Zena-Kvinna 34 - Žena-Kvinna

Ž E N AList Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverigedecembar 2006. – mart 2007. | 34K V I N N A

mediteran.nu Subotom ujutro iz Švedske, srijedom ujutro iz BiH11 Onlinerezervacije Langesvej 24DK-3400 Hillerødwww.toptourist.dkDanskaŠvedskaBanja LukaSarajevo+ 45 (0) 48 25 38 37+ 46 (0) 42 13 27 20+ 46 (0) 42 18 29 84+ 46 (0) 86 42 13 78+ 387 (0) 65 52 55 85+ 387 (0) 51 37 03 83+ 387 (0) 33 21 40 74+ 387 (0) 61 22 82 23Radno vremeponedeljak - petak9-18Subotom, nedeljomi praznicima10-16

& Prishtina LivsSpecijalni sponzorikvinna · žena | 343povratneautobusnekarte za BiHtombolai još, mnogo,mnogo toga…Pokloni odPrishtina Livs iPlivit Tradeu vrijednosti2 000 krCjelokupan prihod od tombole ide ufond “Djeci u BiH”List BH Saveza žena u Švedskoj12.izvještajna Godišnja skupštinaBH Saveza žena u ŠvedskojTidaholm, 2007-03-24(Tidaholms Folkets Park)12.00 Prijava delegata i gostiju12.00 Ručak (do 14.30)14.00 Radni dio Skupštine15.00 Zabavno-muzički program(za goste)16.00 Kulturno-umjetnički program17.30 Zabavno-muzički programDomaćin: Kulturno BH udruženjeTidaholmski ljiljani Tidaholm3

Haagtribunalenhar öppnat dörrentill nya folkmordInternationella jurister har definierat dettabegrepp så att skulden för folkmordkommer att vara omöjligt att bevisa.Haški sudotvorio vrataza nove genocideMeđunarodni pravnici su taj pojam definisalitako da je krivicu za genocid gotovonemoguće dokazati.assakern på 8,000 muslimer i denM bosniska staden Srebrenica 1995 varfolkmord, konstaterar Internationella domstoleni Haag.– Domstolen konstaterar att handlingarsom utgör folkmord begåtts av medlemmarav den Bosnienserbiska armén, sadedomaren Rosalyn Higgins.I samma utslag slår domstolen fast attandra massmord i olika delar av Bosnienunder kriget 1992-95 inte utgjorde folkmord.(TT-AFP)Serbien friades på måndagen (2007-01-26) från anklagelser om folkmord underkriget i Bosnien. Men Internationelladomstolen i Haag anser att Serbien ändåbröt mot folkrätten genom att inte agera föratt hindra folkmord på bosniska muslimer iSrebrenica 1995. (DN)Internationella domstolen i Haag harbeslutat att folkmordet begåtts i Srebrenica,men inte på hela territoriet av Bosnienoch Hercegovina. Det är likadant som attbesluta att nazisterna begick folkmord motjudarna i fem-sex koncentrationsläger, meninte på hela territoriet. Detta är till sist ettväldigt ovanligt beslut, ty enligt deras logik– folkmordet kan helt enkelt inte fysiskt utgöraspå varje kvadratcentimeter av landet.(Žarko Puhovski, Ordförande för KroatiensHelsingforskommittén, FENA)Det finns planetarisk enighet om att detbegicks folkmord i Srebrenica och dettahar även i måndags vidimerats med FNtribunalenssigill. Som lagbrytarna för dennakrigsförbrytelse förklarades de politiskaoch militära makterna av självförklaradeRepublika Srpska… Internationella juristerhar definierat detta begrepp så att skuldenför folkmord kommer att vara omöjlig attbevisa. De har med detta trasserat s.k. dödsfabrikensväg som börjar i Auschwitz ochfortsätter i Kambodja, Ruanda, Bosnien,Sudan… (Gojko Berić, Oslobođenje) Vem är nästa?/Ko je slijedeći?(Art Publishing, Sarajevo, 1994.)Refuchess(Art Publishing, Sarajevo, 1994.)okolj nad 8,000 muslimana u bosanskomgradu Srebrenici 1995. je bioPgenocid, konstatuje Međunarodni sud uDen Haagu.– Sud konstatuje da su radnje koje predstavljajugenocid počinjene od pripadnikaVojske Bosanskih Srba, rekla je predsjednicasuda Rosalyn Higgins.U istoj presudi je sud zaključio da ostalamasovna ubistva u različitim dijelovimaBosne i Hercegovine tokom rata 1992-95.ne predstavljaju genocid. (TT-AFP)Srbija je oslobođena u ponedjeljak (2007-01-26) optužbi za genocid tokom ratau Bosni i Hercegovini. Ali Međunarodnisud u Den Haagu smatra da je Srbija ipakprekršila međunarodni zakon jer nijedjelovala da spriječi genocid nad bosanskimmuslimanima u Srebrenici 1995. (DN)Međunarodni sud je zaključio da segenocid dogodio u Srebrenici, ali nena čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine.To je isto kao da su zaključili da su nacistipočinili genocid nad Židovima u pet-šestlogora, a ne na cijelom teritoriju. To je ukrajnju ruku veoma neobičan zaključak, jerpo njihovoj logici genocid jednostavno nijemoguće fizički počiniti na svakom kvadratnomcentimetru države. (Žarko Puhovski,Predsjednik Helsinškog odbora Hrvatske,FENA)Da je u Srebrenici počinjen genocid, otome postoji planetarna saglasnost,koja je ovog ponedjeljka ovjerena pečatomMeđunarodnog suda pravde. Kao krivciza taj zločin proglašene su političke i vojnevlasti samoproglašene Republike Srpske…Međunarodni pravnici su taj pojamdefinisali tako da je krivicu za genocid gotovonemoguće dokazati. Time su trasirali tzv.put fabrika smrti, koji počinje u Aušvicu,a nastavlja se preko Kambodže, Ruande,Bosne i Hercegovine, Sudana… (GojkoBerić, Oslobođenje) kvinna · žena | 34List BH Saveza žena u Švedskoj5

AKTIVNOSTIKulturna manifestacijaregije ZapadNakon bogate izložbe ručnih radova predstavili se bh. književnici iumjetnici iz Göteborga: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, MehoBaraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka i Hadžera OmerovićPiše: Haris TUCAKOVIĆKvinnosektionen Fatima Gunić harden 9 december 2006 i Göteborganordnat en kulturmanifestation för regionVäst.Munevera Hebib, Fatima Kovačić ochVahida Mehinović har öppnat programmetoch hälsat de närvarande välkomna.Den här gången, invid talrika ochväldigt vackra kvinnohantverk, har manägnat större uppmärksamhet åt att presenterabosniska författare och konstnärersom bor i Göteborg: Nizama GranovČaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković,Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnkaoch Hadžera Omerović.Sekcija žena Fatima Gunić je 9. decembra2006. u Göteborgu bila domaćinKulturne manifestacije regije Zapad.Ovog puta je, uz brojne i predivne rukotvorinenaših žena, posvećena veća pažnjapredstavljanju bh. književnika i umjetnikakoji žive i stvaraju u Göteborgu.Susret su otvorile i pozdravile prisutne– Munevera Hebib, predsjednica te sekcije,Fatima Kovačić, koordinatorica za regijuZapad, i Vahida Mehinović, predsjednicaSaveza žena.NIZAMA GRANOV ČAUŠEVIĆ je rođena uJanji, a do rata je živjela u Goraždu. Podolasku u Švedsku je učestvovala u projektuSkriv ett brev till sitt barn (Napiši pismosvom djetetu) koji je 1999. godine rezultiraoknjigom Tid att minnas (Vrijeme sjećanja),a u kojoj je objavljena i jedna njena priča.Time je Nizamina ljubav prema književnostii želja iz rane mladosti da se bavi pisanjem– postala stvarnost i ohrabrenje za njenadalja nastojanja.Svoju prvu samostalnu knjigu Hotell TreKronor, i to na švedskom jeziku, objavila ječetiri godine kasnije.– Knjiga nosi naslov izbjegličkog prihvatilištau kojem sam zajedno sa svojomdjecom provela prvih šest mjeseci našegizbjegličkog života u Švedskoj. Nisam moglačak ni sanjati da ću nakon deset godinaod mog dolaska u Švedsku u istom zdanju,samo renoviranom i sa novim imenom Spar,prezentirati moju knjigu. Ogromnu potrebuda ispričam šta se to desilo meni i mojoj porodici,kao i želju da Šveđanima približim krvavibosanski rat, pretočila sam u tri stotinestranica knjige Hotell Tre Kronor. Time samna neki način htjela pokazati i da mi nismorepa bez korijena, nego da itekako imamo ikulturu i historiju i sve drugo. Mnogi su meNizama Granov ČauševićŠveđani pitali i u razgovoru rekli da im je tekčitanjem te knjige postalo jasno šta se to uBosni desilo, kaže Nizama Granov Čauševići dodaje da veliku zahvalnost duguje projektuGöteborgska tidsspeglar, koji njeguje multikulturalnostGöteborga, a koji je i finansiraoštampanje knjige.Po nagovoru porodice, rodbine i mnogihBosanaca i Hercegovaca koji su došli uŠvedsku, a nisu dobro savladali jezik, Nizamaje prevela knjigu na bosanski i objavilaje, u nešto manjem obimu, pod naslovomHotel Tri krune, naredne, 2004. godine. Ita knjiga je naišla na dobar prijem čitalacaa kompletno izdanje rasprodano. Autoricakaže da namjerava naljeto štampati drugoizdanje te knjige.Nizama je nakon toga s puno entuzijazmapočela paralelno pisati dvije stvari,na švedskom i na bosanskom. I kad jepoodmakla u tim tekstovima, dala je svommužu Hajrudinu, koji je inače profesorknjiževnosti, da pročita to što je napisala, aon joj je doslovce ovako odgovorio – batalipisanje na švedskom jeziku, piši na bosanskom,mnogo se lakše možeš izraziti i mnogoljepše na maternjem jeziku. Nizama ga jeposlušala i od toga je nastala knjiga Umihanana bosanskom jeziku.– Radi se o jednom prelomnom trenutkuu životu nas Bošnjaka, a to su pedesete godineprošlog vijeka, kad su rijetki odlučili dasvoju žensku djecu pošalju na školovanje udruge gradove. Naravno, uz veliko podozrenjesvih ostalih koji to nisu radili. Ali, nasreću, bilo je i takvih roditelja koji su se poveliza naprednijim i svoju djecu slali u školu.Kažem prelomni trenutak, pa kad je sve tonaprijed krenulo, onda smo mi među našimBošnjakinjama imali i jako puno i doktoricai pravnica i učiteljica i profesorica… Ali, uvijekima ono ali, mnogi roditelji koji su svojužensku djecu dali u školu, ipak su, ako su biliod begovskog soja, kakvi i jesu u ovoj mojojknjizi, zadržali patrijarhalna razmišljanjakada je u pitanju izbor kćerkinog partnera ito čini dramski zaplet u ovoj knjizi za kojukažu da su je pročitali u jednom dahu. To jeuglavnom sadržaj Umihane, knjige o ljubavi,prijateljstvu i umijeću žrtvovanja, rekla je nakraju Nizama Granov Čaušević.ZULFU KOTORČIĆ sam viđao na svimsusretima žena u Göteborgu kojima samod 1999. godine prisustvovao, ali, nažalost,nisam znao o kome se radi. Nizama je ovogputa iskoristila priliku da je predstavi:– Naša Zulfa je došla kao izbjeglicakao i svi mi ostali. Ali kad je neko mladduhom, onda teško stari. Pa je naša Zulfaangažovana, ako niste znali, u Pozorištuna Angeredu (Angereds Teater) u kojem jeglumila u dva pozorišna komada rame uzrame sa ostalim švedskim glumcima. I nije6 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

Dva događaja ovih dana pobuđujupažnju mladih i starih stanovnikaovoga grada a vezana su za ličnostikoje su ”Naše Gore List”. Pa pođimo redom:FudbalDa je fudbal najljepša i vjerovatno najvažnijasporedna stvar na svijetu pokazujei primjer novoosnovanog seniorskogfudbalskog kluba Bosna iz Helsingborga.Prošle godine su dvije Korpen ekipe: FKBosna i BIH 94 krenule u takmičenje bezpretjerano velikih iluzija i sa skromnimambicijama. Međutim, rezultati polusezonea posebno kraja sezone bili su zaistaimpozantni. Ekipa je osvojila ubjedljivoprvo mjesto i stekla uslove za takmičenje ušvedskoj Herrar Div. 4 Nv. C.Takvom početku, a kasnije i nastavkuaktivnosti, malo se ko tada nadao. Ali, malibroj entuzijasta i bogat repertoar igračkogkadra ulijevao je nadu u ljepšu i boljubudućnost.Zato je ubrzo nakon završetka prvenstvaimenovan stručni štab i obavljene sve neophodneformalnosti za dostojnu prezentacijuFK Bosna u gradu i šire.Na čelu stručnog štaba izabrani suprovjereni igrači i stručnjaci koji su i u proteklomperiodu vodili veći broj klubova sašireg područja Skåne. Na samom početkutrenerski tandem Damir Porobić i MustafaKuruzović ima povjerenje igrača, upravei navijača ovog mladog i nadasve ambicioznogsastava.A na samom početku trenerski tandemračuna na spoj iskustva i mladosti takoda je prvu zvaničnu prijateljsku utakmicuzapočeo u sastavu koji s obzirom na premijeruzaslužuje i konstataciju pa pođimo redom:Jasmin Kuruzović, Dženan Dugalić,Amir Ćato, Samir Alibašić, Hilmija Dugalić,Mersad Halilović, Husein Mušović, MustafaKuruzović, Samir Nurović, Anes Oraščanin,Esad Pendek. Na klupi su ovaj put sjedili:Jasmin Mišanović, Igor Mišanović, Bernardi Eldar Cacan.Na raspolaganju trenerskom tandemusu u narednoj sezoni su i: Boris Jurišić,Amil Pejkušić, Haris Kršlak, Amir Kusturica,Dženan Čubro, Edin Jahić, DamirKonaković i Mirza Huseinbašić.Igrali su otvoreno, borbeno i požrtvovanoupravo onako kako su i mnogi njihovinavijači očekivali od njih. Na kraju rezultati nije toliko bitan koliko činjenica da su upotpunosti opravdali ukazano povjerenje.Problem finansija koji se uvijek pojavljujeu ovakvim situacijama bar na početkuje riješen zahvaljujući pojedincima zaljubljenicimau fudbal i vrlo uspješnoj saradnjiovdašnja dva renomirana udruženja: BIH 04Mi saponosomo njimaDva događaja pobuđujupažnju mladih i starihstanovnika HelsingborgaPiše: Elvedin DUROVIĆi BIH 94 koji su konkretnim materijalnimsredstvima omogućili novoformiranomklubu da može raditi i djelovati pod optimalnimuslovima.Ilustrativan je primjer udruženja BIH 04i BIH 94 iz Helsingborga koji su cjelokupniprihod sa kulturno-zabavne manifestacijenamijenili za regulisanje neophodnihpotreba za početak rada fudbalskog kluba(oprema, registracija, administracija … ).Zato vjerovatno i treba podstaknuti i drugepojedince i udruženja da krenu ovimputem u pomoći mladim ljudima da i krozsport steknu afirmaciju i ugled u tuđemsvijetu.U razgovoru sa šefom stručnog štabaDamirom Porobićem i njegovim zamjenikomMustafom Kuruzovićem saznali smoda je cilj ove mlade ekipe zadržati status aveć naredne godine konsolidovati ekipu iFK Bosna – šampioni Korpena 2006.På sistone har två saker väckt uppmärksamhethos de unga och gamlabosnierna som bor i Helsingborg – fotbolloch gymnastik.Den nygrundade Fotbolls Club Bosnafrån Helsingborg har placerats i HerrarDiv. 4 Nv. C till full belåtenhet av dennessupportrar från renommerade bosniskaföreningar BiH-S-04 och BiH 94.Bosniskan Džana Damjanović ären av 17 unga flickor från GF Ling Helsingborgsom i sin idrottskarriär på densvenska och den internationella gymnastikscenenvunnit många medaljeroch priser.Džana började med gympa när honbara var 4 år och är idag en etableradlandslagspelare.spremno dočekati novi izazov – plasman uveći rang takmičenja.Mnogi sa nestrpljenjem očekuju početaktakmičenja zakazanog za 15. april ove godinei prvi zvanični nastup protiv ekipe VallåkraIF iz Vallåkre. Zato nije daleko mnogima dasa područja Skåne dođu, vide i bodre našemomke u premijernom nastupu. Po onomešto su pokazali u pripremnom periodu sigurnonas neće razočarati…Poslije premijere slijede susreti sa renomiranimprotivnicima kao što su: CroatiaHgb KIF, Helsingborgs AIS, BillesholmsGIF, Mörarps IF i mnogi drugi…Zato umjesto instrukcija i opstrukcijasvojstvenih nama i našem mentalitetupoželimo ovom mladom sportskom kolektivupuno uspjeha u budućem radu i dostojnuprezentaciju naše zemlje na svimterenima sirom Švedske.10 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

Džana Damjanović u prvom planu – GF Ling, Helsingborg, prvaci Švedske 2006.Džana Damjanović na treninguGimnastikasada o drugoj sportskoj disciplini kojaA zasigurno nije u samom vrhu popularnostiali je svojom gracioznošću i estetikomvjerovatno ispred mnogih poznatihsportskih disciplina. Riječ je o sportskojgimnastici kojom se već dugi niz godinabavi član i mlada reprezentativka Švedske– ponosna Bosanka Džana Damjanović.Skromna i vrijedna učenica 2. razredaGimnazije prirodno-matematičkog smjeraveć dugi niz godina se bavi ovim teškimali atraktivnim sportom. Sa samo 4 godinepočela je svoje prve gimnastičko-ritmičkekorake i već na početku najavljivala da će seu budućnosti nešto dogoditi.Ako informacije radi ilustrujemo nekolikostatističkih podataka o ovoj mladojdjevojci možda će vam biti sasvim jasno okakvom se talentovanom potencijalu radi.Ona je jedna od 17 mladih djevojaka uzrastaod 16-24 godine koja je u dosadašnjojkarijeri uspjela na domaćoj i međunarodnojsceni osvojiti mnoge medalje i pohvale vrijednepomena. Tri puta uzastopno je članpobjedničke ekipe na Juniorskom prvenstvuŠvedske. Na švedskom prvenstvu zaseniore prošle godine osvojile su drugomjesto u veoma jakoj konkurenciji i na tajnačin stekle pravo učešća na Evropskomprvenstvu koje se 2006. godine održalou češkoj Ostravi. Na evropskoj sceni, iakopremijerno, osvojile su treće mjesto u kvalifikacijamaa peto u ukupnom plasmanu.Upravo se priprema za prvenstvoŠvedske koje će se ove godine održati uUppsali a nada se ponovnom nastupu naEvropskom prvenstvu 2008. godine.Iako veoma skromna i škrta na riječimauspijevamo saznati da trenira 4 putasedmično i to po 3 sata što iziskuje izuzetnenapore i odricanja. Ipak ova odlična učenicakaže da joj inspiraciju za nove izazove dajunjena najveća podrška osmogodišnja sestraSara i nešto starija Dženita.Majka Ismeta je bila u pratnji kćerkena Evropskom prvenstvu u Češkoj i ističeda su to nezaboravni trenutci u njenomživotu.Otac Izet ne mari baš mnogo za gimnastiku,njegov hobi je lov ali ipak ističe da jeponosan na svaki uspjeh svoje Džane.Mi zajedno sa našim čitaocima možemosamo da poželimo puno ovakvih uspjehana sportskom i školskom poligonu a dosljedećeg javljanja uživaćemo u akrobacijamai uspjesima ove mlade i nadarene Bosanke.Sa lica mjesta: Elvedin Durović kvinna · žena | 34FK Bosna – premijerligaši 2007. godineList BH Saveza žena u ŠvedskojFranz Beckenbauer u društvu našeg reportera11

Kulturna manifestacijaregije SjeverVrelo Bosneiz VästervikaKulturna manifestacija regije Sjeveru Enköpingu privukla pažnju mladihVrelo Bosne i Muzej gradaVästervika pripremaju izložbusuvenira i eksponata iz BiHPiše: Sajma DIZDAREVIĆPiše: Azra BEGANOVIĆKulturna manifestacija regije Sjeverodržana je 17. decembra u Enköpinguuz prisustvo 50-ak članova.Pored članova iz Enköpinga, susretu suprisustvovale i žene iz Borlängea i Örebra.Susretu je također prisustvovala VahidaMehinović, predsjednica BH Savezažena, i ja kao koordinator regije Sjever.Skupu se prvo obratio Suljo Haljković,a zatim Vahida Mehinović. Vahida jeprisutnima govorila o tome šta je BHSavez žena do sada uradio i planovimaza naredni period te izrazila svoju željuda predstavnici udruženja koji pripadajuEnköpingu dođu na Godišnju skupštinu ilično se uvjere koliko znače naši zajedničkisusreti.Prisutni su izrazili želju, a da li će doćiPosebnu pažnju privukla je grupa omladinedo realizacije pred nama je sačekamo i vidimo.Na skupu je izabrana predstavnicaEnköpinga, Suada Vrabac, koja bi trebalana Godišnjoj skupštini biti i zvanično izabranakao zamjenik koordinatora regijeSjever.Naravno, kako to obično i bude nasvim našim susretima, sve je završenozajedničkim ručkom, pjesmom i igrom.Posebnu pažnju privukla je grupa omladineu sastavu Dženana Halilović, AmirHalilović, Nura Halilović, Ajla Cerić, LejlaCerić, Džanina Džindo, Amina Vazda,Mirela Džihić, Admira Vrabac, ZlatanAlagić, koji su nam se predstavili sa nekolikoilahija, a onda su svi zapjevali i zaigraliuz harmoniku Suada Mehinovića.Stekao se utisak da su svi zadovoljni inaravno svi su poželjeli ponovni susret. Kulturno društvo Vrelo Bosne je osnovano1994. godine u Västerviku.Osnivanje društva je obilježeno velikomproslavom u prostorijama Folket Husu Västerviku na kojoj se okupio veliki brojBosanaca i Hercegovaca kao i veliki brojŠveđana.Na proslavi su, između ostalih, nastupili ičlanovi naše folklorne grupe, a gosti su nambili i folklorna grupa iz Norrköpinga koji sunas oraspoložili igrama iz naših krajeva.Veći broj aktivnosti društva Vrelo Bosnese odvija u saradnji sa NBV-om putemstudijskih kružoka (cirkela), između ostalogu ribarskoj, sportskoj i kulinarskoj sekciji,kao i čitanju novina na našem jeziku. Prijepar godina smo pokrenuli akciju sakupljanjaknjiga na našem jeziku i nakon toga osnovalibiblioteku.Društvo Vrelo Bosne obilježava sve važnijevjerske i državne praznike Bosne i Hercegovine.U našim prostorijama možemo gledatibh. TV i čitati našu štampu.Posebno su interesantna druženja ženasvakog petka u našim prostorijama. Natim druženjima, između ostalog, igramo,pjevamo, šalimo se, gledamo naše filmoveitd. Više puta smo učestvovali na Kulturnimvečerima gdje smo prezentirali našu hranu,izlagali ručne radove, naše starine i dr.2. februara su nas posjetile Jasna Perić iZekija Zembo, predstavnice BH Saveza žena.Bio je to prijatan susret kojem je prisustvovaoveći broj naših žena i prilika za razmjenuiskustava i dogovor o budućem radu.U saradnji sa Muzejom grada Västervikapripremamo izložbu suvenira i eksponata izkulturne baštine Bosne i Hercegovine kojiće biti izloženi u muzeju mjesec dana.Nadamo se da ćemo ostvariti dobrusaradnju sa ostalim društvima i udruženjimau Švedskoj. 12 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

De första sidorna i tidskriften Žena-Kvinna innehåller texter och informationerom Kvinnoriksförbundets aktiviteter.Här kan man läsa texter om Kulturmanifestationenför region Väst, Littererakvällen med Nizama Granov Čauševićoch Hajrudin Čaušević som anordnadesav Kulturföreningen Broarna-Mostovi Angered,Kulturmanifestationen för regionNorr och om aktiviteter av föreningar BH-S-04 Helsingborg, Vrelo Bosne Västervik,Linköping 2000 Linköping, Bosna Kalmar,Behar Skövde osv. Där finns även informationon Kvinnoriksförbundets stiftelseFör barn i Bosnien.Srdačan susret u udruženjuLinköping 2000Desi se nekad da pri prvom susretu sanepoznatim ljudima osjetite takvu srdačnosti prisnost kao da ste se i ranije poznavali i družili.Piše: Dinka SALAGIĆDesi se nekad da pri prvom susretu sanepoznatim ljudima osjetite takvusrdačnost i prisnost kao da ste se iranije poznavali i družili. Onda takvi susretiliče na susrete prijatelja sa puno šale, smijehai vedrine.Upravo tako je izgledao dugo najavljivanidolazak predsjednice BH Saveza žena uLinköping, u posjetu Bosansko-švedskomkulturnom udruženju Linköping 2000.Ovo udruženje, koje se prošle godinepridružilo BH Savezu žena, po prvi put je23. februara ugostilo Vahidu Mehinović,predsjednicu, i Jasnu Perić, koordinatoricuaktivnosti BH Saveza žena.Udruženje Linköping 2000 se predstavilogostima kraćim izvještajem o svom radui planom rada u kojem se predviđa i boljasaradnja sa BH Savezom žena. Tu saradnju susa svoje strane obećale i predsjednica VahidaMehinović, kao i koordinatorica regije JasnaPerić, koje su upoznale udruženje o načinuorganizovanja i ulozi BH Saveza žena.Sastanku su prisustvovale i dvije gošćeiz udruženja Bosna u Kalmaru, Zihreta-IkaMujkanović i Sabiha Trčić, koje su zajednosa dvadesetak članova udruženja Linköping2000 doprinijele vedrom raspoloženju priovom prvom susretu.Sudeći po prijateljskoj atmosferi koja seosjećala tokom ovog susreta, neće se dugočekati na slijedeće druženje. A to je upravoono što nam je svima potrebno i jedan odrazloga postojanja i bh. udruženja i Saveza.Susreti i druženja na kojima ćemo se upoznavatii jačati naš identitet i osjećaj pripadnostijednih drugima, a time i zemlji izkoje dolazimo – Bosni i Hercegovini, kaoi jačati naše pozitivno učešće u švedskomdruštvu, kako bi našoj djeci ostavili temeljena kojima će oni graditi još bolje veze međusobom.Švedsko-bosansko kulturno udruženjeLinköping 2000 je osnovano 2000. godine iu toku svog dosadašnjeg postojanja je krozrazličite aktivnosti radilo na uspostavljanjusaradnje i razumijevanja među ljudima, kao ina upoznavanju dviju kultura, bh. i švedske.Prošle godine smo organizovali književnevečeri na kojima su gosti bili ŠevkoKadrić, Uzeir Bukvić, Vehid Gunić itd.Imamo dobru saradnju s Gradskom bibliotekomu Linköpingu koja je rezultiralakupovinom izvjesnog broja naših knjiga, kaoi saradnju sa gradskim novinama Corren kojesu objavile jednu reportažu o udruženju.Vodimo posebnu brigu da djeca pohađajunastavu maternjeg jezika. Učestvovali smo iu organizaciji dolaska učenika i nastavnikaiz Sarajeva i saradnji škola Linköping-Sarajevo.Škola skijanja je takođe privukla velikibroj djece i omladine, članova udruženja.Priređujemo kulturno-zabavne večerii programe obilježavanja svih važnijihdogađaja i datuma (Dan Nezavisnosti BiH,Dan Žena, Dan Republike BiH, doček Novegodine itd.). Realizovali smo više akcija prikupljanjepomoći bolesnima u BiH.U dogovoru sa AF-om zaposlili smo jednuosobu na 50 % radnog vremena u udruženju.Osim ovoga, udruženje ima stalnu idobru saradnju sa komunom Linköping,Studie främjandet i NBV. Iako zadovoljnosvojim dosadašnjim radom, udruženje imarealne planove za naredne aktivnosti koje ćedovesti do još boljeg i kvalitetnijeg djelovanja,a za dobrobit svojih članova. Jedna odtih aktivnosti je i aktivno učešće u članstvuBH Saveza žena. Susret s članovima Bosansko-švedskog udruženja ”Linköping 2000”kvinna · žena | 34List BH Saveza žena u Švedskoj13

Susret ženau KalmaruPiše: Jasna PERIĆNi hladna januarska zima nije spriječiladolazak gošći u Kalmar. Sekcijažena bh. udruženja Bosna uKalmaru bila je 27. januara 2007. domaćinčlanicama BH Saveza žena regije Istok, akoje su doputovale iz Oskarshamna, Mönsteråsa,Nybra i Borgholma.Skupu je prisustvovala i Eva Lindgren,konsulent u NBV Sydost, koja je bilaoduševljena našom raznovrsnom bosanskomhranom, folklornim igrama, pje-Eva Lindgren, konsulent u NBV Sydost,i Emira Imamović, Borgholmsmom, a posebno tombolom.Tombola je humanitarnog karaktera, zadjecu u Bosni, Unsko-Sanski kanton, djecukoja upotrebljavaju glutenfri hranu.Osvježavajuća pića je sponzorirala, kaoi mnogo puta do sada, firma Prishtina Livs,Avni Krasniqi.Taj dan nam je ostao svima u dubokomsjećanju, a razišli smo se sa obećanjem daćemo imati ubuduće češće tako toplih i lijepihdruženja. Uz MeđunarodniDan žena1857. – običan mitČesto se, u različitim kontekstima,vrti podatak da je MeđunarodniDan žena prvi put slavljen 8. marta 1907.u spomen na 50-godišnjicu spontanihdemonstracija tekstilnih radnica u NewYorku 1857., kada je demonstrirano protivniskih plata, dugih radnih dana i svežešćeg radnog tempa. Demonstracije jeprekinula policija uz brojna hapšenja.Temma Kaplan, profesorica historijena Harvard Univerzitetu, koja je istraživalasocijalističke obrede i praznike, odbacujeto navodno porijeklo 8. martakao običan mit. Taj mit su oko 1955.stvorile francuske feministkinje da bise Međunarodni Dan žena što manjepovezivao sa komunistima i bio spontanijinego odluka donijeta na konferenciji.1 Izgleda da je godina odabrana uvezi sa godinom rođenja njemačke socijalistkinjeClare Zetkin (1857-1933.).Veličanstven skup žena iz Oskarshamna, Mönsteråsa, Nybra, Borgholma i KalmaraFond za pomoć u BiHVjerovatno ste već putovali na nekuod kulturnih manifestacija u organizacijiBH Saveza ženau Švedskoj i pri tome uplatili50 SEK u Fond Djeci u BiH.Taj fond je osnovan 1998. priBH Savezu žena pod nazivomFond Selma Husić. Tokom susretažena oktobra 1999. u Lidköpinguje potekla inicijativada Fond Selma Husić prerasteu Fond Pomoć djeci u Bosni iHercegovini, što je Glavni odborSaveza žena prihvatio i otome donio odluku na svojojVenhar Muhibić,uskoro završavaMedicinu u Mostarusjednici održanoj 18.9.1999. u Kalmaru.Stipendije iznose 500 SEK mjesečno tokomškolske godine (10 mjeseci).BH Savez žena trenutno ima5 stipendista: Venhar Muhibić,student završne godine Medicineu Mostaru; Lejla Halkić,studentica završne godine Pedagoškeakademije u Bihaću;Berina Crnić, studentica 1.godine Pedagoške akademijeu Bihaću; Zlata Čolić, bolesnadjevojčica iz Tešnja i AnđelkaStjepanović, bolesna djevojčicaiz Sarajeva. (J. P.) 14 List BH Saveza žena u ŠvedskojDan žena kaomeđunarodni praznikDan žena je prvi put međunarodnoproslavljen 19. marta 1911. u Njemačkoj,Austriji, Danskoj i Švicarskoj.26. i 27. avgusta prethodne godineje u Kopenhagenu održana II Međunarodnasocijalistička konferencija ženakojoj je prisustvovalo 130 žena iz 17zemalja. 2 Predsjedavala je Clara Zetkin,koja je na I konferenciji 1907. u Stuttgartuizabrana za međunarodnog sekretara,i na njen prijedlog je odlučenoda se uvede poseban Međunarodni danza žene. Svake godine, u svakoj zemlji,istog dana bi se proslavljao Dan žena.Datum nije čvrsto određen, ali je naprijedlog njemačkih žena odlučeno dase prva proslava održi 19. marta 1911. uspomen na 19. marta 1848. kada je kraljPrusije pod pritiskom naroda jasno najavioopsežne, a nikad izvršene, reforme– među kojima i pravo glasa za žene.Na II Međunarodnoj komunističkojkonferenciji žena 1921. u Moskvi, nakonprijedloga delegatkinja iz Bugarske,odlučeno je da se Međunarodni Danžena slavi 8. marta svake godine u spomenna demonstracije žena u Petrogradu23. februara 1917. (po starom, 8.marta po novom kalendaru) kojima jepočela Februarska revolucija u Rusiji.34 | žena · kvinna

Februarska revolucija, za razliku odOktobarske, predstavlja spontanu pobunuusljed nezadovoljstva vođenjemrata od strane carskog režima, nedostatkahrane i goriva, rastućih cijena,siromaštva i opšteg haosa. Sedmicukasnije (15. marta / 2. marta po staromkalendaru), car Nikolaj II Romanov jeabdicirao u korist svog brata Mihajla,koji se dan kasnije odrekao vlasti.Decembra 1945. godine su pripadnicefrancuskog pokreta otpora,pod vodstvom fizičarke Eugénie Cotton,pozvale svoje sestre iz cijelog svijetana kongres u Paris radi formiranjaMeđunarodne demokratske federaciježena (WIDF – The Women’s InternationalDemocratic Federation). OrganizacijaWIDF je formirana u saradnji sa UN idobila konsultativni status u ekonomskomi socijalnom savjetu UN, istovremenoi pri UNESCO – status koji dajepravo izjašnjavanja na sjednicama i davanjavlastitih prijedloga.Nakon II svjetskog rata MeđunarodniDan žena sve više dobija stvarnimeđunarodni karakter. WIDF je dobilaviše miliona članica u cijelom svijetu,ali su se usljed hladnog rata mnogeženske organizacije i partije na zapaduograđivale od WIDF. Čak i dio zapadneženske ljevice.Na inicijativu WIDF, organizovalesu UN prvi put jednu međunarodnukonferenciju žena 1975. u Meksiku podosnovnom parolom ”Jednakost, Razvoj,Mir”. Na toj konferenciji je predloženoda 8. mart bude međunarodni praznik.Generalna skupština UN je 1977. donijelajednu rezoluciju u vezi toga, tako dase 8. mart od 1978. nalazi na listi praznikaUN.Može se reći da se Međunarodni Danžena nakon ”priznanja” UN promijenioiz socijalističkog u nepolitički praznik.____________Izvor: Atlestam, Gunnel. Arbete, bröd, fred. Historienom 8 mars, Internationella kvinnodagen,klasskamp och kvinnokamp. Göteborg: SvenskaKvinnors Vänsterförbund i samarbetemed Föreningen Kvinnokultur, 1996.1 Temma Kaplan u tekstu On the Socialist Originsof International Women’s Day u časopisuFeminist Studies No 11 (Proljeće 1985.), s.163-171.; prema: Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 14.2 Atlestam. Arbete, bröd, fred. s. 10.; Richard J.Evans. Kvinnorörelsens historia. Stockholm:LiberFörlag, 1979. s. 207 ne navodi ukupanbroj, već nabraja: ”Engleska 19 delegata,Njemačka 16, Austrija 7, Mađarska 3, Francuska3, Češka 2 i Norveška, Belgija, SAD,Holandija, Finska, Švicarska, Italija, Švedska iRusija po jedan delegat.”, znači 59 delegata iz15 zemalja. Skövde, 9. marta – Udruženje ”Behar” Skövde organizovalo proslavu Međunarodnog dana žena uznastup mješovitog hora ”Behar” i bogat kulturno-zabavni program. Posebna tombola za muškarce(pribor u stilu: operi sam, specijalni džogeri prilagođeni muškom polu itd.) i žene (sponzori EjubVejzović, Rey Mesić itd.)… izvanredna atmosfera u prepunim prostorijama udruženja (H. T.).Helsingborg, 10. marta – Udruženje ”BiH-S-04”, u saradnji sa Društvom ”BiH Žena 2000”, organizovaloproslavu Međunarodnog dana žena. Fantastično veče uz goste iz Danske, Malmö-a, Landskrone…Muzika, tombola, mladi recitatori, drama… super program kao i atmosfera. Sala bezslobodnog mjesta, a prisutni od 2 - 80 godišnjaka (E. D.).kvinna · žena | 34 List BH Saveza žena u Švedskoj15

Dennis Andersson Ann-Louise Friberg Berit NygrenDan ideja i inspiracijasa NBV Väst i Våra GårdarPiše: Hajrudin Hajrica ZUKANOVIĆNBV Väst i Våra Gårdartokom Dana ideja i inspiracija27. januara u Vari, uz izvanredancjelodnevni program,predstavili cirkele, kulturnearanžmane i ostale aktivnostiplanirane za proljeće 2007.Barbro Aldén, Lisa Ekblom, Lennart Karlsson, Ann-Louise Friberg, Fredrik Almbratt i Dennis AnderssonOblasne organizacije Obrazovnogsaveza NBV (NykterhetsrörelsensBildningsverksamhet) početkomsvake godine predstavljaju planove svojihcirkela i kulturnih aranžmana. NBVVäst je to ove godine uradio u saradnji sVåra Gårdar, saveznim udruženjem zadruštvene lokale trezvenjačkog pokreta.U kino-sali Park u Vari se 27. januaraokupilo skoro 200 osoba uključenih urazne vidove aktivnosti NBV Väst i VåraGårdar kao vođe studijskih kružoka(cirkela), kontakt osobe itd.Prisutne su pozdravili Ann-LouiseFriberg, šef aktivnosti NBV Väst, BarbroAldén, NBV-konsulent u Vari u ulozidomaćina ovog susreta, kao i LennartKarlsson i Fredrik Almbratt iz Våra Gårdar.Internet stranica www.nbv.se sadrži detaljneinformacije o studijskim kružocimaa ja ću ovdje kraće opisati kulturne aranžmanepredstavljene tog dana u Vari.DENNIS ANDERSSON, jedan od glavnihosnivača i general Gothia Cupa, jevrlo nadahnuto govorio o počecima tesportske manifestacije.16 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

Barbro AldénSusanne Lind & Marco RiosNBV Väst och Våra Gårdar har den 27januari 2007 på Godtemplargården/Park Bio i Vara med en gemensamsatsning anordnat en Idé- InspirationsochUpptaktsdag.Nästan 200 åhörare har samlats för attfå ett smakprov av NBV:s kursverksamhetunder våren.– Počelo je kao luda ideja nekolicinesportskih aktivista u Göteborgu bez ikakvefinansijske podrške, a dovelo do najvećegi najinternacionalnijeg omladinskog događajana svijetu, što niko od nas tada nijemogao ni sanjati.1975. se okupilo 275 ekipa a prošle godineje učestvovalo oko 730,000 omladinacau preko 1,500 ekipa. To su fantastičnecifre, ali je naš osnovni cilj da putem fudbalabliže povežemo mladost cijelog svijeta,da Gothia Cup bude mjesto susretanja,sticanja znanja i respektovanja različitosti.Mjesto gdje se različitosti u religiji, bojikože i ostalom brišu u korist radoznalostii prijateljstva. Susret koji mladima dajenade u bolju budućnost, rekao je, izmeđuostalog, Dennis Andersson.DUKADE BORD (POSTAVLJEN STO) jecijeli niz ideja i preporuka za studijskekružoke i kulturne aranžmane koje jepredstavio NBV Väst u saradnji s ostalimtrezvenjačkim organizacijama.O tome su govorili Ann-Louise Friberg,Börje Olsson, Berit Nygren, MagnhildAndreasen, Barbro Aldén, Sten Fahlén,Fredrik Almbratt itd.kvinna · žena | 34EN NAGEL I ÖGAT – TRN U OKU (bukvalno:nokat u oku) je snažna i angažovanapozorišna predstava Mirjane Rakuljić Feldt,autorice hrvatsko-finskog porijekla, a kojuje režirala Louise Böregård.Predstavu je izveo FolkTeatern iz Göteborga,a o radu te kulturne ustanove govorioje šef teatra Gugge Sandström.Sreću se dvije mlađe ljekarke (igraju ViktoriaFolkesson i Archana Khanna). Jednaje upravo završila svoj volonterski periodu Sudanu, dok je druga radila u jednoj bolniciu Švedskoj. Dvije prijateljice pokušavajuponovo uspostaviti kontakt, uprkos razlikau izborima i pogledima na život.Komad razmatra pitanja morala i ličneodgovornosti: imamo li pravo zatvarati očipred onim što se dešava u svijetu? MilioniList BH Saveza žena u Švedskojljudi su u bijegu a ogroman broj umire svakegodine od bolesti i nedostatka hrane. Zarnismo dužni otvoriti oči ili je možda boljepognuti glavu i posvetiti se problemima kojisu tu, oko nas? Ali, koliko dugo se možeživjeti s trnom u oku?SUSANNE LIND & MARCO RIOS su nastupilina kraju programa čime je organizatorovog susreta postigao pun pogodak jersu oni svojim nastupom dobro razdrmali idigli na noge cijelu salu već zasićenu mnogobrojnimaranžmanima priređenim togdana. Susanne i Marco su tokom tog jednosatnogkoncerta predstavili dio svog vrlobogatog repertoara från dagis till ålderdomshem(od dječijeg vrtića do staračkogdoma) i spletove latinoameričkih i švedskihpjesama na oba jezika.Susanne Lind, Šveđanka južnjačkog temperamenta,svira violinu od svoje 12. godinea švedska narodna muzika joj je specijalnost.Upoznao sam je prije par godina i tom prilikomsmo za švedsku publiku i Radio 4 zajednoprezentirali bosansku i makedonskumuziku, ona na violini, a ja na harmonici.Marco Rios je muzički umjetnik i stvaralaciz Perua koji godinama živi u Švedskoj. Kaovrstan gitarista, zabavljač i muzički autor,Marco je znatno doprinio popularnostilatinoameričke muzike u Švedskoj i švedskemuzike u ogromnim dijelovima svijeta ukojima se govori španski.ANN-LOUISE FRIBERG nam je na krajurekla da su ranije priređivali kraće idejnevečeri a ovo je prvi put da NBV Väst i VåraGårdar zajedno predstavljaju svoje planoveu jednom dužem programu. Prezadovoljnaje i kaže da sad slijedi priprema materijala zastudijske kružoke i kulturne aranžmane. 17

Världens vatten– vårt vattenAktuellt om världens vatten på NBVAv: Ann-Sofie ROBERNTZNYKTERHETSRÖRELSENS BILDNINGSVERKSAMHETHAR DU TÄNKT PÅ HUR MYCKETVATTEN det går åt för att odla enapelsin? NBV sätter den globalavattenproblematiken i fokus. Med fotografoch filmare reser vi längs med Jordanfloden,till Döda havet och in i Västbanken.Häng med!Vi landar i Jaffa-apelsinernas hemland– ett land som varje år exporterar storamängder vatten i form av saftiga frukteroch grönsaker. Ett land där det finnslite vatten. Precis som i grannländerna,där människor kämpar för att få vatten,vilket ofta glöms bort på grund av depolitiska konflikterna. Miljöexperternafrån miljöorganisationen Jordens VännerMellanöstern hjälper oss se de storavattenfrågorna i Israel, Palestina och Jordanien.Längs med den torra vägen genom Israelligger de konstbevattnade odlingarnaefter varandra.– Hur i hela världen ska vattnet räckatill alla odlingarna, undrar Kerstin Axelsson,som arbetar för NBV.Vi åker förbi Gennesarets sjö, upp motGolanhöjderna. Vi blir påminda om attvatten är en del i de politiska konflikterna.Just här har Israel och Syrien och ävenJordanien bråkat om land och vatten.Nedre delen av Jordanfloden, somgränsar till Israel och Jordanien, är numerainte mycket mer än avlopp somständigt pumpas ut. Tillflödet av sötvattenär minimalt i den flod som har storbetydelse för både muslimer, kristna ochjudar. Vatten som skulle ha runnit genomJordanfloden avleds för att framförallt konstbevattna bananodlingarna, avokadooch citrusfrukter som exporterastill Europa. Det går till exempel åt 50 litervatten för att få fram en normalstorapelsin.– Vi exporterar vårt vatten billigt, konstaterarMira Edelstein på miljöorganisationenJordens Vänner Mellanöstern.FÖR ATT FÅ RÄTSIDA PÅ VATTENPROB-LEMATIKEN i området krävs samarbete.Och det är just det Jordens VännerMellanöstern arbetar för. Förutom attmiljöspecialister från Palestina, Israeloch Jordanien samarbetar kring de gemensammavattenproblemen har deskapat samarbetsprojekt mellan skolor,byar och folk i ledarpositioner.Fakta:Vattenförbrukningen per dag och person:▪ Israel 300 liter▪ Palestina 60-90 liter▪ Jordanien 120-150 liter▪ Sverige 200 liter– Jag hade tidigare svårt för israeler,men genom projektet har jag fått mångapositiva erfarenheter. Vatten kan skiljamänniskor åt, men det kan också föraoss samman, säger den jordanske lärarenMohammad Tayeer.Ekoturismen som ska ersätta de vattenförbrukandestora hotellen är ocksånågot man försöker marknadsföra. Destora miljökonsekvenserna som skaparsår i naturen måste nämligen akut åtgärdas.– Titta bara vad som händer med”sinkholes”!Kerstin Axelsson syftar till de jättelikakratrar som uppstått både på israeliskoch palestinsk sida av Döda havet, etthav som sjunker med cirka en meter perår. Vilket betyder att stora områden somtidigare varit havsbotten, blivit livsfarligaatt beträda. När sötvatten sipprar genomjorden löser det upp saltet som finns istora underjordiska saltgrottor. På denjordanska sidan sjunker bananodlingarbokstavligen genom jorden.– Det här med miljön är otroligt spännande.Jag skulle definitivt kunna tänkamig att åka tillbaka hit. Men nu har vihårt arbete framför oss för att få ihop alltspännande material till en lika spännandeutställning och studiesatsning, förklararKerstin. 18 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

Svjetska voda – naša vodaDa li ste razmišljali koliko vode treba za uzgoj narandži?NBV stavlja globalnu problematiku vode ufokus. S fotografom i snimateljem putujemo duž rijekeJordan do Mrtvog mora i na Zapadnu obalu.Spustili smo se u domovinu Jaffa-narandži, zemljukoja svake godine izvozi veliku količinu vode u vidusočnog voća i povrća. Zemlju u kojoj ima malo vode.Isto kao i u susjednim zemljama gdje se ljudi bore zavodu što se često zbog političkih sukoba zaboravlja.Stručnjaci za pitanja životne sredine iz organizacije zazaštitu životne sredine Jordens Vänner Mellanösternnam pomažu da upoznamo veliki problem vode uIzraelu, Palestini i Jordanu.Duž suhog puta kroz Izrael se prostire niz umjetnonavodnjavanih plantaža.– Zar može voda doteći za sve te plantaže, pita seKerstin Axelsson, koja radi za NBV.Vozimo se kraj Genezaretskog jezera, gore premaGolanskoj visoravni. To nas je podsjetilo da je vodadio političkih sukoba. Baš tu su se Izrael, Sirija i Jordanzakačili oko zemlje i vode.Donji tok rijeke Jordan, koji dijeli Izrael i Jordan,nije sada ništa drugo do otpadna voda koja se stalnoispumpava. Minimalan je dotok slatke vode u turijeku koja ima veliko značenje i za muslimane i zakršćane i za Jevreje. Voda koja bi tekla rijekom Jordanse odvodi da bi prije svega umjetno navodnilaplantaže banana, avokada i limunskog voća koje seizvozi u Evropu. Npr. 50 litara vode treba za jednunarandžu normalne veličine.– Mi jeftino izvozimo našu vodu, zaključuje MiraEdelstein iz organizacije Jordens vänner Mellanöstern.Za pravo rješenje problema vode u oblasti potrebnaje saradnja. A Jordens Vänner Mellanöstern rade upravona tome. Osim što specijalisti za zaštitu životne sredineiz Palestine, Izraela i Jordana sarađuju oko zajedničkogproblema vode, uradili su i projekat o saradnji škola,naselja i osoba na važnim pozicijama.– Ranije mi je bilo teško s Izraelcima, ali sam krozprojekat stekao mnoga pozitivna iskustva. Vodamože podijeliti ljude, ali nas također može i povezati,kaže jordanski nastavnik Mohammad Tayeer.Ekoturizam koji bi zamijenio velike hotele, potrošačevode, se takođe pokušava lansirati. Ogromneposljedice po životnu sredinu koje ostavljaju rane uprirodi se moraju hitno otkloniti.– Vidi samo šta se dešava sa ”sinkholes”!Kerstin Axelsson misli na goleme kratere koji su sepojavili i na izraelskoj i na palestinskoj strani Mrtvogmora koje tone za oko jedan metar godišnje. To značida će velike oblasti koje su ranije činile dno morapostati opasne za hodanje. Slatka voda prodirućiu zemlju rastvara so u velikim podzemnim slanimgrotlima. Na jordanskoj strani plantaže banana doslovnotonu u zemlju.– Ovo sa životnom sredinom je nevjerovatnouzbudljivo. Ja bih konačno mogla zamisliti da seovdje vratim. Ali sad je pred nama naporan rad napovezivanju svog uzbudljivog materijala za jednujednako uzbudljivu izložbu i studijski dio, objašnjavaKerstin. Vattenbristen har gjort att bönderna i den palestinska staden Al’Auja inte kan odla allasina åkrar (Foto: Maria Zerihoun)Vattenkällorna sinar när de vattenkrävandegrödorna som bananer odlas i de ökenliknandeområdena (Foto: Ann-Sofie Roberntz)Döda havet drar många turister och är känt försin hälsobringande lera. Havet sjunker en meterper år, men Jordens Vänner hoppas att ekoturismenska kunna ersätta de vattenkonsumerandeodlingarna och rädda de sinande vattenkällorna.(Foto: Maria Zerihoun)Utställning och studiematerialIntresserad av vattnets framtid?NBV kan erbjuda studiematerialet Världensvatten – vårt vatten och en utställningmed starka bilder från Mellanöstern,kontakta:▪ ditt lokala NBV-kontor www.nbv.se▪ eller Ann-Sofie Roberntz, projektledare,08-672 61 05, 073-372 63 05.kvinna · žena | 34List BH Saveza žena u Švedskoj19

ŽENA I POLITIKABuduća FiFeministička inicijativa (Fi) marta mjeseca ima svojuGodišnju skupštinu. Nakon kritika, podmetanja i lošegizbornog rezultata, stranka će utvrditi smjernice za budućirad. Kako Gudrun Schyman gleda na kritike i budućnost?Piše: Anna AMNÉUS“Sexismen i samhället fortsätteratt finnas. Jag viger inte mitt liv åtsnygga skrivelser. Varför har vi en verklighetmed manligt våld mot kvinnornär i princip alla partier skrivit in ordetfeminism i partiprogrammen?” GudrunSchyman betonar att det viktiga faktisktär att agera.Faktumet att dagens politiska partierpräglas av patriarkala strukturer försvåraren seriös diskussion om feminismoch feministisk politik.I mars har Fi (Feministiskt initiativ)sitt årsmöte. Efter att ha utstått kritik,smutskastning och ett dåligt valresultat,ska partiet nu sätta kursen för detframtida arbetet. Hur ser Gudrun Schymanpå kritiken och framtiden?UPRKOS DOSTA TANKOM REZUL-TATU PARLAMENTARNIH IZBORA,Gudrun Schyman je i dalje punaentuzijazma i borbenog žara. Ona govori okolektivom osjećaju ponosa u stranci i kakose članovi svo vrijeme zajedno unaprjeđuju.Tu se okupljaju osobe koje nikad ranijenisu bile politički aktivne s iskusnim feministicamaiz antirasističkih organizacija,prihvatilišta za žene, HBT (homoseksualni,biseksualni i travestiti) ili sindikalnih pokreta.Oni skupa grade široku alijansu koja činiFi-ovo članstvo.– To je nešto historijski novo – smatraGudrun Schyman i poriče da ta šarolikamješavina aktivista vodi destruktivnim unutrašnjimsukobima. U odnosu na njena ranijapolitička iskustva, ona radije doživljavaFi kao čudo jedinstva. Ona takođe smatrada se jedino polazeći od tako širokog sastavakakvog ima Fi može stvoriti dovoljnojaka organizacija radi formulisanja, i ostvarenja,zahtjeva.Gudrun Schyman smatra da političkadiskusija – i razumijevanje – idu rutinski:– Mnogi su postojani u desničarskimi ljevičarskim idejama i vide to kao jedinupolitičku osnovu. To je kao Berlinski zid uglavi.Ona blokovsku politiku vidi kao opasnostza demokratiju à la Gudrun Schymani nada se da će Fi moći proširiti debatu.– Svakako da je sukob između rada ikapitala živ – kaže ona – ali se čini greškaako se vjeruje da je to jedini društveni sukob.Ona smatra da unutar ljevice, šireposmatrano, ne postoji neka nepravdakoja se računa većim problemom od klasnogsukoba.Jane Fonda i Gudrun Schyman tokom izborne kampanje septembra prošle godine u Stockholmu– Ali patrijarhat je, uprkos svemu,postojao hiljadama godina: znatno prijeuspostavljanja desnog i lijevog bloka– nastavlja ona i smatra da je nemogućegradirati različite vrste ugnjetavanja.ISTINA JE DA DANAŠNJE POLITIČKE STRAN-KE prožete patrijarhalnim strukturamasprječavaju ozbiljnu diskusiju o feminizmu ifeminističkoj politici.– To je temeljna kritika s moje stranenakon svih mojih godina u politici – kazujeona – stranačka politika je patrijarhalnai dozvoljava ženama koje žele diskutovati ofeminizmu da imaju svoje susrete uz ručakili slično.Pokretanje feminističkih pitanja unutarnekih od parlamentarnih stranaka možetakođe ženi upropastiti eventualnu političkukarijeru:– Govoriš li o pravima žena, onda sičangrizavi babac. Da bi se uspjelo u stranci,mora se igrati po patrijarhalnim uslovima.Svakako da su parlamentarne stranke izradilespise u kojima zahtijevaju povećanuravnopravnost, ali to očito nije dovoljno,smatra Gudrun Schyman:– Seksizam u društvu nastavlja postojati.Ja ne posvećujem život dotjeranimspisima. Zašto imamo stvarnost s muškimnasiljem nad ženama kad su u principusve stranke upisale riječ feminizam ustranačke programe? Ona naglašava da jeustvari važno djelovati.Foto: Leif R. Jansson/Scanpix/Reuters20 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

Foto: Bengt-Åke PerssonNi kao aktivan ljevičar nije GudrunSchyman doživjela da može pokretatifeministička pitanja u željenoj mjeri. Iakoje Vänsterpartiet, prema njoj, parlamentarnastranka koja je u feminističkomsmislu otišla najdalje. Da to nije dovoljno,je drugo pitanje:– Ja se ne mogu pretvarati da ta politikafunkcioniše i da je prihvatila konsekvenceod mojih znanja. Ona naravno cilja navlastito napuštanje i svoj angažman u Fi.Gudrun SchymanFORMIRANJE JEDNE FEMINISTIČKE STRAN-KE je jednostavno bilo jedino ispravno,prema Gudrun Schyman. Ona vjeruje da jeimperativ imati mandat birača da bi se moglapokretati feministička pitanja. Inače onanestaju među drugim prijedlozima, debatamai spisima. Nešto što se ne dešava ako seučestvuje na izborima s izričitim zahtjevomo rušenju patrijarhata. Prema GudrunSchyman, Fi je mobilisala feministe koji suspremni voditi realpolitiku.– Srž politike je prepoznati konflikt– nastavlja ona – ali je takođe prihvatitiupravo kao konflikt. To ostale stranke nisuuspjele, prema njenoj analizi.Fi je bila izložena mnogim kritikamanakon osnivanja. Od lijevoorijentisanihse često čuje argument u stilu da strankaokuplja samo žene iz srednje klase i tete izkulture. Je li to tako? Ne, smatra GudrunSchyman koja je ranije čula argumente.– Postoje mnoga izvrdavanja da bi seizbjegla diskusija o feministički formulisanimpitanjima. Ona kaže da je čula jedandrugi argument da Fi nikad neće uspjeti jerse koriste teške riječi kao genus i patrijarhat.To ipak nije bio problem za ranija političkapitanja, prema Gudrun Schymankoja za primjer uzima EMU da bi ukazalana dvostruki moral:– Oni se razbacuju riječima, uglavnomna najkraće vrijeme, kad se treba pokazativjerodostojnim.Nisu to riječi koje su provokativne, većnjihovo feminističko značenje.JESENJI PARLAMENTARNI izbori jedva dasu bili uspješni za Fi. Gudrun Schymanje ipak iskreno nadahnuta dok govori obudućnosti stranke. Odakle joj snaga?– Nešto će se činiti, takva sam ja – kažeona i pojašnjava – politika nije sama sebicilj. Mora se lično djelovati da bi se postiglepromjene.Tako, nekoliko mjeseci nakon izbora,ona nastoji izgraditi organizaciju na lokalnomnivou. Dosta toga treba uraditi ukomunama:– Kako izgleda radna sredina za žene?Kako funkcioniše društvena briga o djeci?Govori li se o genusu u školi? Postoje liprihvatilišta za žene?Usto će se Fi pojavljivati na demonstracijamai debatama. Zadatak Fi-a je iobrazovanje odraslih (folkbildning) štoje jedini način prekidanja uspostavljenihstranačkih monopola pri formulisanjuproblema.– Imamo golemo samopouzdanje –kaže Gudrun Schyman i nastavlja o svojimpartijskim drugovima – mi kao osobe rastemozajedno. Ako se jednom vidi kako toizgleda onda se ne može ići natrag.(Tekst je prenesen iz antirasističkogčasopisa Mana br. 6 2006/1 2007. i uzodobrenje autorice ovdje preveden na bosanski,H.T.) Feministiskt initiativ är en ideell organisation,bestående av kvinnoroch män som inte längre vill vänta påatt de etablerade politiska partierna skadriva de feministiska frågorna. Feministisktinitiativ fortsätter den kamp ochdet arbete som kvinnor under lång tidutfört för att förbättra sina liv. Feministisktinitiativ sätter de feministiskafrågorna högst upp på den politiskadagordningen.Vilka mål har Fi?Det närmaste året kommer vi att formuleraen stark och tydlig feministiskpolitik med konkreta krav och förslag. Vihoppas att så många som möjligt engagerarsig för att vara med och påverkavår politik.Varför behövs Fi när nästan allaetablerade partier i dag säger sig varafeminsitiska?De etablerade politiska partierna förmårinte utmana könsmaktsordningen påallvar. Utredning efter utredning tillsättsmedan viktiga beslut för jämställdhetenskjuts på framtiden. Trots de rättighetersom kvinnor genom envist arbete ochhård kamp lyckats uppnå, så förmårdagens politiska system inte förverkligaett jämställt samhälle. Det närmasteåret kommer vi ägna åt att formulera enstark och tydlig feministisk politik medkonkreta krav och förslag. Om vi får tillräckligtstarkt stöd kommer vi att drivakraven i nästa valrörelse och därefter iriksdagen. Feministiskt initiativ kommertillföra politiken en ny dimension.Vilka är med i Fi?Medlemmarna i Fi har erfarenheter frånolika miljöer och forum. Vi har olika kulturellaidentiteter, politiska erfarenheteroch sexuella preferenser. Det som enaross är att vi ser att män är överordnadekvinnor i samhället och att vi vill göranågot åt detta.Får män vara med?Ja. Fi välkomnar alla som solidariserarsig med vårt arbete.Hur kan jag stödja Fi?Fi kommer att behöva arbetsinsatser påalla nivåer. Din kunskap och kraft är därförtill nytta. Du kan till exempel startaen lokalförening på din ort. Maila tillmedlem@feministisktinitiativ.se ellerring 0706-100 190 och berätta var dubor och vad du vill göra. Vill du skänkapengar utöver medlemsavgiften gårdet också bra.www.feministisktinitiativ.sekvinna · žena | 34List BH Saveza žena u Švedskoj21

ZDRAVLJE: TESTIRAJTE SAMI SEBEKoliko ste zdravi?Jesu li vaši mišići preslabi? Spavate li dovoljno? Kako stojite spamćenjem i kakav je vaš odnos prema alkoholu?Testirajte sebe s deset jednostavnih testova koji ”mjeretemperaturu” vašeg zdravlja.Hur hälsosam är du? – testa dig självÄr dina muskler för svaga? Får dutillräckligt mycket sömn? Hur står dettill med minnet och har du ett hälsosamtförhållande till alkohol?Testa dig själv med tio enkla testsom tar tempen på din hälsa. Och läsvad du kan göra om du blir underkänd.Hur hälsosam är din kroppsform,din kondition, musklerna i dina benoch din underkropp, musklerna i dinöverkropp, din bäckenbotten, din smidighet,din matsmältning, din relationtill alkohol, din sömn och ditt minne?LinijaTest: Uzmite krojački centimetar i izmjeritestruk i bokove. Podijelite zatim obimstruka s obimom bokova. Primjer: struk76, bokovi 96 centimetara = 76/96 = 0,79.Ako ste žena – odnos treba 0,8 ili manji,ako ste muškarac – odgovarajuća cifra je1,0.Posljedice: Ova metoda daje bolju slikuod tradicionalne BMI-vrijednosti (indekstjelesne mase), koja samo kazuje o masi(težini) u odnosu na visinu. BMI zapravoništa ne govori o tome da li se tijelo sastojiod mišića. Zdravstveno je jako važnokako su kilogrami raspoređeni po tijelu.Mnogo je zdravije imati oblik kruškes ravnomjerno raspoređenim masnimtkivom, posebno kod žena po bedrima,stražnjici itd, nego po stomaku što je najmanjezdravo i može biti faktor opasnostivećeg broja bolesti povezanih s načinomživota. I ovu i BMI metodu treba ipakuzeti s dozom rezerve. Najvažnije je dase pogledate u ogledalu i donesete objektivansud o svom tijelu. Možete ”pasti”prema metodi mjerenja a da vam zdravrazum kaže da ste potpuno u redu. Razlogmože biti npr. da ste vitka žena s muškomfigurom, tj. s uskim bokovima i manjeizraženim strukom.Savjet: Ako ste nesigurni u vezi oblikatijela, trebate potražiti savjet ljekara. Akoje previše masnog tkiva raspoređeno postomaku, trebate se toga osloboditi takošto ćete manje jesti ili se više kretati.Razmislite odakle dolaze vaši kilogrami.Mnogi tumače da se gojaznost uzrokovanaalkoholom uglavnom raspoređuje postomaku. Osobe pod stresom su sklonijemasnom tkivu u obliku jabuke nego uobliku kruške. Hormon stresa kortizoltakođe utiče na raspodjelu masnoća postomaku.KondicijaTest: Najjednostavniji kondicioni testje Coopertestet koji se sastoji u tome dašto brže trčite tokom 12 minuta i zatimizmjerite pretrčanu razdaljinu (kilometar-satomu kolima ili na biciklu). Akomožete pretrčati 2,000 metara, ondaste u prihvatljivoj zdravstvenoj formi.Ako imate neku povrjedu koja sprječavatrčanje, onda možete alternativno koristiti1,6-km-test, odnosno prehodati 1,6kilometara za 17 minuta bez izražene zadihanosti.Posljedice: Vaša kondicija je mjera dobroguzimanja kiseonika i rada srca.Istraživanja pokazuju da se kod zdravljane radi samo o kondiciji. Najbitnije je koristitinajvažnije grupe mišića i biti aktivannajmanje 30 minuta dnevno. Može se bitizdrav i bez izuzetno dobre kondicije. Aliako vam je kondicija vidno loša to možeimati negativne posljedice po zdravlje uvidu kardiovaskularnih i drugih bolesti.Savjet: Kondicija se može poboljšati relativnolahko i to ide dosta brzo. Mogu sekoristiti sve aktivnosti koje zahtijevajukiseonik, odnosno svi oblici fizičkih aktivnostikoje ubrzavaju puls.Mišići nogu i donjeg dijela tijelaTest: Sjednite na običnu stolicu sa stopalimapostavljenim ravnomjerno na podi rukama prekrštenim na prsima. Uključiteštopericu (ima je većina mobitela) ili digitalnisat ispred sebe. Zatim se ustanite potpunouspravljenih nogu i ponovo sjednitei tako ponavljajte onoliko puta kolikomožete stići za 30 sekundi. Držite stalnoprekrštene ruke na prsima. Vježbu trebateponoviti najmanje 20 puta za 30 sekundi,u suprotnom su veliki mišići nogu i donjegdijela tijela preslabi.Posljedice: Mišići nogu i donjeg dijela tijelačine veliki dio ukupne mišićne masei zato se moraju držati u dobroj formi jerupravljaju sagorijevanjem i pojačavaju cirkulaciju.Ako su veliki mišići zadnje stranetijela preslabi to može izazvati bol u leđimajer isti čine dio sklopa mišića koji pomažuuspravnom držanju leđa.Savjet: Ovdje pomaže svaka vježba prikojoj nosite vlastitu težinu. To može bititrčanje ili hodanje. Možete takođe izabratitrening snage tih mišićnih grupa iliplivati radi bolje muskulature u nogama i22 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

donjem dijelu tijela.Mišići gornjeg dijela tijelaTest: Legnite na pod na dlanove i koljena.Ispravite leđa i postavite ruke pravo ispodramena s prstima naprijed. Izmjeriteštopericom broj sklekova koje možete uraditiza 1 minutu. Trebate spustiti nos štoniže da svakog puta dotakne pod i uraditinajmanje 20 takvih sklekova, u suprotnomsu mišići gornjeg dijela tijela preslabi.Posljedice: Nije zdravo za tijelo i cirkulacijuimati netrenirane mišiće i posebnoje važno držati u formi mišiće gornjegdijela tijela jer u suprotnom postoji rizikvelikih i bolnih infiltracija u potiljku, ramenima,rukama i glavi.Savjet: Trening snage ili plivanje pomažuslabom gornjem dijelu tijela.kvinna · žena | 34Perineum (međica)10testova koji”mjeretemperaturu”vašegzdravljaTest: Ne idite u toalet sve dok se mokraćnimjehur potpuno ne napuni i zaista moratemokriti. Opustite se i ponovo stegnite.Ako odmah možete potpuno zaustavitimlaz onda su mišići međice u dobroj formi.U suprotnom trebate vježbati svojumeđicu.Posljedice: Slabi mišići međice moguizazvati inkontinenciju (nemogućnostkontrolisanja mokrenja). Možda ste većprimijetili da se pojavilo par kapljica dokkašljete ili se smijete i to će biti samo gore.To je leglo infekcija mokraćnih puteva ito takođe uzrokuje lošiji polni život.Uvježbana međica daje bolje i lakše orgazme.Savjet: Međicu možete trenirati u kolimaili u redu za čekanje – bez trenirke ili opremeza vježbanje. Nema veze da li ležite,sjedite ili stojite. Zamislite da ćete ići utoalet i stegnite debelo crijevo. Tako ćetedoći do mišica međice. Brojite polahko do10 i opustite se. Ponavljate vježbu 15 putadnevno. Za par sedmica ćete puno boljeosjećati mišiće međice a nakon par mjesecićete primijetiti da je automatski stežetedok kišete ili kašljete.List BH Saveza žena u ŠvedskojGipkostTest: Primaknite noge i blago povijte koljena.Pokušajte ispružiti ruke do poda. Akomožete vrhovima prstiju dotaći pod ondasu vaša leđa dovoljno gipka. Ispravite seponovo i podignite glavu. Podignite desnuruku iznad glave i dohvatite lijevo uho. Totrebate uraditi bez okretanja glave i da neosjetite bol. Ponovite vježbu lijevom rukomi dohvatite desno uho.Posljedice: Veoma važno za vaše zdravljeje održavanje gipkosti radi pune pokretnostizglobova i da bi bili sigurni da vašimišići rade optimalno. Ako ih ne koristiteonda se izlažete opasnosti da tijelo budeukočeno u zglobovima i mišićima. Rezultatje slabija pokretljivost, brzina i fina motorika.Ako izgubite gipkost tada se istovremenoizlažete i većoj opasnosti od oštećenjavlakana mišićnog tkiva. Posebno je važno davelike mišiće zadnje strane butina održavategipkim jer postoji veza između njihovog stezanjai tendencija bola u krstima i leđima.Savjet: Krećite se što više. Možete eventualnomijenjati vježbe tako da treniratecijelo tijelo. Gimnastika, Aleksandrovatehnika (alexanderteknik), pilates i joga suzdravi i primjenjivi za održavanje krjepkostii gipkosti tijela. Ako trčite ili igrate nekuod igara loptom, trebate se temeljno zagrijatii istegnuti cijelo tijelo, prije i poslijetreninga.ProbavaTest: Pratite tokom nekoliko dana stanjevaše probave. Potpuno ispraznite crijevanajmanje jednom dnevno i to ne smijebiti teško ili bolno. Zatvor ili previše zrakau stomaku je znak teške probave i alarmkojeg ne smijete zanemariti.Posljedice: Periodičan zatvor je znak danešto nije u redu u vašem probavnomsistemu, a zatvor je nezdrav za tijelo. Akoprobavni sistem loše radi, tijelo ne primahranljive materije u potrebnoj mjeri i vise izlažete opasnosti da otpadne i otrovnematerije prodru u krv.Savjet: Loša probava često zavisi od banalnihstvari, npr. nedovoljne količinevode u organizmu. Pijte više vode. Probavausto zahtijeva vlakna i kretanje. Zatvor ječesto posljedica stresa jer hormoni stresakoče probavu. Ako imate previše zraka ustomaku, a nemate problema s probavom,trebate provjeriti vašu konzumaciju mineralnevode i gaziranih sokova. 23

Odnos prema alkoholuTest: Koje tvrdnje odgovaraju?▪ Redovno prelazim preporučenu granicuod maksimalno 14 jedinica sedmično zažene i 21 jedinice za muškarce.▪ Okolina već govori da pretjerano pijem.▪ Ne mogu zaspati a da ne popijemkoju.▪ Dešavalo mi se da vozim kola iako nijebilo sigurno da su promili alkohola bili udozvoljenim granicama.▪ Više puta se dešavalo da pogriješimna poslu ili zanemarim porodicu uslijedprepijanja prethodnog dana.▪ Ne pijem tokom sedmice već cijelusedmičnu porciju popijem petkom i subotomuveče.Odgovor: Svi odgovori upućuju na problematičanodnos prema alkoholu. Ne trebatebiti alkoholičar da biste doživjeli višekriza. Međutim, trebate razmisliti da likoristite alkohol na pravi način – npr. kaosredstvo za spavanje jer ste pod stresom,preopterećeni ili nezadovoljni životom.Posljedice: Alkohol u prekomjernim količinamamože oštetiti organe a alkoholubija nervne i ćelije mozga. Neospornoje zdravije biti potpuni trezvenjak negopiti. Ipak ne postoji neka veća opasnostod štetnih posljedica ako se držitepreporučenih granica. Koristite li alkoholza utjehu tada možete uploviti u pretjeranokonzumiranje – ili zanemariti problemkoji se mora riješiti.Savjet: Najbolje za tijelo je da podijelitevašu potrošnju tokom cijele sedmiceumjesto da je popijete za jedno veče. Akose priviknete na svakodnevnu upotrebualkohola tako da npr. ne možete zaspatibez toga – potrebna vam je pristojna pauzajer je vaš tolerancijski nivo u porastu zbogkonzumacije. Provjerite da li pijete jer vamnešto nedostaje, radi utjehe ili da prigušiteosjećanja kojima ne možete vladati – iučinite nešto zbog toga. Razgovarajte npr.s terapeutom.SanTest: Označite tvrdnje koje odgovaraju:▪ Po pravilu teško zaspem uveče.▪ Često se prerano probudim i više nemogu zaspati.▪ Često imam more (teške snove).▪ Često mi se dešava da skoro zaspemtokom dosadnih sastanaka, za volanomili ispred TV-a, premda obećam sebi da toneću raditi.▪ Nikad se ne probudim prije budilnika.▪ Za vrijeme odmora mogu spavatiskoro nekoliko dana zaredom prije negose skroz ne naspavam.▪ Često koristim tablete za spavanje ilialkohol.Odgovor: Bilo koja od gornjih tvrdnjije dovoljna da se zamislite je li vaš sandovoljno dobar.Posljedice: San je jedna od najvažnijihpretpostavki za vaše zdravlje u cijelosti.Loš san je često uzrokovan stresom ineriješenim problemima, ali problemi saspavanjem i osjećaj hronične premorenostimogu takođe biti uzrokovani higijenomspavanja: Neke osobe trebaju redovniji imirniji san od drugih.Savjet: Ako je stres uzrok vaše nesanice –morate naravno pokušati riješiti temeljneprobleme. Međutim, možete sebi pomoćitako što ćete jedan sat prije spavanja uraditinešto za opuštanje, tako da mozaktada ne radi punom parom. Napišite listusutrašnjih zadataka tako da prenesete misliiz glave na papir. Odbacite večernju kahvui vježbanje kasno poslijepodne ili ranouveče. Izbacite TV i kompjuter iz spavaćesobe. Spavaća soba je za spavanje i ljubavi nizašta drugo. Razmislite da li moždapodcjenjujete vašu potrebu za spavanjem.Normalno je spavati najmanje osam satida bi se osjećali potpuno odmorno.PamćenjeTest: Uzmite papir i olovku. Pogledajteslijedeće riječi 30 sekundi:▪ konj▪ TV▪ kola▪ plavo▪ vila▪ samoposluga▪ stablo▪ žuto▪ parfem▪ cuclaPokrijte te riječi i napišite ih na papiru.Ako se sjećate 7 od tih riječi tada imatezadovoljavajuće i prosječno kratkotrajnopamćenje.Posljedice: Nije baš sigurno da je vašekratkotrajno pamćenje općenito gledanološe ako se ne može sjetiti više od 7 riječi.Međutim, razmislite o tome da li imateproblema pri pamćenju detalja, poruka iostalog. Možda niste naviknuti da aktivnokoristite vaše kratkotrajno pamćenje. Tuse takođe može raditi o stresu koji negativnoutiče na kratkotrajno pamćenje.Savjet: Vi niste zaboravni samo raditoga što je vaše kratkotrajno pamćenjepogoršano. Ako osoba pati od početnezaboravnosti, gubi naravno time spremnostkoju je ranije imala i problemipamćenja su znatno dublji. Kratkotrajnopamćenje se može ponovo uvježbati.Razmislite koliko visok nivo stresa uzrokujevaše probleme. Ako se ne radio tome, provjerite vaše navike. Moždaste se navikli koristiti pamćenje tako štozapisujete vaše poslove, liste za kupovinuitd. Vježbajte pamćenje određenihstvari umjesto da ih zapisujete. Vi takođemožete svjesno vježbati pamćenje igranjemkarata i tavle (backgammon) štostimuliše pamćenje. 24 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

HälsonyheterFizički aktivnitinejdžerisamouvjerenijiŽelite li da vaša djeca dobiju porcijuzdravog samopouzdanja i dobreocjene u školi – isključite imkompjuter i učinite da se što više kreću.Prema jednom istraživanju koje je obuhvatiločak 11,957 tinejdžera – fizička aktivnostdoprinosi većem samouvjerenjui boljim ocjenama. To ne zavisi od tipatreninga već je samim tim što ne dangubeispred ekrana dobijeno mnogo, smatrajuistraživači. Kako ekipni sportovi, tako iindividualne aktivnosti, koriste mladima.Treninzi usto doprinose manjoj podložnostidrogama, pušenju ili nezaštićenom seksu.Izvor: Pediatrics, april 2006.Dobar sanpomaže zdravljuZgodno je oteti snu par sati da bi se stiglesve dnevne obaveze. Međutim, akose čvrsto držite vaših 7-8 sati spavanja nadan, činite veliku uslugu svom zdravlju. Aako u prosjeku malo spavate to može rezultiratipovećanim krvnim pritiskom. Dotoga su došli istraživači iz USA, Holandijei Meksika tokom istraživanja koje je obuhvatilo4,810 osoba. 647 od njih je dobilodijagnozu povećan krvni pritisak.Studija je npr. pokazala da su osobe udobi 32-59 godina, koje spavaju manje od5 sati dnevno, izložene dvostrukom rizikudobijanja povećanog krvnog pritiska.Problem povećanog krvnog pritiska ješto isti uzrokuje prateće bolesti, prije svegaprobleme sa srcem. Studija je usto pokazalada nesanica takođe ima tendenciju daubrzava puls.Källa: Hypertension & American PhysiologicalSociety.kvinna · žena | 34Mediji izdravlje mladihMedijska pismenost je sposobnost primanja,analiziranja, procjenjivanja isaopštavanja i u štampanom i u elektronskomformatu. Takođe se podrazumijevada većina medija ima komercijalnu primjenu.Agresivno reklamno tržište za tinejdžereulaže prema procjenama 23,4 biliona dolaragodišnje. Reklame stižu čak i u škole kaonpr. Channel One, program novosti punreklamnog smeća. Mladi su bombardovanimedijskim slikama provodeći oko 5sati dnevno uz TV, časopise i internet.Da bi bili ”aktivni” a ne ”pasivni” konzumentimedija, mladi moraju biti medijskipismeni.Izvor: Washington State Department ofHealth.Smanjite rizik odartroze za 40%Jedno istraživanje na 650 učesnikaje potvrdilo ranije studije i došlo dozaključka da K-vitamin u ishrani smanjujeList BH Saveza žena u Švedskojopasnost razvoja artroze u koljenu i rukamaza cijelih 40 procenata. Istraživačisu ispitivali nivo K-vitamina u krvi izaključili da su osobe s visokim nivoomtog vitamina izložene manjoj opasnostiod artroze.Istraživači smatraju da je filokinon,ili K1, taj koji daje pozitivan efekat. K1 seprije svega nalazi u brokolima, spanaku(špinatu) i ostalom zelenom lisnatompovrću, ali takođe i u sojinom ulju, soji inahutu (grahu slanutku/leblebiji).Još više K1-vitamina se dobije dodavanjemu hranu peršuna ili prase (poriluka).Studija ne kazuje koliko K1-vitaminatreba jesti da bi se dobio pozitivan efekat,a preporučena dnevna doza K-vitamina je70 mikrograma.Izvor: Arthritis and Rheumatism, vol.154, s. 1255-1261.25

KULTURAŽene istinski heroji –Amazonke s DobrinjeCarol Mann: Kućne amazonke. Otpor žena iz Dobrinje,predgrađa Sarajeva, prevela sa francuskog Marija Stevanović.Sarajevo: Svjetlost d.d. 2006.Piše: Meho BARAKOVIĆDe förra omfattande texterna, analyseroch forskningar om kvinnor i krigetsBosnien handlar, uteslutande, om våldtäkt.Bosniakiska kvinnor har presenterats, vanligen,som hjälplösa offer utan försvar. Ejförnekande dessa fakta, framhåller franskaforskarinnan Carol Mann, ville hon utforskaoch visa upp bilden av krigarkvinnorvilka har kämpat i civilförsvar.Boken Kućne amazonke. Otpor žena izDobrinje, predgrađa Sarajeva (Hem-amasoner.Försvar av kvinnor från Dobrinja, Sarajevosförort) är Carol Manns avhandlinggrundad på hennes 6,5-årig antropologiskforskning. Hon har även varit tillsammansmed dessa kvinnor från år 1993 ikrigets Dobrinja.Žene. Žene sa Dobrinje.Ovo je knjiga o veličini, snazi i organizovanomotporu žena iz sarajevskognaselja, predgrađa Dobrinja uminulom ratu, zapravo oružanoj agresijina državu Bosnu i Hercegovinu.Kao što je poznato, opsada Sarajevatrajala je od aprila 1992. do decembra1995. godine, kada je potpisan Dejtonskisporazum. Ali, ratni uslovi održali su sebezmalo dvije sljedeće godine. Kako nasamom početku svoje knjige Kućne Amazonkezapisa Carol Mann, dosadašnjibrojni zapisi i analize, posvećeni ženamaiz rata u Bosni i Hercegovini, odnosilisu se, isključivo, na silovanja. Bošnjačkežene predstavljene su, uglavnom, kaonemoćne žrtve bez odbrane. Ne poričućizasnovanost tih činjenica, ističe gospođaMann, željela sam pokazati i iscrtati slikužena-ratnika, koje su se borile u civilnomotporu, do danas prešutkivanom, i kojesu time doprinijele društvenoj obnoviživota. Polazna tačka i oslonac u ovometekstu (studiji-knjizi) biće i jeste, opsadaSarajeva: ona je srediste dubokog ličnogiskustva koje će zauvijek oblikovati mojeshvatanje svih ratova, prošlih koliko ibudućih…Život ne vrijedi ništa, ali ništa nije vrijednoživota, jedan je od najpoznatijih citatafrancuskog borca, pisca, umjetnika,političara Andre Malroa, čovjeka koji jeratovao za ideale i cijelog života njegovaokulturu.Ima ovo rečeno itekako puno dodirnihtačaka sa ženama u ratu u opkoljenomSarajevu, posebno onima u sarajevskomnaselju Dobrinja.Mannova na početku knjige ističe dasu akcije civilne odbrane, koje su vodiležene, smještene u istorijsko-sociološkiokvir i sa naglaskom na antropološkomistraživanju. Veze između opisanog ponašanjai vrtloga događaja, određivalesu način ovog istraživanja, uslovljenimbrojnim pokazateljima. Strukture i načinponašanja, podjednako naslijeđeni izprošlosti otomanske i komunističke, balkanskei ciganske, ovdje su izmiješani ujednoj izuzetnoj situaciji. Najuzbudljivijeje to pretvaranje ratnog prostora u domaćii ženski, urbano zatvorenog u sebe samogi vođenog ženama, koje imaju svoju potkuda bi većini stanovnika omogućilopreživljavanje. Nadalje, dodaje u knjiziMannova, držala je važnim uporediti satim ono što su preživljavale srpske ženena nekoliko metara od bošnjačke linije.Sve do maja 2000. godine Carol Mannnije bilo omogućeno da ide na drugustranu, jer je granica između dva entitetabila zatvorena za sve one koji su, poputnje (Carol Mann) godinama otvorenona bošnjačkoj strani. Problem granica,vidljivih ili virtuelnih (nevidljivih), alipodjednako pogibeljnih, tema je za kasnijerazmatranje.Kako kaže sama autorka knjigeKućne Amazonke, studija je zasnovanana šest i po godina rada posvećenogantropološkom istraživanju.”Stigla sam u Sarajevo u humanitarnojakciji koju sam pokrenula 1993. za pomoćdjeci u Dobrinji. Akciju sam počela osnivanjemmale nevladine organizacijeDjeca Bosne – prema francuskom zakonuiz 1901. – a sačuvale su je žene iz togpredgrađa.U nekoliko boravaka, dok je trajala opsadaSarajeva i odmah poslije toga, skupilasam mnoštvo podataka i zapažanja,često sam ih zapisivala u polumraku, posveskama i blokovima više nalik na brodskidnevnik ili intimne bilješke, nego napravovaljano naučno istraživanje. Dopočetka sam bila ganjana žurbom dase sve dokumentuje i svjesna da uživoučestvujem u neobičnim istorijskimdogađajima. Posebni uslovi ovog rada(knjige) sadrže se u stalnom prisustvurata kao stvarnosti – vidljive konstante.Tu je, i sve ”ostalo” što rat sa sobom nosi:ubijanje, poginuli, krv, strah, mučnina…Svakog dana kroz sve pore grada isparavalaje zebnja strasnija od bola, užas odsvakog bombardovanja, svakog zviždanjametaka, svakog rafala, strah kao valjanjemorskih talasa koji dolaze i odlaze.”Zbog svega pomenutog, ali i onogašto se samo naslutiti može: zapisaćeMannova da najmanje što se može rećijeste da se ovo istraživanje nije odvijalona način koji se može nazvati normalnim,to jest sistematski i uredno, jer jerat prekrivao čitavu stvarnost. Zaista, ratje taj koji ispunjava tišinu između riječi,proizvodi gestikuliranje pri iskazivanjurazličitih stanja, zamagljuje poglede većuplašenih ispitanika, bez obzira što seo ratu nije otvoreno govorilo i što surazgovori veoma ličili na priče iz životau miru…Ova knjiga Kućne Amazonke nijeobimna, niti skupa. Sve je ispričano oženama sa Dobrinje, stručno i kvalitetno.Knjiga ima vise poglavlja (cjelina), aone imaju naslove: Uvod, Početak rata,Dobrinja u ratu, Svakodnevni život uDobrinji, Hodanje nevidljivim gradom,26 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

Borba Amazonki i grčkih ratnika (detalj, mermer, strana sarkofaga, oko 160–170. g.n.e. Muzej Pio-Clementino, Octagon, Apollon Hall)Svakodnevni život pod okom snajpera,Ratna kuhinja i Žene i rat. Unutar ovih,pomenutih poglavlja su manje cjelinekoje dočaravaju u svim segmentima ratnadogađanja i život onaj ratni u sarajevskomnaselju Dobrinja. I pored toga što je uistinuriječ o stručnoj knjizi ona, ova knjiga,ima ”dušu” i doživljava se kao svaka drugaknjiga. Ona to i jeste.Zapisujem evo, i još jednom da jeknjiževnica, romansijerka i humanistaCarol Mann od ratne 1993. godine živjelaje u okupiranom Sarajevu, tačnije na Dobrinji,gdje je formirala nevladinu organizacijuEnfants de Bosnie (Djeca BiH).Desetak i više godina kasnije, dana, 14.novembra 2006., Carol Mann se vraćau Osnovnu školu Skender Kulenović naDobrinji, koju je tokom rata finansiralanjena NVO, kao i kćerka Alice Pfeiffer, tesuprug Andreas Pfeiffer, kako bi promoviralasvoju novu knjigu Kućne Amazonke– Otpor žena iz Dobrinje, predgrađaSarajeva, koju je izdala izdavačka kućaSvjetlost. Na lijepoj i podosta uzbudljivojpromociji, govorile su i direktorica oveškole Aida Musić i urednica knjige JasminaMusabegović. ”Ova knjiga kojutrebamo danas da promoviramo nije roman,nije ni sjećanje. Ovo je antropološkiprikaz žena na Dobrinji”, kazala je unajkraćem Musabegovićeva.I kada se sve ”kockice” jednog mozaikapažljivo i istiha slože, ostaje dase na kraju kaže i zapiše: knjigu KućneAmazonke spisateljice Carol Mann, vrijediimati, pročitati je pažljivo da bi jošponešto saznali o sebi samima (ženamaDobrinje) što, zasigurno nismo znali,dovoljno. Ili nismo znali, nikako. kvinna · žena | 34List BH Saveza žena u Švedskojene iz Dobrinje. Ko su te žene, teŽ kućne amazonke koje su činile jezgroženskog otpora?Žene iz Dobrinje posjeduju nekolikozajedničkih crta. Rođene su u Sarajevu,pretežno su porijeklom iz starih muslimanskihi patrijarhalnih porodica, što podrazumijevaizvjesnu starinsku tradiciju vezanuza ishranu, izuvanje na ulazu, korišćenjestarih arapskih riječi.… Opkoljena Dobrinja ličila je na okruglistomak u punoj trudnoći, gdje jemuška uloga završena. Stanovništvo jepreživljavalo, sazrijevajući i čekajući da semir rodi, krećući se podzemnim putevimai rovovima kao kroz mnoštvo pupčanih vrpci,koristeći njihovu hraniteljsku sadržinu(od prehrane do obrazovanja) kao multiformnuplacentu. Ovo nas navodi darazmišljamo o ulozi polova u tim situacijama.Ženskom principu odbrane i otporasuprotstavljen je muški princip, to jestagresija, čiji se osnovni simboli pojačavajuneprekidnim jurišima na grad. Rat je vođensnažnom paljbom topova i snajperistaprotiv nenaoružanog stanovništva koje seskoturilo u sebi. Poređenje sa silovanjemuklapa se u ovaj opis, zato što su napadi natijelo grada neprestano ponavljani.Posebni uslovi opsade u Dobrinji prouzrokovalisu promjenu vrijednosti u odnosimameđu polovima. Gotovo da možemogovoriti o počecima obezvrjeđivanja tradicionalnemuške vladavine u korist izvjesnedominacije ženskih vrijednosti. Muški doprinosbio je sporedan i drugorazredan. Ovdjeje civilna odbrana bila djelo žena: muževi,kada nisu bili na frontu, uglavnom subesposličili, lišeni svojih profesionalnih aktivnosti.Niko se nije usuđivao da to prizna,ali bili su u službi njihovih supruga, što jeznačilo da su bili na izvjesnom raspolaganju(seksualnom također), što su do tadabile samo supruga i ljubavnica. Da bi seodržala tradicionalna slika, koja im je bilapotrebna, podržavani su simboli muškedominacije, koliko god je to bilo moguće,mada je to bilo kao mahanje krpom poukrasnim predmetima. … To je najboljeobjasnila Emira, kad je ispričala kako oneguraju svoje muškarce pred TV kamere nebi li i oni dobih svoj dio slave. Pošto se znaloda je opstanak Dobrinje djelo žena, onesu zbog toga namjerno birale diskreciju.… Suprotstavljenost muškog i ženskogostaje, ali ženskoj strani se pridružuju komplementarnostnjihovih kućnih muškaraca,saveznika za preživljavanje. Civilna odbranai vojska djeluju prema istim principima, jerse suprotstavljaju istoj agresiji. Bošnjačkaarmija je armija odbrane i djeluje premakriterijumima radikalno različitim od srpskearmije koja napada.… Za civile je najvažnije bilo očuvanjevremena i ritma dana i noći, kako bi seodržala navika. Jer, agresor, izvan stvarnihstrateških potreba, djeluje noću i danju dabi uništio sve sitnice koje održavaju i štiteživot: i zlokobni konj bio je ostavljen noćupred vratima Troje.… Suprotno muškom ratu, ovaj koji suvodile žene izražavao se istim navikama uvrijeme rata, kao i u miru. … UpravljanjeDobrinjom bilo je kao i upravljanje kućom.Prehrana, održavanje, čistoća, njega, obrazovanjedjece, moda, ukrašavanje, sveje učestvovalo u istinskoj borbi protivuništenja ličnosti i grupe. (odlomci) 27

Poezija kaoinspiracijaUnikatna je tehnika koju Saida Malkoč Trnkakoristi za izradu svojih slika.Piše: Nizama GRANOV ČAUŠEVIĆSaida Malkoč Trnka har gett ut fem poesisamlingar: Dikter(1978), Återkomst till öknen (1985) och Eurydike och ensamhetensgåvor (1987) i Bosnien och Frusna bilder (1996) och Svart godis(1997) här i Sverige.Under februariutställningen i Kulturhuset Bagaregården iGöteborg kunde man njuta av Saidas bilder och poesi.Saidas tjugoen bilder kan man dela upp i tre grupper. Denförsta gruppen innehåller verkligt starka kvinnoporträtt av dekvinnor som har påverkat Saidas liv med sina verk – Indira Gandi,Simone de Beauvoir, Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, MargueriteYourcenar, Katarina Ivanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprahosv. I den andra gruppen ingår kärlekslandskap och den tredjeomfattar verk inspirerad med poesin.Det är en unik teknik som Saida Malkoč Trnka använder försina verk. Ull, det naturliga och varma materialet, har ersattmålarfärger. Istället för målarpensel använder hon textilnål. Detsom är väldigt viktigt är att konstnärinnan har själv utvecklat ochytterligare förädlat denna teknik.Volim te. Dvije su riječi koje čovjek u životu često kaževoljenom ili čuje od najdražeg, riječi koje liječe pa, kao isvaki lijek, čovjeku najviše nedostaju. Volim te je i naslovizložbe slika Saide Malkoč Trnka. Te riječi su posjetioci imalipriliku da dožive emocionalno snažno na otvaranju izložbekoju je Saida protkala vlastitim stihovima, kao i stihovimanekolicine poznatih svjetskih pjesnika. Tog trećeg februara uKulturhuset u ulici Bagaregården u Göteborgu svaki posjetilacse bar na trenutak osjetio sretnim što je u društvu već afirmisanepoetese i osebujne slikarke Saide Malkoč Trnka.Dvadeset i jedna slika kojima se Saida predstavila mogu sepodijeliti u tri ciklusa.Prvi ciklus su portreti žena koje su, prevashodno svojimradom, uticale na Saidin život. Tu su se našli portreti dobropoznatih ličnosti kao što su Indira Gandi, Simone de Beauvoir,Selma Lagerlöf, Marina Cvetajeva, Marguerite Yourcenar, KatarinaIvanović, Nives Kavurić Kurtović, Oprah itd.U drugi ciklus Saida Malkoč Trnka svrstava, kako ih onasama naziva, pejzaže ljubavi. I ovdje je čovjek pred dilemomkoja se slika doima više. Da li slika Nana i djed, za koje Saidakaže da su je naučili da voli, ili slika na kojoj jedna ptica stavljasrce u kljun druge ptice, ili Duvanjsko polje osuto plavim cvjetovimakukolja.Inspirisana svojom vlastitom poezijom kao i poezijom Jesenjina,Lorke i Cvetajeve, zaokružuje Saida svoj treći ciklus.Svoje pjesme, kao i pjesme gore pomenutih pjesnika, govorilaje umjetnica na otvorenju svoje izložbe i duboko dirnulasve prisutne posjetioce i izgradila čvrstu sponu između slike istihova.Unikatna je i tehnika koju Saida Malkoč Trnka koristi za izradusvojih slika. Vuna, taj prirodni i topli materijal, zamijenioje slikarske boje. Umjesto kista ona koristi tekstilnu iglu. Štoje jako važno umjetnica je sama razvila i usavršila ovaj načinrada.Mjesto izložbe Kulturhus je Saidi najdraža kuća kulture uGöteborgu. ”Bila sam počašćena ponudom da izlažem u tomprostoru. Tako se ostvario i jedan od mojih snova iz 1995. godine– izlagati baš na tom mjestu. Poziv da izlažem u ovoj kućidobija na značaju i time što umjetnici godinama čekaju na termin.”Autorica dalje kaže da najviše duguje predivnoj publici ”kojazna podijeliti i veličinu i radost trenutka sa stvaraocem”.O slikarki Saidi Malkoč Trnka čulo se i van granica njenenove domovine Švedske. Ponude da izlaže i u inostranstvu susve bliže stvarnosti.Poštovaocima i ljubiteljima Saidine poezije i slikarstva ostajeda se nadaju da će ih ona uskoro opet obradovati novimsusretom sa njenim stvaralaštvom. 28 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

MarianneFredriksson- ljubimica ženaPrevedena na 44 jezika, anjene knjige prodane u 17miliona primjeraka se mogučitati u najmanje 150 zemaljaPriredio: Haris TUCAKOVIĆFoto: Magnus HartmanMarianne FredrikssonUmrla je jedna od najčitanijih švedskihknjiževnica. Marianne Fredrikssonje pisala o ženskoj duhovnosti i iskustvuna način koji je privukao milionečitalaca širom svijeta iako joj švedskaknjiževna kritika nije bila posebno naklonjena.Mnogi su je smatrali dobroupućenomosobom, kaže Annika Bladh, njen zadnjiizdavač. Njeni romani su posebno privukližene svih dobi i mlađe muškarce.Bila je pravi pionir i pokretač novih rubrikai časopisa u novinarstvu, ali je u svojimpedesetim godinama zapala u dubokusredovječnu krizu. Terapeut joj je tadapreporučio da zapisuje svoje snove što je1980. rezultiralo njenim prvim romanomEvina knjiga, prvim od mnogih s biblijskomtematikom.Pažnju švedskih čitalaca je privukla tekčetvrtim romanom Simon i hrastovi, oposlijeratnom odrastanju jednog dječakaiz radničke porodice u Göteborgu.Veliki međunarodni uspjeh je doživjela1994. godine romanom Hannine kćeri, ojednoj ženskoj liniji s početka 19. stoljeća uzemljoradničkoj Švedskoj u kojoj se kasnijegeneracije žena usuđuju sve više, ali ipakostaju čvrsto vezane uz pranje i kuhanje.Kao iskusna novinarka, Marianne jepedantno pripremala svaku od budućihtema. Karakter i radnja bi dolazili kasnije.Prema Bengtu Nordinu, njenom agentutokom 14 godina i osobnom prijatelju, onaje rijetko unaprijed znala ishod pri sjedanjuza pisaći sto.Erika Josefsson navodi (Gotlands Tidningar,2007-02-13) da je ”Marinne Fredrikssončesto u inostranstvu pričala jednu pripovijesto radu na romanu Prema Marijikvinna · žena | 34Magdaleni koji predstavlja njen obračun sbiblijskom muškom pripovjedačkom perspektivomu kojem ona jednoj ženi, bludnici,daje glavnu ulogu.– Jednog dana je ona nazvala i rekla’Bengt, Bengt, sad se pojavio Isus i mnogoje prijatniji nego što sam vjerovala’.Znatno prije Dan Browna (The Da VinciCode) učinila je Marinne FredrikssonMariju Magdalenu najvažnijim Isusovimsljedbenikom. Čak i u seksualnim situacijama,o kojima ona nije baš često pisala, anikada posebno sočno, dozvolila je ona daMaria Magdalena i Isus imaju seks.– Ipak to nije napisano na taj način, tosu ptice koje cvrkuću i tako to, kaže BengtNordin.”Teško je u svom selu biti prorok. Tuuzrečicu bi Bengt Nordin često ponavljaokada bi Marianne tokom zadnjih godinasve više dobijala loše ocjene kritike. PremaBengtu Nordinu, kritika je bila bolja vaninego u domaćim novinama. Za romanFlyttfåglar (Ptice selice) je dobila svojuprvu pravu oštru kritiku.– Bio sam tada prisiljen otputovatikući i tješiti je. Kazivao bih joj ’ti ipak imaščitaoce Marianne’, a i ona je tako smatrala.Na sajmu knjige u Göteborgu prijesedam godina bilo je mnogo međunarodnopriznatih autora, ali je najpopularnija moždaipak bila Marianne Fredriksson. Tog putaje objavila Ptice selice o prijateljstvu jedneŠveđanke i jedne useljeničke žene iz Čilea.Kada su je pitali o njenim knjigama ukojima se ne radi uvijek o jakim ženama islabim muškarcima, ona je brzo odgovorila:– Ne nikako, one su upravo onakvekakve jesu. List BH Saveza žena u ŠvedskojFaktaMarianne Fredriksson je rođena 28. marta1927. u Göteborgu, a preminula 11. februara2007. u Österskäru kraj Stockholma.Novinarsku karijeru je počela u listuGöteborgsposten. Pokrenula je časopiseAllt om mat (Sve o jelu) i Vi föräldrar (Miroditelji). Bila je glavna urednica časopisaAllt i hemmet (Sve u kući) i pokretač rubrikeIdag-sidan (Danas) u listu SvenskaDagbladet.Debitovala je 1980. u svojoj 53. godini sEvas bok (Evina knjiga). Objavila je 16 romana.Prevedena je na 44 jezika, uključujući pali(stari indijski jezik), može se čitati u najmanje150 zemalja. Njene knjige su prodaneu 17 miliona primjeraka. U vrijemenajveće popularnosti, njeni romani suprodavani u najmanje 200,000 primjerakasamo u Švedskoj. U Njemačkoj je bilana vrhu prodajnih top-listi s romanimaAnna, Hanna och Johanna (Hannine kćeri)i Simon och ekarna (Simon i hrastovi).2001. je napustila svog stalnog izdavačaWahlström & Widstrand i prešla u Piratförlaget.Pet godina kasnije prelazi u Prismus motivacijom da se u Piratförlagetu nijenikad osjećala kao kod kuće.Tri njene knjige će biti filmovane: EnligtMaria Magdalena (Prema Mariji Magdaleni)snima jedna holandska filmska kućačiji predstavnik je posjetio MariannuFredriksson mjesec dana prije njenesmrti. Simon i hrastovi će se snimati uDanskoj, a Hannine kćeri u Njemačkoj. 29

BASNA ZA KLINCE I KLINCEZEIbn al-Mukafa:Miš i mačakStaroindijska basnaiz ciklusa Kalila i DimnaTillsammans med de kända fornindiskaepos Mahabharata och Ramayana,hymnsamlingen Rigveda, väldigt omtycktgenre av fornindiska litteraturen varäven ”gamla berättelser” (purana) medsina: legender, sagor och fabler. En av demest berömda verk av denna genre ärotvivelaktigt Panchatantra eller i arabiskaversionen Kalila och Dimna.Den arabiska författaren av persiskt ursprungAbd Allah Ibn al-Muqa’ffa (ca 720 -ca 756) har översatt Panchatantra till arabiskaoch så bevarat den eftersom originalet påsanskrit och översättningen på pahlavi hartappats bort under tidens gång. En svensköversättning av Hans Christian Risberg och/eller Anders Wilde kom ut i år 1745.Pored poznatih staroindijskih epovaMahabharate i Ramajane, himniRigveda, veoma omiljeni oblik stare indijskeknjiževnosti bile su ”stare pripovijetke”(purana) koje sadrže: legende,bajke i basne. Jedno od najčuvenijih djelate vrste jeste, bez sumnje, Pančatantra iliu arapskoj verziji Kalila i Dimna (po imeni-madva šakala, glavnih junaka najvećepripovijetke Lav i vo, čija imena na sanskrituglase: Karataka i Damanaka).Poznati arapski književnik Abdu-lahibn El-Mukafa (oko 720. - oko 756.), rodomPerzijanac, je Pančatantru preveona arapski jezik i tako je sačuvao od zaborava,jer su se tokom stoljeća i sanskritskioriginal i pehlevijski prijevod zagubili.Car Depšelim reče mudracu Bejdebi:– Eto, iznio si mi taj primjer, asada mi nešto reci o čovjeku kogasu opkolili neprijatelji sa svih strana i odkojih umalo nije nastradao. Ali se on, dabi se izvukao iz teškog položaja, izmiri sasvojim neprijateljem, i tako se oslobodistraha i sebe osigura.– Ljubav i neprijateljstvo nisu stalni:nekada se ljubav izrodi u neprijateljstvo, anekad se iz neprijateljstva rodi ljubav i prijateljstvo– odgovori caru mudrac. – Zasve to postoje razne okolnosti, razni uzrocii razna iskustva. O svemu što se dogodipametan stiče posebno mišljenje. Ako jeu pitanju neprijatelj postupiće odlučno, aprema prijatelju će biti najljubazniji. Pametnune smeta neprijateljstvo koje ongaji u duši prema nekome. On se, kad želida ostvari svoj cilj ili da otkloni od sebekakvu opasnost, približuje i svome neprijateljui od njega traži pomoći. Ko u tomepostupi razborito, uspjeće da ostvari svoježelje. To najbolje može da osvijetli slučajmiša i mačka koje je zadesila nevolja i kojisu uspjeli da se spasu izmirenjem.– A kako je to bilo? – upita ga car.– Pričaju da je u deblu jednog velikogdrveta bila rupa u kojoj je živio jedanmačak koji se zvao Rumija. Blizu njeganalazila se i rupa jednog miša kome je biloime Feridun. Lovci bi često dolazili na tomjesto da love divljač i ptice. Jednog danadođe neki lovac i razapne svoju zamkuu blizini tog drveta u koju se mačak Rumijabrzo uhvati. Miš oprezno, čuvajućise Rumije, pođe šuljajući se da potražišta za jelo. Dok je on tako išao, iznenadaugleda mačka u mreži i to ga veoma obradova.Poslije se obazre i ugleda iza sebelasicu koja je htjela da ga uhvati, a na stablusovuljagu koja je vrebala da ga ugrabi.Miš ne znade šta da radi: bojao se lasiceako se vrati natrag, ako skrene desno ililijevo bojao se da ga ne ugrabi sovuljagaa ako pođe naprijed tu je bio mačak kojiga može svakog časa uloviti. Zato on pomisli:– Ah, može li biti veće nesreće! Protivmene se urotiše razna zla i iskušenja sasvih strana. Ali i uprkos tome ne treba dame ovaj slučaj obezglavljuje, ne smijem sesada zbuniti ni izgubiti prisebnost, jer samrazuman. Pametan se ne može zbunitiako pametno misli, on ni u kom slučaju nesmije izgubiti prisebnost duha. Pamet jeslična moru čije se dno ne može dokučiti.Kalîla wa Dimna,Abd Allah Ibn al-Muqaffa, ca 1200-1220.,Bibliothèque nationale de France,Manuscrits orientaux (Arabe 3465, f° 51)Pametnog nesreća ne smije obeshrabritido te mjere da ga upropasti, a isto takoga ni sigurnost i spokojstvo ne smiju zanijetii opiti toliko da izgubi razboritost utrenutku kad treba da bude priseban. Ja izove nesreće ne vidim drugog izlaza negoda se izmirim s mačkom, jer je i njegasnašla slična nedaća. Možemo se obojicaspasti ako on posluša moje savjete, akozapamti moj govor i prihvati moje iskrenoprijateljstvo u koje ne treba da sumnja;ako sve, dakle, dobro shvati i osjeti da muje moja pomoć potrebna.Miš se onda približi mačku, pa mureče:– Kako si?– Baš onako kako ti želiš, u muci inevolji! – odgovori mu mačak.– Ja sam ti danas drug u nesreći – rečemu miš. – Naši su položaji jednaki. Ja mislimda se obojica možemo spasti na istinačin. U ovim mojim riječima nema lažini prevare. Lasica me, eno, čeka u zasjedi,sovuljaga me vreba, a oboje su i menii tebi neprijatelji. Ako ti meni nećeš ništarđavo učiniti, ja ću pregristi tu zamku iizbaviću te iz nesreće. Ako tako postupiš,spasićemo se obojica isto onako kao štose lađa i putnici spašavaju na moru uzajamnompomoću.Kada mačak sasluša miševe riječi iuvjeri se da on govori istinu, reče mu:– Ove tvoje riječi mirišu na istinu.Ama i meni je stalo da se obojica spasimo.Ako ti mene spasiš, biću ti zahvalan doksam živ!– Ja ću ti se približiti i pregrišću svekonce mreže. Ostaviću samo jedan da bihse zaštitio od tebe – reče mu miš – i počegristi zamku.30 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna

Kada sovuljaga i lasica vidješe da semiš primaknu mačku, izgubiše svakunadu, pa se vratiše.Miš je sporo grizao konce zamke ukojoj se nalazio mačak Rumija, pa mumačak zbog toga reče:– Zašto svojski ne grizeš konce ovezamke? Ako si ti postigao ono što siželio, pa si se zbog toga promijenio iolako prelaziš preko mojih želja, ondati mogu reći da tako ne rade dobri, jerplemeniti nije ravnodušan prema svomdrugu. Kako si vidio, ti si imao koristi odtoga što si se sa mnom ranije sprijateljioi zato treba da me za to nagradiš i da sene prisjećaš neprijateljstva koje postojiizmeđu mene i tebe. Nagodba koju smosklopili treba da sve to baci u zaborav, jerje vrlina ispuniti zadanu riječ, a vjerolomstvodonosi rđave posljedice. Plemeniti jeuvijek zahvalan i nije osvetoljubiv. Samojedno dobročinstvo dovoljno je da baciu zaborav mnoga njemu učinjena zla.Rečeno je: ”Najbrža kazna je ona kojuvjerolomstvo izazove”. Ne valja onaj kojinije kadar da se smiluje i oprosti onomekoji je prema njemu snishodljiv i koji tražida mu oprosti.– Prijatelja ima dvije vrste – odgovorimu miš. – Jedni su oni koji za nečimžude, a drugi su, pak, oni koji su prisiljenida budu takvi, samo su obojica koristoljubivii obojica prezaju od štete. Što se tičeonoga koji za nečim žudi, od njega se netreba bojati. Međutim, onaj koji je na siluprijatelj, nekada može biti dobar, a nekadse valja od njega čuvati. Pametan će uvijekuzeti od njega nešto dragocjeno u zalogbaš zato što će se jednog dana od njegamorati da čuva i plaši. Cilj je onoga kojiMiš i mačak u Diznijevoj interpretacijisklapa prijateljstvo u tome da što prijeimadne koristi od toga i da postigne onošto želi. Ja ću ti ispuniti datu riječ. Ali iuprkos tome, ja ću se tebe čuvati, jer sebojim da mi ne pričiniš ono što me natjeraloda se s tobom izmirim i što je tebenagnalo da prihvatiš moj prijedlog. Svakiposao ima svoje vrijeme. Ali posao, koji seobavlja u nevrijeme, neće se lijepo svršiti.Ja ću pregristi sve konce zamke, samo ćuostaviti jedan čvor da te pomoću njegadržim u škripcu. Neću taj čvor pregristisve dotle dok se ne uvjerim da si ti nečimdrugim zaokupljen. A to će biti tada kadaponovo budem vidio lovca.Miš onda poče gristi mačkovu zamku.Dok je on tako radio, iznenada banu lovac.– Sada treba sasvim pregristi koncezamke – reče mu mačak.Miš se onda potrudi da pregrize konce,i kada završi mačak skoči na stablo ispredzbunjenog lovca, a miš se zavuče pod kamen.Lovac dođe, uze svoju onako iskidanuzamku i ode kratkih rukava.Miš poslije toga iziđe, ali mu ne bidrago da se približi mačku, pa ga mačakzovnu:– O, iskreni prijatelju, koga provjerih unesreći, što mi se ne primakneš da te lijeponagradim za uslugu koju si mi učinio?Hodi k meni, ne prekidaj prijateljstvo samnom, jer onaj koji sebi nađe prijateljai s njim prekine, neće imati koristi odtakvog prijateljstva, a braća i prijatelji ćeopet izgubiti svaku nadu da će od njegaimati kakve koristi. Dobročinstvo kojesi mi učinio neće biti zaboravljeno, a tiimaš pravo da od mene, od moje braće iod mojih prijatelja tražiš nagradu za to.Nemoj me se nimalo bojati, i znaj da ćusve što imam tebi žrtvovati!Mačak se zatim zakune da je istinugovorio. Miš mu onda doviknu:– Često je prividno prijateljstvo skrivenoneprijateljstvo, i ono je opasnije od otvorenogneprijateljstva. Ko se ne sačuvatakvog neprijateljstva, dogodiće mu seono što se dogodilo čovjeku koji je sjeona kljovu razjarenog slona pa ga san savladao,i kad se probudio bio je već podslonovim stopalima gdje je i našao smrt.Prijatelj se smatra prijateljem samo zatošto može da koristi, a neprijatelj je nazvanneprijateljem zato što nanosi štetu.Pametan će ispoljiti prema neprijateljuprijateljstvo samo onda kad se nada daće od njega imati kakve koristi, a premaprijatelju će ponekad pokazati neprijateljstvokad se boji da mu on ne naudi.Zar ti ne vidiš kako mladunčad slijedesvoje majke kada se nadaju da će dobitimlijeka, a čim mlijeka nestane, odbijajuse od njih? Ponekad prijatelj prestane dačini prijateljske usluge svome prijatelju,ali se toga ne treba bojati, jer po srijedinije neprijateljstvo. Međutim, ako onajkoji je po prirodi neprijatelj uspostavikasnije prijateljstvo iz neke potrebe kojaga je na to nagnala, sigurno će to njegovotobožnje prijateljstvo ponovo postati neprijateljstvo,čim nestane potrebe koja gaje nagnala da sklopi prijateljstvo, kao štose i voda koja se zagrijava na vatri ohladikada se skine s vatre. Od svih mojih neprijateljati si mi najopasniji neprijatelj.I tebe i mene je prisilila nevolja da seizmirimo. Sada više nismo jedan drugompotrebni pa se bojim da mi nisi ponovopostao neprijatelj. Nejakom nije mjestou blizini jakog neprijatelja. Ja mislim dasam ja sada tebi potreban samo zato dame pojedeš, pa baš stoga ti i ne vjerujem.Lakše se može po mom mišljenju, spastinejaki koji se boji jakog neprijatelja, negojaki koji se prevari u nejakom i povjerujemu. Pametan se izmiri sa svojim neprijateljemkada na to bude prisiljen, on muse ulaguje, javno mu iskazuje ljubav, a čimmu se ukaže prilika napušta ga. Trebada znaš da se ne može popraviti greškanepromišljenog sklapanja prijateljstva.Pametan će ispuniti svome neprijatelju skojim se izmirio ono što mu je obećao, alimu ne vjeruje, nije siguran kad je u njegovojblizini, i treba da se od njega udalji štomože više. Ja tebe volim ovako izdaleka iželim da budeš živ i zdrav, a to ti nisamranije želio. Treba da moje dobročinstvouzvratiš dobročinstvom, a mi ne možemonikada živjeti zajedno, i gotovo!(Preveo Besim Korkutwww.lektirabih.com.ba) kvinna · žena | 34List BH Saveza žena u Švedskoj31

79 öre/min 20 öre/min 99 öre/min 20 öre/min 20 öre/min27 öre/min20 öre/min1,29 öre/min1,29 öre/min20 öre/min69 öre/min99 öre/min20 öre/min20 öre/min 20 öre/min25 öre/minFör bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare tillfasta telefoner i utlandet från din hemtelefon. Välkommen in ochbeställ på telia.se/telefoni. A bientôt!Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån), Kväll och helg (30 kr/mån) ellerDygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang hos Telia (Telia Bas 125 kr/mån)