GODISNJI IZVJESTAJ - Vlada Crne Gore

Izvještaj o stanju javnog duga Crne GoreGodišnji izvještaj Ministarstva finansija Crne Gore/2006.EVALUACIJA I ODRžIVOSTJAVNOG DUGANemanja Pavličićdug po API obveznicama u okviru Londonskogkluba povjerilaca. Dug premavladama ove četiri zemlje Crnoj Gori jepripao po osnovu raspodijele nealociranogduga (5,88% od 38% za Srbiju i CrnuGoru), i tačan iznos duga i način reprogramabiće utvrđen u pregovorima.Što se tiče API obveznica(AlternativeParticipation Instruments) u toku je alociranjekrajnjih korisnika sa teritorijeRCG, i nakon toga slijede preogovori ukome će se utvrditi način regulisanjaeventualne obaveze.U narednom periodu očekuju se iprva povlačenja po osnovu četiri potpisanaugovora: sa EIB-om u iznosu od 5mil. eur, projekat otpadnih voda za Nikšić,ugovor sa Societe General (iznoskredita od 2,5 mil. eur) o nabavci ITopreme za škole, ugovor sa Vladom KraljevineŠpanije u iznosu od 5 mil. eur,projekat izgradnje otpada, i kredit VladeRepublike Francuske za energetski sektoru iznosu od 8,479 mil. eur.Podaci navedeni u tabeli pokazujubruto javni dug RCG, dok kod potraživanjanajznačajniji je dug Ruske Federacijeprema RCG u iznosu od 18 mil. USD,i očekuje se skoro potpisivanja sporazuma.Takođe, u drugoj polovini decembraizvršen je transfer 32,366.57 unci(po trenutnoj tržišnoj cijeni od oko 620USD za uncu 20,066 mil USD) deblokiranogzlata od strane Banke za međunarodnaporavnanja (BIS). Po osnovu deblokiranihsredstava očekuje se prilivjoš od oko 2,5 mil. USD.Komisija za naplatu potraživanju uokviru Ministarstva finansija, izmeđuostaloga riješava i naplatu ino-dugova uskladu sa odredbama Zakona o regulisanjuobaveza i potraživanja po osnovuino duga i devizne štednje građana. Najvećidio dugova se rješava u toku privatizacijedužnika i to naplatom u gotovini,konverzijom duga u akcije i međusobnimporavnanjima. Zaključkom VladeRCG utvrđeno je da krajnji korisnicikredita izmiruju svoje obaveze u rokovimai na načina na koji Vlada RCG izmirujeove obaveze prema ino-kreditorima.Iako se ova potraživanja smatrajuteško naplativim, zbog finansijskog položajakrajnjeg korisnika kredita, određenidio je ipak realno naplativ ipredstavlja razliku između bruto i netojavnog duga RCG.Javni dug Crne Gore, sa javnim preduzećima,iznosio je oko 775 miliona euraili 42,4% BDP na dan 31.12.2006. godine.Javna preduzeća koji su korinici inokredita, a kojima je Crne Gora izdala garancijuili kontragaranciju, Monteput, AerodromiCG, EPCG i Agencija za kontroluleta su preduzeća sa autonomnim prihodima,i postoji osnovana pretpostavkada će navedena preduzeća redovno servisiratisvoje obaveze, pa prema ESA-95računovodstvenoj metodi te obaveze nisuuključene u javni dug, već se tretirajukao dug javnog sektora.Tabela 2. Visina i struktura javnogduga Crne Gore u periodu 2002- decembar2006. god.Kao što se vidi iz Tabele 2., nivo javnogduga smanjen je 88,3% u 2002. god.na 38,3% u 2006. god. Posebno je značajnosmanjenje spoljnog javnog dugasa 68,7% na 27,6% BDP-a. Do smanjenjaje došlo uslijed restruktuiranja i otpisaduga u okviru Pariskog kluba, zaključnosa drugim otpisom iz februara 2006.god. u ukupnom iznosu od 66% nominalnogiznosa, kao i reprogramom premaIFC- u i IBRD-u.Najveći dio ino duga, oko 84%, jedug nastao za vrijeme SFRJ i SRJ, i preuzetje Zakonom o regulisanju obaveza ipotraživanja na osnovu ino duga i staredevizne štednje, dok je čak 72% domaćegduga, prije svega obaveze po osnovustare devizne štednje i restitucije,«naslijeđen» na osnovu obaveza iz dobaSFRJ.U okviru Pariskog kluba povjerilacaostalo da se još potpiše bilateralni sporazumasa Japanom, odnosno Japanskombankom za međunarodnu saradnjuJBIC (dug u iznosu od oko 123 mil.jena, nije uključen u podatke), dok je saItalijom i Srbijom potpisan trilateralnisporazuma o reprogramu duga 4. decembra,2006. god. Sekretarijat Pariskogkluba, pismom od 13. novembra 2006.god., najavio je namjeru zemalja kreditorada sa Crnom Gorom, uslijed sticanjanezavisnosti, potpiše bilateralnesporazume. Stanje duga po Pariskomklubu, uslijed potpisivanja bilateralnihsporazuma, neće se bitnije promijeniti,jer su obaveze RCG definisane po principukrajnjeg korisnika u postojećim bi-42