele Južne Hrvatske. Postrojenje110 kV je povezano s ostatkom hrvatskog elektroenergetskogsustava preko dalekovoda 110 kVSton - Komolac, a s elektroenergetskim sustavomBosne i Hercegovine dalekovodom 110 kV Komolac- Trebinje. Na to je visokonaponsko postrojenje priključeni agregat A HE Dubrovnik, što potvrđujenjegovu iznimnu važnost kao čvorne točke našeprijenosne mreže.Prema koncepciji napajanja budućeTS 110/20(10) kV Srđ, njen priključak na prijenosnumrežu ostvarit će se primjenom načela uvodajužne trojke dvosistemskog dalekovoda 2 x 110 kVPlat - Komolac u TS Srđ. Pritom će se južna trojkaosnovnog dalekovoda iskoristiti za ostvarenje vezeTS 220/110/35/20(10) kV Plat - TS Srđ te TS Srđ -TS Komolac, dok će sjeverna trojka ostati u izravnojvezi TS Plat - TS Komolac.Jedan od preduvjeta uključenja TS Plat na mrežu jei izgradnja vodnog polja (VP) - Srđ (Plat I) i rekonstrukcijasekundarne opreme u TS Komolac.Početkom ove godine nabavljena je primarna i sekundarnaoprema, a ugradnja opreme za VP Srđ(Plat I) i VP Plat II započela je 6. ožujka te završenatijekom lipnja. Izvođač radova bila je tvrtkaKončar - Montažni inženjering, a koordinatori radova,uime PrP-a Split, bili su Filip Plećaš iz Odjelaza zamjene i rekonstrukcije i Toni Radovanović izOdjela za relejnu zaštitu. Radove na ugradnji novesekundarne opreme u KSO ormarima obavila jeSlužba za sekundarne sustave PrP-a Split.Interni tehnički pregled radova za VP Srđ (Plat I)obavljen je 6. lipnja, pri kojemu je utvrđeno daTS 110/20(10) kV Srđ - priključak na prijenosnu mrežupolje zadovoljava tehničke uvjete za pogon te ćebiti spremno za interpolaciju u mrežu do puštanjau pogon TS Plat, što se očekuje uskoro.No, prije puštanja u pogon, potrebno je obaviti prilagodbuna sjevernoj i južnoj trojci sadašnjeg vodaDV 2 x 110 kV Plat-Komolac.Internim tehničkimpregledom radovaza VP Srđ (Plat I)utvrđeno je da vodnopolje zadovoljavatehničke uvjeteza pogon te ćebiti spremno zainterpolaciju umrežu do puštanja upogon TS Plat, što seočekuje uskoroStručnjacitvrtkeKončar- Montažniinženjeringprigodomispitivanjablokada i……izlaznogmodulaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-LIPaNJ 2013. 17

VladaNovi propisi tE izmjENE i dopUNE postojEćih propisarElEvaNtNih za fUNkcioNiraNjE ElEktroENErgEtskogsUstava i ENErgEtskog sEktoraUsklađivanje sEU regulativomVlada Republike Hrvatske je na 99. sjednici, održanoj26. lipnja o.g. prihvatila prijedloge višepropisa relevantnih za funkcioniranje elektroenergetskogsustava i energetskog sektora, iz kojihizdvajamo odredbe koje se odnose na HEP.Izmjene i dopune Programa prostornoguređenjaU podtočki (3-19), odlomku 3., pododlomci 2. i 3.mijenjaju se i glase:“završiti započete gradnje (termoelektranaTE Plomin III/C na uvozni ugljen, hidroelektranaHE Dubrovnik - postojeće i planirano),istražiti i na temelju rezultata istražnih radovaodrediti najpovoljniju lokaciju za energetskeobjekte na obalnom području (Ombla) i u IstočnojSlavoniji (Vukovar)“.U podtočki (3-19), odlomak 4. mijenja se i glasi:“Prioriteti izgradnje novih proizvodnih jedinicapredloženi su u okviru Strategije energetskog razvojaRepublike Hrvatske i stručnim podlogamanadležnih ministarstava i institucija, a moraju bitiutemeljeni na gospodarskoj, sigurnosnoj i ekološkojopravdanosti.“U podtočki (3-23) odlomak 1. mijenja se i glasi:“Planiranje novih energetskih prijenosnih sustavatemeljiti na ispitivanju mogućnosti primjenenajbolje dostupne tehnologije i to ako je mogućeda se tehnološkom zamjenom u postojećimkoridorima postigne traženi efekt povećanja prijenosnihkapaciteta sustava, odnosno u novimenergetskim koridorima, paralelnim postojećimili u novim zasebnim koridorima kada to uvjetujurazlozi tehničke, ekonomske i prostorne naravi,uz provođenje mjera:izgraditi i pojačati magistralnu mrežu/vezuprema Mađarskoj, Republici Srbiji, Republici Bosnii Hercegovini i Crnoj Gori,u fazama izgraditi novu i/ili dograditi postojećedijelove 400 kV mreže na potezu Istra - Kvarner -Lika - Zagreb (Plomin - Melina - Brinje - Velesevec- Tumbri),u fazama izgraditi novu i/ili dograditi postojećedijelove 400 kV mreže na potezu Dalmacija- Lika - Kvarner (Konjsko - Obrovac - Lički Osik- Brinje - Melina) i TS Zlodi i povezanih dalekovoda,izgraditi novu 400 kV mrežu od reverzibilnehidroelektrane RHE Obrovac, rasklopnog postrojenjaRP Sisak i termoelektrane TE Plomin-Meline(zamjena za planirani 220 kV) kao i novi elektroenergetskikoridor,u fazama izgraditi novu i/ili dograditi postojećedijelove 400 kV mreže na potezu središnjaHrvatska - Slavonija,izgraditi nove dijelove ili dograditi postojećedijelove 220 kV i 110 kV prijenosne mreže, usklađenos periodičkim indikativnim planovima razvojaoperatora prijenosne mreže potvrđenim od stranedržavnog regulatornog tijela iz područja energetike,dograditi dijelove postojeće prijenosne elektroenergetskemreže kada je to povezano s priključenjemnovih korisnika mreže iz reda proizvođačaili kupaca usklađeno s posebnim regulatornimpropisima iz područja elektroenergetike,izgraditi novi 2 x 400 kV dalekovod SlavonskiBrod - Kutjevo i Slavonski Brod - Đakovo -Ernestinovo - Osijek, s lomom zapadno od Đakovaprema rasklopnom postrojenju RP Razbojište.18HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Odluka O Visini naknade zakOrištenje prOstOra kOje kOristeprOizVOdna pOstrOjenja zaprOizVOdnju električne energijePravilnik o energetskom certificiranju zgradaPrema odredbi članka 15. stavka 2. Zakona oprostornom uređenju i gradnji, prije izdavanjauporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosnoprije promjene vlasništva ili iznajmljivanjazgrade ili njenog dijela, mora se pribaviti certifikato energetskim svojstvima zgrade - energetskicertifikat.Njega izdaje ovlaštena osoba, a kupac ili unajmljivačzgrade ili njenog dijela ima pravo uvidau energetski certifikat prije sklapanja ugovora okupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnomzakonu.Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada(Narodne novine broj 36/10 i 135/11) propisanoje energetsko certificiranje novih i postojećihzgrada, propisana su izuzeća od obveze energetskogcertificiranja te zgrade javne namjene,za koje je obvezno javno izlaganje energetskogcertifikata.Zakon o trošarinamaOd 1. srpnja o.g. na snazi je novi Zakon o trošarinama(NN br. 22/2013 i 32/2013, a Zakon jedonesen u veljači 2013. i djelomično je stupiona snagu 2. ožujka 2013.). Njime je definiranotko su trošarinski obveznici za električnu energiju,prirodni plin i kruta goriva.Trošarinskim obveznicima za električnu energijusmatraju se: opskrbljivač električnom energijomkada električnu energiju isporuči krajnjem kupcuu Republici Hrvatskoj; opskrbljivač kada uvoziili unosi električnu energiju za vlastite potrebe;proizvođač kada proizvedenu električnu energijukoristi za vlastite potrebe.U pogledu visine trošarine, Zakon razlikuje poslovnui neposlovnu uporabu određenih energenatai električne energije.Poslovnom uporabom smatra se uporaba energenatai električne energije od strane gospodarskihsubjekata koji samostalno otpremaju robuili usluge, neovisno o namjeni ili rezultatima tegospodarske djelatnosti.Neposlovna uporaba je uporaba od osoba koje se,sukladno propisima o porezu na dodanu vrijednost(PDV), ne smatraju poreznim obveznicima, poputtijela državne vlasti i tijela državne uprave, lokalnei područne (regionalne) samouprave, drugihtijela s javnim ovlastima ako obavljaju posloveu okviru svog djelokruga ili ovlasti, komora, sindikata,političkih stranaka, obrazovnih ustanova,vrtića, fakulteta, zdravstvenih i ustanova socijalneskrbi i pravosudna tijela.Dužnost je trošarinskog obveznika da krajnje kupcei krajnje korisnike (odnosno vlastitu potrošnjui konačnu potrošnju) razvrsta prema kriteriju poslovnei neposlovne uporabe. Ako gospodarskisubjekt trošarinski proizvod koristi i za poslovnu iza neposlovnu uporabu, trošarinski proizvod će seoporezovati razmjerno svakom načinu uporabe.Kod beznačajne poslovne, odnosno neposlovneuporabe, ona ulazi u ukupni mjesečni obračun,kao i većinska uporaba.Uredba o uspostavi sustava jamstva podrijetlaelektrične energije u Republici HrvatskojUredbom o uspostavi sustava jamstva podrijetlaelektrične energije u Republici Hrvatskoj seuspostavlja sustav jamstva podrijetla električneenergije, sa svrhom dokazivanja udjela ili količineelektrične energije proizvedene iz obnovljivihizvora energije i kogeneracije u ukupnoj isporučenojkoličini električne energije od strane opskrbljivačakrajnjim kupcima.Ovom Uredbom Republika Hrvatska jamči da sepodrijetlo električne energije proizvedene iz obnovljivihizvora energije i kogeneracije dokazuje uskladu s objektivnim jasnim i nediskriminirajućimkriterijima.Uredbom se uređuju pravo i način sudjelovanjau sustavu jamstva podrijetla električne energije,uspostavljanje registra jamstva podrijetla električneenergije, dostava mjernih podataka o električnojenergiji proizvedenoj iz obnovljivih izvorai kogeneracije, obveza dostavljanja godišnjeg izvješćaMinistarstvu od strane tijela nadležnog zaizdavanje jamstva podrijetla električne energije.Udjel ili količina električne energije proizvedeneiz obnovljivih izvora energije i kogeneracije uukupnoj isporučenoj količini električne energijeod strane opskrbljivača krajnjim kupcima dokazujese temeljem mjernih podataka s obračunskogmjernog mjesta u obračunskom mjernom razdobljuza proizvodno postrojenje, odnosno s kontrolnogmjernog mjesta za proizvodnu jedinicu.S obzirom na to da se od 1995. godine do danas, cijenaelektrične energije mijenjala, odnosno povećavala,a koeficijent za izračun naknada za prostor je ostaonepromijenjen - postoji realna osnova za povećanjekoeficijenta za izračun, odnosno iznosa za plaćanjenaknade.Uspoređujući tarifne stavove iz 1995. godine i tarifnestavke iz 2012. godine, ukupna cijena električneenergije za tarifnu stavku NN (niski napon) kućanstvo- jednotarifno brojilo (plavi model) povećala seod 0,38 lipa/kWh na 0,84 lipe/kWh.U novim tarifnim stavovima odvojene su tarife zaproizvodnju, prijenos i distribuciju. Iznos sadašnje cijenepo navedenoj tarifnoj stavki za proizvodni dioje 79,5 lp/kWh. Navedeni iznos se predlaže koristitikao osnovica za sva daljnja povećanja ili smanjenjanaknada, proporcionalno promjeni iznosa u svim novimtarifnim stavovima u budućnosti. Temeljem togapredlaže se jednak, jedinstven, novi koeficijent za sveproizvodne objekte za izračun iznosa naknade za sveproizvodne objekte u iznosu od 0,795 lp/kWh (koeficijentse množi s količinom proizvedene energije uodređenom razdoblju).Temeljem ovog prijedloga, naknada bi u odnosu napostojeću bila ukupno veća za dva puta.S obzirom na to da u odnosu na važeću raspodjelunaknade nije došlo do promjene površina, odnosnouvjeta utvrđenja raspodjele, predlaže se da raspodjelanaknade općinama i gradovima ostaje nepromijenjena.Za HE Dubrovnik mijenja se iznos naknade koji seplaća za korištenje prostora na kome se nalazi taelektrana i smanjuje se za 50 posto. Zbog specifičnesituacije HE Dubrovnik, iznos naknade koja se plaćaza korištenje prostora na kome se nalazi ta elektranasmanjuje se za 50 posto, jer prostor HE Dubrovniknije cijelim dijelom u Republici Hrvatskoj, nego je dioobjekata Elektrane u Republici Bosni i Hercegovini.Slijedom navedenoga, za HE Dubrovnik kao osnovicuobračuna naknade uzima se 50 posto ukupno proizvedeneelektrične energije na pragu HE Dubrovnik.Naime, 50 posto proizvodnje električne energije HEDubrovnik izravno isporučuje u Republiku Bosnu iHercegovinu.Tijekom 2010. godine u rad je puštena HE Lešće narijeci Dobri, za koju je ishođena uporabna dozvola.Akumulacijsko jezero HE Lešće se nalazi na područjutriju jedinica lokalne samouprave (općina GeneralskiStol, općina Bosiljevo i grad Ogulin). U novu odlukuuključena je i elektrana HE Lešće prema raspodjeli poopćinama i gradovima na zauzetom prostoru. Korisniknaknade su Grad Ogulin, Općina Generalski Stol iOpćina Bosiljevo.U novoj odluci TE-TO Osijek objedinjen je kao jedinstvenielektroenergetski objekt.(Ur)Navedeni izsva daljnjaporcionalnostavovima ujednak, jediobjekte zane objektemnoži s kolirazdoblju).HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 19

ObljetniceSvEčano obiljEžEno StoljEćEHidroElEktranE kraljEvacHEP i Hrvatska odavnodio europskih trendovaNekad među najvećim hidroelektranama u Europi, danas zlatna rezerva hrvatskog elektroenergetskog sustavaIzložba fotografija “Cetina - od izvora do ušća“ Ive Pervana u Zagrebu…O Cetini i njenoj Hidroelektrani univerzalnim jezikom fotografijeOtvorenjem izložbe fotografija poznatog hrvatskogfotografa Ive Pervana “Cetina - od izvora doušća“ u Galeriji Klovićevih dvora u Zagrebu, 6. lipnjao.g. započelo je obilježavanje 100 godina HidroelektraneKraljevac. Tim kulturnim događajem, HEP jeuoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju podsjetio nastogodišnju cetinsku Hidroelektranu koju su, znakovitoje, projektirali, izgradili, opremali te njome upravljalistručnjaci i tvrtke iz sedam europskih zemalja.Splitski umjetnik I. Pervan svojim je fotografijama nastojaoprikazati ljepotu i slikovitost predjela uz rijekuCetinu, čiji je skladno uklopljeni dio, kako je i samuočio, naša Hidroelektrana Kraljevac već cijelo jednostoljeće. Zahvalio je na potpori Hrvatskoj elektroprivredi,ocijenivši da je za komunikaciju s javnošću izabralanajbolji medij - fotografiju, koja je bez prijevodai tumačenja razumljiva u svim dijelovima svijeta.Otvarajući izložbu, predsjednik Uprave HEP-aTomislav Šerić naglasio je da je HE Kraljevac,koja i danas - nakon stoljeća rada, u elektroenergetskisustav isporučuje kilovatsate certificiranezelene električne energije, primjer kako su HEPi Hrvatska već odavno dio europskih trendova.Pritom je izrazio nadu da će takvi događaji pridonijetidrukčijoj percepciji HEP-a u javnosti od oneu medijima prevladavajuće u posljednje vrijeme.Izložba u Zagrebu bila je otvorena do 11. lipnja o.g.T. JalušićPredsjednik Uprave HEP-a d.d.Tomislav Šerić: HE Kraljevac.nakon stoljeća rada, i danasu elektroenergetski sustavisporučuje kilovatsate certificiranezelene električne energijeHidroelektrana Kraljevac je odpočetka prošlog stoljeća skladnouklopljena u slikovit cetinski kraj,poručio je splitski umjetnikIvo Pervan - autor izloženihfotografijaIzložbom u Zagrebu, u Galeriji Klovićevih dvora na Gornjemgradu, započelo je obilježavanje stoljeća Hidroelektrane Kraljevac20HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

…središnja svečanost u Hidroelektrani Kraljevac, u Zadvarju…Blistavi primjer stvaralaštvaSredišnji dio programa obilježavanja stoljetne obljetniceHE Kraljevac održan je 14. lipnja o.g. na licu mjesta- u prostranoj strojarnici slavljenice, u mjestu Zadvarjeiznad Omiša, gdje je iz Zagreba preseljena izložba IvePervana “Cetina - od izvora do ušća“, a izložene su ifotografije o tijeku prve (od 1908. do 1912.) i drugefaze (od 1928. do 1932.) izgradnje HE Kraljevac.Ovoj središnjoj svečanosti, osim članova Upravei čelnih ljudi HEP-a sa suradnicima, nazočili su gradonačelnicii načelnici susjednih gradova i općina,predstavnici znanstvenih i obrazovnih institucija,strukovnih udruga i poslovnih partnera te domaćin- direktor Proizvodnog područja hidroelektrana Jugs direktorima pogona, bivši direktori i umirovljeniciHE Kraljevac te njeni zaposlenici.Naravno, zbog posebne prigode, u stojarnici su privremenoutihnula tri agregata HE Kraljevac.Podsjetnik na stoljetnu prisutnost među hrvatskimgrađanimaNakon što je prof. Petar Buljević pročitao uvodne stihovepjesme “Cetina“ Josipa Pupačića , moderatorprograma - naš kolega novinar Tomislav Šnidarić pozdravioje uzvanike i goste, obavijestivši ih da se nalazeu prvoj elektrani na rijeci Cetini koja je Hrvatskuucrtala na istaknuto mjesto povijesne, elektroenergetskekarte Europe, ali i Svijeta. Nadalje je poručio da jeHrvatska elektroprivreda odlučila nizom manifestacijau lipnju podsjetiti na svoju stoljetnu prisutnost međuhrvatskim građanima te istodobno ukazati na snažnusimboliku ovog jubileja na pragu ulaska Hrvatske uEuropsku uniju.Uzvanike je Igor Šodan - direktor Pogona HE Zakučaci HE Kraljevac, kratkom prezentacijom upoznao s idejomo realizaciji, za ono doba impozantnog, projekta stijekom mukotrpne izgradnje HE Kraljevac, kao i s njenimtehničkim i proizvodnim značajkama, koje su semijenjale u različitim povijesnim, političkim, razvojnimi gospodarskim uvjetima njena stogodišnjeg rada.Rekao je da još radno aktivna elektrana s prosječnomproizvodnjom od 60 GWh godišnje, sa sadašnjominstaliranom snagom od 46,4 MW (agregati Ai B iz 1932. s po 20,8 MW, a agregat C iz 1990. s4,8 MW) još uvijek ima važnu ulogu u našem sustavu.HE Kraljevac trajno koristi vode biološkog minimumaCetine, vode međudotoka te preljevne vode branePrančevići, a rezervna je elektrana sustava u slučajukvarova na uzvodnim hidroelektranama. Osim toga,pruža uslugu upravljanja rasklopnim postrojenjima110 kV, 35 kV i 10 kV u vlasništvu HEP Operatoraprijenosnog sustava i HEP Operatora distribucijskogsustava, kao i usluge Vodovodu Makarska u neprekidnomosiguravanju vode u vodnoj komori, odakle sevodom napaja cijelo Makarsko primorje.Planirana, projektirana i izgrađena u duhu ujedinjeneEuropeSudionicima obilježavanja stoljeća rada HE Kraljevackoja je 1912. godine, kada je puštena u rad sa svojadva agregata i instaliranom snagom od 25,6 MW,predstavljala čudo tehnike, obratio se Perica Jukić -član Uprave HEP-a koji je, između ostalog, rekao:- Vi se danas nalazite u jednom od prvih proizvod-Član Uprave HEP-aPerica Jukić: natemelju povijesnogiskustva HE Kraljevac,Hrvatska iHrvatska elektroprivredabitće otvorene zasve tehnološkemogućnosti,znanja i inovacijeNajstarijuhidroelektranuCetinskog sliva,od prve lopatedo danas,okupljenimaje ukratkopredstaviodirektor PogonaHE Zakučac iHE KraljevacIgor ŠodanAutor Ivica Šodan, svoju je knjigu priča isvojevrsnu monografiju“Vražja usta“, darovao svom direktoruZlatku Viskoviću, s posvetomnih objekata elektroprivrednog sustava u Hrvatskoj,sustava koji će za malo više od dvije godine obilježitisvoju 120. obljetnicu postojanja.HE Kraljevac, u vrijeme kada je izgrađena a i više godinaposlije, prema snazi i proizvodnji bila je najvećahidroelektrana u jugoistočnoj i jedna od najvećih ucijeloj Europi. Rado ću naglasiti naš ponos zbog tečinjenice. I još nešto vrlo očito i značajno: Hrvatska ihrvatski graditelji i poduzetnici već tada su bili otvoreniza velike iskorake i projekte. Nešto što posebiceobilježava povijest HE Kraljevac jest činjenica da su unjenu planiranju, projektiranju i izgradnji, uz hrvatskestručnjake i tvrtke, sudjelovali stručnjaci i tvrtke izsedam europskih zemalja: Njemačke, Austrije, Italije,Francuske, Mađarske, Švicarske i Belgije. Upravoovaj primjer, u tako specifičnim vremenima, govorikoji je i kakav duh prepoznao, podupro, gradio iimao razumijevanje za tadašnji pothvat. Upravo takvadiverzificirana znanja, stručnost, suradnja i organiziranost- sinergijski su temelj na kojem je izgrađenaHE Kraljevac.Uzvanici središnjegdijela programaobilježavanjastoljetne obljetniceHE Kraljevac nalicu mjesta - uprostranoj strojarnicislavljenice, kadasu utihnuli njeniagregatiU strojarnicu je iz Zagreba preseljenaizložba fotografija Ive Pervana “Cetina- od izvora do ušća“Izložene su i fotografije o tijeku prve idruge faze izgradnje HE KraljevacUz govor slika (i ljudi), mnogima- osobito elektroprivrednicima - bio jezanimljiv izravan susret starih agregataHE KraljevacTakvim povijesnim iskustvom obilježit ćemo vrijemeulaska Hrvatske u europsku obitelj država. Jerpovijest je uvijek učiteljica života, osobito u svojimstvaralačkim i uspješnim primjerima kakav je, upravoblistavo, naša današnja slavljenica. Na tim temeljima,Hrvatska i Hrvatska elektroprivreda bit će otvorene zasve tehnološke mogućnosti, znanja i inovacije, kojimaće očuvati i ojačati svoju lidersku snagu i konkurentskusposobnost, ali i svoju ulogu graditelja i čuvaravrijednosti Hrvatskog elektroenergetskog sustava iRepublike Hrvatske.Zahvaljujući klapi ‘Pasika’ iz obližnjeg mjesta Kostanjei svečanom ugođaju, tog posebnog dana bilo je lijepou strojarnici vitalne stogodišnjakinje koja, i nakonstoljeća rada, još uvijek pogonski spremna u naš sustavisporučuje dragocjenu zelenu električnu energijui omogućuje napajanje vodom Makarske rivijere. Uzsnažne dojmove iz prve tvornice struje na Cetini,brojni uzvanici sa sobom su ponijeli i knjigu priča isvojevrsnu monografiju “Vražja usta“, našeg kolegeIvice Šodana.Marica Žanetić MalenicaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 21

ObljetniceSvEčano obiljEžEno StoljEćErada HidroElEktranE kraljEvac…završna svečanost obilježavanja obljetnice u HAZU u SplituPonosni na svoju stoljetnu povijest i uspjeheU Splitu, u prostoru Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti, 17. lipnja je svečanošću otvorenja izložbefotografija “Cetina-od izvora do ušća“ Ive Pervanate promocijom romana “Vražja usta“ našeg kolege izPrijenosnog područja Split HEP Operatora prijenosnogsustava Ivice Šodana - završen program obilježavanjastoljeća rada Hidroelektrane Kraljevac (izložba je uSplitu bila je otvorena od 17. do 21. lipnja o.g).Uz direktora HEP Proizvodnje Nikolu Rukavinu,direktore splitskog proizvodnog i prijenosnog područjate Elektrodalmacije - Joška Kvasine, ZlatkaViskovića i Saše Dujmića, kao i direktora sljavljeniceIgora Šodana, među brojnim uzvanicima bili su saborskizastupnik Srđan Gjurković, dogradonačelnik SplitaGoran Kovačević te predsjednik Zavoda za znanstvenii umjetnički rad HAZU-a Nenad Cambi.Ponajprije se okupljenima obratio poznati i u svijetupriznati fotograf Ivo Pervan, koji je rekao:- Premda mnogi smatraju da su pojedini fotografskimotivi, poput krajobraza ili zalaska Sunca, već potrošeni- ja tako ne mislim. Ove fotografije nisamradio slučajno, već s jasnom namjerom i porukom:naš prekrasan krajobraz govori tko smo i što smo mi,pridonosi turističkom razvoju Hrvatske.Zahvalio je HEP-u i Ivici Šodanu, jednom od idejnihzačetnika obilježavanja kraljevačke obljetnice.Ispreplitanje elektroenergetike s poviješću iumjetnošćuUime Uprave HEP-a d.d., uzvanike i posjetiteljeizložbe pozdravio je direktor HEP Proizvodnje d.o.o.N. Rukavina, rekavši:- Poticani ponosom na svoju stoljetnu povijest i uspjehekoji su njome ispunjeni, a na pragu ulaska Hrvatskeu Europsku uniju, mi u Hrvatskoj elektroprivredi obilježavamoi stoljeće rada Hidroelektrane Kraljevac. Timepokazujemo da je, u vrijeme kada je elektrana izgrađenaa i više godina poslije, uz činjenicu da je riječo golemom graditeljskom i gospodarskom pothvatu,ona bila dio kulture u širem smislu. Ona je to, svojimsretnim, uspješnim i nadasve ekološkim aspektom, iu vrijeme gradnje, i u vrijeme stoljetnog rada - pokazalai dokazala. Stoga smo naš program obilježavanjaove tehničke, društvene i kulturne obljetnice, zamislili- mogli bismo reći - kao ispreplitanje elektroenergetikes poviješću i umjetnošću.Nije ovdje riječ ni o kakvim socrealističkim improvizacijama:ovo je autentično poslovno stajalište i izborHrvatske elektroprivrede da stvara, gradi i čuvaidentitetski prostor i fenomene hrvatskih specifičnostiu tom prostoru. Stoga je logično i autentično našegostovanje u prostoru najviše državne institucije zapromicanje identitetskog znanja i kulture - HAZU-aovdje u Splitu. Molim vas da posebice prihvatimo ivrednujemo činjenicu koga mi ovdje danas pokazujemo,koga promoviramo: dvojicu uglednih autora,koji snagom dvaju različitih darova, što ih je spojilaNikola Rukavina -direktorHEP Proizvodnje: ovomobljetnicom pokazujemokakav je golemigraditeljski i gospodarskipothvat bila HE Kraljevac,ali i dio kultureCetina, svjedoče i ovjekovječuju poruku da čovjekmože živjeti u skladu sa svojim okruženjem. Štoviše,pokazuju da jedan drugoga dopunjuju, oplemenjuju,čuvaju! Zadovoljstvo nam je i čast što mi, što Hrvatskaelektroprivreda, kao poslovni i tehnički sustav, u tomusudjelujemo.Slikama iz djetinjstva do tri tisuće pričaAkademik N. Cambi, koji je i predsjednik Književnogkruga Split - nakladnika knjige “Vražja usta“, obratiose uzvanicima uime HAZU-a, naglasivši da bi stogodišnjuHE Kraljevac trebalo očuvati kao industrijskispomenik, čime bi i Hrvatska slijedila europski trendočuvanja postrojenja koja su odradila svoj radni vijek.O našim prirodnim bogatstvima, osobito o slivuCetine, nadahnuto je govorio dr.sc. Joško Belamarić -znanstveni savjetnik u Institutu za povijest umjetnostiu Zagrebu: - Žitka kralježnica Cetine, koju gledamo naovim fotografijama, nešto je što se ne može usporeditis drugim dalmatinskim rijekama, koje su takođersvoj put do mora utrle kroz kanjone. Ako bi na ovompodručju neki prostor trebalo proglasiti nacionalnimparkom, onda je to nedvojbeno ovaj između Biokovai Mosora.Autor romana “Vražja usta“ I. Šodan, o njegovu jeishodištu imao puno toga za reći, prisjećajući se danadjetinjstva u Zadvarju i djedovih priča o izgradnjiAkademik Nenad Cambiporučio je da biHE Kraljevac trebaloočuvati kao industrijskispomenik kako biHrvatska slijedila takavznakoviti europski trendUzvanicizavršnogdogađajakraljevačkeobljetnice usplitskomprostoruHAZU-aDr.sc. Joško Belamarić jeocijenio da se Cetina nemože usporediti s drugimdalmatinskim rijekamakoje su, također, svojput do mora utrle krozkanjoneZagrebački, kraljevački i splitskiprogram obljetnice dopadljivo jemoderirao Tomislav Šnidarić - novinarSektora marketinga i korporativnihkomunikacija HEP-a d.dHE Kraljevac, kao i dječjih igara između generatora iistraživačkih pohoda na okolnim lokacijama. Dojmljiveslike iz djetinjstva, koje je pohranio i očuvao u sebi ikao odrastao čovjek, bile su nepresušan izvor za višeod tri tisuće priča, koje je ispričao svojoj djeci tijekomosmogodišnjeg razdoblja njihova djetinjstva. Tek malidio tih priča objavljen je u knjizi, svojevrsnom trodjelnomkolažu.Marica Žanetić Malenica22HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Ivica Šodan o svom romanu “Vražja usta“Čudo suvremene tehnike u toploj pripovijestiPriča o Kraljevcu, nekad velikom čudu suvremene tehnike, danas je prerasla u toplu pripovijestcijelog kraja pa i obiteljsku sagu naraštaja koje je Centrala othranila. Fasciniran pričamakoje sam kao dijete slušao od svoga djeda, jednog od prvih zaposlenika HE Kraljevac, kojije s ponosom i dostojanstvom pričao o svom poslu, novini među svim poslovima - svojusam djecu uspavljivao pričama sa Zadvarja. A priče su se uvijek, u koncentričnim krugovima,vrtjele oko hraniteljice, Centrale Kraljevac. Svakako, Kraljevac je centrala s pričom,i stoga sam odlučio obljetnicu obogatiti izdanjem romana za djecu - fotomonografije, nastale u koautorstvu sIvom Pervanom i njegovom izložbom fotografija. Nakon što je taj put, koji je trajao tri do četiri godine, došaodo svog sretnog završetka, osjećam se ponosno i ushićeno, jer mislim da smo napravili veliku i pravu stvar.Baš onakvu kakvu zaslužuje naša energetska slikovnica, bajka - HE Kraljevac, izrasla iz veličanstvenog prirodnogokruženja, poručio je Ivica Šodan, autor romana “Vražja usta“ iz kojeg donosimo jednu od njegovih priča.Došljaci s drugih planetaDošli smo pred djedovu kuću s bocom čarobne vodekoja ozdravljuje ptice. S bocom vode koja u sebi posjeduječarobni, čudesni izdanak prirode - elektricitet. Krozprozor smo vidjeli djeda kako spava. Bio je jako blijed,očito dosta bolestan. Kraj kreveta su mirno stajali fazan islavuj. Djed ih očito još nije vidio - već je spavao kad sudoletjele...Pažljivo, da ne probudimo djeda, ostavili smobocu smaragdne vode kraj uzglavlja, i tiho se iskrali izkuće. Ptice su nas samo mirno promatrale. Vratit ćemose kada se djed probudi. Djed će biti jako iznenađenkada mu prepričam sve što smo prošli. Ili će imati pravorazjašnjenje za sve, možda još neku priču... jedva čekamda ga vidim budnog.***Kaja i Brico su zazviždali ispod moga prozora. Vrijeme jeda ponovno obiđemo djeda.Našli smo ga ispred kuće. Fazan mu je jeo iz ruke, kljucaoje žito. Nasmiješio se kad nas je vidio. Boja njegovalica odavala je potpuno zdravog čovjeka. Čarobna vodamu je pomogla....energija rijeke, pravilno korištena,mijenja sliku čovjeka...- Djede, pronašli smo ‘ptičji svijet’. Bili smo u njemu- rekao sam, oduševljeno.- Ulaz se nalazi kraj stijene ponad vodopada - rečeBrico.Pričamo mu tada o našem ulasku u ptičji svijet - o velikojrupi u stijeni koja je ljudima nepristupačna, o orlu koji sepreobrazio u rajsku pticu, o čarobnoj vodi...Djed nas sluša sa smiješkom na licu.- Djede, otkud sve to? Tko je napravio sve ovo štosmo prošli? I ta čudesna voda - pa otkud to sve? - pitaosam.- Još kada sam bio dječak ispričana mi je priča čijupouku nosim cijeli život - reče djed. Ispričao mi je mojdjed ili otac, svejedno, a ja sam se dobro potrudio razjasnitije. To je priča o došljacima s drugih planeta.Vidjevši naša iznenađena lica, djed nastavi:- Da, da, o došljacima s drugih planeta, tako su ihnazvali stari ljudi, koji sve što požele mogu napraviti ili,bolje rečeno, sa svime mogu živjeti u skladu, pa ispadada su napravili sve što su htjeli. Vidite, djeco, priča o došljacimas drugih planeta kaže da su to ljudi po izgledu sptičjim osobinama u naravi i ponašanju. Kada su prvi putdošli k nama, tako kaže priča, zatekli su bića po vanjštiniista, ali i male ptice koje kao i oni gledaju svijet iz visina,vole slobodu i sve što kažu uhu je ugodno. Ljudi se mogubrinuti sami za sebe, a oni su odlučili zaštititi ptice.- Oni su došli iz svemira? - upita Brico.- Ha, zastane djed, svijet došljaka je kao ptičji svijetna Zemlji, ali ti došljaci, kako ih zovem, možda su samopovratnici na Zemlju s koje su izbjegli kada su se stvaripočele mijenjati nagore...- I otišli negdje u svemirske visine, da bi se ponovnovraćali? - reče Kaja.- Ma ne kažem ja da su oni otišli, da su oni došljacis drugih planeta. Priča ih tako naziva, slikovito prikazuje.Možda se dobro skrivaju na ovom Planetu, a cijene snaguprirode, ljude i životinje, ptice iznad svega. Možda suoni onaj dio nas koji nije izgubio takt i gibanje prirode iliga je ponovno uspio pronaći. Možda su oni ‘rajski ljudi’!…gibanje prirode...usmjereno strujanje elektrona...osmjehnuo sam se...- Aha, znači li to da bismo svi mi trebali biti došljaci?Kao ti, djede? - rekao sam.…tek s hidroelektranom ova rijekai ovaj kanjon dobili su pravoznačenje... sada mi je to u potpunosti jasno...- Ja sam star, a vi mladi nemojte izgubiti pravevrijednosti. Cijenite sebe, ali i svako drugo biće, pa tako iptice. Prirodu iznad svega! Pokušajte razumjeti ove pričei poruke koje one nose. Stari ljudi su ih na osnovi svogaiskustva smislili da bi njima nešto poručili ostalima.- Zašto kroz tako zanimljive priče? - pitao sam.- Zato što se one lako pamte i nikada ne zaboravljaju.- Djede, a ona čarobna voda?- I naša majčica priroda brine se za svoju djecu.Ako je ljudi pažljivo slušaju i poštuju, naći će u njoj lijekza sve svoje probleme. Priroda se sigurno pobrinula zasvakoga, pa tako, kao što vidite, i za ptice. Priroda zračiharmonijom i prema njoj treba imati dostojanstven ivelikodušan stav, jer za svaku nevolju nudi lijek i zasvakoga svog stvora se brine osiguravajući mu ili nudećipregršt čarolija. Ljudi, zaslijepljeni lažnim vrijednostima,ne vide čudesa pred nosom, nisu spremni očistiti srce inevino krenuti u susret drugom stvoru, s potpunim uvažavanjem,stopiti se s prirodnim zakonitostima, postatijoj i pravi prijatelj i vjerni sluga i zaogrnut prirodnimplaštem koristiti ili, bolje rečeno, dijeliti obećanu zemlju.Naš kanjon, naša rijeka i hidroelektrana Kraljevac sunajbolji primjeri za to. Djeca to još uvijek znaju, djeca tomogu…Prišao sam i zagrlio svoga djeda. Ispred nas su stajalimoji prijatelji, Kaja i Brico, a do njih fazan i slavuj. I oni supažljivo slušali djedovu priču.- Djeco, ovaj kanjon je kao život, pun labirinata,visećih mostova..., ali i lađa i sigurnih skloništa. Naći putkroza nj pravo je umijeće. Vi slijedite svoj iskreni dječjinaum i lako ga pronalazite.I Kaja i Brico prišli su djedu i zagrlili ga...Kažu nam…Matko UtrobičićPočetak rada HE Kraljevac značipočetak povijesti Hrvatskeelektroprivrede. Često se naglašavada je ona građena kao namjenskaelektrana za Tvornicukarbida u Dugom Ratu, ali- prema mom mišljenju, važniji je njen doprinos razvojucjelokupne industrije splitskog bazena do šezdesetihgodina prošlog stoljeća i elektrifikaciji cijeleDalmacije.Ponosan sam što sam i ja dao mali doprinos organizacijiobilježavanja stote obljetnice rada Hidroelektranebaš na ovakav način, projektom koji je trajan i kojegmožemo poslati u svijet, pozitivno promovirajući HEKraljevac, HEP i našu lijepu Domovinu.Svakako, prisutna je i velika količina emocija, jer seHE Kraljevac nalazi u mom rodnom kraju pa sam unjenoj blizini proveo djetinjstvo, a i oba moja djedasu u njoj odradila svoj cijeli radni vijek pa je ona, naneki način, obilježila moj i život moje obitelji.HE Kraljevac je i svojevrsni spomenik ljudima toga kraja,jer je izgrađena isključivo golim rukama i snagommišića, bez pomoći ikakvih građevinskih strojeva.Naglasio bih da je HE Kraljevac i simbol jednog jakogHEP-a i vremena u kojem je HEP, poslije Kraljevca, nasustavan i promišljen način gradio energetske izvore,istodobno s razvojem i izgradnjom mreže visokog napona.Bilo bi mi iznimno drago da se i današnji HEPvrati na te stare dane slave i da sustavno ponovnozapočnemo graditi nove izvore s ciljem jačanja HEP-ai elektroenergetski neovisne Hrvatske.Prof. dr.sc. Petar LulićRazgledavši ovu veličanstvenu izložbu, shvatio samda sam bio siromašan znanjem o ovom dijelu našezemlje. Svaka izložba pobudineki poseban doživljaj, a ovaje za mene bila prava svečanostza oči. Rijetko sam se najednom kulturnom događanjutako ugodno osjećao, i na trenutaksam se svrstao u one koji su se Cetinom opilikad su se iz nje vode napili. Uvelike sam iznenađenšto na otvorenje jedne ovakve izložbe nisu došli dužnosniciu turizmu i oni koji bi, prema svojim funkcijama,trebali poštivati sve ono što spada u povijesniiskorak Hrvatske kroz stoljeća. Čestitam organizatorimaizložbe, a osobito autoru Ivi Pervanu, koji je oddanas na popisu mojih omiljenih umjetnika.Mladen ČizmićBio sam veliki zagovornik ovihdogađaja, osobito u ovo vrijemenašeg ulaska u Europskuuniju, u kojoj smo mi, gledajućiHE Kraljevac, već punih stogodina. Kraljevac je simbolizirao Drugu industrijskurevoluciju, a možda se pokaže, tko zna, da se naovim prostorima može dogoditi i Treća. Kako je ovoizložba o mom zavičaju, izlošci u meni potiču snažneosjećaje i promatram ih s puno topline i malo sjete.Marica Žanetić MalenicaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 23

DogađajIEEE: postavljanjE spomEn-obIljEžjana ostatkE građEvInE HE krkamarica žanetić malenicasnimili: m. žanetić malenicai Šime strikomanHE Jaruga II u Nacionalnomparku Krka, gdje je započeloviše od stoljetnog druženjaprirode i hidroelektranaU spomen jednomod prvih izmjeničnihsustava u svijetuŠibenik predstavlja začetak elektroenergetike u Hrvatskoj i povijesni je prethodnik HEP-a, a Hrvatskaje prva zemlja u regiji sa spomen-pločom IEEE-a na ostacima najstarije izmjenične javne hidroelektrane- sastavnice prvog elektroenergetskog sustava na tlu Hrvatske i među prvima u svijetu24HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Povukavši zastavu IEEE-a, predsjednik IEEE-aPeter Staecker otkrio je spomen-obilježje (IEEE MilestoneIn Electrical Engineering And Computing) - dvije ploče sprigodnim tekstom na hrvatskom i engleskom jezikuPredsjednik UpraveTomislav Šerić i član Uprave dr. sc.Ivan Matasić uz agregat HE JarugaII, na ishodištu elektroprivrednedjelatnosti u HrvatskojNakon službenog dijela EUROCON-a 2013, održanogu Zagrebu, IEEE je 5. srpnja postavio spomen-obilježjena ostacima građevine negdašnje HidroelektraneKrka (kasnije nazvane Jaruga I) na Skradinskom bukuu Nacionalnom parku Krka.Dio sudionika Konferencije i predstavnike IEEE-a,ispred Hidroelektrane Jaruga II (nasljednice HE Krka,odnosno Jaruga I, izgrađena 1903. u neposrednoj blizini),dočekali su čelnici HEP-a, predvođeni predsjednikomUprave Tomislavom Šerićem i članom Upravedr. sc. Ivanom Matasićem.Nakon što su prve dojmove o rijeci Krki i njenimslapovima uvaženi gosti stekli obilaskom NP Krka,Dario Miorin - rukovoditelj HE Jaruga II ih je upoznao suzbudljivom poviješću nastanka jednog od prvih cjelovitih,tada suvremenih elektroenergetskih sustava usvijetu, krajem 19. stoljeća. Izložio je kratki pregledtijeka izgradnje HE Krka 1895. (kasnije Jaruga I) te potom1903. i HE Jaruga II, informirajući ih o tehničkimznačajkama s još uvijek važnim proizvodnim doprinosomnašem sustavu “starice lijepa lica“ - kako je onnazvao HE Jaruga II.Prvo spomen-obilježje IEEE u HrvatskojNakon razgledavanja strojarnice HE Jaruga II, u kojoj jeagregat B bio u pogonu, a agregat A u redovnom godišnjemremontu, sudionici događaja otišli su na mjestogdje je bila locirana HE Krka, odnosno HE Jaruga I.Tamo je na ostacima njene građevine IEEE odlučio postavitisvoje prvo spomen-obilježje u Hrvatskoj. Takvuzamisao obrazložio je prof.dr.sc. Igor Kuzle - donedavnipredsjednik Hrvatske sekcije IEEE-a:Čelnici IEEE-a uz turbinsko kolo HE Krka - za sjećanje- Šibenik predstavlja začetak elektroenergetike uHrvatskoj i povijesni je prethodnik Hrvatske elektroprivrede.Hrvatska je prva zemlja u regiji koja će dobititakvu spomen-ploču IEEE-a na mjestu svoje najstarijeizmjenične javne hidroelektrane. Ona je, kao sastavnicaprvog cjelovitog elektroenergetskog sustava natlu Hrvatske, puštena u pogon 28. kolovoza 1895. godine,samo dva dana nakon puštanja u pogon jedneod najpoznatijih velikih hidroelektrana na izmjeničnustruju na Nijagarinim slapovima u SAD-u. Električnomenergijom napajala je grad Šibenik na udaljenosti od11 kilometara, čime je zaokružen i u pogon puštenjedan od prvih cjelovitih višefaznih elektroenergetskihsustava u svijetu, sustav HE Krka.Aktualni predsjednik HS IEEE (od 2013.),prof.dr.sc. Mislav Grgić ukratko je predstavio Hrvatskusekciju, koja broji 800 članova - inženjera elektrotehnikei računarstva, izrazivši osobito zadovoljstvo što jemeđu njima čak 300 studenata.Krka - dar Božji i dar ljudskog umaUime obitelji Šupuk, okupljenima se obratio DraženŠupuk - praunuk Ante viteza Šupuka, tadašnjeg gradonačelnikaŠibenika i vizionara koji je dao potporuinicijativi Vjekoslava pl. Meichsnera - šibenskog gradskognamjernika, i njegovog sina Marka Šupuka teuložio značajna sredstva da se na Skradinskom bukuostvari genijalna Teslina ideja izmjeničnog sustava.Tom prigodom je rekao:- Srdačno vas pozdravljam na stoljetnom posjeduobitelji Šupuk, počašćen i uvijek iznova uzbuđen prisvjedočenju činjenici kako je naš prapradjed i pradjedDario Miorin - rukovoditeljHE Jaruga II, uzvanike jeupoznao s uzbudljivompoviješću nastankasustava Krka-Šibenik,kao i s tehničkimznačajkama HE JarugaUz objašnjenja Marka Delimara - tajnikaIEEE-a, P. Staeckeru je u strojarniciHE Jaruga II bilo zanimljivo staro (i jošuvijek radno) postrojenjeučinio nešto što je u to vrijeme, na zalasku 19. stoljeća,još uvijek bilo - nezamislivo. Taj revolucionarnidogađaj je promijenio sudbinu Šibenika i omogućioda se razvije u moderan grad. Ante Šupuk, njegov sini inženjer Meichsner zaslužni su što rijeka Krka nijesamo dar Božji, već i dar ljudskog uma.Predsjednik Uprave HEP-a T. Šerić pozdravio je svenazočne, uz podsjećanje da je upravo tu, gdje su biliinstalirani prvi kilovati snage, započelo više od stoljećadugo druženje prirode i hidroelektrana te napomenuo:- Danas se HEP može podičiti s više od četiri tisućemegavata instalirane snage za proizvodnju električneenergije, no još uvijek nailazi na otpor pri izgradnjinovih, tako potrebnih proizvodnih postrojenja.Nakon prigodnih obraćanja, spomen-ploče na hrvatskomi engleskom jeziku postavljene na ostacimazidina bivše HE Krka otkrio je predsjednik IEEE-aPeter Staecker, uz asistenciju Martina Bastiaansa -predsjednika IEEE Regije 8 (kojoj pripada Hrvatska) iMarka Delimara - tajnika IEEE-a.P. Staecker je osobito zahvalio HEP-u i naglasio daje za ovu prigodnu svečanost postavljena posebnazastava Organizacije kojom predsjedava.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 25

ForumiMeđunarodna konferencija instituta inženjeraelektroteHnike i elektronike (ieee) najveće stručneudruge inženjera elektroteHnike i računarstva u svijetuPrvi put u HrvatskojSvečanošću otvorenja Konferencije IEEE EUROCON2013 na dan ulaska naše zemlje uEuropsku uniju 1. srpnja 2013., simbolično jepredstavljena Republika Hrvatska kao važanpartner EU-a u znanosti i gospodarstvuNa Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Sveučilištau Zagrebu, od 1. do 4. srpnja o.g. održana jeMeđunarodna konferencija IEEE EUROCON, prvi put uHrvatskoj. Organizirali su je zagrebački FER i Institutinženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE - TheInstitute of Electrical and Electronic Engineers), najvećastručna udruga inženjera elektrotehnike i računarstva,sa sjedištem u New Yorku, s više od 400 tisuća članovau više od 90 zemalja u svijetu.Konferenciju je otvorio prof.dr. Carl Debono - potpredsjednikza tehničke aktivnosti u IEEE Regiji 8 (Europa,Afrika i Bliski istok) te zamjenik dekana Fakulteta informacijskihi komunikacijskih tehnologija, Sveučilištau Malti. Predsjednik EUROCON-a 2013., prof.dr.sc. IgorKuzle, uzvanicima je predstavio FER i Hrvatsku, napomenuvši:- Svečanošću otvorenja Konferencije 1. srpnja 2013.godine, na dan ulaska naše zemlje u Europsku uniju,simbolično predstavljamo Hrvatsku kao važnog partneraEU-a u znanosti i gospodarstvu.Pokrovitelji Konferencije bili su predsjednik RepublikeHrvatske prof. dr.sc. Ivo Josipović i Grad Zagreb, a jedanod partnera bila je i HEP grupa, čiji su stručnjacitakođer sudjelovali u njenom radu.Tri tematska područjaNa ovogodišnjem IEEE EUROCON-u, s približno 500 sudionika,kao predavači su gostovali ugledni profesoris najpoznatijih svjetskih sveučilišta. Pristiglo je višeod 450 radova, pretežito inozemnih autora (tek 51rad iz Hrvatske), od čega je objavljeno samo njih 315,što - ocjenjuju organizatori - pokazuje visoku kvalitetuprihvaćenih radova.Kratka slika EUROCON-a izgledala bi ovako: 12 pozvanihpredavača, dvije specijalne i šest panel sekcija,jedna radionica te 56 paralelnih tematskih sekcija (22iz elektroenergetike, 18 iz informacijsko-komunikacijskihtehnologija, 16 iz elektronike). Dodijeljene su inagrade najboljim studentskim radovima objavljenimana IEEE konferencijama u 2012. godini. Tematski,Konferencija je bila podijeljena na tri spomenuta područja:elektroenergetiku, informacijsko-komunikacijsketehnologije i elektroniku.Konferencijuje otvorioprof.dr. CarlDebono- potpredsjednikzatehničkeaktivnostiu IEEERegiji 8Brojne elektroenergetske temePremda su sva ova područja zanimljiva elektroprivrednojjavnosti, spomenimo tek nekoliko tema koje su seodnosile na elektroenergetiku.Prvog dana Konferencije, prof. dr. Mladen Kezunović sTexas A&M University, SAD, održao je pozvano predavanje:“Korištenje podataka u naprednim mrežama“,a u programu 1. srpnja bili su također: zaštita elektroenergetskogsustava, energetska tržišta, integracija itehnologije fotonaponskih elektrana, kvaliteta električneenergije te niskougljične tehnologije u distribucijskimmrežama.Dva pozvana predavanja drugog dana Konferencijeodržali su prof.dr. Daniel Kirtschen (“Fleksibilnost elektroenergetskihsustava“) i prof.dr. Pierluigi Mancarella(“Napredna mreža i električna energija - okolišna iekonomska vrijednost integracije multienergetskeinfrastrukture“). Pojedina od razmatranih elektroenergetskihpitanja toga dana bila su: integracija itehnologije vjetroelektrana, modeliranje i simulacijaelektroenergetskog sustava, nuklearna sigurnost i pogonskaiskustva, koraci prema sto posto obnovljivomenergetskom sustavu...Prof.dr. Yong Yan i njegovo predavanje “Tehnikenaprednog mjerenja i monitoringa za elektrane naugljen i biomasu“ bili su na rasporedu trećeg danaEUROCON-a, kao i predavanje prof.dr. Josepa Guerrera:“Novi izazovi u koordiniranom upravljanju i komunikacijamamikromreža“. Također, i energetska elektronika,mikromreže i hibridni sustavi, elektrovozila,podvodne kabelske mreže i supermreže kao mrežebudućnosti...“Tehnološki i regulatorni izazovi napredne elektroenergetskemreže“, autora prof. dr. Saifura Rahmana,bila je tema predavanja održanog zadnjeg danaKonferencije. Modeliranje distribucijske mreže, politikai regulativa, električni strojevi, napredne elektroenergetskemreže, rad i nadzor elektroenergetskog sustava,potrošnja energije, regulacijske metode i rad ustvarnom vremenu, transformatori... neke su od temao kojima se toga dana razgovaralo na FER-u.tatjana jalušićProf. dr.MladenKezunović sTexas A&MUniversity,održao jepozvanopredavanjeo naprednimmrežamaIEEE EUROCON, konferencija koja okuplja znanstvenikei stručnjake iz znanosti, gospodarstva i regulatornihtijela, ima već dugogodišnju tradiciju. Prva je održana1971. godine u Švicarskoj, postavši potom prepoznatljiviskup s velikim brojem sudionika. Godine 2011. domaćinje bio Portugal, 2009. Rusija, a 2007. Poljska.Zalaganjem organizatora - članova IEEE-a i mladihznanstvenika sa zagrebačkog FER-a, Zagrebu i Hrvatskojpripala je čast ove godine nastaviti tu tradiciju te organizirati15. jubilarno izdanje IEEE EUROCON-a. U tijekusu i pripreme za najvažniju IEEE konferenciju iz područjaenergetike u Regiji 8 - IEEE - ENERGYCON 2014, kojaće se sljedeće godine održati u Dubrovniku.Što je ieee?IEEE, najveća stručna udruga inženjera elektrotehnikei računarstva, neprofitna je organizacijakoja potiče, organizira i pomaže tehničkei znanstvene aktivnosti širom svijeta. Danasobjavljuje više od trećine svih publikacija vezanihza elektrotehniku i računarstvo u svijetu.Njeni su članovi svi vodeći svjetski znanstvenicii stručnjaci, a zanimljivo je da je i našNikola Tesla bio član organizacije iz koje je onanastala.U Hrvatskoj je prisutna od 1971. godine.Hrvatska sekcija IEEE do sada je organiziralaviše od 400 predavanja svjetskih i domaćihstručnjaka iz područja elektrotehnike i računarstva,kao i više međunarodnih skupova.Sjedište Hrvatske sekcije IEEE je na zagrebačkomFER-u, a njen predsjednik je prodekan zaznanost, prof.dr.sc. Mislav Grgić.26HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

ForumiDruga regionaLna konferencijao energetskoj buDućnosti“energetska poLitikaVLaDe – proVeDba“Liberalizacija tržišta -poslovne prilike i riziciHEP je praktički nositelj investicijskog ciklusa uenergetskom sektoru, uz Janaf i Plinacro, u kojemje ukupno 36 projekata vrijednih devet milijardaeura, a deset projekata vrijednih pet milijardaeura traže privatna ulaganjaPod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, časopisLider je 19. lipnja o.g. organizirao 2. regionalnukonferenciju o energetskoj budućnosti pod nazivom“Energetska politika Vlade - provedba“.Središnje teme odnosile su se na provedbu Trećegpaketa energetskih propisa Europske unije, noviTarifni sustav OIE godinu dana poslije, izazove tržišnognatjecanja te na nove investicije u Hrvatskoj i regiji.Među brojnim stručnjacima, na Konferenciji su sudjelovalipredsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerići direktorica Sektora za međunarodne poslove i restrukturiranjeu HEP-u d.d. Ljubica Cvenić.Govoreći o pojedinostima koje donosi Treći energetskipaket EU-a, glavni savjetnik u HERA-i Eraldo Banovacrekao je da je cilj uspostaviti jedinstvena tržišta električneenergije i prirodnog plina sa što nižim cijenamate što višim standardima usluga i sigurnošću opskrbe,s tim da bi realne cijene trebale omogućiti održivostenergetskog sustava i njegov razvoj. Osvrnuo se naproces certifikacije u skladu sa zahtjevima Trećegpaketa, uz podatak da je do sada tek 16 europskihdržava pokrenulo postupak certifikacije u segmentuelektrične energije i plina, a 11 država nije. Naglasioje da su kupci u središtu sustava, navodeći mogućnostpromjene opskrbljivača u roku od tri tjedna te izdvojiopravo stjecanja statusa ugroženog kupca, kada privatnikupci zbog socijalnog ili zdravstvenog položajaimaju pravo na isporuku energije prema posebnimuvjetima.Uspijemo li zamijeniti uvoz vlastitomproizvodnjom i odabrati projekte kojiimaju dobar povrat na investiciju, tadasmo napravili veliki posao, a to je planHEP-a, poručio je predsjednik UpraveHEP-a Tomislav Šerićtomislav Šnidarićkao poticaj za osuvremenjivanje iunaprjeđenje poslovanja HEP-aT. Šerić je u okviru panel rasprave o tomu što donosiTreći energetski paket izložio iskustvo HEP-a, rekavši:- Primjena ITO modela, odnosno izdvajanje HEPOPS-a iz HEP grupe provodi se prema planu. Trećienergetski paket pomaže HEP-u u smislu poticajana osuvremenjivanje i unaprjeđenje poslovanja.Dolazak novih opskrbljivača električne energije nahrvatsko tržište u trenutku kada novi Zakon o tržištuelektrične energije nije popraćen i novim podzakonskimaktima za segment kućanstava, za HEP jeotežavajuća okolnost, ali pripremamo svoju ponudukupcima, kojom ćemo konkurirati opskrbljivačima.HEP-ov je cilj postati snažan regionalni igrač, jer se inama otvara tržište, primjerice slovensko, na kojemje cijena električne energije deset posto skuplja odHEP-ove, dok je u Njemačkoj ona čak 50 posto skuplja.Zanimljiv je bio komentar predsjednika UpraveKončara Darinka Bage iz publike, koji je ukazao na povezanostliberalizacije tržišta i pad bruto društvenogproizvoda. Tu tezu potvrđuje i iskustvo na telekomunikacijskomtržištu o čemu je govorio sudionik panelaDejan Ljuština iz PriceWaterhouse Coopers:- Zbog rata cijenama, cijeli sektor se suočio s nedostatkomulagačkog kapitala pa je iz tog iskustva mogućeizvući pouke, kako se jednako ne bi ponovilo naelektroenergetskom tržištu.Na takvo upozorenje T. Šerić je poručio da će HEPove godine investirati 2,4 milijarda kuna u reguliranedjelatnosti, a 20 posto električne energije iz uvozaplanira nadomjestiti novim, učinkovitijim kapacitetimai projektima.- Ako uspijemo zamijeniti uvoz vlastitom proizvodnjomi ako odaberemo projekte koji imaju dobar po-Investicije u HEP-ovom okruženju bitnoutječu na investicijske projekte tvrtke,naglasila je Ljubica Cvenić - direktoricaSektora za međunarodne poslove irestrukturiranje HEP-a d.dvrat na investiciju, tada smo napravili veliki posao, ato je plan HEP-a, ocijenio je T. Šerić.HEP - nositelj investicijskog ciklusa- U energetskom sektoru ukupno je 36 projekatavrijednih devet milijarda eura, a deset projekata vrijednihpet milijarda eura traže privatna ulaganja. HEPje praktički nositelj investicijskog ciklusa, uz Janaf iPlinacro. Ove je godine u planu ostvarenje investicijavrijednih 436 milijuna eura, što je povećanje u odnosuna prošlu godinu od 115 posto, rekao je u uvodnomizlaganju Dragan Marčinko iz Centra za praćenje poslovanjaenergetskog sektora i investicija (CEI), prijepanel rasprave o temi “Nove investicije-nacionalni iregionalni projekti“.U žarištu rasprave bio je odnos inozemnih investitoraprema hrvatskom tržištu te iskustva i planovi u načinimafinanciranja dosadašnjih i budućih projekata.Inozemni investitori prepoznaju potencijal za razvojprojekata u Hrvatskoj, ali bi većina njih voljela imatisklopljene dugoročne ugovore, što više nije moguće.S druge strane, hrvatsko tržište opterećeno je složenimadministracijskim postupcima, što ih odbija.Govoreći o HEP-ovom pristupu investicijama, Lj. Cvenićje naglasila da je nužno voditi računa o dinamici energetskihprojekata u okruženju, odnosno sagledati kojesu investicije u nama susjednim zemljama u tijeku iplanu, a u pravilu pokrivaju sve tehnologije, te nakontoga odlučiti na koji način provesti svoju investiciju.- Jedan od modela koji koristimo u financiranju je ijoint venture, a detalji ovise o vrsti konkretnog projektai ocjenjuju se za svaki projekt posebno, premanjegovim specifičnostima - rekla je LJ. Cvenić, objasnivšida postoje različiti investitori: u klasičnoj energeticipovrat ulaganja je dulji pa i investitori morajuimati širu perspektivu, a oni koji žele brži obrt kapitalapretežito ulažu u obnovljive izvore energije.OIE: otkuda će se sve to platiti?Što se tiče obnovljivih izvora energije, na Konferencijije konstatirano da će ih u iduće dvije godine u sustavubiti još s 300 MW snage. Pritom je načelnicaSektora za energetiku u Ministarstvu gospodarstvaKristina Čelić upozorila na probleme koji prate njihovuimplementaciju. Tako, primjerice, kod korištenjabioplina banke rijetko financijski prate mala postrojenjakoja se najčešće nalaze u blizini farmi, a to uMinistarstvu žele promijeniti.- Kroz sustavni pristup želimo dati novu dimenzijuobnovljivim izvorima energije, uz uklanjanje administracijskihprepreka i poticanje korištenja vlastitihtehnologija, rekla je K. Čelić.U osvrtu na solarnu energiju, izložila je podatak da ćeHrvatska ciljeve za 2020. godinu ostvariti već 2015.,ali nisu stvoreni uvjeti za održivost modela, jer se nijeuspjelo u nakani korištenja domaćih proizvoda i poticanjadomaće industrije.Na potpisane ugovore za postrojenja OIE snage330 MW osvrnuo se direktor HROTE-a Ivor Županić, uzinformaciju da je HROTE u deficitu 85 milijuna kuna.Poteškoće u sustavu potkrijepio je usporedbom cijenaelektrične energije na burzama s visokim poticajimaza električnu energiju iz, primjerice, sunčanih elektranau Hrvatskoj. Uz različiti povrat ulaganja od četiri došest godina i ugovore za otkup energije iz OIE-a kojise potpisuju za razdoblje od 14 godina, zapitao je:otkuda će se sve to platiti?HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SrPaNJ 2013. 27

RezultatiHidroelektrane Proizvodnog PodručjazaPad oBaraju Proizvodne rekordeivica tomićBolje se zaželjeti ne može28Obilne padaline ne bi rezultiraletako visokom proizvodnjomda naša postrojenjau elektranama nisu bilaspremna, a budući da suprvi remonti započeli u lipnju,elektrane PP HE Zapadmaksimalno su iskoristilepopunjene akumulacijeU prvim danima svibnja ove godine, HE Vinodol jepremašila godišnji plan proizvodnje električne energijeod 100 tisuća MWh! Jednako tako, zahvaljujućiiznimno povoljnim hidrološkim okolnostima, ali istručnom i kvalitetnom održavanju postrojenja i opreme,i ostale elektrane iz sustava Proizvodnog područjahidroelektrana Zapad ostvarile su rekordnu proizvodnju.Naravno, najvažnije ja da dobro rade postrojenjaHE Senj - najveće elektrane u tom sustavu, s udjelomod približno 60 posto ukupne njegove proizvodnje.Visoki snijeg na Velebitu i u Gorskom kotaru pojačalidotoke vodeDo 30. travnja ove godine, na razini PP HE Zapad jeproizvedeno 1 019 752 MWh električne energije, štoje 77 posto od godišnjeg plana ili za 75 posto više uodnosu na plan proizvodnje u prva četiri mjeseca ovegodine, prema normalnoj inačici Elektroenergetskebilance. Prema vlažnoj inačici Bilance, proizvedeno je55 posto od godišnjeg plana, odnosno 25 posto višeod plana za prva četiri mjeseca.Najveća elektrana ovog sustava, HE Senj, do 30.travnja proizvela je više od 594 tisuća MWh, što je72 posto godišnjeg plana proizvodnje ili 58 posto višeod plana za prva četiri ovogodišnja mjeseca.U HE Sklope, u prvom četveromjesečju ove godineproizvedeno je 63 tisuće MWh, što je 93 posto planiraneproizvodnje za cijelu godinu; HE Zeleni vir je sproizvodnjom od 3 822 MWh na 48 posto; HE Rijekas proizvedenih 55 216 MWh na 79 posto; HE Gojaks proizvodnjom od 130 996 MWh na 84,5 posto;HE Lešće s proizvedenih 65 441 MWh na 81 posto;HE Ozalj s ostvarenih 12 423 MWh na 69 posto planiranegodišnje proizvodnje. Znači da su sve elektrane,osim HE Zeleni vir, značajno premašile plan proizvodnjeza prva četiri mjeseca ove godine.Milutin Burić - direktor PP HE Zapad je o dobrim proizvodnimrezultatima za HEP Vjesnik izjavio:HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.- Hidrološke okolnosti ove godine iznimno su povoljne.Obilne kiše i visoki snijeg na Velebitu i u Gorskomkotaru pojačali su dotoke vode pa su naše akumulacijenajčešće bile pune, a višak vode smo moralipuštati i u preljev. Ovakve hidrološki povoljne godinebile su i 2001. i 2010. S druge strane obilne padalinene bi rezultirale tako visokom proizvodnjom današa postrojenja u elektranama nisu bila spremna.Zahvaljujući redovitom i stručnom održavanju postrojenja,opreme i objekata mogli smo maksimalno iskoristitisve hidropotencijale. U ova prva četiri mjesecanismo imali niti jedan kvar, a obustave zbog redovitihpregleda i njege uređaja mjerile su se satima, a nedanima. Naš optimizam temelji se na činjenici da nanekim vodotocima još i danas imamo veće dotokenego što mogu primiti naša postrojenja.Kako su akumulacije pune, a prvi remonti započeliu lipnju, elektrane PP HE Zapad dobro su iskoristileobilje vode. Mnogima je dosadna uporna kiša, ali nei zaposlenicima HEP-a, jer iz oblačnog neba padajunajjeftiniji kilovatsati.Najvažniji remontni zahvati u HE SenjDa bi postrojenja, objekti i oprema bili spremni primitii jesenje, očekivano visoke dotoke vode - uPP HE Zapad su izradili Plan remonta elektrana, odabraliizvođače na javnim nadmetanjima i obavili svepotrebne pripreme.Najvažniji zahvati predviđeni su u HE Senj, gdje jeod 17. kolovoza do 31. listopada planiran kapitalniremont generatora 3 te kapitalni remont i tvorničkarevizija predturbinskog zatvarača AG 3. Osim toga, uDirektor PP HE Zapad Milutin Burić:zahvaljujući redovitom i stručnomodržavanju postrojenja, opreme iobjekata, mogli smo maksimalnoiskoristiti sve hidropotencijale, u prvačetiri mjeseca ove godine nismo imaliniti jedan kvar, a obustave zbog redovitihpregleda i njege uređaja mjerile su sesatima, a ne danimaSenju su planirani brojni poslovi zbog kojih je rad postrojenjaHidroelektrane potpuno obustavljen od 31.svibnja do 2. lipnja, a bit će od 17. do 19. kolovoza,od 7. rujna do 6. listopada te od 26. do 28. listopada.Obustave se planiraju na takav način, jer rad postrojenjanije moguće dulje potpuno obustaviti, budući dase iz sustava HE Senj pitkom vodom napajaju Senj ibrojna podvelebitska naselja i otoci.Osim kapitalnog remonta, u HE Senj će se obaviti imjerenja gubitaka Gusić Polja i tunela Gusić Polje -Hrmotine, godišnja revizija agregata 1 i 2 te zamjenacjevovoda rashladne vode u Pogonu Grabova, a u ličkompogonu - godišnja revizija agregata HE Sklope.Od ostalih remontnih aktivnosti u drugim elektranamasustava PP HE Zapad, najvažniji i najobimniji su sanacijadijela betonske obloge dovodnog tunela, kapitalniremont generatora C i uvođenje daljinskog nadzora iupravljanja HMO na brani Bukovik u HE Gojak, zbogčega će ta Hidroelektrana potpuno obustaviti rad postrojenjaod 26. lipnja do 18. kolovoza o.g.Važan remont planiran je i u HE Ozalj, gdje će sezamijeniti čistilica fine rešetke HE Ozalj I, zbog čega ćerad postrojenja biti potpuno obustavljen od 26. lipnjado 19. kolovoza. Dakako, za to vrijeme obavit će sei brojni drugi remontni poslovi, poput remonta sva triagregata u HE Ozalj I i oba agregata u HE Ozalj II.U HE Rijeka će od 1. do 31. srpnja biti obavljenremont agregata A i B, u HE Vinodol od 3. do 30.

Hidroelektrane već 10. liPnja 2013. nadmašile svojulanjsku ukuPnu godišnju ProizvodnjuPunom parom i nadaljeVeć šest mjeseci u strojarnicama naših hidroelektranabuka je neporecivi pokazatelj dapostrojenja rade maksimalno, na granici tehničkihi tehnoloških kapaciteta postrojenja isvih pratećih sustava, a osobito ljudskih. Alizato su već 10. lipnja ove godine, s proizvodnjom4 775 GWh, nadmašile svoju ukupnugodišnju proizvodnju u 2012., koja je iznosila4 773 GWh te do tog datuma pokrile 62 postoukupne potrošnje električne energije uHrvatskoj.U usporedbi s prvih pet mjeseci 2012., njihovaproizvodnja je u tom razdoblju ove godine bilaza čak 90 posto veća. Istina, ukupna potrošnjau tom razdoblju je zbog toplijeg vremena,ponajprije u veljači, bila za 1,5 posto niža odlanjske.Ako ovogodišnje petomjesečno razdoblje usporedimos povijesno iznimno hidrološki povoljnom2010. godinom, s rekordnom godišnjomproizvodnjom hidroelektrana od 8 309 GWh,od čega 4 228 GWh u prvih pet mjeseci, premainformacijama koje smo dobili od direktoraHEP Trgovine Ante Ćurića, ovogodišnja proizvodnjaje približno sedam posto veća.lipnja, uz standardne remontne poslove na sva triagregata te 110 kV i 35 kV postrojenju, pregledanasu i popravljena oštećenja u tunelima i betonskimcjevovodima privodnog trakta, u ukupnoj duljini od14 kilometara, a nastavljena je sanacije kamene oblogeodvodnog kanala HE Vinodol u Tribalj.U HE Lešće je planirana obustava rada agregata Aod 26. lipnja do 10. srpnja radi pregleda i ispitivanjaopreme i građevina na kraju jamstvenoga roka,a prije konačnog preuzimanja opreme i građevina.Stoga je obustava rada agregata planirana i od 11.do 26. srpnja.Zbog remonta, potpuna obustava proizvodnje planiranaje u CHE Fužine od 1. do 14. srpnja, u RHE Lepenicaod 15. do 28. srpnja, a u HE Zeleni vir od 19. do 31.kolovoza.I rezultati proizvodnje za prvih pet mjeseci ove godine,i dalje su jako dobri.Hidroelektrane Proizvodnog područja Zapadu prvih pet mjeseci ukupno su proizvele1 200 582 MWh, čime je planirana godišnja proizvodnja,prema Elektroenergetskoj bilanci, ostvarenaskoro sa 90,9 posto, a za prvih pet mjeseci sa172 posto!Hidroelektrane rademaksimalno, na granicitehničkih i tehnološkihkapaciteta postrojenja isvih pratećih sustava, aosobito ljudskih…Odgođeni planirani remonti i investicijskizahvati pojedinih hidroelektranaZbog velike vode, HEP Proizvodnja je u proteklomrazdoblju aktivno surađivala s Hrvatskimvodama, jer je pri proizvodnji valjalo voditiračuna da se ne ugrozi stanovništvo nizvodnood hidroelektrana ili u zaobalju. Sve je to zahtijevaloposebnu stručnost, sposobnost, znanje isuradnju, koji su iskazani u proizvodnom, ali iu dijelu održavanja Sektora za hidroelektraneHEP Proizvodnje.Za komentar smo zamolili direktora Sektora zahidroelektrane Josipa Gabelu, koji je rekao:- Važno je znati da se naše hidroelektraneprojektiraju s hidrološkim nizom od 40 godina.S prosječnim hidrološkim okolnostima u prosječnojhidrološkoj godini, one mogu proizvesti5 600 GWh do 5 800 GWh i stoga je očekivanoda će ta razina biti premašena u ovakoiznimno dobrim hidrološkim okolnostima.Međutim, moramo biti svjesni činjenice da nebi bio ostvaren takav učinak kada hidroelektranene bi bile pogonski spremne, osobito imajućiu vidu starost takvih postrojenja. Naime,najstarija hidroelektrana je u pogonu od 1906.godine, a najmlađe su u dobi, ne računajućiHE Lešće, od 25 godina. Prema tomu, možemozaključiti da su ta stara postrojenja do sadarelativno dobro i stručno održavana. Mi smo,poznajući stanje naših objekata i preuzimajućiinženjerski prihvatljive rizike, a da bi iskoristilipovoljne hidrološke okolnosti, odgađali planiraneremonte pojedinih elektrana, kao i planiraneinvesticijske zahvate. Sve je to, uz većspomenute prihvatljive rizike, zahtijevalo usuglašavanje,kako Elektroenergetske bilance,tako i odnosa s našim izvođačima koji provoderemontne i investicijske radove.Naglasimo da su spomenutim dobrim rezultatimapridonijeli i Sektor za pripremu proizvodnje,HEP Trgovina te posebno Dispečerski centar uSplitu HEP Operatora prijenosnog sustava.Tatjana JalušićHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 29

Iskustva drugIhPoticaji za otkuP Proizvodnje električneenergije iz elektrana na obnovljive izvoreenergije Hrvatskoj okolniH zemaljamarijan kaleaŽurnopodizanjeručnekočniceHrvatski solarci se zalažu za 100 tisuća krovova spo 10 kW fotonaponskih sustava i zahtijevaju ‘daih ne smetamo’, a pritom ne mare da bi za otkupproizvodnje iz tih sustava, prema sadašnjimcijenama (proizvela bi se približno milijarda kilovatsatigodišnje) svake godine trebalo izdvojitipribližno 2,5 milijarda kuna, dok - da naglasimo -konvencionalna godišnja proizvodnja u Hrvatskoj(približno 10 milijarda kilovatsati) stoji približnopet milijarda kuna, što znači da se za 10 postopovećanja proizvodnje traži 50 posto dodatnihfinancijskih sredstava!Mnoge zemlje u hrvatskom okruženju, zatečene prenaglimi djelomice nekontroliranim rastom ukupnihnovčanih sredstava koje godišnje treba izdvojiti zaotkup proizvodnje električne energije iz elektrana naobnovljive izvore energije, provode naglo susprezanjeod daljnjeg širokogrudnog poticanja takvih elektrana.Čak razmatraju i teško prihvatljiva rješenja djelovanjemi na one proizvođače koji su zaključili ugovoreo otkupu u ranijem razdoblju, računajući da im se uzajamčenom razdoblju otkupa poticaji ne mogu ili nesmiju smanjiti. Donosimo pregled takvih nastojanjaposljednjih mjeseci u zanimljivijim državama iz okolnihzemalja Hrvatske, prema informacijama objavljenimna portalu www.energetika-net.com.Manji državni poticaji u Češkoj, Slovačkoj,Rumunjskoj, Grčkoj, Srbiji, Sloveniji, Italiji,Bugarskoj, ali i u NjemačkojNove fotonaponske i elektrane na bioplin u Češkoj,koje će s radom započeti u 2014. godini, premastavu češkog Ureda za regulaciju energetike - nećeimati pravo na poticaje. Znači, sve takve elektranekoje se trenutačno grade moraju se priključiti na mrežudo kraja 2013., ako žele koristiti poticaje. Ta seodluka temelji na činjenici da je iz ta dva tipa izvorau elektroenergetski sustav već u 2011. godini isporučenopuno više energije nego što je bilo planirano.To ugrožava ne samo financijsku dimenziju državnihpoticaja obnovljivim izvorima energije, nego je pridonijeloi nestabilnosti elektroenergetskog sustava (kadase poklope povoljni vjetar i osunčanje, potražnja teškoproguta proizvodnju - što se i nama može dogoditikada budemo imali 1 200 MW u vjetroelektranama,kako planiramo 2020. godine!).U Slovačkoj planiraju još drastičnije mjere. NjihovaVlada razmatra dodatni porez za proizvođače energijeiz obnovljivih izvora, koji su u prethodnom razdobljudobili obilne poticaje, čime Vlada želi sniziti krajnjucijenu električne energije za kupce. Doduše, Slovačkaće pričekati s uvođenjem tog poreza kako bi se vidjelošto o tomu misle u Europskoj uniji. U ljeto 2012.smanjeni su poticaji za otkup fotonaponske proizvodnjeza 39 posto, tako da je otkupna cijena pala na11,95 eurocenta/kWh. Ona je 2,9 puta je niža od trenutačnehrvatske otkupne cijene (35 eurocenta/kWh)!Kako bi se zaustavio rast cijena električne energijeu Rumunjskoj, privremeno se smanjuje broj zelenihcertifikata odobrenih proizvođačima energije iz obnovljivihizvora. Time Vlada nastoji udovoljiti zahtjevimarumunjske industrije, iz koje upozoravaju da sadašnjipristup poticanju razvoja obnovljivih izvora energijenije održiv, jer ograničava razvoj gospodarstva.Agencija za regulaciju u području energetike smatrada bi trebalo prepoloviti broj zelenih certifikata.Investitori u Grčkoj požurili su s dovršetkom projekatado kraja prethodnog 18-mjesečnog razdoblja iz kojihće se otkupljivati proizvodnja po prošloj, višoj poticajnojcijeni. Operator tržišta i Vlada zabrinuti su zbog svevećih izdvajanja za fotonaponsku proizvodnju i planirajunove kompenzacijske mjere. Trenutačni deficit zaisplate prema poticajnim cijenama je približno 300 milijunaeura, a prema procjenama operatora tržišta, akoVlada ne poduzme odgovarajuće mjere - ove i idućegodine mogao bi se popeti na 1,3 milijarda eura.Vlada Srbije je krajem siječnja 2013. donijela novuUredbu o poticajnim cijenama za otkup električneenergije iz obnovljivih izvora energije. Otkupna cijenaelektrične energije iz vjetroelektrana je smanjena s9,5 eurocenta/kWh na 9,2 eurocenta/kWh, a graničnakvota će se povećati s 450 MW na 500 MW. Srbijaočekuje 300 MW vjetroelektrana do 2015., odnosno500 MW do 2020. godine (uz elektroenergetski sustavdvostruko snažniji od našeg). Otkupna cijenaproizvodnje iz fotonaponskih sustava na krovovimazgrada snage do 30 kW je 20,66 eurocenta/kWh,zajamčeno trajanje poticaja je 12 godina, uz godišnjeusklađivanje cijene prema inflaciji u eurozoni.Nakon što je Vlada Slovenije u siječnju 2013. odlučilada u računima za potrošenu električnu energiju povećanaknadu za poticanje obnovljivih izvora energije,slovenske tvrtke očekuju veće izdatke za električnuenergiju. Ubrzo nakon te odluke, predstavnici slovenskeGospodarske komore upozorili su na njenu štetnostza slovenske tvrtke, ali Vlada ne očekuje velikiutjecaj povećanja naknade, jer su smanjena drugadavanja, uključujući i naknadu za korištenje elektrodistribucijskemreže.Prema Nacrtu novog zakona o obnovljivim izvorimaenergije i tarifama za obnovljive izvore energije izproljeća 2012., u Italiji se nastoji uravnotežiti rast obnovljivihizvora energije. Očekivalo se sniženje poticajnihnaknada, promjene maksimalnog godišnjeg ograničenjaukupne snage postrojenja na obnovljive izvoreenergije, kao i izmjena prema kojoj će se za postrojenjasnažnija od 5 MW provoditi proces nadmetanja, ane zajamčeni otkup. Vlada je objavila da će novi zakon30HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

stupiti na snagu kada poticaji za Sunčevu energiju dosegnu6 milijarda eura, što se trebalo dogoditi izmeđusrpnja i listopada 2012. Za druge tehnologije obnovljivihizvora, novi će zakon započeti vrijediti primjenomod početka 2013. godine. Prema Nacrtu, smanjit ćese otkupne tarife za vjetroelektrane i fotonaponskeelektrane. Poticanje fotonaponskih sustava snage do3 kW smanjit će se s 27,4 eurocenta/kWh na 23,7 eurocenta/kWh.Godišnje će se smjeti instalirati između2 GW i 3 GW snage iz fotonapona (u 2011. godiniinstalirano je čak 9 GW!), a sustavima snažnijim od12 kW bit će dostupni poticaji tek kad upadnu u godišnjukvotu, koja će se smanjivati iz godine u godinu.Bugarski operator elektroprijenosnog sustava je utravnju 2013. izdao uputu, prema kojoj treba smanjitiukupnu proizvodnju električne energije iz svihvjetroelektrana i solarnih elektrana za 40 posto. To jenužno radi očuvanja ravnoteže proizvodnje i potrošnjeelektrične energije, a odluka je donesena i zbog togašto proizvođači iz obnovljivih izvora nisu operatorudostavili podatke o proizvodnji u realnom vremenu.Državna elektroenergetska tvrtka NEK, zbog lošeg financijskogstanja, ne isplaćuje naknade distributerimatrošak za obnovljive izvore. Uz to, početkom ožujka2013. godine smanjena je cijena električne energije, aVrhovni sud je sredinom ožujka ukinuo naknadu kojusu do sada proizvođači iz obnovljivih izvora plaćalidistributerima za pristup elektroenergetskoj mreži.Naglasimo da se i Njemačka odupire sve većem izdvajanjuza obnovljive izvore energije, za koje je sadašnjanaknada (2013.) dosegla već 5,28 eurocenta/kWh(to je čak 80 puta više od te naknade u Hrvatskojod 0,5 lipa/kWh). Otkupnu cijenu fotonaponske proizvodnjepostupno snižavaju svakog mjeseca, tako daje ta cijena za sustave na krovu do 10 kW u mjesecimaove godine bila ili će biti kako slijedi.Znači, u lipnju je njemačka otkupna cijena bila 2,3puta manja od hrvatske. Zanimljiv je i podatak da jeu Njemačkoj 1. lipnja 2013. u jednom podnevnomsatu - ali samo u tom jednom subotnjem satu - izfotonaponskih sustava namirivano 50 posto njemačkepotražnje - 22 GW. To znači da je u tom satu tolikasnaga ostalih njemačkih elektrana bila istisnuta iz sustava,da bi od predvečerja ponovno bio nužan njihovrad za sustav, otprilike jednako toliko - 22 GW!U nas sve više špekulanata u sektoru integriranihfotonaponskih sustavaKako danas stoje stvari u Hrvatskoj? Prema otkupnimcijenama objavljenim u Narodnim novinamabroj 63/2012., za fotonaponske sustave na krovusnage do 10 kW cijena je 263 lipe/kWh (35 eurocenta/kWh),a za vjetroelektrane je 72 lipe/kWh (9,6eurocenta/kWh). Pri tomu, ukupna sadašnja graničnasnaga za vjetroelektrane određena je s 360 MW, a za2013. određena ukupna kvota za fotonaponske elektraneintegrirane sa zgradom je 15 MW u toj godini(za 2012. godinu bilo je određeno ukupno 10 MW). Zaneintegrirane (samostojeće) fotonaponske elektraneutvrđena je kvota za 2013. godinu od 10 MW (u 2012.godini bila je 5 MW).Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) potpisao jeugovore za 15 MW integriranih fotonaponskih sustava,no u sustavu poticaja je tek 3,8 MW. Taj podatakpokazuje da je sve više špekulanata u tom sektoru.Naime, svi se žure upasti u kvotu dok je otkupnacijena što veća i mijenja se u nas sporo, a onda čekajudo krajnjeg roka i realiziraju sustav uz najniži mogućiinvesticijski trošak (cijene opreme na tržištu neprestanopadaju) te time ostvaruju najbrži povrat uloženihsredstava. Jest, utemeljeno je na važećim propisima,ali je pitanje je li to tako i opravdano?Država bi trebala poticati ulaganja u fotonaponske sustaveistodobnim: (a) povećanjem naknade za obnovljiveizvore energije (koja sada iznosi 0,5 lipa/kWh),(b) radikalnim sniženjem otkupnih cijena (ne moženaša otkupna cijena biti 2,9 puta viša od slovačkeili 2,3 puta viša od njemačke cijene) i (c) striktnimzahtjevom za ostvarenje potpisanih ugovora o korištenjumreže. Sada vrijedi rok od dvije godine i trebaga skratiti na, recimo, tri do četiri mjeseca, s tim da senakon tog roka objekt briše iz popisa za popunjavanjekvote i prestaje vrijediti ugovor o korištenju mreže.Kvote za 2013. godinu treba zadržati, a za iduću godinuih suzdržano i razborito odrediti - najkasnije do 15.listopada 2013. godine, sukladno Zakonu!Ne može se dopustiti dobrohotno povećanje godišnjekvote, uz sadašnju otkupnu cijenu ili čak odustajanjeod propisivanja kvote. Solarci se zalažu za 100tisuća krovova s po 10 kW fotonaponskih sustava izahtijevaju ‘da ih ne smetamo’. Pritom ne mare da biza otkup proizvodnje iz tih sustava, prema sadašnjimcijenama (proizvela bi se približno milijarda kilovatsatigodišnje) svake godine trebalo izdvojiti približno2,5 milijarda kuna, a da - naglasimo - konvencionalnagodišnja proizvodnja u Hrvatskoj (približno 10milijarda kilovatsati) stoji približno pet milijarda kuna.To znači da se za 10 posto povećanja proizvodnje traži50 posto dodatnih financijskih sredstava!U zaključku, ne-znam-po-koji-put napišimo: fotonaponskisustavi u nas uopće ne sudjeluju u pokriću večernjegvršnog opterećenja pa ostale elektrane trebagraditi kao da tih sustava niti nema! Vjetroelektraneće u pokriću vršnog opterećenja najvjerojatnije sudjelovatis pet posto svoje ukupne instalirane snage pa iza rezervu njima treba graditi ostale elektrane u veličini95 posto ukupne snage vjetroelektrana.Stoga bi bilo odgovorno i jedino prihvatljivo da seo obnovljivim izvorima energije piše-govori-odlučujeutemeljeno.Mjesec 2013. svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopadEurocenta/kWh 15,63 15,35 15,07 14,80 14,54 14,28HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 31

HEP i mladiNadareNim učeNicima dodijeljeNaNagrada HeP-a Imam žIcu!Tatjana jalušićSnimio: ivica Tomić i Tatjana jalušićZnanje za ljepši svijetHrvatska elektroprivreda nadarenim učenicimaporučuje da je znanje ključni kriterij, premakojemu ćemo se mjeriti i u Europi; otvara imsvoja vrata i pruža svu potporu, sa željom danakon školovanja ostanu u Domovini, kako bi unjoj svojim znanjem gradili ljepši svijetTrećeg srpnja 2013. godine, 19. godinu zaredom, održanaje svečanost dodjele Nagrade HEP-a učenicimaImam žicu! U ovoj godini, zaslužilo ju je 35 osnovnoškolskihi srednjoškolskih učenika, najviše iz školaGrada Zagreba i Varaždinske županije.Učenici su to koji su za školsku godinu 2012/2013pobijedili na državnim natjecanjima znanja iz matematike,fizike ili javnog izlaganja eksperimentalnihradova iz fizike (od petog do osmog razreda osnovnihte svih razreda srednjih škola). Također, i učenicisrednjih strukovnih škola koji su osvojili prvo mjestona državnim natjecanjima iz osnova elektrotehnike(prvog i drugog razreda) ili na natjecanjima učenikatrećeg razreda koji se školuju za zanimanja elektroinstalater/elektromonter.im pomogli njena tehnička rukovoditeljica MarijanaSalopek te mr.sc. Branko Dadasović, Davor Mlinac,Jurica Puškarić i Branko Puškarić.Smještena u Karlovačkoj županiji, ova Hidroelektrana,kao i uzvodnija i starija HE Gojak, koristi snagu rijekeDobre te je jedna od HEP-ovih tvornica zelene energije.Tako ju je uzvanicima, na svečanosti u Ogulinu, ukojemu je i upravno sjedište dvije spomenute elektrane,opisao Nikola Rukavina - direktor HEP Proizvodnje.Pozdravivši okupljene uime predsjednika Uprave HEP-ate čestitavši učenicima na zavidnim uspjesima, kao injihovim mentorima i roditeljima, predstavio je HEPkao suvremenu i najvažniju hrvatsku tvrtku te, izmeđuostalog, poručio:- Okupili smo se danas kako bi Vaše znanje podiglina razinu koju ono zaslužuje i dokazali kako je upravoznanje ključni kriterij prema kojemu ćemo se mjeriti uEuropi, u kojoj od nekidan i mi imamo svoje mjesto.Uvjerivši se u vaše sposobnosti i znanje, mogu reći daćete upravo Vi uskoro predstavljati inteligenciju našeHrvatske. Na tom vašem putu, Hrvatska elektroprivredaotvara vam svoja vrata i pruža svu potporu,sa željom da nakon školovanja ostanete u Domovini,kako bi na našem tlu svojim znanjem gradili i pomagaliu stvaranju svijeta koji bi nam svima bio ljepši iugodniji.HEP prepoznaje i vrednuje znanjeNazočnima su se obratili i Ankica Nježić - pomoćnicaministra znanosti, obrazovanja i športa, Ivan Banjavčić- zamjenik župana Karlovačke županije, Jure Turković -gradonačelnik Grada Ogulina, Vinko Filipović - ravna-Najmlađi u našoj najmlađoj hidroelektraniUoči svečanosti održane u Ogulinu, učenici - nekiu pratnji svojih mentora, a neki roditelja, obišli suHE Lešće, gdje su mogli upoznati najmlađi proizvodnipogon HEP-a, prvu hidroelektranu izgrađenu u samostalnojHrvatskoj, puštenu u pogon 2010. U tomu suSvečanosti dodjele HEP-ove Nagrade u Ogulinu nazočili su brojni ugledni gostiNagrađeni učenici i uzvaniciuz Hidroelektranu Lešće- tvornicu zelene energije32HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Rekli su...Mateo Panjol-Tuflija, OŠ Bartola Kašića - Zagreb,8. razred (fizika - eksperimentalni radovi)- Kako od predmeta u školi najviše volim fiziku, ana poticaj svoje profesorice - Ete Turk, odlučiosam se za eksperimentalni rad iz tog predmeta i topod nazivom: “Ciklona - anticiklona - plimni val!“HEP-ova nagrada me ugodno iznenadila, a vjerojatnoću ju iskoristiti za opremanje svog laboratorija. Upisaosam 15. gimnaziju u Zagrebu, popularno zvanu MIOC,a o budućem zanimanju mi je još prerano razmišljati.Prof. Eta Turk, OŠ Bartola Kašića - Zagreb, mentor- Već sam vaš stari gost - treći put kao mentor nasvečanosti dodjele HEP-ove Nagrade. Ova akcija doistaje za svaku pohvalu, a i sam program, koji uvijekuključuje i obilazak nekog vašeg objekta, sadržajan jei poučan. Kao profesor, redovito vodim svoje učenikeu vašu Hidroelektranu Ozalj.Bruno Iljazović, OŠ Tituša Brezovačkog - Zagreb,8. razred (fizika)- Zadovoljan sam s nagradom i s današnjim događajem.Prvi put sam bio u jednoj hidroelektrani i to mije bilo jako zanimljivo. Ukratko, sve mi se sviđa. SHEP-om se družim prvi put, no nadam se ne i posljednji.Nisam još siguran gdje ću potražiti svoje radnomjesto u budućnosti. Možda i u HEP-u - zašto ne?Prof. Ignacija Sokol, OŠ Tituša Brezovačkog -Zagreb, mentor- Doista je lijepo da je netko, poput HEP-a, prepoznaodjecu koju treba nagraditi. Vjerujem da je to svim timvrijednim učenicima dodatni poticaj za daljnji rad.Lijepo je da netko na taj način o njima brine, poručujućida sve ono što rade - ima smisla. Nadam se dase opet vidimo!Juraj Barlek OŠ I. G. Kovačića - Sv. Juraj na Bregu,8. razred (fizika)- Prvi put sam osvojio HEP-ovu nagradu. Bio samugodno iznenađen kada sam saznao da ću ju dobiti.Cijeli današnji dan mi je super prošao! Upisao samgimnaziju u Čakovcu, a nakon toga - ili fizika ili matematikaili FER.Dragutin Barlek, roditelj- Ne skrivam da sam ponosan na svog sina i na njegovuspjeh, a vaša akcija nam je još dodatno priznanje.Drago mi je da je ovaj događaj u Ogulinu, za kojime vežu lijepe uspomene, jer sam tu već nekolikoputa boravio. Ni HEP-ovi objekti mi nisu nepoznati,jer je nekada tvrtka u kojoj sam radio poslovala sHEP-om.Tomislav Šklebar, Prirodoslovna školaVladimir Prelog - Zagreb, 2. razred(fizika - eksperimentalni radovi:- Moj rad nosi naziv “Ball bearing motor“. To je posebantip elektromotora za koji se već pedesetak godinapokušava objasniti kako radi. Postoje tri teorije,ja sam ih sve isprobao, nastojeći doći do zaključka.Najdraži predmet mi je fizika, dvoumim se oko upisana FER, fiziku ili medicinu, no moja srednja škola V.Preloga mi je za sve odličan temelj.Lukas Novak, I. OŠ Čakovec - Čakovec,8. razred (matematika):- Sve je dobro, lijepo mi je danas. Drago mi je štose ova tradicija nastavlja, a ja već treći put zaredomdobivam vašu nagradu. Kako to? Pa, trudio sam se.Nadam se da ću to nastaviti i kao srednjoškolac.Upisao sam Matematičku gimnaziju, a u budućnostiću se možda baviti znanstvenim radom.Tanja Debelec, I. OŠ Čakovec - Čakovec, mentor:- Nagrada učenicima je lijepo zamišljen događaj, nakojem prisustvujem već drugu godinu, a moj iznimnovrijedan učenik Lukas nagrađen je čak treći put! Sveje odlično organizirano - i ovoga puta u Ogulinu, kaoi lani u Varaždinu.Adrijan Beker, OŠ Izidora Kršnjavoga, Zagreb,8. razred (matematika)- Drago mi je da se opet susrećemo jer sam prošlegodine, kao nagrađeni učenik, bio u Varaždinu na vašojdodjeli. Svaki put je vrlo zanimljivo, mogli smonešto novo vidjeti i naučiti, a dakako da me je i samanagrada razveselila.Boris Beker, roditelj- Ponovno pratim svog sinana dodjeli Nagrade. Drago mije da ste uveli ovako lijepiobičaj i da će se on održati.Nagradu HEP-a doživljavamkao krunu rada naše nadarenedjece. Vaš događaj jestručno-opuštajući, što smo nakon naporne školskegodine i zaslužili!Josip Kelava, VI. OŠ Varaždin - Varaždin,8. razred (matematika)- Zadovoljan sam zbog dobivene nagrade, no pomaloi ljut što sam lani zaribao. Mislio sam: bit će lako panisam baš vježbao i tako stigao samo do županijskognatjecanja. Zanimljivo je da je lani dodjela bila u momVaraždinu, a ja o tomu nisam imao pojma. Upisaosam Prvu varaždinsku gimnaziju, informatika mi jenajdraži predmet, a volio bih biti programer.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013.33

HEP i mladiNadareNim učeNicima dodijeljeNaNagrada HeP-a Imam žIcu!telj Agencije za odgoj i obrazovanje te Irena Ištvanić- načelnica iz Agencije za strukovno obrazovanje. Uzčestitke učenicima, svi su pohvalili HEP-ovu inicijativuprepoznavanja i vrednovanja rada i znanja mladih ljudi,na čemu počiva budućnost Hrvatske.Svečanosti u Ogulinu prisustvovali su i mr.sc. ŽeljkoŠančić - pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu,tehničku kulturu, šport i informiranje Karlovačkežupanije, Milutin Burić . direktor Proizvodnog područjahidroelektrana Zapad, Branko Mohorić - direktorElektre Karlovac i Ivan Petrušić - rukovoditelj PogonaOgulin.Podsjetimo da je naša Nagrada učenicima ustanovljena1995. (u to vrijeme za matematiku i fiziku), u okviruobilježavanja Stoljeća Hrvatske elektroprivrede, sciljem predstavljanja HEP-a nadarenim učenicima kaozanimljivog izbora za njihovo zaposlenje u budućnosti.Jednako tako, kao društveno odgovorna tvrtka,Hrvatska elektroprivreda na ovaj, simboličan, načiniskazuje skrb za nadarenu i vrijednu djecu, uz željuda nakon školovanja ostanu u Hrvatskoj. Njome iskazujepoštovanje i potporu svima koji skrbe za zdravrast naše djece: školama, nastavnicima - mentorimai roditeljima.Nikola Rukavina - direktorHEP Proizvodnje i Vinko Filipović- ravnatelj Agencije za odgoj iobrazovanje, uručili su nagradenajboljim učenicimaNAGRADA UČENICIMA 2013.MATEMATIKARAZRED IME I PREZIME ŠKOLA MJESTO MENTOR1. PETI Ida Kolmanić OŠ Novi Marof Novi Marof Davor Dukarić2. PETI Andrea Križanić VI. OŠ Varaždin Varaždin Nina Prašnjak3. PETI Luka Bulić Bračulj OŠ Meje Split Ana Ostojić4. PETI Filip Matasić OŠ Većeslava Holjevca Zagreb Andreja Herceg5. PETI Darijan Gudelj OŠ Manuš Split Nelica Mitov6. PETI Ivan Krešo OŠ Sesvetski Kraljevec Sesv. Ivka Čeko7. PETI Mislav Brnetić OŠ Vrbani Zagreb Mirjana Muštra8. ŠESTI Krunoslav Ivanović OŠ Petra Krešimira IV Šibenik Nikola Livaja9. SEDMI Aleksandra-Saša Božović VI. OŠ Varaždin Varaždin Katica Kalajdžija10. OSMI Lukas Novak I. OŠ Čakovec Čakovec Tanja Debelec11. OSMI Adrian Beker OŠ Izidora Kršnjavoga Zagreb Jasna Šrekais Šips12. OSMI Josip Kelava VI. OŠ Varaždin Varaždin Marijana IlićA varijanta13. PRVI Petar Orlić XV. Gimnazija Zagreb V. Smadilo, J. Anić, V. Vazdar, I. Jurin, F. Reškov14. DRUGI Maja Puček Druga gimnazija Varaždin Varaždin Silva Čubrilo, Branko Topić15. TREĆI Vlatka Vazdar XV. Gimnazija Zagreb Buga Mikšić, S. Antoliš, I. Antoliš, I. Božić, P. Bakić16. ČETVRTI Domagoj Ćevid V. Gimnazija Zagreb Ela Rac Marinić Kragić, G. Valentić17. ČETVRTI Mihael Marović XV. Gimnazija Zagreb V. Ovčina, D. Dugi Jagušt, P. Bakić18. ČETVRTI Borna Vukorepa XV. Gimnazija Zagreb V. Ovčina, D. Dugi Jagušt, P. Bakić, I. Božić, F. ReškovB varijanta19. PRVI Tin Komerički Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb Biljana Mirković20. DRUGI Martin Bajzek Srednja škola Zlatar Zlatar Iskra Joć21. TREĆI Doria Šarić I. Gimnazija Zagreb Vesna Kus22. TREĆI Ana Šumberac SŠ Mate Blažine Labin Đani Šufić23. ČETVRTI Ivan Brezovec Srednja škola Ivanec Ivanec Dubravka Držaić Taouirt, Tatjana PlantakFIZIKARAZRED IME I PREZIME ŠKOLA MJESTO MENTOR1. OŠ Bruno Iljazović OŠ Tituša Brezovačkog Zagreb Ignacija Sokol2. OŠ Lucija Relić OŠ Ivane Brlić Mažuranić Virovitica Marica Domokuš3. OŠ Juraj Barlek OŠ I.G.Kovačića Sv. Juraj na Bregu Mario Pinc4. PRVI Ivan Jerčić III. Gimnazija Split Mladen Zovko5. DRUGI Filip Novkoski XV. Gimnazija Zagreb Bernarda Mlinarić6. DRUGI Aleksandar Opančar XV. Gimnazija Zagreb Antonio Štrkalj7. TREĆI Samuel Bosch XV. Gimnazija Zagreb Toni Marković8. ČETVRTI Antonio Bjelčić Tehnička škola Ruđera Boškovića Zagreb Emil ŠatalićFIZIKA – EKSPERIMENTALNI RADOVIRAZRED IME I PREZIME ŠKOLA MJESTO MENTOR1. OŠ Mateo Panjol Tuflija: “Ciklona – anticiklona – plimni val!” OŠ Bartol Kašić Zagreb Eta Turk2. SŠ Tomislav Šklebar: “Ball bearing“ motor Prirodoslovna škola Vladimir Prelog Zagreb Suzana GalovićOSNOVE I MJERENJA U ELEKTROTEHNICIRAZRED IME I PREZIME ŠKOLA MJESTO MENTOR1. Erik Otović Tehnička škola Pula Pula Robert ButkovićELEKTROMONTER/ELEKTROINSTALATERRAZRED IME I PREZIME ŠKOLA MJESTO MENTOR1. TREĆI Roman Biškup Elektrostrojarska škola Varaždin Varaždin Zdravko Novak34HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

ForumiPeta regionalna konferencija oenergiji EnErgy ArEnA 2013.tomislav ŠnidarićDinamična budućnost regionalnogelektroenergetskog sektoraU zagrebačkom hotelu Esplanade 4. i 5. srpnja o.g.održana je dvodnevna Peta regionalna konferencija oenergiji Energy Arena 2013., uz sudjelovanje domaćihi inozemnih stručnjaka, uključujući i one iz HEP-a.Konferencija je tematski bila podijeljena u dvije cjeline:Elektroenergetski sustavi i obnovljivi izvori energijete Industrija nafte i plina. Zbog svog regionalnogobilježja i sve prisutnijeg prekograničnog poslovanja,konferencija jednakog naziva održat će se i u listopaduove godine u Beogradu. Donosimo osvrt na namanajzanimljivije dijelove prvog dana Konferencije.Veliki igrači pokušavaju predvidjeti što ćese događati s troškovima energije 2020.U uvodnom dijelu bilo je zanimljivo izlaganjeTomislava Čorka iz A.T. Kearney Slovenija, koji jegovorio o makrotrendovima u energetici kao podloziza investicijske strategije energetskih tvrtki. U svojojanalizi naglasio je četiri takva odlučujuća trenda/faktora:rast potrošnje, promjene u energetskom miksuu korist OIE-a, trgovanje burzovnim robama u energetici,uz primjer odvajanje cijena nafte i plina te nepredvidivogdogađaja poput onog u Fukushimi, koji jeposljedično prouzročio velike promjene u cijeni ugljena.Četiri su scenarija u budućnosti energetike kojisu mogući, ali nisu podjednako izgledni: proizvodnjaenergije na mjestu potrošnje, puno malih plinskih kogeneracijapo gradovima koji zadovoljavaju potrošnju,velike proizvodne jedinice na fosilna goriva i velikeOIE proizvodne jedinice.- Zato veliki igrači pokušavaju predvidjeti što će sedogađati s troškovima energije 2020. i žele što višeznati o čimbenicima koji na njih utječu. Stoga nijedovoljno samo odraditi restrukturiranje, već kontinuiranotransformirati i prilagođavati poslovanje energetskihtvrtki, zaključno je poručio T. ČorakViktorija Dudjak iz Energetskog instituta “HrvojePožar“ održala je prezentaciju o projektima od interesaza energetsku zajednicu, izloživši podatak o točnostotinu projekata prijavljenih u državama jugoistočnei istočne Europe. Najviše ih se odnosi na proizvodnekapacitete i prekogranično povezivanje na visokomnaponu. Ukupna procijenjena vrijednost tih investicijaje 30 milijarda eura, što je u skladu sa zahtjevima ikriterijima Europske unije, ali i govori o predstojećojinvesticijskoj dinamici u energetskom sektoru tog dijelaEurope.Hrvatska ima najveći deficit energije u regijiPotom je uslijedila panel-rasprava o investicijamai parametrima koji utječu na investicijsku klimu uHrvatskoj i regiji. Prema riječima glavnog izvršnog direktoraGeneral Electrica (Gobalni razvoj i operacije zaJI Europu) Gaetana Mmassare, Hrvatska ima najvećideficit energije u regiji, a svoju energetsku budućnosttreba tražiti u većem udjelu plina i OIE-a u svomenergetskom miksu. Budući da je cijena električneenergije niska, a plina visoka - Europska unija trebauložiti napor da ulaganjem u plinsku infrastrukturu tajenergent učini maksimalno privlačnim investitorima.Stručnjak za energetiku Europske investicijske banke(EIB) George Chavdarov rekao je kako je zamjetanpad investicija u energetski sektor u Europi, ali EIBpreko svojih programa JASPERS i EPEC priprema novečlanice EU-a za lakše pristupanje EU fondovima.O iskustvu Ine na tržištu govorio je glavni ekonomistte tvrtke Goran Šaravanja, kazavši da se Ina okrenulaizvozu, jer se smanjuje domaće tržište zbog učinakakrize. Naglasio je da u smislu istraživanja i eksploatacijeočekuje puno od novog Zakona o ugljikovodicima,za koji je trenutačno drugo čitanje u Hrvatskomsaboru u tijeku.Direktorica Sektora za međunarodne poslove i restrukturiranjeiz HEP-a Ljubica Cvenić govorila je o temeljnojstrategiji HEP-a kod kapitalnih ulaganja u proizvodnji.Strategija se grana u dva pravca - ulaganjeu postojeća postrojenja (revitalizacija i modernizacijaobjekata) te izgradnju novih proizvodnih jedinica koristeći,prije svega, postojeće resurse, što je u skladusa smjernicama Europske unije.Govoreći o investicijskoj klimi i rizicima Lj. Cvenić jenaglasila:- Realizacija velikih investicija iznimno je dugotrajanproces i jako je teško utvrditi precizna financijskapredviđanja pa je i odluke teško donijeti. Rizike,prije svega, predstavljaju sve zahtjevniji kriteriji zaštiteokoliša, nestabilna ekonomija u međunarodnimrazmjerima te intenziviranje aktivnosti na otvorenomelektroenergetskom tržištu. No, HEP je vrlo ambiciozan,jer svoje projekte promatra kao dugoročnoulaganje u gospodarstvo i domaću prateću industriju.Primjerice, kod izgradnje hidroelektrana isplativost seračuna za razdoblje do najviše 15 godina, a većinaHEP-ovih hidroelektrana višestruko premašuje taj vijek,što znači da osiguravaju dobit, sukladno tomu.Od projekata u HEP-u, Lj. Cvenić je izdvojilaTermoelektranu na prirodni plin u Sisku, čiji se završetakočekuje krajem iduće godine, te revitalizacijunajveće hidroelektrane u sustavu Zakučac, kojom ćese kapacitet povećati za deset posto, a životni vijekproduljiti za 40 godina. Kao infrastrukturu za većuimplementaciju OIE-a, HEP planira graditi protočnehidroelektrane na Savi i Dravi, ali i one veće poputHE Dubrovnik II i HE Kosinj.U nastavku konferencije prvoga dana održani su jošokrugli stolovi o restrukturiranju te deregulaciji i obnovljivimizvorima energije, uz predavanje o naprednimmrežama.Investitori u energetskomsektoru moraju svojestrategije temeljiti na analizimakrotrendova u tompodručju, poručio je TomislavČorak iz A.T. KearneyUkupna procijenjena vrijednostinvesticija na prijavljenimprojektima u energetikujugoistoka i istoka Europeiznosi 30 milijarda eura,izvijestila je Viktorija Dudjak izEI “Hrvoje Požar“Unatoč realnim rizicima u financiranju energetskih projekata,HEP je vrlo ambiciozan, jer svoje projekte vidi kao dugoročnoulaganje u gospodarstvo i domaću prateću industriju, poručila jeLjubica Cvenić - direktorica Sektora za međunarodne poslove irestrukturiranje HEP-a d.d.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 35

Poslovna PraksaSaStanak kolegija poSlovodStva i direktoraHep operatora diStriBucijSkog SuStavapripremila: Đurđa SušecBrza prilagodbavelikog sustavauprava daje povjerenjedirektorima, alitraži poslovni rezultat;uprava traži lojalnosttvrtki i spremna je nasuradnju; uvest će semjerila za praćenjeuspješnosti u ostvarenjupostavljenih ciljevasvakog direktora i radnikaElektrodalmacija je bila domaćin poslovodstvuHEP Operatora distribucijskog sustava i direktorimadistribucijskih područja, koji su svoj treći sastanakKolegija održali 13. lipnja o.g. u Splitu, uz nazočnostčlanova Uprave HEP-a d.d. Ivana Matasića iKrunoslave Grgić Bolješić.Nakon tople dobrodošlice direktora ElektrodalmacijeSaše Dujmića, sudionicima sastanka se, uimeUprave, obratio I. Matasić.- Odrednice propisa obuhvaćenih Trećim paketomenergetskih propisa Europske unije značajno mijenjajuposlovni položaj i poslovanje članica HEP grupe.Potrebno je provesti brojnu i složenu prilagodbu poslovanjau kratkim rokovima, zbog čega se stvara pritisakna upravljanje poslovnim aktivnostima u društvima,što se posebno osjeća u HEP ODS-u. Na nama jevelika odgovornost, a nema se pravo na pogreške.HEP ODS je lice HEP-a prema javnosti, to je važnauloga i ona se mora prihvatiti i ugraditi u poslovnepostupke na svim razinama. Naš odnos s korisnicimamreže mora biti odgovoran i profesionalan, uzsusretljivost, poručio je I. Matasić.Uprava neće tražiti alibije za bitne promjeneusmjerene unaprjeđenju poslovanjaPotom se osvrnuo na informatiziranost poslovnihprocesa, izrazivši nezadovoljstvo s današnjim stanjem.Nadalje je izvijestio da će u nastavku restrukturiranjas ciljem optimizacije poslovanja, uzpregled svih poslovnih procesa (koji sada nije upotpunosti objedinjen), HEP surađivati s vanjskimkućama, specijaliziranima za te poslove. Pritom jenaglasio da je to prigoda za identifikaciju problemau poslovanju i izbor naprednih rješenja.- Uprava će djelovati operativno i, kada bude trebalo,preuzimat će rizike i neće tražiti alibije za promjeneod bitne važnosti za unaprjeđenje poslovanja,poručio je I. Matasić.Nabavu roba i usluga ocijenio je jednom od poslovnihaktivnosti koja se mora značajno unaprijediti.Pritom, troškovnici moraju otkloniti sve propuste,a postupci poticati uštede. Informirao je da će zavođenje propisane nabave te onakve s kojom ćese postizati niže cijene za jednaku kvalitetu traženihroba i usluga, uvesti novi sustav planiranja i praćenjastanja roba na skladištima, novi šifrarnik, …Posebno je naglasio potrebu cjelovitog šifrarnikaroba i usluga.- Na uređenju stanja u nabavi radit će tim od desetakljudi, a rezultati se očekuju kod planiranjanabave za sljedeću poslovnu godinu. Cilj je u rujnutekuće godine znati što moramo nabaviti za sljedeću.Nabava nečeg izvan prihvaćenog plana, moratće se neporecivo obrazložiti i opravdati, upozorio jeI. Matasić.Poslovodstvu HEP Operatoradistribucijskog sustava i direktorimadistribucijskih područja topludobrodošlicu poželio je domaćin -direktor Elektrodalmacije Saša Dujmić36HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

HEP ODS je lice HEP-aprema javnosti, to jevažna uloga i ona semora prihvatiti i ugraditiu poslovne postupkena svim razinamaPoslovna pravila - prioritetnaNajavio je pojačanu ulogu unutrašnje kontrole priprovedbi i ostvarenju poslovnih procesa, a ona ćese razlikovati od interne revizije.Osobito je izdvojio naplatu potraživanja, kao iznimnovažnu poslovnu aktivnost, rekavši da je njenaprovedba u značajnoj mjeri posao HEP ODS-a.- U ovo vrijeme gospodarske krize, posebno semoramo angažirati kod postupaka predstečajnihnagodbi i zato će biti osnovan poseban tim, a zasve probleme koji proizlaze iz zakonske regulativei poslovnih okolnosti, stručne službe HEP-a d.d. naraspolaganju su ovisnim društvima, informirao jeI. Matasić.Za postizanje uspjeha s poslovnim promjenama, zadobar poslovni rezultat - kako je rekao - potrebnisu ljudi koji će raditi u korist tvrtke na propisimautvrđeni način. Pritom, za promjene koje se odredekao poslovni cilj, prioritetna su poslovna pravila i,stoga, nužna je disciplina i red u radu na svim razinama,do zadnjeg čovjeka - izvršitelja poslovnihaktivnosti.Govoreći o zapošljavanju novih radnika, I. Matasićje upozorio da će se isključivo vrednovati znanje ivještine, jer odmak od takvog pristupa će izravnoutjecati i na poslovanje, a time i nezadovoljstvoradnika.- Uprava daje povjerenje direktorima, ali tražiposlovni rezultat. Uprava traži lojalnost tvrtki ispremna je na suradnju. Uvest će se mjerila zapraćenje uspješnosti u ostvarenju postavljenih ciljevasvakog direktora i radnika, zaključno je rekaoI. Matasić.Ostvaren cilj: smanjen broj ljudi, uz prihvatljivefinancijske učinke, ali otežano redovno poslovanjeDirektorica HEP ODS-a Ljiljana Čule prikazala jepojedina obilježja provedene reorganizacije togDruštva koja je, s gledišta ljudskih potencijala,rezultirala značajnim smanjenjem broja radnika.Uz takav smanjeni broj, direktorima distribucijskihpodručja za vođenje poslovnih procesa, ocijenila jeLj. Čule, potrebna je rukovodna umješnost.Nakon prikaza broja te kvalifikacijske i starosnestrukture umirovljenih radnika, kao i analize posljedica,zaključeno je da je provedenim postupkomrestrukturiranja HEP ODS-a ostvaren cilj: smanjen jebroj ljudi, uz prihvatljive financijske učinke.No, zbog manjka radnika prisutne su otežavajućeposljedice na lokacijskoj i funkcionalnoj razini za redovnoposlovanje i stoga će trebati zaposliti nove,sukladno stvarnim potrebama i uz isključivi zahtjevkvalitete obavljanja posla.Nakon informacije pomoćnika direktorice HEP ODS-aAnte Pavića o obvezi obrazovanja i polaganje ispitaza dispečere i uklopničare - do kraja ove godine,te informacije o probnom (pilot) projektu za praćenjekretanja službenih vozila i njegovim korisnimrezultatima, o čemu je izvijestila LJ. Čule - izloženesu teme usmjerene poslovnim postupcima, a većinusu obradili i predstavili direktori distribucijskihpodručja.Priprema za turističku sezonu, dobra iskustvaElektroslavonije za bolju naplatu potraživanjaTako je direktor Elektroprimorja Vitomir Komenobradio temu o pogonskoj pripravnosti u priobalnimdistribucijskim područjima tijekom turističke sezone,u vrijeme osobito naglašene potrebe za sigurnomopskrbom sa što manjim brojem i što kraćim prekidima,kao i najvišim stupnjem zaštite od požara.Doneseni su zaključci, koji ukazuju da je obavljenveliki dio pripremnih poslova, u pogonskom i organizacijskomdijelu, osim čišćenja koridora nadzemnihvodova na području Dubrovnika i Šibenika, ajoš su uvijek prisutni oni tehničkih problemi za čijusu sanaciju potrebni veći investicijski zahvati.O preporukama za poboljšanje naplate potraživanjaizlagao je direktor Elektroslavonije Danijel Ilić,uz prikaz postupaka i dobrih rezultata kao primjeraiskustva korisnog za direktore drugih distribucijskihpodručja. Nakon izlaganja i rasprave, uz zaključakda je prema svim kupcima potreban profesionalan,ujednačen i nepristran pristup, preporučeno je praćenjestanja potraživanja po kategorijama kupacakao stalni poslovni proces s mjesečnim ciljevima, snaglašenom važnošću opomene u postupku redovnenaplate te dosljednošću u postupku prisilne naplate(isključenje, tužbe, ovršni postupak). Preporuča sepostupak tuženja, kao djelotvorna metoda za sprječavanjezastare potraživanja, a za kupce s učestalimneplaćanjem dospjelih potraživanja i s nemogućnošćuuspostavljanja povjerenja za dogovoreni postupakplaćanja - ugradnja brojila s isklopnikom i sdaljinskim upravljanjem.U slučajevima kada su iscrpljene sve metode naplate,korisna je ugradnja pretplatnog brojila, uzzadržavanje tarifnog modela. Kako je rečeno, njegovase funkcija može i proširiti: u slučaju problemaočitanja, odnosno nedostupnih mjernih mjesta (vikendice,apartmani, ...) kada se prema zahtjevu kupcaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013.37

Poslovna PraksaSaStanak kolegija poSlovodStva i direktoraHep operatora diStriBucijSkog SuStava38za ugradnju primjenjuje narančasti tarifni model; nazahtjev socijalno ugroženog kupca kategorije kućanstvo;obročne otplate duga. Pritom je upozoreno daje primjena pretplatnog brojila s narančastim tarifnimmodelom za kupca - skupo rješenje.Nadalje je ocijenjeno da su ugovori o reprogramiranjuduga koristan i susretljiv način postupnog smanjenjapotraživanja, sve dok kupac poštuje ugovorne obveze,a u protivnom se ugovor mora raskinuti i kupcuuskratiti opskrba električnom energijom.Osim navedenih preporuka za naplatu potraživanja,naglašen je i problem obračuna neovlaštene potrošnje,za koju kazna treba biti odmjerena mjera za odvraćanjekupca od takve namjere.Napomenuto je da će se tijekom srpnja utvrditi mjerilaza praćenje distribucijskih područja i ocjenjivanjeuspješnosti njihove naplate do 31. prosinca 2013., ato je rok i za konačnu ocjenu njihova rada na naplatiprihoda.HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.Utjecaj postupaka javne nabave na poslovanje,zastarjela poslovna i radna vozilaDirektor Elektre Zagreb Željko Šimek obradio je i izložiotemu o problematici nabave roba i usluga s ciljemda se, temeljem iskustava provedenih postupaka javnenabave, ukaže na probleme njegovih sudionikate korisnika predmeta nabave, koji izravno utječu naposlovanje HEP ODS-a. Iskustva govore o: dugotrajnojpripremi postupka javne nabave; zakonom uvjetovanimduljim rokovima provedbe postupka; povećanombroju žalbi na odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditeljai neprihvaćanja opravdanosti odbijanja ponude(uz žalbe, postupak do ugovaranja traje prosječnošest mjeseci?!); izostanak standardizacije i katalogizacijeroba (primjerice zaštitna odjeća i obuća).Stoga je za poboljšanja sustava javne nabave, temeljemiskustava iz ove godine, predložena analizavrsta nabava provedenih na razini Sektora za nabavuHEP-a d.d, sjedišta HEP-ODS-a, grupe područja idistribucijskih područja, s tim da se pripremni processkrati na najmanju moguću mjeru te javna nadmetanjaraspodijele po distribucijskim područjima unutarskupine područja.Ž. Šimek bio je izvjestitelj i o temi “Ocjena stanja voznogparka s naglascima na određene vrste vozila“,koja ukazuje na zabrinjavajuću sposobnost obavljanjaredovnih i izvanrednih obveza radnika HEP ODS-a,preskupe troškove održavanja zastarjelih vozila tevisoki rizik za korisnike.Naime, osobna vozila u prosjeku su 13 godina stara,a radna čak 19 godina.Sukladno takvim činjenicama, zaključeno je da seneprihvatljivo stanje vozila mora žurno poboljšati ito osiguranjem manjeg broja vozila, ali sa zadovoljavajućimtehničkim značajkama te sukladno ocjeniisplativosti primjene nabave prema načelu staro zanovo i leasing.Osobito se upozorilo na zastarjelost, nedostatnostte neprikladnu raspoređenost specijalnih vozila zaispitivanje novih kabela i traženje mjesta kvara nakabelima u pogonu - tzv. kabelskih mjernih kola, potrebnihza provedbu zakonske obveze za djelatnostHEP ODS-a.Model za sporedne djelatnosti, tiskanje računa učetiri regionalna centraO sporednim djelatnostima, sukladno iskustvu poslovanjasplitske Službe za izgradnju, izlagao je direktorElektrodalmacije Split Saša Dujmić.Naime, premda je restrukturiranjem poslovnog sustavaHEP ODS-a utvrđeno da su sporedne djelatnostiravnopravne s temeljnima, poslovna pravila onemogućujusubvencioniranje njihova troška prihodomtemeljnih djelatnosti. Stoga je zaključeno da za sporednedjelatnosti, nedvojbeno korisne za HEP ODS(projektiranje, građenje) - treba definirati primjerenimodel korištenja prihoda za vlastite potrebe i vođenjetroškova na stavkama općih troškova poslovanja tepojačati njihove kadrovske potencijale.D. Ilić bio je nositelj teme o optimizaciji troškova printcentara te je zaključeno da se tiskanje i spremanjeračuna u ovitke organizira u četiri regionalna centra(Zagreb: za distribucijska područja Zagreb, Sisak,Bjelovar, Čakovec, Varaždin, Zabok, Koprivnica i Križ;Osijek: za Osijek, Požegu, Slavonski Brod, Vinkovce,postupkom restrukturiranjaHep odS-a ostvarenje cilj: smanjen jebroj ljudi, uz prihvatljivefinancijske učinke,ali je zbog manjkaradnika otežano redovnoposlovanje i stogaće se zaposliti nove,sukladno stvarnim potrebamai uz isključivizahtjev kvalitete obavljanjaposlaViroviticu, HEP Plin Osijek i HEP Toplinarstvo PogonOsijek; Rijeka: za Rijeku, Pulu, Gospić i Karlovac;Split: za distribucijska područja Split, Zadar, Šibenik iDubrovnik). Očekuje se postizanje veće učinkovitostii pouzdanosti te manji troškovi, uz povoljan ugovor onjihovoj dostavi kupcima, a istodobno je naglašenoda kod kupaca valja promicati korištenje e-računa.Postupci predstečajne nagodbe, računovodstvenorazdvajanje djelatnosti HEP ODS-aPomoćnik direktorice HEP ODS-a Damir Karavidovićpredstavio je prvu inačicu Upute o postupanju u postupkupredstečajne nagodbe.Podsjetivši da predstečajna nagodba u svojoj bitipredstavlja naknadno upravljanje posljedicama prethodnogpostupka naplate potraživanja kod kupacas poteškoćama u poslovanju, upozorio je da pritomunaprijed treba znati da će se ostvariti naplata tekjednog dijela ukupnog potraživanja.Osim obveze provedbe spomenute Upute, zaključenoje da će se što prije na razini Društva osnovati Odborza upravljanje rizicima u postupcima predstečajne nagodbe,a za ukupnu uspješnost u naplati potraživanjasvakog distribucijskog područja odgovoran je njegovdirektor.Pomoćnica direktora Sektora za potporne posloveElizabeta Balić najavila je zakonsku obvezu vođenjaposlovnih knjiga i izrade financijskih izvješća za svakuenergetsku djelatnost posebno i odvojeno od drugihdjelatnosti, prema propisu o računovodstvu poduzetnika.Za Prijedlog takve odluke HERA-e završen jepostupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću,a posebna Radna skupina završava izradu Pravilaračunovodstvenog praćenja energetskih i ostalih djelatnostiHEP ODS-a.S kupcima e-odnos, dogradnja aplikacije za održavanjedistribucijske mreže, objedinjavanje aplikativnihbazaNovim Pravilnikom o izmjenama i dopunamaPravilnika o porezu na dodanu vrijednost od1. kolovoza 2011., osim dosadašnjeg obveznogračuna u papirnatom obliku, omogućeno je korištenjeelektroničkog računa (e-Račun), o čemu jeizvijestila Branka Balašević - direktorica ElektreSlavonski Brod.Uz informacije o propisima te postupku izrade irazmjene e-dokumenata, kao i sastavnicama togsustava, na koji se nadograđuje i-Račun (internetskausluga koja objedinjuje elektroničku uplatnicu,elektronički račun i elektroničku arhivu), zaključenoje da će HEP ODS utvrditi strategiju sustavnoguvođenja e-odnosa s kupcima kategorije kućanstvoi poduzetništvo, uz siguran vlastiti komunikacijskisustav.

Član Uprave Ivan Matasić: brojnu isloženu prilagodbu potrebno je provestiu kratkim rokovima, zbog čega se udruštvima stvara pritisak na upravljanjeposlovnim aktivnostima, a posebno se toosjeća u HEP ODS-uO aplikaciji za ostvarenje odrednica Pravilnika oodržavanju elektrodistribucijskih objekata i postrojenja,povezanoj s GIS-om, izvijestio je direktorElektre Koprivnica Goran Pakasin. Aplikacija je ufazi dogradnje, od trenutačne za vođenje pregleda iodržavanje transformatorskih stanica 10(20)/0,4kVte evidenciju košnje trave, preko pregleda i održavanja10(20)kV i 35 kV dalekovoda do proširenjaza pregled i održavanje na svim elektroenergetskimobjektima.Elizabeta Balić je izvijestila o objedinjavanju bazepodataka svih distribucijskih područja (21) za svezajedničke poslovne aplikacije (FIN, KIF, Obračunplaća, ...), što omogućava ubrzanje poslovnih procesa,dostupnost podataka korisnicima u stvarnom vremenui potpunu njihovu usporedivost radi boljeg uvida uposlovne procese, na temelju kojih se mogu donositikvalitetne poslovne odluke. Radna skupina za provedbuobjedinjavanja definirala je prvu fazu projekta- povezivanje lokalnih šifara partnera s centralnimšifrarnikom partnera, a Sektor za informatiku i telekomunikacijeHEP-a d.d. je izradio aplikaciju (rok zapovezivanje je rujan 2013.).Priključenja elektrana s obnovljivim izvorima namrežu, sustav zaštite okolišaPravilima o postupanju u postupku priključenja elektranas obnovljivim izvorima na distribucijsku mrežu,donesenima u srpnju prošle godine, određeno je daključnu ulogu prema korisniku mreže ima područnii Tim za elektrane u sjedištu Društva sa svojimpodtimovima, podsjetio je A. Pavić.Budući da su se tijekom godine rada pojavljivalapojedinačna odstupanja od Pravila, što je rezultiralonetipičnim ili, čak, neprihvatljivim tehničkim rješenjima,često se kasnilo u provedbi pojedinih aktivnosti.Stoga je, između ostalog, zaključeno da, uz tumačenjetemeljne zamisli Pravila, u začetku rada na zahtjevuKorisnikmrežePodručnitim zaelek-investitora područni tim treba usuglasiti sve dvojbe skrovnim timom, kašnjenje u provedbi pojedinih aktivnostisvesti na najmanju mjeru (opravdanu) i prilagođavatipristup potrebama optimalnih rješenja zaHEP ODS i za investitora, a u izradi novih podzakonskihpropisa vezanih za obnovljive izvore treba aktivnosudjelovati.A.Pavić je izlagao i o sustavu zaštite okoliša, rekavšida je on u HEP ODS-u uspostavljen u 2012. godini,prema normi ISO 14001. To znači da su svi utjecajina okoliš identificirani, nadzirani i usklađeni s relevantnimpropisima. Najavljeno je uvođenje sustavaupravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001 te sustavaupravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti radnikana radu, prema normi OHSAS 18001. Naime, utravnju 2013. imenovan je Tim za uspostavu sustavaza zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu te se,uz izabranog konzultanta, nakon pripreme u ovoj, tijekom2014. planira provedba audita i certificiranje2015. godine.A. Pavić je također izvijestio o provedenoj zaštiti naradu u 2012. godini, a među donesenim zaključcimaizdvajamo onaj o intenziviranju sustavnog uvođenjarada pod naponom u dnevne operativne posloveTim zaelektraneOperatorprijenosnogsustavaOčitanje i razmjena podataka na tržištu, kontrolapriključaka i obračunskih mjernih mjestaU izlaganju teme Problematika očitanja i razmjenepodataka na tržištu električne energiju, koju je obradioD. Karavidović, rečeno je da HEP ODS obavlja reguliranudjelatnost i nije sudionik na tržištu električneenergije, ali kroz pružanje mjerne usluge ima ključnuulogu među sudionicima tržišta. Njena kvalitetautječe na funkcioniranje tržišta i položaj sudionika, aosobito kvaliteta očitanja potrošnje - pod nadzorom jeHERA-e, kojoj se svaki mjesec o tomu dostavljajuizvješća. Stoga je zaključeno da u očitanju potrošnjekupaca opskrbljivača ne smije biti neprihvatljivepogreške, da se mjerna usluga HEP ODS-a moraprovoditi uredno, odgovorno i nepristrano, a za kvalitetuočitanja potrošnje koristit će se kriteriji ocjenerada odgovornih u distribucijskim područjima kao iza naplatu potraživanja. I ovdje je preporučeno sudjelovanjeu izradi svih podzakonskih akata kojimase uređuje uloga HEP ODS-a u pojedinoj sastavnicimjerne usluge.Kako je sustavna provedba kontrole te uređenje priključakai obračunskih mjernih mjesta (OMM) ključnamjera za smanjenje gubitaka električne energijeu distribucijskoj mreži, a to je prioritetan poslovnicilj utvrđen Programom rada Društva 2012.-2016.,A. Pavić je upozorio na vrlo velike razlike u ostvarenjuplana kontrole priključaka i OMM-a. Naime, od rujna2009., kada su prihvaćena Pravila za sprječavanjeneovlaštene potrošnje električne energije, u tom jepostupku bila uključena i sustavna kontrola priključakai OMM-a, što se programski započelo ostvarivatipočetkom 2010. Potom je u siječnju 2012. donesenaposebna Uputa za planiranje i provedbu kontrolepriključaka i OMM-a i u distribucijskim područjima suza to i za izvješćivanje odgovornih u sjedištu Društvaimenovane odgovorne osobe. Tijekom trogodišnjegrazdoblja, ostvarenje plana kontrole priključaka iOMM-a po distribucijskim područjima je raznoliko teje A. Pavić najavio sustavnu provedbu tih aktivnostiprema novom Planu i programu smanjenja gubitakai povećanja energetske učinkovitosti distribucijskemreže.Nakon jednodnevnog sastanka Kolegija, koji jezbog opsežnog i dnevnog reda o važnim pitanjimaHEP ODS-a trajao do večernjih sati, drugog dana14. lipnja njegovi su sudionici mogli nazočiti jednojobljetnici velikog ljudskog djela: 100 godišnjici izgradnjei rada Hidroelektrane Kraljevac.Spomenimo da je Elektrodalmacija Split, kao domaćin,bila dobar izbor za održavanje sastanka Kolegija, jersu organizacija sastanka i profesionalnost u pristupuposlovnim temama bili na uvažavajućoj razini.Podtimoviza posebnapodručjaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013.39

ForumiSEminar HrO CiGrÉ-a O tržištUElEktričnE EnErGijE U HrvatSkOjjosip kraljUpoznavanje stručne javnostis EU i hrvatskim propisimaHRO CIGRÉ je, u suradnji s Hrvatskom komorom inženjeraelektrotehnike, na Fakultetu elektrotehnikei računarstva, Sveučilišta u Zagrebu, 3. srpnja o.g.organizirao seminar s temom “Tržište električne energijeu Republici Hrvatskoj“.Za sve zainteresirane elektroenergetičare, poduzetnikei ostale zainteresirane, o toj su Seminar je namijenjensvim temi temi izlagali mr.sc. Marko Ćosić imr.sc. Mladen Žunec.Seminar je održan u programu stručnog usavršavanjaHrvatske komore inženjera elektrotehnike, advadesetak prisutnih sudionika moglo je steći novespoznaje i produbiti stručnu kompetenciju u aktualnojproblematici vezanoj za novi, liberalizirani pristup tržištuelektrične energije.Svaka izmjena i dopuna zakonskihpropisa traži stručnu raspravuPodsjetimo, proces otvaranja tržišta električneenergije u Europi započeo je davne 1996. i to donošenjemenergetske regulative koja je kupcimaradiOniCa O prOvEdbi UrEdbE O intEGritEtU i tranSparEntnOSti tržišta EnErGijESpriječiti manipulaciju cijenama energijePotpuna primjena Uredbe očekuje se u prvoj polovici2014., od kada će svaka transakcija na veleprodajnomtržištu električne energije i prirodnogplina morati biti prijavljena ACER-u preko nacionalnihenergetskih regulatornih agencijau EU-u omogućila slobodan odabir opskrbljivača.Republika Hrvatska je, također, u svoje zakonodavstvotransponirala te odredbe i definirala dinamikuotvaranja hrvatskog tržišta električne energije.Budući da je riječ o iznimno složenom procesu svelikim brojem subjekata na tržištu, za ostvarenjekonkurentnog tržišta električne energije zakonise stalno mijenjaju i nadopunjuju. Pritom, svakaizmjena i dopuna zakonskih propisa traži stručnuraspravu. Stoga je cilj Seminara HRO CIGRÉ-a biostručnu javnost upoznati s osnovnim načelima itemeljnim postavkama tih zakona i ukazati na nužnostnjihove stalne dorade.U svom izlaganju o trgovini električnom energijom,mr.sc. Marko Ćosić prikazao je proces liberalizacijetržišta električne energije. Predstavio je organiziranatržišta u Europi, objasnivši pojmove, poput terminskogi spot tržišta te formiranja cijena električne energije.Uz pregled najvažnijih burzi u Europi, prikazao jei kretanja cijena na njima u različitim vremenskimintervalima.U Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA)je 11. lipnja 2013. održana radionica REMIT (Regulationon Energy Market Integrity and Transparency,Regulation EU No 1227/2011). Radionicu su, u okvirueuropskog twinning projekta IPA 2009 “Jačanje i daljnjirazvoj unutrašnjeg energetskog tržišta u područjuUgovora o Energetskoj zajednici“ organizirali austrijskiEControl, Ministarstvo gospodarstva i HERA.Spomenimo da je taj twinning Projekt zatvoren nasvečanosti 2. srpnja o.g. 2013., a najvažniji rezultatisu sveobuhvatna analiza energetskog tržišta te smjernicei preporuke za jačanje i daljnji razvoj unutrašnjegenergetskog tržišta. Rezultati će, kako se očekuje,dodatno ojačati daljnji razvoj slobodnog energetskogtržišta, a predviđeni su za Ministarstvo gospodarstvaRepublike Hrvatske i sve ostale partnere uključeneu Projekt. Valja naglasiti da je u okviru tog twinningProjekta provedeno i jačanje administracijskih kapacitetasvih u njega uključenih institucija, s ciljem daljnjegrazvoja hrvatskog i regionalnog energetskog tržišta zašto uspješniju provedbu Trećeg paketa energetskihpropisa EU-a.Primjeri iz austrijske i hrvatske prakseNa Radionici se okupilo pedesetak stručnjaka iz brojnihhrvatskih institucija (Ministarstvo gospodarstva,Hrvatski operator tržišta energijom i HERA) i energetskihtvrtki (HEP Operator prijenosnog sustava, HEPOperator distribucijskog sustava, HEP Opskrba, RWEEnergija, Gradska plinara Zagreb, Podzemno skladišteplina, Crodux Energetika, Prvo plinarsko društvo,Petrokemija i drugi).Sudionike je na početku radionice pozdravio TomislavJureković - predsjednik Upravnog vijeća HERA-e.Tema radionice bila je provedba europske Uredbe1227/2011 o integritetu i transparentnosti energetskihveleprodajnih tržišta, a cilj je bio prikazati primjereiz austrijske i hrvatske prakse. O tomu su na radionicigovorili stručnjaci Josefine Kuhlmann iz Odjela zapravne poslove E-Controla (austrijski energetski regulator)i Wilhelm Süßenbacher iz Odjela za regulaciju iMr.sc. Mladen Žunec izlagao je o tržištu električneenergije u Hrvatskoj. Osvrnuo se na Treći paketenergetskih propisa EU-a i temeljne smjernice Trećedirektive. Također je govorio o zakonodavnom okviru,kojim se određuje tržište električne energije u našojzemlji, kao što su Zakon o energiji (NN 120/12), Zakono tržištu električne energije (NN 22/13) i Zakon o regulacijienergetskih djelatnosti (NN 120/12). Izmeđuostalog, prikazao je pregled ugovornih odnosa, pravai dužnosti energetskih subjekata i korisnika mreže teopćih uvjeta za opskrbu električnom energijom. Osimzakona, predstavio je i podzakonske akte, kojima suiscrpnije razrađene zakonske odredbe.Na seminaru je bilo riječi i o hrvatskim mrežnimpravilima (Grid code), kako za distribucijsku, tako iza prijenosnu djelatnost, a zaključeno je da ih je potrebnouskladiti s novim zahtjevima tržišta. Kada jeriječ o Trećem paketu EU direktiva i transponiranjuu hrvatsko zakonodavstvo, ukazano je neusklađenostpodzakonskih akata s novim zakonodavnim okvirom,kojim se određuje tržište električne energije.konkurentnost E-Controla, koji su predstavili austrijskoiskustvo u provedbi spomenute regulative.Boris Makšijan - voditelj Odjela za energetske sustaveu Ministarstvu gospodarstva, u izlaganju je naglasioveliku važnost te Uredbe za funkcioniranje europskogenergetskog tržišta.Volker Zulegar - voditelj Odjela za nadzor tržišta izACER-a (Europska agencija za suradnju energetskihregulatora), predstavio je njihovo iskustvo iz tog područja.Na kraju radionice je Hrvoje Miličić - stručnisuradnik za elektroenergetski sustav i kvalitetu uslugau HERA-i, održao je prezentaciju o trenutačnom stanjuu Hrvatskoj u implementaciji REMIT-a.Cilj REMIT-a je uspostavljanje vjerodostojnog tržištaenergije, na kojem cijene održavaju stvarne odnoseizmeđu ponude i potražnje te sprječavanje manipulacijacijenama energije na veleprodajnim energetskimtržištima. Potpuna primjena te Uredbe u EU, pa takoi u Hrvatskoj, očekuje se u prvoj polovici 2014. godine,od kada će svaka transakcija na veleprodajnomtržištu električne energije i prirodnog plina morati bitiprijavljena ACER-u preko nacionalnih energetskih regulatornihagencija.40HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

ForumiOkrugli stOl HrO CigrÉ-a O Trećem pakeTuenergetskiH PrOPisa eurOPske unijetomislav ŠnidarićPraktično lice Trećeg paketaU sjedištu HEP-a u Zagrebu, 5. srpnja o.g. HRO CIGRÉje organizirao raspravu u okviru okruglog stola o temi“Treći zakonski paket u praksi“, o kojoj je izlagaodr.sc. Tahir Kapetanović - voditelj Nacionalnog upravljačkogcentra Austrije.T. Kapetanović posljednjih deset godina sudjelujeu ključnim procesima liberalizacije elektroenergetskogtržišta, odnosno procesima primjene Drugog iTrećeg paketa energetskih propisa Europske unije, ahrvatskim je stručnjacima kao voditelj Nacionalnogupravljačkog centra Austrije kroz prezentaciju preniovrijedna iskustva i razmišljanja. Osobito je to korisnou očekivanju certifikacije HOPS-a prema ITO modeludo kraja ove godine i kada će razdvajanje Operatoraprijenosnog sustava i HEP-a promijeniti dosadašnjuposlovnu praksu.Uvodno se okupljenima obratio predsjednik UpraveHEP-a Tomislav Šerić rekavši:-Zadovoljan sam načinom na koji smo odradili cijeliproces u pripremi certifikacije, jer smo to učinili ukraćem roku nego mnoge druge zemlje. Premda se,možda, upravljačko, vlasničko i financijsko razdvajanjeHOPS-a nekomu može učiniti kao veliki gubitak,ostankom HOPS-a unutar HEP grupe sukladno ITOmodelu, ne mijenja se pozicija HEP-a na financijskomtržištu, odnosno može biti čak i bolja.Prilagodba u standardizaciji, jedinstvenosti i pravnojobvezanostiIzlaganje T.Kapetanovića bilo je podijeljeno u triteme: okvirne smjernice i pravila za mreže, neovisnioperator prijenosnog sustava i pogled u budućnost.Naglašeni ciljevi Trećeg energetskog paketa su poboljšanjepoložaja potrošača, neovisnost i koordinacijasvih operatora prijenosnog sustava te harmonizacijapravila i standarda.Povijest europske interkonekcije od pedesetih godinaprošlog stoljeća rezultirala je dokumentom Operationhandbook, temeljnim priručnikom koji je već desetljećimaokosnica za postupke na razini pogona iupravljanja. Implementacijom Trećeg paketa postaloje očito da su, unatoč u praksi provjerenom priručniku,potrebne prilagodbe u tri područja: standardizaciji,jedinstvenosti i pravnoj obvezanosti.- U donošenju okvirnih smjernica te pravila za mreže,zbog složenog i dugotrajnog postupka, najveći problemje što će one u praksi zaživjeti tek tri godine.Budući da je dinamika u tehnologiji, ali i na tržištu,toliko brza - riječ je o velikom izazovu, osobito stogašto pravila moraju vrijediti za područje cijele Europe,naglasio je T. Kapetanović.Zadovoljan sam kako smo odradili cijeliproces u pripremi certifikacije, jer smoto učinili u kraćem roku nego mnogedruge zemlje, komentirao je skoridovršetak certifikacije HOPS-a premaITO modelu predsjednik Uprave HEP-aTomislav ŠerićPravila za mreže odnose se na pitanje priključka namrežu, pogon sustava te tržište, a njihovo se donošenjeočekuje do kraja 2014. godine, što je vrloambiciozno,ITO modelITO (Nezavisni operator sustava) jedan je od tri modelaizdvajanja prijenosne mreže iz vertikalno integriranihtvrtki. Model je nastao 2007. na inzistiranjenacionalnih elektroprivreda Francuske, Njemačke iČeške koje su tražile zadržavanje vlasništva nad operatorom,kao kompromisno rješenje, uz dokazivanjeregulatoru da je neovisnost prijenosne djelatnostiod tvrtke-majke veća nego da je vlasnički izdvojena(vlasništvo nad prijenosnom mrežom je u vlasništvuoperatora, a vlasništvo nad operatorom zadržavavertikalno integrirana tvrtka). Takav model, s ostvarenjemtog procesa u tijeku i u Hrvatskoj, podrazumijevabrojne obveze vertikalno ustrojenih tvrtki. Primjerice,austrijski Verbund će u svoju mrežu, zbog razvojaOIE-a, u sljedećih deset godina uložiti 2,7 milijardaeura. Jednako tako, propisani su strogi komunikacijskiprotokoli između operatora i matične tvrtke, čijekršenje može rezultirati visokim kaznama. ITO modelpodrazumijeva skoro partnerski odnos operatora i regulatorazbog vrlo intenzivne suradnje, a operatorimaće nametnuti nove obveze, osobito u ulozi vođenjaupravljačkog područja.Promjene u energetici su značajnije odsvih prijašnjih, a uspješnost primjeneTrećeg paketa mjerit će se stupnjemintegriranja u elektroenergetski sustav,poručio je dr.sc. Tahir Kapetanović -voditelj Nacionalnog upravljačkog centraAustrijeNaziru se obrisi četvrtog energetskog paketaGovoreći o budućnosti, T. Kapetanović je naglasio daljnjirazvoj TSC inicijative (TSO Security Cooperation),koja je nastala s ciljem unaprjeđenja uobičajeneprekogranične suradnje nacionalnih operatera prijenosnogsustava. Inicijativa je odgovor na sve složenijetehničke zahtjeve, a prije svega je riječ o integracijiOIE-a u elektroenergetski sustav te o otvaranju tržištaelektrične energije, što značajno utječe na stabilnost isigurnost pogona elektroenergetskog sustava. Jednakotako, TSC je zadovoljio odredbe Regulative 714/2009.iz Trećeg energetskog paketa. Trenutačno okuplja12 operatora prijenosnog sustava, među kojima jeu prosincu 2011. postao i HEP Operator prijenosnogsustava. TSC inicijativa će se u budućnosti proširivatite sve intenzivnije surađivati s CORESO inicijativom,koja okuplja operatore prijenosnog sustava Italije,Francuske i Velike Britanije bez Irske i usmjerena jena mrežu podzemnih i podvodnih kabela povezanihs off shore elektranama. Budući da koriste jednakepodatke, obje inicijative su back-up jedna drugoj.T. Kapetanović je spomenuo i važnu direktivu REMITEU 1227/2011, koja je na snazi od prosinca 2011. godinei odnosi se na regulaciju integriteta i transparentnostitržišta na veliko, obuhvaćajući tako cjelokupansustav tržišta i lanac opskrbe energijom u EU-u.Implementacija Trećeg paketa najviše izazova zadajeu području Okvirnih smjernica i Pravila za mreže, aličak u ovoj fazi implementacije sve su jasniji obrisi četvrtogenergetskog paketa, koji bi trebao obuhvatitirazdvajanje operatora distribucijskih sustava, uspostavunovih modela tržišta zbog rasta udjela energijeiz OIE-a te strukturiranje regionalnih koordinacijskihcentara u EU-u, mišljenje je T. Kapetanovića.Zaključak njegove prezentacije je da Treći energetskipaket unosi promjene u energetiku zemalja-članicaEU-a, značajnije od svih prijašnjih, a njegova uspješnostmjerit će se stupnjem integriranja u elektroenergetskisustav.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 41

PrigodeDan EnErgEtskog instituta“HrVojE Požar“tatjana jalušićVodeća regionalna institucija upodručju energetskih analizaSmatrajući da je sadašnji model poticajnih tarifaza obnovljive izvore na izdisaju, u Institutu su razvilinovi, koji će predstaviti na konferenciji WECa,a predložit će ga i EU-u; temeljno načelo je daglavni “regulator“ postane emisija CO 2, neovisnoo tehnologiji proizvodnje energije, tako da ni jedanenergetski izvor ne bi smio imati povlaštenipoložajPovodom Dana Energetskog instituta “Hrvoje Požar“(EIHP), na tradicionalnom godišnjem susretu s novinarimaodržanom 2. srpnja o.g. u Zagrebu predstavljenesu najvažnije aktivnosti Instituta u proteklih godinudana, uz osvrt na aktualne teme u energetskom sektoru.Njegov ravnatelj, dr.sc. Goran Granić, predstavioje Institut kao vodeću regionalnu instituciju u područjuenergetskih analiza, prisutnu u najznačajnijim strateškimi infrastrukturnim projektima u regiji, s velikimiskorakom izvan nje.Edukacija i suradnja s bankama- u uzlaznom trenduMeđu značajnijima, višegodišnji je projekt u tzv.INOGATE zemljama (zemljama bivšeg SSSR-a, osimRusije), u kojima će uz financijsku potporu EU-a EIHPjoš približno godinu i pol dana obrazovati njihovestručnjake za izradu energetskih bilanci, što je - premaocjeni G. Granića - vrlo zahtjevna zadaća.U prošlom razdoblju nastavljen je uzlazni trend edukacijskograda Instituta kao, primjerice, u energetskomcertificiranju zgrada, kojim se Institut bavi, ali pretežitoza složenije objekte. Jedna od novijih, također povećanih,aktivnosti je njegova suradnja s komercijalnimbankama u financiranju projekata “nove energetike“.Banke, naime, prije odluke o financiranju nekog energetskogprojekta traže mišljenje Instituta, koji provodidubinsko snimanje, donoseći preporuku o njegovuprihvaćanju, popravljanju ili odbacivanju.energetike smanjenje u cijeloj regiji, zbog još uvijekvelikog udjela socijalne komponente u cijeni energije,odnosno zbog bojazni investitora od političkog odlučivanjau tom sektoru. Međutim, valja imati u viduširu sliku, odnosno činjenicu koju je izložio jedan odstručnjaka iz Instituta, dr.sc. Mladen Zeljko, da cijenaelektrične energije na burzi nikada nije bila toliko niskakao što je danas, tako da trenutačno niti jedna elektrananije isplativa. Razlozi za tako nisku cijenu dijelomje hidrološki izdašna sezona te pad potrošnje u cijelojregiji zbog recesije.Studija isplativosti za LNG terminal na KrkuJedan od novijih angažmana Instituta je detaljna analizai valorizacija energetskih projekata, njih više odsto, koje su zemlje iz regije predložile za financiranjeiz fondova EU-a. Verificirani popis potencijalnih projekataočekuje se ujesen. Oni se pretežito odnose naplin i elektroenergiju, ali i na manje poznate crpneelektrane. Za njima postoji sve veća potreba i interes,jer su to izvori, kako je podsjetio G. Granić, jedan odnačina regulacije rada vjetroelektrana, čiji je udjel uelektroenergetskim sustavima sve veći.Dr. sc Goran Granić: s obzirom na zastoju pripremi i financiranju energetskihprojekata u Hrvatskoj, Institut sve više radiu inozemstvuOsim toga, EIHP izrađuje studiju isplativosti za projektLNG terminala na otoku Krku, odnosno ocjenu tržištaplina i ekonomsku analizu, s ciljem prilagodbe veličineterminala potencijalnom tržištu. Na tomu će, kako jenaglasio mr.sc. Damir Pešut iz Instituta, temeljiti daljnjaodluka investitora. EIHP radi i na studiji isplativostiprojekta plinovoda duž jadranske obale, koji se prekoCrne Gore spaja na Albaniju i Italiju.Plin i novi model poticaja za obnovljive izvoreRast cijene plina ne očekuje se u zemljama - starimčlanicama EU-a, ocjenjuju stručnjaci iz Instituta, no onaje već destimulirala rad plinskih elektrana. Budućnostplina kao energenta u Europi u velikoj će mjeri ovisiti io modelu subvencioniranja obnovljivih izvora energije.Naime, njihovo veliko protežiranje, kako u financijskom,tako i u tehničkom pogledu, izazvalo je teškoćena tržištu električne energije. U zapadnoj Europi zatvorenoje nekoliko novijih plinskih elektrana, jer su bilenekonkurentne obnovljivim izvorima.U Institutu smatraju da je sadašnji model feed in tarifaza obnovljive izvore na izdisaju te predviđaju njegovonapuštanje. Španjolska je, naveli su, čak retroaktivnosmanjila poticajne tarife za obnovljivce. U EIHP su, stoga,razvili novi model potpore za takve izvore, kojiće predstaviti na konferenciji Svjetskog energetskogkongresa (WEC), a predložit će ga i EU-u. On podrazumijevauvođenje poreza na emisiju CO 2i osnivanjefonda iz kojeg bi se poticale nove, čiste tehnologije.Ovaj model pretpostavlja subvencioniranje obnovljivihizvora - ne u proizvodnji, već samo u fazi investicijete, osim toga, njihovu obvezu da sami skrbe o plasiranjusvoje energije u sustav. Institut se tako zalažeda glavni “regulator“ postane emisija CO 2, neovisnoo tehnologiji proizvodnje energije, tako da ni jedanenergetski izvor ne bi smio imati povlašteni položaj.Zastoj energetskih projekata u zemlji i regijiNajveći broj projekata Instituta financira se iz međunarodnihizvora, kao što su EU fondovi, EBRD, USAID,KfW. S obzirom na zastoj u pripremi i financiranjuenergetskih projekata u Hrvatskoj, Institut sve višeradi u inozemstvu, a sve manje u zemlji, gdje je, pak,najviše projekata odradio za privatne tvrtke. U regijije EIHP najprisutniji u BiH, kontinuirano radi u CrnojGori i Makedoniji, na Kosovu, u pravilu s vanjskimtvrtkama, dok u Srbiji očekuje rezultate natječaja zadva projekta. Ipak, interes za investiranje u područjePovodom Dana Energetskog instituta “Hrvoje Požar“, njegovo vodstvo je natradicionalnom godišnjem susretu s novinarima predstavilo najvažnije aktivnostiInstituta u proteklih godinu dana, uz osvrt na aktualne teme u energetskom sektoru42HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

PrigodeNagrada Zaklade “Hrvoje Požar“lucija MiglesIzvrsnost nema alternativuDobitnici prestižnog priznanja za razvoj energetike za 2013. godinuVrijedi postaviti izvrsnost kaocilj, jer izvrsnost nema alternativu,bez obzira na zloupotrebei pogrešne koncepte; mladi ćeoživjeti tehnološki razvoj našezemlje, jer nove tehnologijesu dobra šansa za RepublikuHrvatskuNakon odluke o dobitnicima nagrade Zaklade“Hrvoje Požar“ za 2013. godinu, Hrvatsko energetskodruštvo (HED) je u povijesnom prostoru Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 5. srpnja o.gna prigodnoj svečanosti organiziralo svečanost dodjeleNagrade.Tehničko područje golemi potencijal za razvojHrvatskeNazočne je uime domaćina - HAZU-a, pozdravioakademik Pavao Rudan, glavni tajnik Akademijete čestitao laureatima i organizatorima, ocijenivšiNagradu kao posljedicu veličanstvenih djela i projekatanagrađenih.Nagrade je uručio predsjednik Glavnog odboraZaklade “Hrvoje Požar“ dr.sc. Goran Granić, koji je usvom obraćanju poručio mladima:- Vrijedi postaviti izvrsnost kao cilj, jer izvrsnostnema alternativu, bez obzira na zloupotrebe i po-grešne koncepte. Vi ćete oživjeti tehnološki razvojove zemlje, a nove tehnologije su dobra šansa zaRepubliku Hrvatsku.Ovogodišnja nagrada za stručni i znanstveni doprinosrazvoju energetike pripala je predsjedniku UpraveKončar - Instituta za elektrotehniku Stjepanu Caru.Prof.dr.sc. Stjepan Car objavio je kao autor i koautorviše od 70 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnimi domaćim publikacijama, a od brojnih nagradai priznanja koje je dobio, posebno su vrijedneDržavna nagrada tehničke kulture za životno djeloFaust Vrančić za trajan doprinos i ukupnu djelatnostu razvoju tehničke kulture i Odlikovanje PredsjednikaRepublike Hrvatske “Red Danice Hrvatske s likomDr.sc. Goran Granić - predsjednikGlavnog odbora Zaklade “Hrvoje Požar“uručuje nagradu Stjepanu Caru -predsjedniku Uprave Končar – Institutaza elektrotehniku za stručni i znanstvenidoprinos razvoju energetikeNikole Tesle“.Zahvalivši svim svojim suradnicima, za koje je rekaoda su jednako zaslužni za ovu Nagradu, S. Carje poručio da su tehnički fakulteti, poput Fakultetaelektrotehnike i računarstva te Fakulteta strojarstva ibrodogradnje, oni koji će graditi budućnost.- Isplati se baviti tehničkim područjem, kao golemimpotencijalom za razvoj naše zemlje, rekao je S. Car.Nagrada kao poticajstudentima energetskog usmjerenjaNa svečanosti su dodijeljene nagrade “HrvojePožar“ te stipendije najboljim studentima energetskogusmjerenja.Tako su za izvrstan uspjeh u studiju energetskogusmjerenja nagrađeni Robert Brandalik - studentosječkog Elektrotehničkog fakulteta, Tessa Uroić- studentica zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnjei Vlatka Kos-Grabar - studentica zagrebačkogFakulteta elektrotehnike i računarstva.Za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike,nagradu “Hrvoje Požar“ dobili su diplomantFakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta uZagrebu, Zlatko Bačelić Medić i Nikola Barić koji jediplomirao na Rudarsko-geološko naftnom fakultetu,Sveučilišta u Zagrebu. Stipendije za stručni dio studijadobilo je pet studenata: Martina Mikulić, Luka Bobani Hrvoje Novak sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnikei računarstva, Luka Boban sa zagrebačkogFakulteta strojarstva i brodogradnje i Boris Lukić sriječkog Tehničkog fakulteta.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ 2013. 43

ForumiMIPRO 2013Ivica TomićICT stručnjaci oobećavajućem internetuBudućnost interneta je u njegovoj mobilnosti iintegriranosti u ljudske živote, što će rezultiratigolemim ekonomskim mogućnostima, a u budućnostićemo se prema njemu odnositi kao što sedanas odnosimo prema vodi ili električnoj energiji- infrastrukturi bez koje se više neće živjeti- MIPRO je najveći međunarodni stručno-znanstveniICT skup u ovom dijelu Europe, koji će ove godineokupiti više od tisuću sudionika iz tridesetak zemalja.Tradicionalno, mjesto je okupljanja gospodarstva,obrazovanja, znanosti i uprave, mjesto na kojemugovori struka, bez obzira na to gdje se nalazi u strukturidruštva. Zato na njemu zajedno nastupaju i onikoji su na tržištu ljuti suparnici, jer ovdje odmjeravajusvoje kompetencije. Sudionici MIPRO-a su, izmeđuostalih: Ericsson Nikola Tesla, HEP, T-HT. KončarElektroindustrija, InfoDom, OiV, ALTPRO, KINGICT,Vipet, IN2, EXOR; NSN, STORM Computers, MicrosoftHrvatska, IBM Hrvatska, CROZ i ostale najvažnijetvrtke iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije,rekao je prigodom otvorenja ovog Skupaprof. dr. sc. Petar Biljanović - predsjednik Programskogodobra MIPRO-a.Premda je MIPRO s radom započeo 20. svibnjasvečanost otvorenja održana je 22. svibnja.Otvorenim ga je proglasio obnašatelj dužnosti županaPrimorsko-goranske županije Vidoje Vujić - izaslanikvisokog pokrovitelja skupa predsjednika Republikedr. sc. Ive Josipovića.Tom su se prigodom sudionicima obratili predsjednikMIPRO-a Vedran Mornar, koji se nostalgično prisjetione tako davnih vremena kada je mikroprocesorbio veličine putnog kofera, te gradonačelnik OpatijeIvan Dujmić, izaslanik gradonačelnika Rijeke VojkaObersnela - Željko Jurić, izaslanik predsjednika UpraveKončar Elektroindustrije Stjepan Car, član Uprave THT-aBožo Poldrugač, predsjednica Ericsson Nikola TeslaGordana Kovačević, načelnik Sektora elektroničkih komunikacijai pošte Ministarstva pomorstva, prometa iinfrastrukture Krešo Antolović i zamjenik generalnogdirektora Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržajei tehnologije Europske komisije Zoran Stančić.- Korištenje interneta u Hrvatskoj zaostaje za njegovimkorištenjem u EU-u, a zaostaje upotreba širokopojasnogpristupa. Primjerice, samo 17 posto hrvatskihgrađana naručuje usluge preko interneta, dok ih to uEU-u čini 43 posto, poručio je Z. Stančić te naglasioda će Hrvatska ulaskom u EU biti u prigodi koristitisredstva EU fondova i u tom području.K. Antolović se posebno osvrnuo na pripremu izradeokvirnih nacionalnih programa za razvoj širokopojasneinfrastrukture u onim područjima gdje ne postojikomercijalni interes za takva ulaganja. Budući da jeUgovor potpisan, očekuje da bi ti programi trebali bitigotovi do kraja godine.Na svečanosti su dodijeljene povelje MIPRO zaslužnompojedincu Edvardu Sternadu iz Ljubljane izaslužnom skupnom članu IB - PROCADD. PoveljuFriend of MIPRO zaslužila je Marijana Vidas Bubanja izBeograda, a nagrađeni su i autori tri najbolja rada tetri najbolja studentska rada.Na ovogodišnjem skupu MIPRO 2013, HEP je bio sponzor,donator i sudionik. Naime, kao i svake godine,HEP-ovi stručnjaci održali su seminar “Informacijskai komunikacijska tehnologija u elektroprivrednoj djelatnosti“.Internet - tehnološki temelj bez kojeg društvoviše ne može funkcioniratiNakon svečanog otvorenja, MIPRO skup je nastavljenplenarnom raspravom o temi “Internet - jučer,danas, sutra“, uz sudjelovanje i posebnog gostaMorley Winograda. On je najavljen kao američki ICTguru - član Clintonove administracije i ideolog Y naraštajai slobodnog interneta. Raspravljalo se o slobodnominternetu, ingerencijama države nad ICT infrastrukturom,kao i o utjecaju interneta na obrazovanje.U raspravi je naglašeno da je internet tehnološkitemelj bez kojeg društvo više ne može funkcionirati ida, s malim ulaganjima u tom području, svatko možeostvariti svoju ideju kao inovaciju.Osim M. Winograda, u raspravi su sudjelovaliSlavko Vidović - direktor tvrtke Infodom, BožidarPoldrugač - član uprave T-HT-a i Ivan Vidaković -direktor Microsoft Hrvatska.- Važan je bio događaj 1996., kada se odustalo odzamisli o oporezivanju interneta, a država je njegovouređivanje i funkcioniranje prepustila međunarodnimorganizacijama, podsjetio je M. Winograd na početkeinterneta u SAD-u te zaključio da je, zahvaljujućitomu, SAD stvorio platformu koja je rezultirala razvojemdanas velikih i poznatih kompanija, poputGooglea i Facebooka.M. Winograd budućnost interneta vidi u njegovoj mobilnostii integriranosti u ljudske živote, što će rezultiratigolemim ekonomskim mogućnostima.S. Vidović je poručio da će budućnost interneta definitivnobiti u njegovoj virtualizaciji te izložio ključnopitanje: kako raspolažemo našim vremenom, odnosnopojede li nam ga ili nam internet omogućuje daga pametno uložimo?- Američka vizija temelji se na ideji stvaranja platformeza razvoj i prepuštanje tvrtkama da rade svoj posao.Europska vizija, pak, temelji se na standardizaciji,što je također iznimno važan aspekt razvoja, zaključioje S. Vidović.Internet mijenja svijet kroz ushićenje, zlouporabui stabilizacijuB. Poldrugač je rekao da razvoj pristupnih tehnologijau bitnom određuje stupanj implementacije tehnologijete napomenuo da je trend u svijetu napuštanjeMIPRO 2013 jeokupio više odtisuću sudionika iztridesetak zemaljaPrigodnimobraćanjemsudionicimaMIPRO-a,njegovpredsjednikVedranMornarnostalgičnose prisjetione tako davnih vremena kada je mikroprocesorbio veličine putnog kofera44HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

vertikalne arhitekture i okretanje virtualizaciji te distribucijiresursa.- Internet je ključan, a upravo zbog toga treba razvijatiprotokole. On ubrzava evoluciju i dovodi do revolucionarnihučinaka, rekao je B. Poldrugač, spomenuvšiHT-ov projekt Terastream, kao koncept konvergencijeoptičkog pristupa i naprednih mrežnih tehnologija.I. Vidaković svoju je viziju interneta ponudio tvrdnjomda je on agent promjene koji svijet mijenja kroz trifaze - ushićenje, zlouporabu i stabilizaciju, ocijenivši:- Danas je internet u fazi zlouporabe, u kojoj su glavnapitanja vezana za sigurnost i privatnost. U budućnostićemo se prema njemu odnositi kao što se danasodnosimo prema vodi ili električnoj energiji i bit ćedio infrastrukture bez koje se više neće živjeti.Pritom je zaključio da se glavni trendovi danas događajuupravo zahvaljujući internetu, naglasivši kako jeiznimno važno biti svjestan svih promjena za sudjelovanje,koje nam omogućuje nova tehnologija, jer će uprotivnom to biti zastrašujuće. Na kraju svoj izlaganjaje zaključio:- Određene promjene nam se ne moraju sviđati, aliih moramo naučiti prihvaćati pa je potrebno temeljitopromijeniti visokoškolsko obrazovanje, usredotočiti sena ono što je dobro za Hrvatsku te promijeniti sustavvrijednosti. Ako to uspijemo, onda nije bitno što će sedogoditi u budućnosti, jer ćemo se znati nositi s timpromjenama i znati odabrati prioritete.Konferencija Digital Agenda for EuropeU okviru MIPRO-a 2013, u organizaciji Vlade RepublikeHrvatske, Ministarstva uprave i Povjerenstva za koordinacijuinformatizacije javnog sektora i u suradnji sEuropskom komisijom, 23. svibnja održana je konferencija“Digital Agenda for Europe - Going Local“.Njen je cilj bilo promicanje inicijative Europske komisijeDigital Agenda for Europe, koja potiče sveobuhvatnuprimjenu digitalne tehnologije i jedna je od sedamključnih inicijativa Strategije Europa 2020.Otvarajući Konferenciju, ministar uprave Arsen Bauknaglasio je da informatizacija javne uprave prvenstvenoznači pružanja bolje, brže i učinkovitije uslugegrađanima, ali i povećanje transparentnosti države.- Sve što je na internetu, što je javno dostupno i štose može kontrolirati je dobro i za građane i za upravu,rekao je A. Bauk te izdvojio prvo povezivanje registaraMatice umrlih s Hrvatskim zavodom za zdravstvenoosiguranje.Izložio je primjer liječnika koji su nakon toga iz proračunaprestali dobivati takozvane glavarine za pacijentekoji su preminuli prije nekog vremena, dodajućida je drugi korak bilo povezivanje Matice umrlih sHrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, čime jeprestalo isplaćivanje mirovina umrlim osobama.Drugi aspekt informatizacije javne uprave je povećanjetransparentnosti. Hrvatski sabor je ove je godinedonio Zakon o pravu na pristup informacijama, u kojemse tijela javne vlasti obvezuju na objavu određenihpodataka na internetu.- Zakonom o financiranju političkih stranaka i izbornepromidžbe također je definirano da se zbogveće transparentnosti neke stvari moraju objaviti nainternetu, što još nije savršeno, ali idemo u dobromsmjeru, poručio je A. Bauk.Ocjenjujući da se javnom dostupnošću informacija bitnosmanjuje prostor za bilo kakve zlouporabe sustavanaglasio je:- Ovakve konferencije su dobra prigoda da se vidi štose radi u pojedinoj sredini i kako se to može primijenitina druge. Mi idemo dalje, još koji korak naprijed iuskoro će se vidjeti rezultati.Digital Agenda - jedan od sedam stupova za izlazakEurope iz krizeU pozdravnom obraćanju, pomoćnik ministra Upraveza e-Hrvatsku Darko Parić objasnio je da je ideja oveKonferencije da se sve smjernice Digital Agende spustena lokalnu razinu i lokalnu samoupravu te da se, usuradnji s Vladom Republike Hrvatske, pokušaju uklonitipostojeće prepreke, ali i napraviti novi iskoraci. Otomu je rekao:- Ova Vlada od početka njena rada daje veliki prioritetinformatizaciji države, državne uprave i lokalnesamouprave, prepoznavši potrebu velikih zahvata utom segmentu. Važan je projekt e-Građanin, kojimće hrvatski građani prvi puta moći sustavno pristupatirazličitim on-line uslugama tijela državne uprave.Zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za komunikacijskemreže, sadržaje i tehnologiju Europskekomisije Zoran Stančić naglasio je da je Europskakomisija u Strategiji Europa 2020 jasno definirala sedamstupova za izlazak iz krize. Jedan od tih ključnihstupova je i Digital Agenda, kojom je definirano dasu informacijsko-komunikacijske tehnologije ključnielement za omogućavanje društvenog i ekonomskograzvoja Europske unije, a time i Hrvatske.- Očekujemo da ćemo danas razgovarati o prilikamaza Hrvatsku u ovom području, ali i izazovima s kojimase suočava za njihovo rješavanje. Veliki je napredakRepublike Hrvatske u informatizaciji javne uprave,ocijenio je Z. Stančić.U prvome dijelu Konferencije govorilo se o smjernicamaEuropske komisije i razvoju širokopojasnog pristupau Hrvatskoj. Z. Stančić predstavio je smjernicete govorio o upotrebi strukturnih fondova u ICT sektoru,a predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu ielektroničke komunikacije Dražen Lalić o tržištu elektroničkihkomunikacija. D. Parić je predstavio Projektdržavne optike i digitalnog šampiona, a o primjeniinformacijsko-komunikacijskih tehnologija na lokalnojrazini, kao primjerima dobre prakse, govorili suV. Vujić, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel tezamjenik gradonačelnika Krka Čedomir Miler.U drugom dijelu Konferencije, Vladin projekt e-Građanipredstavili su Tomislav Vračić - načelnik Sektora za infrastrukturuu Ministarstvu uprave i Tomislav Korman- voditelj Odjela za on-line komunikaciju Službe zaodnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske. Taj jeProjekt pokrenut s ciljem približavanja javne upravegrađanima, a obuhvaća središnji državni portal (sustavagov.hr), koji će unaprijediti i poboljšati načinpružanja informacija javnosti te objediniti informacijei sadržaje svih internetskih stranica tijela državneuprave. U prvoj fazi integrirat će se informacije s portalavlada.hr i mojauprava.hr, a nakon toga i stranicesvih ostalih tijela državne uprave. Potom, Nacionalniidentifikacijski i autentikacijski sustav (NIAS), koji jeprovjeren tijekom 2012. godine, omogućit će sigurani povjerljiv pristup osobnim podacima građana ielektroničkim uslugama u različitim informacijskimsustavima javne uprave. U okviru Sustava osobnogkorisničkog pristupa, korištenjem internetskog sustava,omogućit će se osobni pristup svakog građaninaosobnim informacijama i porukama iz javne uprave.O projektu e-Upisa u škole i na visoka učilišta govorilisu ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mrežeCAR-net Zvonimir Stanić i prof.dr.sc. Vedran Mornarsa zagrebačkog FER-a, a o e-Zdravstvu za e-Pacijentezamjenica ravnatelja HZZO-a za informatiku TatjanaPrenđa Trupec.Konferencija je završila okruglim stolom o tomu štoHrvatska donosi EU-u i što može očekivati od članstvau EU-u u području informacijsko-komunikacijske tehnologije?Osim D. Parića, sudjelovali su Vanja Škorić izGONG-a, G. Kovačević i predsjednik Uprave VIPnet-aMladen Pejković - kao predstavnici Hrvatske udrugeposlodavaca, gradonačelnik Rijeke i predsjednikUdruge gradova i općina V. Obersnel te predsjednikMIPRO-a, prof.dr.sc. V. Mornar.Prateći događaj ovogodišnjeg MIPRO-a bila je izložba“ Tehnološki vremeplov“, postavljena u Umjetničkompaviljonu “Juraj Šporer” u Opatiji, a prikazala je nastajanjeMIPRO-a i kronologiju njegovog razvoja tijekom35 godina održavanja skupa u Opatiji. Postavljeni su iizlošci o povijesti električne energije u Rijeci i njenojokolici.MIPRO jemjesto okupljanjagospodarstva,obrazovanja,znanostii uprave,mjestona kojemugovoristruka, gdjezajedno nastupaju na tržištu ljuti suparnicii ovdje odmjeravaju svoje kompetencije,poručio je predsjednik Organizacijskogodbora MIPRO-a Petar BiljanovićSudionici plenarne rasprave o internetu - jučer, danas, sutra, na kojoj je sudjelovao iposebni gost Morley Winograd (drugi s lijeva), najavljen kao američki ICT guru - članClintonove administracije i ideolog Y naraštaja i slobodnog internetaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 45

EnErgEtska učinkovitostObnOvljene pOSlOvne zgradeprijenOSnOg pOdručja Split,iShOđen energetSki Certifikat,Slijedi uvOđenje iSge-aMarica Žanetić MalenicaSplitsko prijenosnosjedište u novom ruhuTermografska snimka jugoistočnog pročeljaObnovljena poslovna zgrada PrP-a Split bila jeprva u HEP OPS-u s ishođenim energetskim certifikatomi druga u HEP grupi, a u sve objekte kojimaupravlja splitsko Prijenosno područje uvestće informacijski sustav za sustavno gospodarenjeenergijomHEP OPS d.o.o., odnosno HOPS d.o.o. pa i njegovoPrijenosno područje Split uvelike se pripremaju zanovu organizaciju 1. srpnja 2013. Ne komentirajućiovom prigodom razdiobu imovine, financijsko i knjigovodstvenoizdvajanje, postojeća postrojenja i kadar,donosimo priču o novom ruhu poslovnih zgradaPrP-a Split u Ulici Ljudevita Posavskog u središtu Splita.Naime, PrP Split ima dvije poslovne zgrade, od kojihje prva izgrađena tridesetih, a druga šezdesetih godinaprošlog stoljeća. Na starijoj zgradi bilo je nužnoobnoviti dotrajalo krovište te derutan i neprimjerenizgled pročelja s mnogobrojnim vanjskim jedinicamaklimatizacijskog split sustava.Sanaciju drvenog krovišta (nova konstrukcija, hidro itoplinska izolacija, novi pokrov od glinenog crijepa)obavila je imotska tvrtka Temp-Ingrad i to od srpnjado rujna prošle godine.Toplinska izolacija pročelja prema ETICS sustavuPotom je u listopadu prošle godine započela sanacijapročelja obje zgrade i ravne krovne terase one mlađe,što je bilo završeno krajem siječnja o.g.Tvrtka Velkom iz Kalnika izvela je toplinsku izolacijupročelja prema sustavu ETICS (External ThermalInsulation Composite System), koji se, sukladno hrvatskimnormama (HRN EN 13499 i HRN EN 13500),sastoji od tvorničkih proizvoda kao cjeline, s tim da sesve njegove komponente odabiru ovisno o specifičnostisustava i podloge.Istodobno je suvremenim i najučinkovitijim TPOmembranskimsustavom na ravnoj krovnoj terasinovije zgrade ugrađena hidroizolacija, a na obje suzgrade stari drveni prozori zamijenjeni PVC prozorima,ugrađena Alu-stolarija te novi oluci. Na obnovljenomdrvenom krovištu instaliran je novi sustav za zaštitu odmunje, povezan s novim uzemljivačkim sustavom.Cjelokupnu obnovu poslovnih zgrada koordinirao je,proveo i nadzirao Vladimir Laptoš iz Odjela zamjenai rekonstrukcija PrP-a Split, uz potporu i razumijevanjetadašnjeg direktora Marija Gudelja te sadašnjegaZlatka Viskovića.Uskoro će biti završen projekt klimatizacije, premdase s prvom fazom VRF klimatizacijskog sustava grijanjai hlađenja uredskih prostora zgrada započelo prijeobnove pročelja. S drugom fazom se kasni, jer je njenpočetak (postavljanje vanjske i unutrašnjih jedinica)odgodio žalbeni postupak javne nabave.B kategorija umakla za dlakuNakon završene obnove krovišta i pročelja, uslijedioje energetski pregled i ishođenje energetskog certifi-kata, sukladno Pravilniku o energetskim pregledimagrađevina i energetskom certificiranju zgrada (NN81/12), kojim je propisano da ga moraju ishoditi svezgrade javne namjene i obvezno javno izložiti u prostoruzgrade.Energetski pregled obavili su profesori Fakulteta elektrotehnike,strojarstva i brodogradnje i Fakulteta građevinarstva,arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu,pod vodstvom prof. dr. sc. Lovre Krstulovića - Opare.Rezultat energetskog pregleda, uz termografski snimaksvih vanjskih zidova i krovišta, te analize svihparametara dodjela je energetskog certifikata C kategorije.Najbolja za takve vrste građevina B kategorija,zbog sitnih je nedostataka na poslovnim zgradamaPrP-a Split umakla za dlaku.Poslovna zgrada PrP-a Split je prva zgrada uHEP OPS-u, odnosno HOPS-u, a druga u HEP grupi sishođenim energetskim certifikatom, koji vrijedi desetgodina.Mladen Alajbeg, zadužen za zaštitu na radu, zaštitu odpožara i upravljanje okolišem, Certifikat je ponosnoizložio u predvorju stare zgrade, gdje je službeni ulazu PrP Split.Nakon ishođenja energetskog certifikata, PrP Splitće u sve objekte kojima upravlja uvesti informacijskisustav za sustavno gospodarenje energijomISGE, prema Programu Ujedinjenih naroda za razvoj(UNDP), za manju potrošnju energije te veće financijskeuštede.Dvije poslovne zgrade PrP-a Split - prije i……nakon obnove46HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

ZahvatiRekonstRukcija ts 110/35 kVkaštelaMarica Žanetić MalenicaPomlađivanje nakončetiri desetljeća radaRadovi u transformatorskom polju 2 zazamjenu prekidača i pogona rastavljačaFormiranje prekidačaUgrađeni prekidač tipa ABB-a LTP145DJoš krajem 2011. dobivena je potvrda Glavnog projekta,početkom rujna 2012. započela je prva faza,dok se završna faza rekonstrukcije i dobivanjeuporabne dozvole planira za kraj 2014. godineTransformatorska stanica 110/35 kV Kaštela izvedenaje s vanjskim postrojenjem 110 kV, koji čine dvaglavna sabirnička sustava, devet aktivnih polja i trirezervna polja, te unutrašnjim postrojenjem 35 kV. Upogonu je od 1973., a 1994. je uvedena u sustav daljinskogvođenja daljinskom stanicom 803T. Njome seupravlja iz MC Vrboran i od tada je bez stalne posade.Napaja domaćinstva i industrijska postrojenja na tompodručju, a iz nje se električnom energijom opskrbljujui veliki potrošači - Cemex Hrvatska i Adria čelik. TSKaštela istodobno predstavlja čvrstu pojnu točku zanapajanje grada Splita.Nagrada za radni staž: osuvremenjivanjeZbog njene velike važnosti, kao i otežanog održavanja(pneumatskih prekidača proizvodnje BBC, zakoje više nema rezervnih dijelova te pneumatskihpogona rastavljača i kompresorskog postrojenja),odlučeno je da se TS Kaštela, umjesto jubilarnenagrade za četiri desetljetni radni staž, nagradimodernizacijom za prilagodbu novim zahtjevima uelektroenergetskim postrojenjima. Zbog financijskei tehničke složenosti zahvata, rekonstrukcija će seprovoditi u više faza.Još krajem 2011. dobivena je potvrda Glavnogprojekta, a početkom rujna 2012. započela je prvafaza, koja je uključivala zamjenu dijela primarnei sekundarne opreme u 110 kV postrojenju. Polje=E11(TR4), koje služi za napajanje Adria čelika,u cijelosti je rekonstruirano i pušteno u pogon1. prosinca prošle godine.Ugovoreni elektromontažni i građevinski radoviodnosili su se na zamjenu šest prekidača i šestpogona rastavljača u transformatorskim poljima.Ugrađeni su prekidači tipa ABB 145D1/B i pogonirastavljača tipa Hapam MT 100. Osim spomenuteopreme, samo u polju =E11(TR4) ugrađeni sujoš i: odvodnici prenapona (Siemens); kombiniranimjerni transformatori (Končar); nova oprema uupravljačkom ormaru polja; novi ormar upravljanjai zaštite, s tim da je upravljanje poljem provedenopreko staničnog računala.Nakon obavljenih internih tehničkih pregleda, usva polja pušten je napon.Izvođač radova bila je tvrtka Končar - Montažniinženjering sa splitskom tvrtkom Inero kao podizvođačem.Glavni nadzorni inženjer i nadzorni inženjer zaelektromontažne radove bio je Filip Plećaš, nadzorniinženjer za građevinske radove Mijo Tadinac(oba iz Odjela za zamjene i rekonstrukcije), dokje sve poslove koordinirao Matko Utrobičić - rukovoditeljSlužbe za upravljanje područnom mrežom.U sljedećoj fazi obnove planirana je cjelokupna rekonstrukcijadva transformatorska i dva vodna polja,kao i ugradnja novog AC/DC razvoda. Završnafaza rekonstrukcije i dobivanje uporabne dozvoleplanirani su za kraj 2014. godine.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 47

ZahvatiNesvakidašNja rekoNstrukcijats Mikulići u elektri Zagrebivana brnadaNova trafostanica zamijenila staruu jednom (radnom) danuNakon što je uklonjen- dio po dio stare TS…… postavlja se građevinski dio nove TS koja jetoga dana već u 18 sati puštena u pogonBudući da za izgradnju novog objekta nije bilomoguće ishoditi lokaciju, zamjena stare transformatorskestanice novom bila je jedina provedivaopcijaU Elektri Zagreb, na lokaciji Mikulići 22, u samo jednomdanu uspješno je obavljena rekonstrukcija transformatorskestanice, tipa VTB 12-630 RK, opremljenesrednjonaponskim razvodom tipa MAGNEFIX MD 4,niskonaponskim razvodom sa sedam polja te transformatoromsnage 630 kVA. Kako kapacitet postojeće TSMikulići u istoimenom zagrebačkom naselju u podsljemenskojzoni, s iznimno propulzivnim procesomurbanizacije, nije mogao zadovoljiti rastuće potrebeza električnom energijom, ona je zamijenjena novom- TS 1175 Mikulići 22. Zbog dotrajalosti opreme stareZaposlenici Odjelaza održavanjetransformatorskihstanica ElektreZagreb: ZlatkoSviličić, Ivica Banić,Božo Rumbočić iŠime Petrov brzosu i s(p)retno, uzkooperantsketvrtke, zamijenilistaro za novotrafostanice, izgrađene 1976., te ograničenja takvogtipa trafostanica, kao i loših naponskih okolnosti naspomenutom području - izgradnja nove bila je nužna.No, budući da za izgradnju nije bilo moguće ishoditilokaciju, zamjena je bila jedina provediva opcija.Zahtjevna rekonstrukcijaNakon što je uklonjena stara TS, na toj je lokaciji postavljenanova kabelska TS tipa KTS 24-1000, s pripadajućomopremom, srednjonaponskim razvodomtipa VDA 24-2VT, niskonaponskim sklopnim blokomtipa 1 NBO-10-KS-1 600 te transformatorom snage1 000 kVA. Važno je da su tom rekonstrukcijom stvorenepretpostavke i za prelazak na 20 kV napon.Rekonstrukcija je obuhvaćala proširenje temelja (iskopa),postavljanje građevinskog dijela nove TS i ugrad-nju transformatora. Početak radova bio je terminskiprilagođen vremenskim okolnostima, a ovaj zahtjevani nesvakidašnji posao završen je tijekom jednog radnogdana. Tako je 20. ožujka o.g. već u18 sati, novaTS Mikulići puštena u pogon.Zamjenu su izveli zaposlenici Službe za održavanjeElektre Zagreb, odnosno Odjel za održavanje kabelskihvodova i Odjel za održavanje transformatorskih stanicate kooperantske tvrtke: Gradinginvest, Vest Izradnja iCobra trans. Budući da je TS Mikulići smještena neposrednouz prometnicu, radove su koordinirali zaposleniciAutoparka koji su, u suradnji s Hrvatskim cestama,ishodili postavljanje privremene prometne signalizacijena mjestu njihova izvođenja.Zamjena - pokazatelj racionalnog gospodarenjaValja naglasiti da je zamjena TS, sukladno potrebamaodređenog područja, primjer racionalnog gospodarenjaenergetskom infrastrukturom. Naime, građevinskidio ove TS, zajedno s razvodom i transformatorom,bit će montirani u Dugom Selu, gdje će nastaviti svojuzadaću - osiguravanje pouzdane opskrbe kupacaelektričnom energijom.Zbrinjavanje i sanacija starih betonskih kućištaTS 10(20)/0,4 kV u Elektri Zagreb provodi se od 2008.godine i, kao takve, ugrađuju se na nove lokacije smanjim energetskim potrebama. Ostvarenjem takvihprojekata sustavno je planiran slijed aktivnosti, čiji surezultati financijski, energetski ali i ekološki benefiti.48HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

ProvjeraVježba gašenja Požara, eVakuacije i sPašaVanja te VježbaPočetnog gašenja Požara u PosloVnoj zgradi PrijenosnogPodručja zagreb, na lokaciji Mrežnog centra žerjaVineckristiijan jelićPotvrđena osposobljenostVježbom gašenja požara, evakuacije i spašavanja tevježbom početnog gašenja požara u poslovnoj zgradiPrijenosnog područja Zagreb, na lokaciji Mrežnogcentra Žerjavinec, 17. lipnja o.g. provjerena je funkcionalnostoperativnog plana alarmiranja i gašenjapožara, plana evakuacije i spašavanja te plana postupanjau slučaju onečišćenja okoliša. Jednako tako,provjerena je osposobljenost rukovoditelja i voditeljagašenja požara i evakuacije, zaposlenika u rukovanjuprotupožarnom opremom i njihova osposobljenost zaspašavanje i pružanje prve pomoći.Uz direktora PrP-a Zagreb mr.sc. Dragutina Mihalicakao inicijatora, sudionici vježbe su bili zaposleniciPrijenosnog područja Zagreb, pripadnici Javne vatrogasnepostrojbe Žitnjak i Dubrava, ekipa Zavoda zahitnu medicinsku pomoć i Policijske postaje Sesvete,a prisustvovao je i glavni zapovjednik Javne vatrogasnepostrojbe Zagreba Mladen Malčić.Brza i primjerena reakcija na moguću opasnostpotvrdila je funkcionalnost operativnih planova tespremnost i kompetentnost svih sudionika vježbe uslučaju iznenadnog požara.Puno dima,ali (više) nema vatreSkok nasigurno (imekano), izugroženogprostoraNakon dojave o požaru u jutarnjimsatima, ubrzo stižu vatrogasciLjudima se pruža prva pomoćSudionici vježbe:zaposleniciPrP-a Zagreb,pripadnici Javnevatrogasnepostrojbe Žitnjaki Dubrava, ekipaZavoda za hitnumedicinskupomoć iPolicijskepostaje SesveteHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 49

ProvjeraJavna vJežba gašenJa požara,evakuaciJe i SpašavanJa u Te plominSvi sudionici izvrsno uvježbanise transportna traka s presipnim tornjem koja prevoziugljen na odlagalištu ugljena TE Plomin i, nakon dojave, ubrzostižu tri vozila Javne vatrogasne postrojbe LabinUz angažman Operativnog stručnog Stožera Pogona TE Plomin,požar gase labinski vatrogasciNa lokaciji TE Plomin, 23. svibnja o.g. javnom je vježbomgašenja požara, evakuacije i spašavanja provedenoteoretsko i praktično osposobljavanje, usavršavanjei povezivanja interventnih grupa u tom Pogonu,kao uvježbavanje za brzu i primjerenu intervenciju uslučaju izvanrednih okolnosti.Toga jutra, naime, na odlagalištu ugljena TE Plominse zapalila transportna traka s presipnim tornjem kojaprevozi ugljen, uz opasnost da se požar proširi naskladište tehničkih plinova i spremnika ekstra lakogloživog ulja i upravljačke zgrade dopreme ugljena sposadom, ali i opasnost izlijevanja u kanal Boljunčica,a potom u more. Odmah se poziva Operativni stručnistožer pogona TE Plomin te dojavljuje Javnoj vatrogasnojpostrojbi Labin. Prema nalogu direktora Pogona -rukovoditelja Stožera, rukovoditelj smjene telefonomizvješćuje Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazino prvim prikupljenim podacima o događaju. Angažirase i interventna ekipa, postavlja uljna brana prekokanala Boljunčice, zatvaraju ispusti na lamelarnoj taložnicite se formira ekipa za pružanje prve pomoći.Obavljaju se pripreme za prihvat i upis evakuiranihosoba i, prema potrebi, njihovo odvođenje u skloništeu slučaju ugroza od dima.Četiri vatrogasca TE Plomin s jednim vozilom, osamvatrogasaca labinske vatrogasne s tri vozila, ekipaprve pomoći te Policijska postrojba Labin s jednim vozilomi dva policajca za osiguranje ugroženog mjesta- brzo i uvježbano odradili su svoj dio posla te suvatrogasni zapovjednik i Operativni stožer TE Plominproglasili vježbu završenom.Analizom svih postupaka, ocijenjeno je da je vježbauspješno provedena i da su, s obzirom na redovneinterne vježbe u TE Plomin, svi sudionici izvrsno uvježbani.Izvornik: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeOtklanja se opasnost širenja požara na skladištetehničkih plinova i spremnika ekstra lakog loživoguljaIz upravljačke zgradedopreme ugljenaevakuira se posadaSudionici javne vježbepotvrdili su uvježbanost uslučaju izvanrednih okolnostiIntervenira ekipa zaprušanje prve pomoći50HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ 2013.

ProvjeraVježba spašaVanja i eVakuacije upogonu samoborTomislav šnidarićLjudi zbrinuti, prostorosiguran, sumnja otklonjenaNakon dojave o papirnatoj vrećici sumnjiva sadržaja, službeniciu blagajničkoj dvorani je pozliloStigla je Protueksplozijska služba MUP-a i saslušalainformacijeU blagajničkoj dvorani Pogona SamoborElektre Zagreb, 21. svibnja o.g. uočena je papirnatavrećica nepoznatog sadržaja…odmah su evakuiraniljudi i ispražnjen cijeli taj prostor... službenici jezbog straha pozlilo pa ju kolege, do dolaska ekipehitne pomoći, na nosilima iznose na sigurno…ubrzostižu vatrogasci i policija…policija odmah blokirapristup, preusmjeravajući promet…nakon potpunogosiguranja mjesta, stiže Protueksplozijska služba MUPa…obučenipripadnici Službe oprezno ispituju sadržajsumnjive vrećice...ispitivanje pokazuje da je riječ obezopasnom predmetu... ubrzo je zaposlenicima dopuštenovratiti se u prostor i nastaviti posao.Na sreću, bila je to vježba spašavanja i evakuacije dijelazaposlenih i stranaka, provedena s ciljem provjerekvalitete i stupnja funkcionalnosti operativnog planau slučaju opasnosti te osposobljenosti zaposlenika irukovoditelja Pogona Samobor u takvim okolnostima.Sukladno zakonskoj obvezi, odnosno odredbamaZakona o zaštiti na radu te tri podzakonska akta, takvevježbe održavaju se svake dvije godine. Uspješnoje provedena u suradnji s Policijskom postajomSamobor, Hitnom medicinskom pomoći, Javnom vatrogasnompostajom Samobor te Protueksplozijskomslužbom MUP-a. Zahvaljujući dobroj pripremi i koordinaciji,trajala je samo 40 minuta.U Elektri Zagreb vježba spašavanja i evakuacije provedenaje i u pogonu Velika Gorica, u srpnju je na reduPogon Sveti Ivan Zelina, a nakon ljeta i ostali pogoni.Ispitivanjem jeustanovljeno da jevrećica bezopasnaVatrogasci su u stanju pripravnostiSudionicivježbe uPogonuSamoborsuprovjeruprofesionalno,sigurno ibrzoHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ 2013. 51

ObnOvljivi izvOriUz SvJetSki daN vJetraMarica Žanetić MalenicaNaši vjetroljupci uzvjetroelektranu JelinakPočevši od 2007. godine u Europi, odnosno 2009.u Svijetu, svakog 15. lipnja obilježava se Svjetskidan vjetra. Cilj je što bolje upoznati prednostiiskorištavanja energije vjetra i načine rada vjetroagregatate poticati korištenje energije vjetrakao zelenog izvora energije.Sa snagom 30 MW, najveća u Splitsko-dalmatinskojžupaniji i jedna od najvećih u HrvatskojU Dalmaciji, koja je udomila najviše megavata instaliranesnage u vjetroelektranama, ovogodišnjiSvjetski dan vjetra obilježen je 17. lipnja na lokacijinovoizgrađene vjetroelektrane Jelinak na istoimenombrdu u zaleđu Trogira. Puštena u rad u siječnjuo.g., nakon skoro desetogodišnje pripremne faze,ovo je prvi vjetropark u Hrvatskoj u vlasništvu španjolskemultinacionalne kompanije Acciona Energia,koja ima operativne projekte u 14 zemalja te projekteu razvoju u još pet zemalja.Vjetroeletrana Jelinak, snage 30 MW, najveća jevjetroelektrana smještena u Splitsko-dalmatinskojžupaniji i jedna je od najvećih u Hrvatskoj. Čini ju 20vjetroturbina, snage 1,5 MW.Domaćin ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog danavjetra - direktor vjetroelektrane Jelinak Mirko Tunjić,upoznao je tridesetak okupljenih investitora u vjetroenergijui ostale zagovornike korištenja tog obnovljivogizvora energije s temeljnim tehničkim pokazateljima.Spomenimo da je pri proizvodnji opreme i izgradnjivjetroelektrane Jelinak, vrijedne 50 milijuna eura,udjel domaće industrije bio 60 posto.U suradnji s HEP Operatorom prijenosnog sustava(HEP OPS) i njegovim Prijenosnim područjem Split,izgrađeno je i oklopno postrojenje TS 12/110 kVJelinak te rekonstruiran dalekovod Jelinak - Trogir,o čemu je okupljene vjetroljupce izvijestio direktorPrP-a Split Zlatko Visković.Vjetroelektrana Jelinak ima šest zaposlenika kojiobavljaju poslove planiranja, nadzora i održavanja utri smjene, a pod nadzorom je Dispečerskog centra uPamploni (Španjolska), koji nadzire proizvodnju snage6 000 MW u vjetroelektranama i drugim obnovljivimizvorima tvrtke Acciona Energia diljem svijeta.Ta tvrtka već priprema prostorno-plansku dokumentacijuza još dva vjetroparka u Splitsko dalmatinskojžupaniji. Prvi je Opor, snage 30 MW, koji će biti smještendesetak kilometara istočno od vjetroelektraneJelinak, a drugi je Boraja, snage 53 MW, s lokacijompet kilometara sjevernije.Što će biti kada iskoristimo dopuštenu kvotu od400 MW?Marko Lovrić - pomoćnik direktora HEP OPS-a, upoznaoje sudionike ovog događaja s problematikompriključaka na prijenosnu mrežu te komentirao kvotuod 400 MW i mogućnosti njenog povećanja, s obziromna tehničke, regulatorne i financijske uvjete.Do sada je u Hrvatskoj instalirano 125 vjetroagregata,ukupne snage od 209 MW, a do kraja ove godine upogonu se očekuje njih još 37, što će iznositi približno300 MW instalirane snage. Proizvodit će prosječnogodišnje 750 GWh, što pokriva približnočetiri posto potrošnje električne energije uHrvatskoj, odnosno potrošnju u Zadarskoj županiji.Na pitanje što će biti s planovima iz Strategije energetskograzvoja, prema kojima bi do 2020. trebaliimati 1 200 MW instalirane snage u OIE, kada se- prema očekivanjima - do kraja 2014. iskoristi dopuštenakvota od 400 MW, M. Lovrić je odgovorio:- Za povećanje kvote iznad 400 MW potrebno jeosigurati dodatnu rezervnu snagu za regulaciju promjenljiveproizvodnje vjetroelektrana, što će bititeško iz postojećih proizvodnih objekata. Ta rezervnasnaga bi se mogla osigurati iz novih plinskih termoelektrana,koje se planiraju graditi u Hrvatskoj, uz odgovarajućufinancijsku odštetu od strane proizvođačavjetroenergije. Kvotu bi trebalo postupno podizati,godišnje po 100 MW, kada se osigura rezerva snagetercijarne regulacije za uravnoteženje hrvatskogelektroenergetskog sustava.Vjetroelektrana Jelinakpokraj Trogira, za sada jenajveći vjetropark u SplitskodalmatinskojžupanijiDirektor vjetroelektrane Jelinak MirkoTunjić bio je domaćin zagovornicimakorištenja vjetra, a direktor PrP-a SplitZlatko Visković okupljene je izvijestio onovoj TS i rekonstruiranom dalekovodu52Za njenepotrebeizgrađena jeTS 12/110 kVJelinak irekonstruirandalekovodJelinak - TrogirHEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.Pomoćnik direktora HEP OPS-aMarko Lovrić bio je zanimljivi sugovorniknovinarima

UmirovljeniciSJednica izborne Skupštine udrugeuMiroVlJenika Hep-a SlaVoniJe ibaranJe i podružnice oSiJekljerka bobalićJoš jedan predsjednički mandatVinku Vukoviću i Vladimiru MuštranuVinko Vuković i Vladimir Muštran ponovno su izabranipredsjednicima Udruge umirovljenika HEP-aSlavonije i Baranje, odnosno Podružnice Osijek. Novidvogodišnji mandat potvrdile su izborne skupštine nasjednicama 7. svibnja (V. Vukoviću) i 29. svibnja o.g.(V. Muštranu).Promjene lokacija djelatnostiDanijel Ilić - direktor Elektroslavonije i njegov zamjenikViktor Klarić tim su prigodama umirovljenikeizvijestili o najnovijim promjenama u svim distribucijskimpodručjima - novom organizacijskom ustroju od1. ožujka o.g. Odnosno, Elektroslavonija Osijekponovno postaje regionalni predvodnik svih slavonskihdistribucijskih područja, s tim što će obuhvatitii Elektru Virovitica. Jednako tako, vitalne službe zarazvoj i investicije, za vođenje, za održavanje te zamjerenje i obračun funkcionalno su povezane jednimrukovoditeljem tehničkih poslova, kao što je bilo nekada,a ekonomska i pravna služba objedinjene su uSlužbi za potporne poslove.Jedna od zanimljivijih novina odnosi se na preseljenja.Sukladno novom statusu HEP Operatora prijenosnogsustava, u Osijeku se Prijenosno područje odvaja odostalih društava/djelatnosti HEP-a i od proljetos je ucijelosti - sa svim zaposlenicima i mrežnim centrom naadresi Cara Hadrijana 3, a na lokaciji na Zelenom poljui u poslovnoj zgradi na Šetalištu Kardinala Šepera, uoslobođenom prostoru smještena je ElektroslavonijaHEP Operatora distribucijskog sustava. Ono što jeosobito zanimalo sve umirovljenike odnosi se na preseljenjeSpecijalističke ordinacije obiteljske medicineu Dom zdravlja (Park Kralja Petra Krešimira IV. 6) naprvi kat, iznad Laboratorija.Umirovljenici žele i aktivnu suradnju s rukovodnimtijelima i sindikatima HEP-a, a nastavit će se zalagatiza ostvarivanje prava umirovljenika na korištenjeobjekata za odmor i rekreaciju kojima raspolaže HEPprema povoljnijim uvjetima (cijene, pravodobno obavještavanjeu HEP Vjesniku, zimsko korištenje), kao iintenzivirati rad na ostvarenju kulturnih i rekreativnihprograma. Odlučili su poduprijeti zamisao Zajedniceumirovljeničkih udruga HEP-a o informatizaciji Udrugei proširiti ju i na podružnice. Namjera je dopunitiHEP-ove internetske stranice stranicom o Zajedniciumirovljeničkih udruga HEP-a, uz redovno ažuriranjeaktualnim informacijama.Solidarna pomoć potrebnima i pomoć članovimapreminulog člana UdrugeKada je riječ o osječkoj Podružnici, V. Muštran je najavionajveći angažman na pružanju solidarne pomoćičlanovima Udruge (pozitivno je riješeno 23 zahtjeva,a riječ je o osobama teškog zdravstvenog stanja te oosobama s vrlo malim mirovinama) i pružanje pomoćičlanovima obitelji preminulog člana Udruge.- Povjerenstvo za rekreaciju i izlete, odnosno društveno-zabavniživot, na čelu s Ljerkom Škarić za naše jeumirovljenike organiziralo izlete i susrete naših članovai njihovih obitelji. Tako je u siječnju 2012. godineuspješan bio izlet u Pakrac i Daruvar, u lipnju u Pečuhi u listopda u Novi Sad, a ovogodišnjeg travnja imalismo vrlo uspješan trodnevni izlet u Hrvatsko zagorje.Ostvarena je dobra suradnja s osječkim HNK-om inekolicini naših članova omogućeno je praćenjepredstava, kao što su “Pidžama za šestero”, “Jalta-Jalta”, “Mala Floramye”, “Nabucco”, “Nikola ŠubićZrinski” ili “Unterstadt”, kazao je V. Muštran.Istodobno, V. Muštran obavještava sve koji su tekotišli u redovnu ili prijevremenu mirovinu da svakogponedjeljka od 17 sati tajnica Biserka Kozmar boravi uUpravnoj zgradi, gdje se može uplatiti godišnja članarinaod 50 kuna, te se mogu iskazati želje i potrebeumirovljenika.Umirovljenici na sjednici Izborne skupštine Udruge umirovljenika HEP-a Slavonije iBaranje i…Oživjeti aktivnosti u podružnicamaIz izvješća V. Vukovića izdvajamo informaciju daUdruga obilježava 14. godišnjicu i trenutačno broji650 članova, uz najavu povećanja broja članova nakonprocesa restrukturiranja u HEP-u, kada su ili će bitiumirovljeni brojni zaposlenici.Nakon informacije V. Vukovića o financijskoj potporiHEP-a radu Udruge i njenoj raspodjeli na središnjicui pet podružnica, poručeno je da slavonsko-baranjskiumirovljenici HEP-a planiraju unaprijediti suradnjus drugim umirovljeničkim organizacijama u HEP-u.Osobito će se usredotočiti na oživljavanje aktivnostiu podružnicama koje bi se, kako je naglašeno, trebaleviše angažirati.... Podružnice OsijekNa sjednici Izborneskupštine PodružniceOsijek, Danijel Ilić - direktorElektroslavonije izvijestio jeumirovljenike o najnovijimpromjenama u svimdistribucijskim područjima- novom organizacijskomustroju od 1. ožujka o.g.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 53

NesvakidašNjeSilvio Banko, najStariji umirovljenik HeP-a(elektroiStre Pula)ivica tomićPrvih sto u radu,zdravlju i veseljuPodignute obje ruke Silvia Banka kaospontani izraz radosti radi susreta- fešte povodom njegova stotogrođendana sa starim prijateljima ukrugu Elektroistre, gdje je došao upratnji sina, također HEP-ovcaPrvih sto godinaSilvio Banko proživio jeu Štinjanu pokraj Pule,gdje je zakoračio u drugoživotno stoljeće i nemisli stati; svjedok jepromjena vladavine četiridržave i jedne vojneuprave; nepromijenjenielektričar Silvio je svojimmlađim kolegama napragu tek osamdesetihgodina - njemu prepoznatljivimživahnimnačinom otkrio tajneelektričarskog zanataNajstariji HEP-ovac Silvio Banko, rođen 27. svibnja1913. godine, proslavio je s rodbinom stoti rođendan27. svibnja 2013. godine, a već 28. svibnja je bioglavni glumac na svečanosti obilježavanja njegovarođendana, koju su u prostoru Elektroistre u Puli organiziralinjegovi kolege. Nisu ga zaboravili, premdaje kao poslovođa umirovljen davne 1971. godine.Naime, tada je naš slavljenik imao već odraslog sinai kada je pretpostavljene zapitao ima li u Elektroistriposla za mlađeg Banka, odgovorili su mu da nemadok netko ne ode u mirovinu. Stoga je Silvio otišaoda bi u Elektroistru došao njegov sin Ljubo koji ovihdana, također, odlazi u mirovinu nakon 42 godineradnoga staža. Točno toliko godina naš Silvio uživa uzasluženoj mirovini, a njegovi prijatelji poručuju ljudimaiz mirovinskoga fonda da i dalje na njega računaju,jer će poštar još dugo nositi mirovinu u Štinjan.Naime, prvih sto godina je naš Silvio proživio uŠtinjanu pokraj Pule, gdje je zakoračio u drugo životnostoljeće i ne misli stati. Svjedok je promjena vladavinečetiri države i jedne vojne uprave, ali nepromijenjenielektričar Silvio je na proslavi svog stotog rođendanasvojim mlađim kolegama na pragu tek osamdesetihgodina - njemu prepoznatljivim živahnim načinom otkriotajne električarskog zanata. Bio je čil i odmoran,kao da prethodne večeri nije do ponoći u svom domubrojne dogodovštine iz HEP-a prepričavao gradonačelnikuPule, koji mu je došao čestitati rođendan, apotom nastavio lumpati s rodbinom i prijateljima, uzsok od jabuke.Stogodišnjak uređen i radostan poput mladoženjeOprezni dečki iz Elektroistre, na dan zakazane proslaveu svojoj tvrtki, otišli su u Štinjan provjeriti u kakvomje stanju slavljenik… Silvio ih je dočekao svježeobrijan, uredno potkresanih brčića, u svečanom odijelus kravatom i šeširom te cipelama uglancanimapoput zrcala - nasmijan i spreman za feštu. Uređenpoput mladoženje, stogodišnjak je, došavši u krugElektroistre, nakon što je okretno izišao iz automobila- podignuo obje ruke i štap u jednoj, radosnopozdravljajući stare prijatelje.Unatoč sto proživljenih godina, S. Banko je iznimnovitalan, bistar i dobra pamćenja. Tek ponekad, kadase odmah ne može sjetiti imena odavno pokojnogkolege, taj simpatični i neobično drag stogodišnjakupre prstom u glavu i s radosnim, širokim osmijehomkaže:- Ova moja makina ponekad zapne, ali još uvijekdobro radi.Osjećaje ne skriva i s veselim, mladalačkim sjajemu mudrim očima sjeća se mnogih dogodovština i54HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Radost susreta s prijateljimaRezanje slavljeničke torte uz sina pomagačai podupirateljePrije fešte, Silvio Banko s direktorom ElektroistreDavorom Miškovićem i kolegamaZdravicadobrodošliceDve-tri bisidenašeg slavljenikaneprimjetno supotrajale dvasata, jer bilo jezanimljivo slušatipriče iz povijestirada elektroprivrednikaZajednička snimka sa slavljenikomList ElektroistrePulaElektromonterpratio jerad tada jošmladog i marljivogbrigadiraBanka navelikoj studenibrojnih prijatelja i kolega, uz neizostavnu napomenu“pokojni“ za sve one koji su s njim proveli mladost.Njegovi kolege, kojima je uz rođendansku tortu prepričavaodogađaje, već su odavno u mirovini, a bili sumladići kada ih je Silvio, kao iskusni električar predumirovljenjem, podučavao zanatu.Istina, S. Banko ne čuje baš najbolje i zbog toga seispričavao i nije čuo jesu li svi odobravali njegove jošdvi-tri biside. Iz svog dugogodišnjeg života ima tolikotoga ispričati, ali ne želi biti naporan i dosadan. No,nedvojbeno - svi su sa zanimanjem slušali priče o životnojmudrosti i čudesnoj vitalnosti.S terena se nije vraćao neobavljena posla pa makarradni dan trajao do ponoćiIz njegovih sjećanja izdvojimo ona o šefovimaTalijanima, jednom dobrom i jednom zločestom, kojisu nakon Drugog svjetskog rata otišli u Italiju. Dobrose sjeća i partizana nagle naravi, po zanimanju zidara,za kojega kaže da je došao iz šume i zbog ratnih zaslugapostao direktor. Njega su, na svu sreću, premjestiliu drugu tvrtku, jer je išamarao jednoga šofera.- Meni električaru bilo je teško provoditi naloge zidara,komentirao je S. Banko.Nitko od nazočnih nije imao hrabrosti reći mu da i danaszidari vole zapovijedati električarima. Pamti Silvio inepopularne udbaše koji su ga noću budili kada je nestalostruje u nekoj tvornici. U to se vrijeme, dakako,uvijek sumnjalo na sabotažu, jer neprijatelj nikada nespava i sve je moralo ostati u strogoj tajnosti. Tada nijebilo lako otkriti gdje je kvar, osobito noću, ali Silvio jebio majstor improvizacije. Poveo bi nekoliko kolega,rasporedio ih po okolnim brežuljcima, rekao im dadrže oči širom otvorene i dobro paze gdje će zaiskriti,a onda bi on uključio napon i tamo gdje bi se pojavioplamen, s velikom vjerojatnošću tamo je bio kratkispoj, znači i kvar koji treba otkloniti. Za vrijeme u kojemje bilo popularno biti u partiji kaže s osmijehomda on nikada nije bio u partiji, nego je samo radio. Bioje dobar u svom poslu, a za savjete su ga pitali čak i izgrađevinske, a ne samo iz elektrostruke.Kaže da je s nestrpljenjem čekao da iskrsne problemkoji drugi ne mogu ili ne znaju riješiti kako bi smisliopraktično rješenje i sam ga izveo. Bilo je čudesno gledatis koliko žara stogodišnjak govori o svom električarskomposlu, praveći figure od salveta i pribora zajelo za slikovitiji prikaz položaja stupova. Posebno jeponosan što s njim nikada nitko nije stradao, premdase tada na teren odlazilo biciklima, bez skoro ikakvezaštitne opreme, a napon se uključivao u dogovorenovrijeme. To je značilo: ako ne popraviš kvar do dogovorenavremena - bježi sa stupa, jer će dispečer uključitistruju. Ne pamti se da se S. Banko vratio s terena neobavljenaposla pa makar radni dan trajao do ponoći.Jedna od najdojmiljivijih profesionalnih novinarskihzadaćaOsobno, bilo bi mi žao da nisam bio na svečanostiu Puli, osobito stoga što je S. Banko na putu premaPuli zapitao svog sina hoće li susresti novinaraHEP Vjesnika koji je prigodom razgovora u povodomnjegova 95. rođendana, što smo objavili uHEP Vjesniku, obećao s njim proslaviti stoti rođendan.Jer, stoti rođendan Silvija Banka bio je jedan od najljepšihrođendana na kojemu sam bio u životu i jednaod najdojmljivijih radnih zadaća u tri desetljeća mogprofesionalnog bavljenja novinarstvom.Svi se radujemo 101. rođendanu našeg Silvija, živućelegende Elektroistre i HEP-a. Bio je omiljeni poslovođa,kojem su direktori morali zabranjivati penjanjena stup po buri i studeni, jer on to nije dopuštao nitijednom podređenom monteru u takvim opasnimuvjetima, nego je sam obavio opasan posao, bez obzirašto je - prema mišljenju nadređenih, time rušioautoritet poslovođe.Omiljenom poslovođi, najstarijem HEP-ovcuSilviju Banku, zaželimo da poživi još dugo, u zdravljui sa životnim oduševljenjem koje ga krasi - s radošćuvelikog čovjeka.HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 55

ObljetniceSto godina nogometnog klubaŠparta ElEktratatjana JalušićPotpora produljuje životSuradnja HEP-a i najstarijeg zagrebačkog kluba snatjecateljskom tradicijom te jednog od najstarijihu Hrvatskoj traje još od 1932. godine, kada jeNK Šparta uspostavio čvrstu suradnju s Gradskomelektričnom centralom, pretečom današnjeElektre ZagrebUz prigodne utakmice, ekipa mladeži NK ŠpartaElektre, NK Dinamo i NK Zagreb, 12. lipnja o.g., nanogometnom igralištu Pongračevo na zagrebačkojTrešnjevci, svečano je obilježena stota obljetnicaNogometnog kluba Šparta Elektra. Najstariji je to zagrebačkiklub s natjecateljskom tradicijom, jedan odnajstarijih u Hrvatskoj, kojega od 1932. godine prati ipodupire naša tvrtka.NK Šparta je utemeljen 12. lipnja 1913. na Iličkom,današnjem Britanskom, trgu u Zagrebu, na sastankumladih športaša i nogometnih zanesenjaka.Devetnaest godina kasnije, uspostavio je čvrstu suradnjus Gradskom električnom centralom, pretečomdanašnje Elektre Zagreb te je od tada neko vrijemenosio naziv GEC-Šparta. Uspješna suradnja nogometašai elektroprivrednika potrajala je sve do današnjihdana. Uz potporu Elektre Zagreb, NK Šparta Elektradanas djeluje kao športska udruga, s ciljem promicanja,razvoja i napretka nogometnog športa.Pohvalna briga za mladi naraštajSvečanost je okupila brojne naraštaje igrača ovogKluba, a pozivu su se odazvali i Ivica Lovrić - pročelnikGradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport,Dubravko Baričević - direktor ZET-a te predstavniciHrvatskog i Zagrebačkog nogometnog saveza:Stjepan Baršić, Darko Cvitković i Zdenko Živčić.Uime gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića,uzvanike je pozdravila Tanja Ališić iz Gradskog uredaza obrazovanje, kulturu i šport, obećavši potporuOsim seniorskeekipe,NK ElektraŠparta u svomomladinskomdijelu ima osamkategorija, u kojimaredovito trenira približno160 dječaka u dobi od šest do17 godinaKlubu (“i u idućih sto godina“) te zahvalivši njegovomvodstvu na dragocjenoj brizi za mladi naraštaj.Predsjednik NK Šparta Elektra Jure Jozić, je rekao:- Uprava Elektre Zagreb, na čelu s direktoromŽeljkom Šimekom, podupire amaterski šport i rekreaciju,u skladu sa svojim mogućnostima te već desetljećimačini dobro za našu mladež.Uime direktora Elektre Zagreb, skupu se obratioNeven Lang Kosić, napomenuvši da je trenutačnonajvažniji cilj poboljšati uvjete rada Kluba, što se ponajvišeodnosi na uređenje glavnog igrališta.Direktor Kluba Ante Okmažić te članovi Uprave KlubaTomo Fištrek i Zlatko Benković predali su prigodnezahvalnice najzaslužnijima za rad Kluba, iz redovaigrača, trenera, dužnosnika u Klubu i u savezima tenjegovim vjernim prijateljima. Od Stjepana Baršićaiz Zagrebačkog nogometnog saveza, J. Jozić je uimeNK Šparta Elektra primio plaketu Zagrebačkog nogometnogsaveza.Posmrtno su dodijeljene četiri zahvalnice: Juliju Kožincu(jednom od najvjernijih članova Kluba, u kojemu jebio igrač, trener i tajnik), Miri Petrini (igraču prvemomčadi, poginulom 1992. godine u Domovinskomratu), Damiru Petrincu i Vjekoslavu Ragužu.Vrlo dobar uspjeh na vrlo lošem terenu- Igrajući na ovom igralištu - neprimjerenom za naše,ali i za suparničke igrače - naša seniorska momčadje pod vodstvom trenera Slavena Batovanje iHrvoja Komara završila prvenstvo s vrlo dobrim uspjehom- na šestom mjestu u Prvoj zagrebačkoj ligi. No,sljedeće godine napast ćemo naslov prvaka te sepokušati plasirati u Treću hrvatsku nogometu ligu,najavio je A. Okmažić.Osim seniorske ekipe, NK Elektra Šparta u svomomladinskom dijelu ima osam kategorija, u kojimaredovito trenira približno 160 dječaka u dobi od šestdo 17 godina. Seniori se natječu u Prvoj Zagrebačkojnogometnoj ligi, a mlađe dobne kategorije u ligamaZagrebačkog nogometnog saveza.Juniori i kadeti, pioniri i mlađi pioniri te zagići i limačiigraju u prvenstvu Zagrebačkog nogometnog saveza,a svi treneri imaju odgovarajuće licence, što - premariječima A. Okmažića - dokazuje ozbiljnost u radu, kaoi želju da uskoro postanu podcentar ZNS-a. Takođerje poručio:- Više od rezultatskog uspjeha veseli činjenica da smočetiri kadeta priključili seniorskoj ekipi. To potkrepljujenašu politiku Kluba - rad omladinske škole i edukacijamladih igrača i trenera.Nakon dugogodišnjih nedaća i podstanarskog seljakanjapo tuđim igralištima, Klub je tek 2006. godinedobio vlastiti teren, u Sportsko rekreacijskom centruPongračevo. Osim športskih uspjeha, najljepši dar zaovu obljetnicu Klubu bi bio završetak njegove obnove,postavljanjem umjetne trave na glavnom terenu.Kako se moglo čuti na ovoj svečanosti, to je vrlo blizuostvarenja, a to bi bilo i ostvarenje jedne od najvećihželja njegovih članova, navijača i simpatizera.bOgata pOvijestNa najvažnije datume u životu NK Elektra Šparta,nezaobilaznog dijela zagrebačke povijesti, podsjetioje zagrebački novinar, publicist i športskidužnosnik Vlado Šobota.Podsjetio je da je Klub u svojim redovima imaoi najbolje hrvatske igrače, poput Ice Hitreca. UKlubu su najponosniji na činjenicu da su 9. lipnja1945., zajedno s NK ZET, bili suutemeljiteljiNK Dinamo, a to se dogodilo u upravnoj zgradiElektre Zagreb u Gundulićevoj ulici, gdje je tadabilo sjedište uprave GEC-a. Povijesna je činjenicada je upravo potpora GEC-a spasila NK Špartaod gašenja.- NK Elektra Šparta, najstariji u Zagrebu, nikadanije prestao nastupati, niti je mijenjao ime odsvojega utemeljenja i stoga predstavlja častanprimjer opstojnosti volonterskog rada njegoveuprave te amaterskog statusa igrača i trenerasvih uzrasta, poručio je V. Šobota.UimegradonačelnikaGrada ZagrebaMilana Bandića,uzvanike jepozdravilaTanja Ališić iz Gradskog uredaza obrazovanje, kulturu išport, zahvalivši vodstvu Klubana brizi za mladi naraštajUprava ElektreZagreb, na čelu sdirektoromŽeljkom Šimekom,podupireamaterski šport irekreaciju te već desetljećimačini dobro za naše mlade,rekao je predsjednik KlubaJure JozićNeven LangKosić pozdravioje sudionikesvečanostiobljetnice uimedirektora ElektreZagreb Željka Šimeka,izdvojivši uređenje glavnogigrališta kao prioritet upoboljšanju uvjeta rada KlubaAnte Okmažić- direktor NKElektra Špartanajavio je da ćesljedeće godinenapasti naslovprvaka u Prvoj zagrebačkojligi te se pokušati plasiratiu Treću hrvatsku nogometuligu56HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

NadareNa djecaJosip Mihael Međugorac, vrhunskišportaš, državni prvak hrvatske u Judutatjana JalušićJudo - najljepši športJoš kao desetogodišnjak, Josip Mihael Međugorac - sinnaše kolegice Vesne zaposlene u Elektri Zagreb, izjasniose da želi biti športski profesionalac. Roditeljimaje objasnio da je “najvažnije da čovjek radi ono štovoli“, što su oni zapamtili kao vrlo zrelo razmišljanjemalog dječaka. Pod takvim motom, a nadasve uz punotreniranja, žrtve i odricanja, postigao je u ovoj godinivelike športske uspjehe - osvojio je titulu državnogprvaka Hrvatske u kadetskoj i seniorskoj konkurenciji,kao i juniorskog državnog viceprvaka u judu.Odmalena je Josip iskazivao svestrani interes za športskeaktivnosti. Kako sam priznaje, bio je malo živahnijedijete pa su ga roditelji, u želji da malo kanalizirataj višak energije, kao petogodišnjaka upisali u Judoklub Lika u novozagrebačkom naselju Utrine, gdje sutada stanovali, a i danas kao njegov član postiže vrhunskerezultate. Vjerojatno tada ni slutili nisu kamoće Josipa odvesti “Nježni put“, što judo u prijevodu sjapanskog znači. Za Josipa i judo značio je to početakjednog lijepog prijateljstva, štoviše - ljubavi, koja trajei danas, kada uspješno završava drugi razred 13. zagrebačkegimnazije - unatoč dva dnevna treninga teunatoč brojnim izostancima s nastave zbog pripremaza reprezentaciju i natjecanja.Sjajni uspjesiVelika ljubav (premda, prisjeća se, nije bila baš naprvi pogled!) i posvećenost judu, dovela ga je - alinimalo nježnim putom, već vježbom, ustrajnošću pai ozljedama - i do velikih uspjeha. Zahvaljujući rezultatimana državnoj razini, pri Hrvatskom olimpijskomodboru dvije godine zaredom (kao učenik osmog razredaosnovne te prvog razreda gimnazije) registriranje kao daroviti športaš. Nakon osvajanja zlatne medaljena Prvenstvu Hrvatske za kadete, ove godine muje priznat status vrhunskog športaša.U ovoj godini osvojio je i prvo mjesto na međunarodnomnatjecanju u Italiji, a nakon pet nastupa uEuropi na Judo cadets kupu, plasirao se među tri mladićai dvije djevojke koji su predstavljali Hrvatsku naEuropskom prvenstvu, održanom u lipnju u Estoniji.Na žalost, tu je ostao bez plasmana, što on pomirljivoi zrelo objašnjava:- Prije toga bio sam u vrlo dobroj formi, ali nakon jedneozljede zadobivene na natjecanju u Češkoj nisammogao intenzivnije trenirati. Bio je i kraj školske godinete puno školskih obveza, a malo je tom neuspjehupridonijelo i suđenje...Športski svestrana obiteljIsprobavao je Josip tijekom svog odrastanja i sveostale moguće športske discipline. Uz judo, uvijek jetrenirao još nešto: isprva, u nižim razredima osnovneškole, nogomet u NK Zelengaj, potom tenis uTK Lavići na Zagrebačkom Velesajmu, nakon togaopet nogomet u NK Špansko, potom i košarku u OŠŠpansko-Oranice, u naselju u koje se obitelj kasnijepreselila. Nastupao je i na svim školskim natjecanjimaiz atletike. Išlo mu je sve, ali izabrao je - samo judo.Uz objašnjenje: Šteta mi je ostaviti judo, ustrajao jeu bavljenju njime, ponajviše zbog postizanja dobrihrezultata pa, naravno, i na nagovor trenera koji suuočili njegov potencijal.Osim u školi i u Klubu, Josip veliku potporu ima u svojojobitelji prožetoj športskim duhom. Šport, smatralisu mama Vesna i tata Ivan, uvelike pozitivno utječena psihofizički razvoj mladih i pronalaženje njihovogmjesta u društvu pa su tako i usmjeravali svoju djecu:osim najmlađeg Josipa i svoje tri kćeri. Najstarija Tina- Josipova 17 godina starija sestra, bila je prvakinja usinkroniziranom plivanju; Ivana - 12 godina od njegastarija, završila je osnovnu plesnu školu, a Katarina- trenutačno studentica prve godine Pravnog fakulteta,igrala je rukomet za školu i trenirala veslanje naJarunu. Uz sve to, i one su bile dobre učenice. I dvojeunučadi naše kolegice Vesne, djece njene najstarijekćerke, nastavljaju tu obiteljsku športsku tradiciju:osmogodišnja Niki je u baletnoj školi, a petogodišnjiRoko započeo je trenirati ragbi.Vesna je, spomenimo, diplomirana inženjerka građevine,nadzorna inženjerka nad izgradnjom građevinskihobjekata u Službi za razvoj i investicije, a u zagrebačkojElektri radi 31 godinu. Ona, kao i tata Ivan,dipl. politolog, hrvatski branitelj i privatni poduzetnik,doista imaju razloga biti ponosni na svoje potomke.Fenomenalni treneri, predobra ekipa- Mi kao roditelji ćemo nastojati poduprijeti Josipa dai dalje ide za svojim snom, kaže mama Vesna, kadasu sinov put i sutrašnjica u pitanju. U školi su Josiputrenutačno svi predmeti podjednako zanimljivi, ali muje najdraži, dakako - tjelesni. Još nema čvrste planoveza budućnost, ali svakako će to biti nešto u vezi sašportom i tjelesnom kulturom. Zanimaju ga sve tajnei dosezi ljudskog tijela pa mu je zanimljivo zanimanjefizioterapeuta, ali su otvorene i druge srodne opcije.Osim športskih uspjeha, posebno ga vesele putovanjau strane zemlje. Već u prvoj polovici ove godine bioje u Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj, Njemačkoj, Estoniji...Premda ga nije dospio puno razgledati, najviše mu sedopao Berlin. Izlasci ga pretjerano ne zanimaju, jedinomu je žao što nema više vremena za druženje s prijateljima- pa niti tijekom praznika, kada također imatreninge. Ono, koje nakon juda preostane, posvećujeJosip Mihael Međugorac: ožiljak kaouspomena s natjecanja u EstonijiNaš judaš sa zlatnom medaljomosvojenom ove godine na kadetskomnatjecanju u Solinuili učenju ili svojoj obitelji. Nekada je, smije se našsugovornik, možda i osjećao neravnopravnost međustarijim sestrama, ali danas se svi jako dobro slažu imeđusobno pomažu: - Držimo se skupa, lijepo je toobjasnio u nekoliko riječi.Na treninge svakodnevno - ponekad i po dva puta- putuje na drugi kraj grada. Teško je, kaže, posebnokada su vrućine ili je kraj školske godine, ali semože.... Unatoč udaljenosti od mjesta stanovanja, nemisli napustiti Klub u kojem je stasao, jer u njemu ima,kako ocjenjuje: “fenomenalne trenere“ - MiroslavaNovkovića i Nikolinu Šimunić i “predobru ekipu“!Napor mu ponekad predstavlja i održavanje strogopropisane težine, kao što je bilo uoči Europskog prvenstva,s obzirom na to da spada u kategoriju do 73kilograma. Kako mu uspijeva, zanimat će vjerojatnomnoge od nas uoči ljetne sezone?- Manje se jede, a za trening se malo više zabundami to je to... potrebno je samo malo više discipline, dajenam Josip svoj vrlo jednostavan recept.Na kraju saznajemo da je judo šport u velikom usponuu Hrvatskoj te se Josip nada da će dobiti status udruštvu koji i zaslužuje. Nekad borilačka vještina, adanas i olimpijski šport, nastao je u Japanu krajem19. stoljeća, kao skup probranih tehnika koje slabijimosobama omogućuju pobijediti puno veće protivnike.Cilj je baciti protivnika na leđa, a osnovni su koraci,tumači nam Josip: gušenja, poluge i zahvati. Sve tozvuči vrlo grubo, ali upoznate li Josipa, razuvjerit ćetese da ovaj šport pripada grubijanima. On ga oduševljenopreporučuje svima:- Najljepši je to šport koji postoji. Tko proba, nećepožaliti. Čovjeka razvija tjelesno i psihički, može povećatikoeficijent inteligencije, poboljšati motoriku....Na treningu se ispušeš, isprazniš, zaboraviš sve brigena svijetu i radiš što voliš!HEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 57

Šport18. Hepijada Veročka GarberNajbolja: Elektra PožegaU organizaciji Udruge društava športske rekreacijeHEP-a, u Zadru je od 23. do 26. svibnja o.g. održana18. Hepijada - otvoreno prvenstvo radnikaHEP-a u kuglanju i pikadu te, prvi put ove godine,i u streljaštvu i stolnom tenisu.Natjecalo se blizu 120 naših zaposlenika iz Osijeka,Križevaca, Požege, Siska, Križa, Čakovca, Virovitice,Varaždina, Bjelovara, Zadra, Splita i Zagreba, odnosno13 ekipa u kuglanju, 21 u pikadu, deset ustolnom tenisu i pet ekipa u streljaštvu.Spomenimo da su tijekom Hepijade održani sastanciUpravnog odbora i Godišnje skupštine Udruge, nakojima je donesen zaključak da će se ove godineprvi put proglašavati i ukupni pobjednik športskihsusreta. Njemu će se uručiti pokal „Stjepan Đeri“u spomen na preminulog dugogodišnjeg člana iutemeljitelja ove Udruge.Predsjednik Udruge Velimir Čić o tomu je rekao:- Stjepan Đeri je svojim angažmanom za poticanjei promicanje rekreacije radnika Hrvatske elektroprivredepridonio tomu da i danas održavamonašu Hepijadu. Naša je zajednička želja bila daHepijada obuhvati što više športskih disciplina, alizbog nedostatnih financijskih sredstava uvrstili smosamo dvije. Podsjećam da ove športske susrete ucijelosti financiraju športska društva od članarinasvojih članova.Susreti su završili svečanom dodjelom pokala imedalja najboljima. Tu ugodnu zadaću preuzelisu dugogodišnja voditeljica završnih svečanostiBoženka Vlatković iz zagrebačkog Prijenosnog područjai predsjednik Udruge V. Čić.- Uspjeh ovih susreta postignut je već činom njihovaodržavanja u ovim nezahvalnim vremenima.Stoga sve pohvale zaslužuje Upravni odbor koji jeuspio organizirati. 18. Hepijadu, poručio je tajnikUdruge Želimir RodekNakon dvodnevnih nadmetanja u vrlo zgusnutojsatnici, najbolje rezultate po disciplinama ostvarilesu ekipe koje donosimo u nastavku. Zasluženo,ukupnim pobjednikom Hepijade proglašena je pomlađenai spretna ekipa Elektre Požega. Za ugodnodomaćinstvo i prijateljsko okružje ponajviše valjazahvaliti športskoj ekipi Elektre Zadar.Pokal “Stjepan Đeri“ u spomen na preminulog dugogodišnjeg člana i utemeljitelja ove Udruge u Požegu su odnijeli športaši njeneElektre, uz još četiri pokala i pet medalja58HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

U kuglanju je pobijedila ekipa Elektre ZadarRezultatiKuglanje žene:Kuglanje muškarci:1. Elektra Zadar 1. HEP ESO Osijek2. Elektrodalmacija Split 2. TE TO Osijek3. Elektra Sisak 3. Elektra KrižNajbolji kuglači su iz ekipe HEP ESO OsijekKuglanje pojedinačno žene: Kuglanje pojedinačno muškarci:1. Danica Runac 1. Zvonimir Posavec(Elektrodalmacija Split) (Elektra Križevci)2. Mirjana Govorčin 2. Stjepan Ožić(Elektra Zadar) (Elektra Sisak)3. Sanja Baraba 3. Marijan Jug(Elektra Zadar)(Elektra Virovitica)Zračna puška žene: Zračna puška muškarci:1. Elektrodalmacija Split 1. Elektra Bjelovar2. Elektra Virovitica3. Elektra PožegaZračna puška žene: Zračna puška muškarci:1. Suzana Pilinger 1. Darko Mikuljan(Elektra Virovitica) (Elektra Bjelovar)2. Višnja Janić 2. Dražen Edjut(Elektra Sisak)(Elektra Bjelovar)3. Danica Runac 3. Ivan Čokrlić(Elektrodalmacija Split) (Elektra Požega)Pikado žene:Pikado muškarci:1. Elektra Varaždin 1. Elektra Virovitica2. Elektra Sisak 2. Elektra Požega3. Elektra Požega 3. Elektra Križ 1Pikado pojedinačno žene: Pikado pojedinačno muškarci:1. Mirjana Govorčin 1. Josip Svinjarević(Elektra Zadar)(Elektra Virovitica)2. Mirjana Stojaković 2. Mario Pipinić(Elektra Sisak)(Elektra Požega)3. Melita Budoš 3. Danijel Vincetić(Elektra Požega) (Elektra Križ 1)Stolni tenis žene: Stolni tenis muškarci:1. Elektra Čakovec 1. Elektra Požega1. Elektra Sisak 2. Elektra Zadar 23. Elektra Varaždin/OsijekStolni tenis žene: Stolni tenis muškarci:1. Danijela Peršak 1. Mario Pipinić(Elektra Varaždin) (Elektra Požega)2. Višnja Janić 2. Jurica Larva(Elektra Sisak)(Elektra Požega)3. Božena Borovec 3. Nikola Petrović(Elektra Varaždin) (HEP ESO Osijek)Predsjednik Udruge Velimir Čić s najboljimstolnotenisačicama zajedničke ekipeElektre Čakovec i Elektre VaraždinStreljačice ElektrodalmacijePobjednice u pikadu u pojedinačnom plasmanus dugogodišnjom voditeljicom završnihsvečanosti Boženkom Vlatković iz zagrebačkogPrijenosnog područjaPobjednice u kuglanju upojedinačnom plasmanuEkipa Elektre Viroviticapobijedila je u pikaduHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 59

Branitelji13. šPortski susreti branitelja regionalnog odboraistočne Hrvatske udruge HrvatskiH branitelja HeP-aivica tomićPožega najjača, Županjanajveselija, svi zadovoljniViše od 200 branitelja na svečanosti otvorenja SusretaNa športskim terenima hotela Sol Aurora u Umagu,od 7. do 9. lipnja o.g. održani su 13. športski susretibranitelja Regionalnog odbora istočne Hrvatske(ROIH) Udruge hrvatskih branitelja HEP-a, na kojimaje sudjelovalo i nazočilo više od 200 natjecatelja igostiju.Na svečanosti otvorenja, branitelje je pozdraviopredsjednik ROIH-a Anđelko Radić te predsjednikUHB HEP-a 1990.-1995. Davor Tomljanović i glasnogovornikUdruge Tihomir Lasić, kao i predstavniciregionalnih odbora zapadne, središnje i južneHrvatske.D. Tomljanović je, osvrćući se na tada aktualno medijskoprozivanje HEP-a zbog Kolektivnog ugovora,poručio da se radnici HEP-a nemaju čega stidjeti, jerne žive na račun poreznih obveznika.Športska natjecanja protekla su u žestokom rivalstvui korektnoj borbi na terenima te srdačnom i prijateljskomozračju izvan športskih borilišta, dakako, uztamburaše i slavonske specijalitete.Ove je godine prvi put održano natjecanje u povlačenjukonopca, kao revijalne discipline, ali sečini da će ono ubuduće biti najatraktivnije, jer jesve više branitelja koji ispunjavaju temeljni kriterij- više od sto kilograma. U toj je disciplini nagradnipršut pripao momčadi Požege, premda je u finalugorostasima iz Požege žestok otpor pružila momčadgostiju, predvođena predsjednikom UdrugeD. Tomljanovićem.U Umagu je bilo borbeno, zabavno, veselo, srdačnoi - lijepo.60Branitelje je pozdraviopredsjednik ROIH-aAnđelko Radić, a obratilisu im se i brojni gostiHEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.Uvijek vjerni na tribinama: Vukovarac Vladimir Jelli - najstarijisudionik Susreta (u sredini)Za što bolju međunarodnu suradnjužrtvovali su se naši iz Županje,potrudivši se zabaviti gošće iz DominikanskeRepublike, uz žice tamburice

Svi boćari spremno sunam pozirali zaHEP VjesnikRezultatiPikado:1. Valpovo2. Požega3. NašiceStolni tenis:1. Slavonski Brod2. Prijenos - Pogon Osijek3. PožegaŠah:Milan Zubak - NašiceMiroslav Rak - IzgradnjaPetar Radić - IzgradnjaStreljaštvo:1. Našice2. Vinkovci3. IzgradnjaNajbolji pojedinac:Ivica Javorović 172 krugaTenis:1. Dinko Bosančić - Vinkovci2. Branimir Turković - Našice3. Damir Liović - OsijekBoćanje:1. Prijenos2. Slavonski Brod - Izgradnja3. Vukovar - PlinKošarka:1. Beli Manastir2. Požega3. Slavonski BrodMali nogomet:1. Osijek2. Slavonski Brod3. ŽupanjaBela:1. Pogon Osijek - Izgradnja2. Vinkovci - Županja3. PožegaKošarkaši oštre šutNa nogometnimterenima, kao i uvijek,najborbenijeKuglanje:1. Prijenos - Plin2. Požega3. Slavonski BrodPotezanje konopca (revijalno):1. Požega2. GostiU kuglani - dobro kuglanje za puno gledateljaNi na boćalištu nijebilo predaje doposljednje boćeDečki iz Županje bili su prvaci u zabavi, a u nogometu sudogurali do brončane medaljeSrebrom na malonogometnim terenima branitelji izSlavonskog Broda i nisu bili baš najzadovoljniji, ali možda sepozlate iduće godinePrvaci u nogometu - momčad OsijekaOni su iz Požege i oni su najjači među najjačima - pobjednici upovlačenju konopcaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 61

PutoPISČudesna podzemna željeznica predstavljaodu jednoj političkoj eri, bivšoj državiSSSR-u i fascinantan je spomenikkomunizmuGoran VincencPutoVanje transibirskom željeznicomTransazijskaavanturaod Moskvedo PekingaMoskva je skup gradte je za suvenirepreporučljiv Ismailskimarket - golemibuvljak, gdje sejeftino mogu kupitiMatrioške (namapoznate kao Babuške)Središte NizhnyNovgoroda lijepoje uređeno, s punopješačkih zona, nakojima su brojnispomenici kojipredstavljaju običnestanovnike grada,poput ovog poštara nabiciklu62HEP VJESNIK 268 (308), lIPaNJ-SRPaNJ 2013.

Put Transibirskom željeznicom, teoretski, možete započetiu Londonu, ali to oduzme puno vremena i jošviše novaca. Stoga, to epsko putovanje većina zainteresiranihzapočne ili u St. Petersburgu ili u Moskvi.Moj prijatelj Ico i ja za takvo putovanje uspjeli smoskupiti nešto novaca i dobiti mjesec dana godišnjegu komadu te našu transazijsku avanturu započeli sletjevšiavionom u Moskvi. Planirali smo tijekom mjesecdana stići do Pekinga i pri tomu, usput, vidjeti štoviše moguće.Moskovljani zaboravili sve loše u SSSR-uMoskva nije odabrana slučajno, jer tu živi zajedničkiprijatelj Pavel zvani Paž - sjajan momak, rođeniMoskovljanin, koji se potrudio pokazati nam najboljeod svoga grada. Ponuda Moskve doista je osebujna!O klasičnim turističkim zanimljivostima poput Kremlja,Crvenog trga, sv. Vasilija, Boljšoj teatra, ne bih trošioprostor jer, premda je riječ o prvorazrednim spomenicima,o njima je napisano sve što se treba napisati.Nas je oduševila čudesna podzemna željeznica, kojapredstavlja odu jednoj političkoj eri, bivšoj državiSSSR-u i fascinantan spomenik komunizmu. Zanimljivoje bilo pitati Ruse što danas misle o svojoj, ne takodavnoj, prošlosti koja - mora se priznati - ima i brojnecrne mrlje. No, nitko od onih s kojima smo razgovaralio SSSR-u nije rekao ništa negativno. Za njih su to bilidani slave, dani jedne od dvije najjače sile svijeta,dani kada su osvajali svemir, proizvodili sve i svašta.Sve ono loše su, očito, zaboravili.S obzirom na činjenicu da je Moskva skup grad, suveniretreba kupovati na Ismailskom marketu - golemombuvljaku, gdje se jeftino mogu kupiti Matrioške(u nas poznatije kao Babuške), brojni upaljači, magneti,podmetači za čaše sa znakovljem SSSR-a…Akose dodatno potrudite, ovdje možete pronaći i praveantikvitetne primjerke starih fotografskih aparata ilikubura.Noćni život nezaobilazan je pri posjetu Moskvi, alitreba biti oprezan, jer kao što sam već napomenuo- riječ je o vrlo skupom gradu, a činjenica da vas uizlazak vodi Rus ne pomaže, niti malo. Čak štoviše!Naime, Rusi imaju veliku potrebu za pokazivanjem,stoga ne žale novca kada je potrebno biti viđen namjestima i u klubovima koji su trenutačno in, a toje skupo! Za noćni život Moskve, umjesto novčanika,treba vreća novca, ali nedvojbeno - zabava je zajamčena.Uspavani grad Nizhny NovgorodBudući da nam vrijeme leti, a još je puno toga isprednas, iz Moskve smo noćnim vlakom krenuli premaNizhny Novgorodu. Kada putujete Transibirskom željeznicom,trebate odabrati jednu od dvije opcije kojevam se nude. Prva je proći cijeli taj golemi prostor ujednom vlaku i pri tomu ne vidjeti ništa, što je jeftinijai dosadnija opcija koja ukupno traje osam dana, ilirazdvojiti put na nekoliko etapa. Ova druga opcija jeskuplja, ali svakako zanimljivija.Svanućem jutra stigli smo u Nizhny Novgorod.Premda je riječ o četvrtom po veličini gradu u Rusiji,to je uspavani provincijski gradić na utoku rijeke Okeu moćnu Volgu. Središte grada je lijepo uređeno spuno pješačkih zona, na kojima su brojni spomenicikoji predstavljaju obične stanovnike grada, poput poštara,mlade majke s djetetom, čistača cipela, uličnogsvirača… Rusi iz drugih dijelova Rusije za stanovnikeNizhnyja kažu da rano liježu i kasno se bude, u štosmo se uvjerili, jer skoro da se ne mogu pronaći otvorenikafići prije deset i poslije 22 sata.No, Nizhny ima jedan fantastičan muzej, a to je muzejGAZ-a, legendarne sovjetske tvornice automobilasa sjedištem u njegovu u predgrađu. Tu možetevidjeti poznate modele poput Volga, Čaike, Gazellei sličnih. Ono što se može uočiti jest činjenica dasu Sovjeti pratili zapadnjački dizajn sve do početkasedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon čegazapočinju znatno zaostajati. Tek zadnjih desetak godinaponovno dizajnu poklanjaju malo veću važnost,tako da današnji modeli izgledaju - usudio bih sereći - pristojno.Kremlj (utvrda) - središnja turistička atrakcijaKazanaRadi uštede vremena i troškova smještaja, put smoponovno nastavili prema jugoistoku te jutro dočekaliu Kazanu. Svi vlakovi, koji se kreću Transibirskom prugom,zapravo su spavaonice tako da kada kupujetekartu ne kupujete sjedalo, već ležaj. Naravno, postojerazličiti razredi pa tako imate kùpê prvog razreda sdva ležaja, istina skup, potom drugog razreda s četiriležaja te trećeg razreda, a to je vagon bez kùpêa -sve je otvoreno i u svakom odjeljku je po četiri ležajate red ležaja uz glavni hodnik koji se proteže krozcijeli vagon. Postoje i niži razredi, ali za njih nismobili zainteresirani.Kazan je glavni grad Tatarske Republike, treći najbogatijigrad u Rusiji, iza Moskve i St. Petersburga. Jakoje sličan Nizhny Novgorodu, premda je puno življi iobilježavaju ga džamije, s obzirom na to da su Tatarimuslimani.Središnja turistička atrakcija je Kremlj (utvrda), koji jeuključen u udžbenike povijesti nakon poznate opsadeKazana 1552. godine, kada je ruski car Ivan Grozniosvojio tatarsku prijestolnicu i masakrirao veći dio njenastanovništva. Kako bi potpuno ponizio neprijatelja,odlučio je oženiti tatarsku princezu Soyenbiku, kojaje bila zatočena u tornju u središtu utvrde. Kada ječula za careve nakane, princeza je odlučila baciti ses tornja. Od tada toranj nosi njezino ime. Ivan Groznije spalio Kul-Sharifovu džamiju i na njenom mjestusagradio crkvu. Tek 2005. godine ruske su vlasti otvorilenovu džamiju jednakoga imena i to je najvećadžamija u Europi izvan Istanbula.Ekatarinburg, prvi grad u Aziji, vjerojatno najdosadnijina našem putuPut nas je dalje vodio prema istoku te smo stigli uEkatarinburg, vjerojatno najdosadniji grad na našemputu i prvi grad u Aziji. Turističkih atrakcija nema, astanovništvo je prema strancima iznimno neljubazno.Zbog toga nam je jedan dan proveden u Ekatarinburgubio dovoljan, i previše.Posjetili smo kolibicu gdje je strijeljan posljednji ruskicar Nikola Romanov, dok smo ostatak dana proveli upotrazi za nečim zanimljivim, ali bezuspješno!Idući grad prema našem planu je Tomsk u Sibiru, noo tome u idućem nastavku o putovanju Transibirskomželjeznicom.Toranj Kremlja (utvrde)u Kazanu, nazvanpo tatarskoj princeziSoyenbiku koja se bacilas njega nakon što je čulaza nakanu ruskog caraIvana Groznog da ju oženikako bi potpuno ponizioneprijateljaKul-Sharifovadžamijau Kazanu,izgrađena2005. namjestuistoimenedžamije kojuje spalioIvan Groznii na njenommjestu sagradiocrkvu- najveća jedžamija uEuropi izvanIstanbulaHEP VJESNIK 268 (308), LIPaNJ-SRPaNJ 2013. 63

268/308IMPRESUMIZDAVAČ: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. ,SEKTOR MARKETINGA I KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA,ULICA GRADA VUKOVARA 37, ZAGREBDIREKTORICA SEKTORA: MIRELA KLANACe-mail: mirela.klanac@hep.hrGLAVNI UREDNIK I RUKOVODITELJ ODJELA ZA INTERNO INFORMIRANJE:ĐURĐA SUŠEC, e-mail: durda.susec@hep.hrNOVINARI: DARKO ALFIREV, TATJANA JALUŠIĆ, LUCIJA MIGLES, JELENADAMJANOVIĆ, TOMISLAV ŠNIDARIĆ (ZAGREB), MARICA ŽANETIĆ MALENICA(SPLIT: 021 40 56 89), VEROČKA GARBER (SPLIT: 021 40 97 30), IVICATOMIĆ (RIJEKA: 051 20 40 08), LJERKA BOBALIĆ (OSIJEK: 031 243 349)GRAFIČKO OBLIKOVANJE: PREDRAG VUČINIĆTAJNICA: MARICA RAK, ADMINISTRATOR: ANKICA KELEŠTELEFONSKI BROJEVI UREDNIŠTVA: 01 63 22 103 (GLAVNI UREDNIK),01 63 22 738, 01 63 22 106, 01 63 22 445 (NOVINARI),01 63 22 202 (TAJNICA), 01 63 22 819 (ADMINISTRATOR)TELEFAKS: 01 63 22 102TISAK: KERSCHOFFSET ZAGREB, JEŽDOVEČKA 112, ZAGREB