GODISNJI IZVJESTAJ - Vlada Crne Gore

Poresko zakonodavstvoGodišnji izvještaj Ministarstva finansija Crne Gore/2006.određene u odnosu na vrijednost robe,već moraju da odražavaju približnistvarni trošak pružene usluge.Najznačajnije izmjene izvršene Zakonomo izmjenama i dopunama Zakonao porezu na dohodak fizičkih lica("Sl. list RCG", br.78/06), čija su rješenjau primjeni od 1. januara 2007. godine,odnose se na:• smanjenje poreske stope i umjestopostojećih progresivnih stopa (15%,19% i 23%), uvedena je jedna ravnomjerna(proporcionalna) poreska stopa od9%, koja će se primjenjivati od 2010. godine.Kao prelazno rješenje, predviđenoje da poreska stopa za 2007. i 2008. godinuiznosi 15%, a za 2009. godinu 12%,• povećanje neoporezivog godišnjegličnog odbitka sa 780 eur (65 eurmjesečno), na 840 eur godišnje (70 eurmjesečno),• ukidanje obaveze plaćanja porezapo osnovu kapitalnih dobitaka (poosnovu prodaje nepokretnosti i hartijaod vrijednosti),• restrikciju prihoda za koje jepredviđeno oslobađanje od plaćanjaporeza na dohodak fizičkih lica i ta "lista"je uglavnom svedena na prihodesocijalnog karaktera i slučajeve predviđenemeđunarodnim ugovorima ikonvencijama.Novim Zakonom o lokalnim komunalnimtaksama ("Sl. list RCG",br.27/06), čija su rješenja u primjeni od1. januara 2007. godine, uređeni su osnovnielementi za plaćanje lokalnihkomunalnih taksa (takseni osnov, obveznikplaćanja, nastavak obavezeobračunavanja i dr.), a lokalna samouprava,svojim aktom propisuje visinutakse, taksene olakšice i način obračunavanjai plaćanja taksene obaveze.Opština, shodno zakonskim ovlašćenjima,može lokalne komunalne takseda utvrđuje prema korisnoj površini,vremenu korišćenja ili u fiksnom iznosu.Visinu lokalnih komunalnih taksaopština određuje u zavisnosti od vrstedjelatnosti, površine, lokacije, odnosnozone u kojoj se nalaze objekti, predmeti,odnosno vrše usluge za koje jepropisano plaćanje takse. Takođe,ovim zakonom data je mogućnost opštinamada do kraja 2007. godine mogunaplaćivati takse po osnovu korišćenjainfrastrukturnih objekata (objekatakojima se vrši prenos električneenergije, objekata iz oblasti telekomunikacija,radio- difuzije i sl.), i to najvišedo graničnog iznosa utvrđenog predmetnimzakonom.Novim Zakonom o porezu na igrena sreću i zabavne igre ("Sl. list RCG",br.27/06), čija su rješenja u primjeni od1. januara 2007. godine uređeni su osnovnielementi (poreski obveznik, poreskaosnovica, rasponi poreskih stopa,i dr.), za uvođenje poreske obavezeod strane opština. Prema odredbamanavedenog zakona obveznici plaćanjaporeza na igre na sreću su privrednadruštva koja su registrovana kod nadležnogsuda i koja su od Ministarstva finansijadobila licencu za priređivanjetih igara. Obveznici plaćanja poreza nazabavne igre su pravna lica i preduzetnicikoji stavljaju u upotrebu automateza zabavne igre. Stopa poreza za priređivanjeigara na sreću (osim za igre naautomatima), može iznositi do 10%koncesione naknade koja se plaća zapriređivanje tih igara, a koja je propisanaZakonom o igrama na sreću ("Sl. listRCG", br. 52/04).Za priređivanje igara na sreću naautomatima porez može iznositi do20eur po automatu, dok za priređivanjezabavnih igara, porez može iznositido 15 eur po automatu.Vlada RCG na sjednici od 8. decembra2006. godine utvrdila je PredlogZakona o poreskim savjetnicima kojije upućen u Skupštinsku proceduru(donošenje ovog zakona očekuje sedo kraja prvog kvartala 2007. godine).Donošenje posebnog zakona o poreskimsavjetnicima ima za cilj da seobezbjedi povoljniji ambijent, odnosnoneophodna infrastruktura za štoefikasniju primjenu poreskih i carinskihpropisa u praksi. Ustanovljavanjemnovog zanimanja poreski savjetnikkao nezavisnog i samostalnog,pruža se mogućnost poreskim obveznicimada na stručan i profesionalannačin dobiju savjete iz oblasti poreskogi carinskog zakonodavstva. Poreskisavjetnici bi imali ovlašćenja da nastručan način zastupaju poreske obveznikepred upravnim organima (poreskimorganima, Upravom carina i Ministarstvomfinansija), kao i pred nadležnimsudovima.Djelatnost poreskog savjetništva,prema predloženom zakonu, mogla bida obavljaju fizička lica kao samostalnozanimanje i specijalizovana pravna lica(društva lica) za poresko savjetništvo.Poreski savjetnik bi imao ovlašćenjei obavezu da zastupa zahtjeve poreskihobveznika u okviru zakonskihpropisa i ličnog uvjerenja. Poreski savjetniku odnosima sa strankom bio bidužan da se pridržava načela zakonitosti,savjesnosti, stručnosti i profesionalnogkodeksa koji bi donosila nadležnaKomora. O uslugama poreskogsavjetnika zaključivao bi se ugovor upisanoj formi, a usluge bi se obavljaleuz odgovarajuću naknadu, čiju bi visinupropisivala Komora uz prethodnusaglasnost Ministarstva finansija.Predloženim zakonom definisanisu opšti i posebni uslovi, koje bi trebaloda ispuni određeno lice koje namjeravada dobije licencu za obavljanjedjelatnosti poreskog savjetništva. Jedanod uslova za dobijanje licence zaobavljanje poslova poreskog savjetnikaje da zainteresovano lice ima položenispit za poreskog savjetnika. Ispitbi se polagao pred posebnom komisijom,koju bi obrazovalo Ministarstvo finansija,a komisija bi se sastojala odnajmanje pet članova, od kojih bi polovinabila iz redova Ministarstva finansija,poreskog i carinskog organa, a ostaličlanovi iz reda stručnjaka ekonomskei pravne teorije i prakse. Ispit zaporeskog savjetnika bi se polagao premaprogramu koji bi na predlog Komoreporeskih savjetnika donijelo Ministarstvofinansija. Troškove ispita bisnosilo lice koje polaže ispit, a njihovuvisinu bi na predlog Komore utvrđivaloMinistarstvo finansija. Poreski savjetnicibi bili u obavezi da se udružuju ustrukovnu Komoru (Komoru poreskihsavjetnika), kao samostalnu i nezavisnuorganizaciju sa svojstvom pravnoglica. Komora bi predstavlja poreskesavjetnike, promovisala njihov rad izastupala njihove zajedničke interese.Sektor za poreskii carinski sistemKOVILJKA MIHAILOVIĆ,pomoćnik ministra,RUžŽICA BAJČETA,viši savjetnik14