Što čini osobnu kvalitetu života:Studija na uzorku - Škola narodnog ...

Što čini osobnu kvalitetu života:Studija na uzorku Hrvatske gradske populacijeG. Vuletić, A. MujkićŠkola narodnog zdravlja “A. Štampar” Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu1

SAŽETAKPrikazani rad opisuje istraživanje odrednica o sobne kvalitete života provedeno na uzorkuhrvatske gradske populacije. U ispitivanju je korišten je SEIQoL instrument kojim se putempolustrukturiranog intervjua od ispitanika traži da navede i opiše pet područja života koja smatraglavnim odrednicama vlastite kvalitete života, te procjeni njihovu važnost i stanje odnosno razinuvlastitog funkcioniranja na svakom. 315 intervjuiranih osoba navelo je sveukupno 61 područježivota kao odrednicu vlastite kvalitete života. Usprkos velikom varijabilitetu odgovo ra većinanavedenih područja može biti klasificirana u slijedećih osam globalnih domena: Zdravlje,Emocionalno blagostanje, Materijalno blagostanje, Međuljudski odnosi, Produktivnost ilipostignuća, Sigurnost, Društvena zajednica i Religija odnosno domena du hovnog života.Analizom slobodnog teksta opisa područja dobiveni su tipični opisi odrednica kvalitete života. Zasvako od individualno navedenih područja procjenjivana je relativna važnost. Najvažnijim seprocjenjuju zdravlje i obitelj, zatim dolaze ljubav , religija i prijateljstvo. Utvrđena je razlika urangu važnosti područja u odnosu na dob. Ispitanici su nadalje dali samoprocjenu razinefunkcioniranja na svakom individualno navedenom području. Procjena je izražena na skaliLickertovog tipa od sedam stupnjeva (od najgore do najbolje moguće). Prosječna vrijednostizvedena iz samoprocjena funkcioniranja na pet područja predstavlja mjeru subjektivne kval iteteživota (Indeks kvalitete života).Kvaliteta života je procijenjena na razini 67% od skalnogmaksimuma sa standardnom devijacijom od 13,7. Nisu nađene razlike u odnosu na spol niti nadob.Ključne riječi: kvaliteta života, područja kvalitete života, Hrvatska populacija2

What makes quality of life: Study on Croatian urban populationSUMMARYThe subjective quality of life of 315 healthy persons, from Croatian urban population wasassessed using SEIQoL. 61 different life areas were nominated as import determinants of thequality of life. The individual quality of life was reflected in the variety of life areas nominatedas important by individuals through the differences in importance attached to these areas, andtheir level of functioning in each area. However, majority of the nominated areas can be classifiedin eight more general life domains, which are: Health, Emotional well being, Material well -being,Relationships, Achievement, Safety, Community and Spiritual domain. Qualitative analysis wasperformed on the free text area descriptions. Analysis yielded typical descriptions of quality oflife domains. For each individually nominated area importance was assessed. Health, Family,Relationships, Love and Religion were rated as most important in subjective quality of life. Therewere differences in importance rang according the age groups. In add ition, for each area wasassessed level of functioning on seven point Lickert scale. Summary measure from functioninglevels on five domains gives global measure of subjective quality of life (Quality of life Index). Inaverage, subjective quality of life was assessed at 67 % of scale maximum with the standarddeviation of 13,7. No gender or age differences were found in Quality of life Index.Key words: Subjective quality of life, quality of life areas, Croatian population3

UVODKvaliteta života je postala istaknuti predmet interesa u psihologiji, biometriji, filozofiji,socijalnim znanostima, kliničkoj medicini i zdravstvenoj zaštiti. Pitanje čimbenika osobnekvalitete života vrlo je aktualno u zadnjem desetljeću kako na području psihologije tako i napodručju zdravstvene zaštite kroničnih bolesnika , a i otvorene populacije.Razvoj koncepta kvalitete života kroz povijestRazumijevanje koncepta kvalitete života prošlo je dugu evoluciju. Sredinom prošlogstoljeća pod kvalitetom života se uglavnom podrazumijevao životni standard, a istraživanja na tutemu bila su rađena u području ekonomije. S povećanjem životnog standarda istraživanjakvalitete života usmjerila su se i na opažanje zadovoljenja čovjekovih potreba, čime se bavilasociologija. Šezdesetih godina prošlog stoljeća se u definiranju kvalitete života čini jasna razlikaizmeđu objektivne i subjektivne komponente, odnosno objektivnih i subjektivnih pokazateljeosobne kvalitete života. Treća generacija ispitivanja kvalitete živo ta javila se 70-ih i bila jeusmjerena na subjektivne pokazatelje kvalitete života. To je koncept kvalitete života koji serazlikuje od prijašnjih po svojoj usmjerenosti na pojedinca. Usmjerenost na pojedincakarakterizira i današnji pristup u istraživanjima kvalitete života. Krizmanić i Kolesarić navode daje kvaliteta života subjektivno doživljavanje vlastitog života određeno objektivnim okolnostima ukojima osoba živi, karakteristikama ličnosti koje utječu na doživljavanje realnosti i njenogspecifičnog životnog iskustva 1 . Iz navedenoga je vidljivo da je kvaliteta života primarnopsihološki fenomen odnosno vrsta generalnog stava prema vlastitom životu i njegovimpodručjima ili aspektima. Kao i bilo koji drugi stav, kvaliteta života uključuje kognitivnu iafektivnu evaluaciju objekta stava, pri čemu zadovoljstvo životom predstavlja afektivnukomponentu stava prema životu 1 .Definiranje kvalitete životaU literaturi o kvaliteti života nalazimo stotinjak definicija i modela. Neki od njih seodnose na specifične populacijske skupine (npr. osobe sa smetnjama u razvoju, osobe oboljele ododređene bolesti i sl.) 2 . Jednu od sveobuhvatnijih definicija kvalitete života iznose Felce i Perry 3definirajući kvalitetu života kao sveukupno, opće blagostanje koje uključu je objektivnečimbenike i subjektivno vrednovanje fizičkog, materijalnog, socijalnog i emotivnog blagostanja,zajedno s osobnim razvojem i svrhovitom aktivnošću, a sve vrednovano kroz osobni skupvrijednosti određene osobe. Međutim, još uvijek ne postoji s laganje oko definicije kvaliteteživota, niti univerzalno prihvaćen "zlatni standard" mjerenja.Subjektivni nasuprot objektivnim pokazateljima kvalitete životaDanas postoji slaganje da pojam kvalitete života podrazumijeva kombinaciju objektivnihi subjektivnih varijabli. Po pitanju povezanosti objektivnih i subjektivnih pokazatelja, opažena jeslaba povezanost između čovjekovog subjektivnog osjećaja zadovoljstva životom kao i vlastite4

procjene kvalitete života i objektivnih životnih uvjeta 4 . Nadalje, istraživanja su pokazala da tapovezanost nije linearna. Značajna povezanost subjektivnih i objektivnih pokazatelja nalazi se usituacijama siromaštva i bijede, kada čovjekove osnovne životne potrebe nisu zadovoljene. Spoboljšanjem objektivnih životnih uvjeta , na određenom nivou, ta se povezanost gubi. U dobrimobjektivnim životnim uvjetima, daljnje povećavanje materijalnog bogatstva doprinosi vrlo maloili nimalo subjektivnom osjećaju kvalitete života. Govoreći o životu u razvijenim zemljama,During 5 iznosi sljedeću tvrdnju: “Ljudi u 90-ima su, u prosjeku, četiri i pola puta bogatiji negonjihovi pra-pradjedovi s početka 20 stoljeća, ali nisu četiri i pola puta sretniji”. Možemo zaključitida su objektivni i subjektivni pokazatelji kvalitete života, općenito uzevši, slabo povezani te da sestupanj povezanosti povećava kada objektivni životni uvjeti postaju loši.Pristupi u mjerenju i mjerenje kvalitete životaPovijesno gledano dva su osnovna pristupa u mjerenju kvalitete života. Prema jednomekvaliteta života je jedinstven entitet, dok se prema drugom pristupu kvaliteta života poima kaosložena konstrukcija diskretnih područja 6,7,8 . Usprkos izostanku slaganja oko definiranja kvaliteteživota, postoji suglasje oko dva osnovna aspekta koncepta kvalitete života: subjektivnost imultidimenzionalnost.Subjektivnost se odnosi na činjenicu da se kvaliteta života može razumjeti samo izperspektive pojedinca. Multidimenzionalnost potječe iz psihometrijske tradicije mjerenjazdravstvenog statusa koja zahtijeva procjenji vanje brojnih različitih dimenzija života pojedincakada se procjenjuje kvaliteta života.Objektivne okolnosti čine relativno trajni uvjeti koji određuju mogućnost zadovoljenjaosobno važnih potreba (socio-ekonomski status pojedinca i njegove obitelji, pri rodna okolina,kriminalitet itd.) kao i sadašnji događaji koji su značajni za ispunjenje ciljeva pojedinca (gubitakposla, bolest, gubitak voljene osobe itd.). Emocionalne reakcije su prema definiciji, ovisne otrajnim dimenzijama ličnosti kao što su to ek straverzija i neuroticizam, te psihoticizam. Iako svinavedeni faktori predstavljaju relativno stabilne determinante kvalitete života, specifični, važniživotni događaji (značajno zdravstveno, materijalno, socijalno i psihološko pogoršanje ilipoboljšanje) također mogu imati snažan utjecaj na kvalitetu života.Mnoge od tehnika trenutno dostupnih za mjerenje kvalitete života bazirane su naupitnicima i vrednovane su unutar određenog kulturnog konteksta. Pri tome nema nikakvihgarancija da bi upitnik primjenj iv za jednu kulturu, bio primjenjiv i za drugu. Jedan od načinarješavanja ovog problema je korištenje objektivnih mjera kvalitete života s pretpostavkom damogu biti primijenjene međukulturalno i da su one valjani indikatori kvalitete života.Objektivni pristup u mjerenju kvalitete života pretpostavlja da su zdravlje, fizikalnaokolina, prihodi, stanovanje i drugi indikatori koje je moguće opažati i izmjeriti valjane mjerekvalitete života i da postoje apsolutni standardi za procjene tih varijabli 9 . Međutim ti pokazatelji5

mogu navesti na pogrešan put. Objektivni kriteriji kao što su to prehrana, gustoća populacije,stanovanje, migracije, socijalna mobilnost, religija, različiti su za različite kulture. Glavniproblem s objektivnim pristupom je povezanost o bjektivnih kriterija i kvalitete života doživljenod strane pojedinca. Ta povezanost je kompleksna i teško predvidiva. Idealno, instrument zamjerenje kvalitete života trebao bi biti vrednovan u okolini u kojoj se i primjenjuje. Koncepti kojisu bliski jednoj kulturi ne moraju to biti drugoj. Neka područja, kao seksualno funkcioniranje,mogu biti neprihvatljiva za raspravu i procjenjivanje u određenoj kulturi odnosno zajednicama.Mnoge od ljestvica i upitnika namijenjeni mjerenju kvalitete života, kao i m etode zanjihovu analizu - obilježja i kategorije odgovora, ne dozvoljavaju slobodan izbor odgovoraispitanika. Takvi instrumenti su često standardizirani na uzorcima različitim od populacije koja seprocjenjuje. U praksi, veliki broj istraživača koristi u mjerenju kvalitete života metodu intervjua.Mnogi autori ističu individualnu prirodu kvalitete života 10 . Calman 11 navodi da se kvaliteta životaodražava u razlici između želja i očekivanja pojedinca i njegovog stvarnog iskustva. Prema tomekvaliteta života pojedinca ovisi o osobnom prethodnom iskustvu, sadašnjem stilu života tenadama i ambicijama za budućnost. Specifična područja života koje pojedinac smatra važnimabiti će pod značajnim utjecajem sociokulturalnog miljea u kojemu je pojedinac odrastao odn osnou kojemu živi. Često se pristup mjerenju razlikuje ovisno o ciljevima, vrijednosnom sustavu iprofesionalnom usmjerenju istraživača. Iako postoje brojni instrumenti za ocjenu kvalitete života,instrumenti koji procjenjuju osobnu komponentu vrlo su rij etki, tako da komponenta osobnekvalitete života nedostaje u istraživanjima kvalitete života. Olweny se bavio istraživanjemkvalitete života u zemljama u razvoju i dao je definiciju kvalitete života koju shvaća kao osobnovrednovanje stvarnog stila života “vis-à-vis” očekivanog stila života i u svakom trenutkuodražava funkcioniranje pojedinca unutar za njega jedinstvenog miljea 12 . Ovime autor sugerirada bi mjerenje kvalitete života usmjereno na pojedinca moglo uspješno prevladati ograničenja umeđukulturalnim analizama. U procjenjivanju kvalitete života ispitaniku treba biti danamogućnost da identificira područja života koja su njemu važna, te da iskaže u kojoj mjeri svakood navedenih sudjeluje u sveukupnoj kvaliteti života 13 .Različiti istraživači navode različita područja, ali dublja analiza istraživanja i definiranjakvalitete života pokazuje da postoji određen broj područja koje se izdvajaju kao univerzalna ikoja se opetovano pojavljuju u većini istraživanja. Na osnovi analize brojnih studija i def inicijakvalitete života Cummins 14 utvrđuje da se u većini istraživanja javlja sedam osnovnih područja:1. zdravlje, 2. emocionalna dobrobit (emotional well -being), 3. materijalno blagostanje, 4. bliskiodnosi s drugim ljudima (obitelj, prijatelji, partner , značajne osobe), 5. produktivnost, 6.društvena zajednica i 7. sigurnost.Jedan od ciljeva ovoga rada je utvrditi da li značajna područja kvalitete života za uzorakhrvatske urbane populacije odgovaraju navedenim područjima univerzalnim za zapadnepopulacije. U ovom istraživanju primarno žarište je na subjektivnim pokazateljima kvalitete6

života prema doživljaju i samoprocjenama samih ispitanika. Pojam kvalitete života shvaćen jekao složena konstrukcija diskretnih područja.CILJEVI RADA1. Ispitati područja koja čine odrednice osobne kvalitete života hrvatske urbane populacije injihovu univerzalnost odnosno specifičnost.2. Procijeniti važnosti nađenih područja u osobnoj kvaliteti života.3. Ispitati kakvim ispitanici procjenjuju svoj život (ili razinu funkcioniranja) na svakom odindividualno navedenih područja.ISPITANICIIspitivanjem je obuhvaćeno 315 ispitanika u dobi od 17 do 87 godina (M=35.44,SD=16.08) od toga je 37,1% ispitanika muškog spola. U ispitivanje su uključene zdrave odrasleosobe. Uzorak je dobiven slučajnim odabirom iz popisa osoba u skrbi liječnika obiteljskemedicine. Popisi su uzeti od liječnika koji u skrbi imaju gradsku populaciju (u Zagrebu, Šibenikui Splitu). U liječničkim kartonima je provjereno jesu li odabrani ispitanici zdravi te je isključenafizička ili psihička bolest.Ispitivanje je provodilo pet ispitivača, prethodno uvježbanih za provođenjepolustrukturiranog intervjua prema uputama autora instrumenta. Svi ispitivači bili su ženskogspola u dobi od 27 do 32 godine starosti i to: doktor medicine (2 ispitivača) i psiholog (3ispitivača). Ispitivanje je provedeno u kući ili na radnom mjestu ispitanika, ovisno o tome gdje seispitanik nalazio u vrijeme provođenja ispitivanja.METODEU provedenom istraživanju korišten je instr ument “Upitnik za evaluaciju kvalitete života,izravni postupak određivanja važnosti područja kvalitete života” (Schedule for the evaluation ofquality of life - SEIQoL: A direct weighting procedure for Quality of life domains) koji je izrađenna odsjeku za psihologiju na Royal College of Surgeons u Irskoj 15 . SEIQoL je instrument zaprocjenu kvalitete života pojedinca i baziran je na metodi intervjua (polustrukturiranog intervjua).Instrument je razvijen u svrhu mjerenja kvalitete života gledano iz osobne perspektive. Metoda jetemeljena na intervjuu izvedenom iz tehnike analize sudova. To je kompleksna mjerakompleksnog procesa i može se pokazati kao nepraktična u kliničke svrhe međutim korisna u7

Tablica 1. Nazivi područja te apsolutna i relativna učestalost navoda prema dobnim skupin ama iza ukupan uzorakTable 1 Names, frequency and percentage of nominated areas by age groups and in totalNaziv područja Ukupno 17-29 god. 30-59 god. 60< god.N (%)ZDRAVLJE 229 (14,5) 102 (12,2) 93 (16,6) 34 (18,9)OBITELJ 215 (13,7) 106 (12.7) 83 (14,8) 26 (14,4)FINANCIJE, MATERIJALNO 168 (10,7) 82 (9,8) 67 (12,0) 19 (10,6)STANJEPOSAO 167 (10,6) 99 (11,9) 65 (11,6) 3 (1,7)LJUBAV 157 (10,0) 116 (13,9) 34 (6,1) 7 (3,9)PRIJATELJSTVO 105 (6,7) 69 (8,26) 29 (5,2) 7 (3,9)DRUŠTVENI ŽIVOT / DRUŠTVO 45 (2,9) 18 (2,2) 14 (2,5) 13 (7,2)RELIGIJA 41 (2,6) 21 (2,5) 12 (2,1) 8 (4,4)SPORT 34 (2,2) 28 (3,3) 6 (1,1) 0SLOBODNO VRIJEME 32 (2,0) 11 (1,3) 21 (3,7) 0KARIJERA 27 (1,7) 23 (2,7) 3 (0,5) 1 (0,6)DUHOVNI ŽIVOT 27(1,7) 10 (1,2) 9 (1,6) 8 (4,4)MIR 26 (1,7) 4 (0,5) 14 (2,5) 8 (4,4)ZABAVA 25 (1,6) 21 (2,5) 3 (0,5) 1 (0,6)SREĆA 20 (1,3) 15 (1,8) 4 (0,7) 1 (0,6)MEĐULJUDSKI ODNOSI 18 (1,1) 3 (0,4) 7 (1,2) 8 (4,4)STAMBENO PITANJE 18 (1,1) 6 (0,7) 11 (2,0) 1 (0,6)HOBI 17 (1,1) 4 (0,5) 9 (1,6) 4 (2,2)SEKS 17 (1,1) 15 (1,8) 2 (0,4) 0ZADOVOLJSTVO SOBOM, “JA”, 15 (1,0) 3 (0,4) 8 (1,4) 4 (2,2)MIR U SEBIDRUŠTVENA OKOLINA,15 (1,0) 5 (0,6) 4 (0,7) 6 (3,3)POLITIČKA SITUACIJAŽIVOTNI UVJETI 14 (0,9) 7 (0,8) 6 (1,1) 1 (0,6)PRIVATNI ŽIVOT 12 (0,8) 3 (0,4) 9 (1,6) 0ŽIVOTNI STANDARD 12 (0,8) 3 (0,4) 6 (1,1) 3 (1,7)GLAZBA 11 (0,7) 9 (1,8) 2 (0,4) 0Ispitanici su davali samoprocjene važnosti svakog od osobno navedenih pet područjarangirajući ih po važnosti. Najmlađa dobna skupina daje najveću važnost zdravlju, zatim obitelji,slijede religija i ljubav . Među ispitanicima druge dobne skupine, 30 -59 godina, nađena jedrugačija raspodjela odgovora kao i rang važnosti određenih područja. Ova skupina ispitanika,koja najvećim dijelom pripada radno aktivnoj populaciji, najučestalije imenuje sljedeća četiripodručja kao odrednice osobne kvalitete života: zdravlje (N=93), obitelj (N=83), financije imaterijalno stanje (N=67) te posao (N=65). Po važnosti, na prvo mjesto dolaz i obitelj zatimzdravlje i na trećem mjestu ljubav i duhovni život. Sveukupno se pojavljuje 45 područja, što jemanje u odnosu na ispitanike mlađe dobne skupine. U skupini ispitanika treće dobne skupine, 60godina i stariji, tri se područja ističu po učest alosti navoda (s učestalošću navoda većom od 109

%). To su: zdravlje (N=34), obitelj (N=26) i financije i materijalno stanje (N=19). Broj područjakoja se javljaju kao sastavnice osobne kvalitete života najmanji je u ovoj skupini ispitanika iiznosi 33. Ispitanici ove dobne skupine najveću važnost pridaju zdravlju, zatim obitelji iprijateljstvu. U Tablici 2 prikazano je rangiranje područja prema važnosti, usporedno za tri dobneskupine.Tablica 2. Tri najvažnija područja prema dobnoj skupiniTable 2 Three most important life areas by age groupRang važnostiDobna skupina (godine)18-29 30-59 601 Zdravlje Obitelj Zdravlje2 Obitelj Zdravlje Obitelj3 Ljubav/religija Ljubav/duhovni život, religija PrijateljstvoAnaliza teksta slobodnih odgovora koji opisuju pojedina područjaAnalizom teksta dobiveni su tipični odgovori ispitanika o odrednicama njihove kvaliteteživota. Analizirani su opisi najčešće imenovanih i najvažnijih područja. To su: Zravlje, Obitelj,Ljubav, Posao, Novac/financije. Nema ispita nika koji nije naveo barem jedno od prva trispomenuta područja pri definiranju osobne kvalitete života. Analizom teksta dobivene su tipičnerečenice i dijelovi rečenica kojima su ispitanici opisivali navedene domene. Slijede rezultatitipičnih opisa pet najčešće imenovanih područja.Zdravlje:Zdravlje; da sam fizički zdrav i u dobroj kondiciji i da psihički dobro funkcioniram; zdravotijelo i zdrav duh; da sam zdrav cijeli život; čovjek treba biti zdrav da bi funkcionirao; dasam zdrava ja i cijela moja obitelj; da su djeca zdrava i svi bliski jer je zdravlje najvećebogatstvo; zdravlje fizičko i mentalno vlastito i ljudi oko mene; zdravlje vlastito i mojihbližnjih; potpuno fizičko i umno zdravlje; osnova funkcioniranja je fizičko i mentalnozdravlje; dok ima zdravlja može se sve…Uočljivo je da ispitanici naglašavaju razliku između psihičkog i fizičkog zdravlja, te većinanavodi oboje pri definiranju osobne kvalitete života. Također je uočljivo da ne samo vlastitozdravlje nego i zdravlje svojih bližnjih, smatraju i navode važnim u vlastitoj kvaliteti života.Obitelj: Obiteljski život, vlastita obitelj; da osnujem vlastitu skladnu obitelj; uža obitelj; šira obitelj;sklad u obitelji; sloga i ljubav u obitelji; zdrava obitelj; obitelj mi je podršk a i najbitnija nasvijetu; obitelj kao temelj svega u životu; obitelj u smislu emocionalne ravnoteže i kao temelju mojem životu; složnost u obitelji; sklad u obitelji; razumijevanje i sigurnost u obitelji;obiteljski život…10

U opisima ovog područja uočljivo je nekoliko značenja koje ispitanici podrazumijevaju imenujućiObitelj, to su: primarna obitelj i odnosi u njoj, te sekundarna obitelj i odnosi u obitelji. Također seističe važnost odnosa u obitelji, a ne samo njeno postojanje.Ljubav:Privatni život, ljubav i razumijevanje s partnerom; davanje i uzimanje, ljubav premapartneru; stabilna ljubav; partnerska ljubav; ljubav među članovima obitelji; ljubav irazumijevanje i podrška u životu, ljubav te čini psihički zdravim…Područje Ljubav za ispitanike predstavlja spolnu ljubav prema partneru, ali i ljubav premačlanovima obitelji i šire.Posao:Naći posao; posao koji zadovoljava moje potrebe; da imam zaposlenje i da sam zadovoljanposlom koji radim.Mladi ispitanici, većinom studenti, u opisima područja Posao navode potrebu da nađu posao, dase zaposle, te da im to omogući financijsku sigurnost.Ispitanici druge dobne skupine (30 do 59 godina) većinom radno aktivni, osim financijskekomponente posla navode i međuljudske odnose na radnom mjestu i zadovoljstvo poslom kojiobavljaju smatraju važnim za osobnu kvalitetu života.Novac: Novac je neophodan za život; novac kao sredstvo za održavanje dobrih uvjeta života;financijska sigurnost.U najvećem broju opisa Novac se spominje u smislu osiguravanj a elementarnih sredstava zaživot, te zadovoljenja osnovnih potreba. Svega je nekoliko (mlađih) ispitanika spomenulo želju zabogatstvom pri imenovanju novca kao bitnoga u osobnoj kvaliteti života.Procjena osobnog funkcioniranja na navedenim područjimaZa svako od pet područja koje su ispitanici imenovali kao odrednice osobne kvaliteteživota data je samoprocjenu razine funkcioniranja na ljestvici Lickertovog tipa. Rasponvrijednosti procjene razine funkcioniranja kreće se od 1 (najgore moguće) - 2 (vrlo loše) - 3 (loše)- 4 (ni dobro ni loše) - 5 (dobro) - 6 (vrlo dobro) - 7 (najbolje moguće).U svrhu jasnijeg prikazivanja i objašnjavanja rezultata, a na osnovi preporuka izmeđunarodne literature, vrijednosti ljestvice su promijenjene u oblik postotka skal nogmaksimuma dobivenog na toj ljestvici (%SM) prema formuli (Cummins, 1997):%SM = (originalna vrijednost – 1) x 100/ (broj vrijednosti na ljestvici – 1)(npr. za vrijednost 4: %SM = (4 -1) x 100/(7-1) = 50, dakle vrijednost 4 predstavlja 50% odmaksimuma koji se može postići na toj skali)11

Ukupnu mjeru osobne kvalitete života – Indeks kvalitete života - čini prosječna vrijednostdobivena iz vrijednosti na pojedinačnih pet područja.Tablica 3. Indeks kvalitete života prema spolu i za ukupan uzorakTable 3 Quality of life index by gender and for the whole sampleN Aritmetička sredina Standardna devijacijaMuškarci 117 68.29 14.21Žene 198 66.41 13.34Ukupno 315 67.11 13.67U Tablici 3 prikazane su prosječne vrijednosti Indeksa kvalitete života p rema spolu. Osobnevrijednosti se kreću u rasponu od 13 – 100 %SM. Iako ženski ispitanici u prosjeku imaju nižuvrijednost ukupne mjere osobne kvalitete života razlika nije statistički značajna (t= 1,178, df=313; p>0,05). U svrhu utvrđivanja razlike u indeksu kvalitete života u odnosu na dob, provedenoje statističko testiranje razlike indeksa kvalitete života između dobnih skupina. Kao što se moževidjeti u Tablici 4 ispitanici prve dobne skupine (najmlađi) postižu najviše vrijednosti dokispitanici treće dobne skupine postižu najniže vrijednosti, međutim, ta razlika se nije pokazalastatistički značajnom; F ( 2,312) = 0,951; p>0,05.Tablica 4. Indeks kvalitete života prema dobnim skupinamaTable 4 Quality of life index by age groupsDobna skupina Aritmetička sredina Standardna devijacija Minimum Maksimum(godine)18-29 68.10 12.95 36.67 100.0030-59 66.10 14.95 13.33 100.0060 65.65 12.74 40.00 93.3312

RASPRAVAPrema navodima iz literature 16 koncept kvalitete života neke osobe nema značenjaodvojeno od osjećaja i iskustava te osobe. Kod osobne kvalitete života radi se o tome kakopojedinac vidi i doživljava vlastiti život, a ne kako to drugi procjenjuju. Pri tome se naravno nezanemaruje utjecaj vanjskih čimbenika na kvalitetu života pojedinca . Analiza teksta odgovoraispitanika o odrednicama osobne kvalitete života također ukazuje na to da je osobna kvalitetaživota pitanje subjektivne procjene i vlastitog doživljaja pojedinca.Naši ispitanici su imenovali ukupno 61 područje značajno za kvalit etu života, a koja sepojavljuju u različitim kombinacijama po pet osobno izabranih područja. Ispitanici različite dobirazlikuju se u učestalosti imenovanja određenih područja: najmlađi ispitanici najčešće imenujuljubav (13.9%) obitelj (12.7%), zdravlje (12.2%) i posao (11.9%). Međutim ispitanici u dobi od30 do 59 godina najčešće navode: zdravlje (16.6%), obitelj (14.8%), financijsko i materijalnostanje (12%) i posao (11.6%). Stariji ispitanici, kao odrednice osobne kvalitete života najčešćenavode: zdravlje (18.9%), obitelj (14.4%), financijsko i materijalno stanje (10.6%) te društveniživot (7.2%). Osim navedene razlike u učestalosti navođenja određenih područja, ispitanicirazličite dobi se razlikuju i u samom odabiru odrednica kvalitete života, pa ta ko “slobodnovrijeme”, “obrazovanje”, “uspjeh”, “kultura”, “nacija”, “razumijevanje”, “emocionalni život”,“seks” nisu uopće spomenuti u skupini starijih ispitanika kao čimbenici kvalitete života.Zdravlje, koje se pojavljuje u većini standardnih upitnika (engleskog govornog područja) nisuimenovali, odnosno uključili u kvalitetu života, svi naši ispitanici. Nadalje, analizomindividualnih odgovora je ustanovljeno da svi ispitanici navode neki oblik odnosa s drugimljudima kao odrednicu osobne kvalitete ži vota. Navodi se Prijateljstvo, Društvo, Odnos spartnerom, Odnos s obitelji, Druženje i sl. što se sve može svesti pod jedno šire područjemeđuljudskih odnosa.Većina navedenih odrednica osobne kvalitete života može se svesti u osam globalnihpodručja: Emocionalno blagostanje, Materijalno blagostanje, Zdravlje, Međuljudski odnosi tj.Bliski odnosi s obitelji i prijateljima, Šira zajednica odnosno društvo, Produktivnost, Sigurnost iReligija odnosno duhovni život. Ovi rezultati su sukladni nalazima iz svjetske literature da senavedenih sedam globalnih životnih područja javljaju kao odrednice osobne kvalitete životadiljem svijeta u većini kultura u kojima su provođena istraživanja na tu temu 17, 18 . Ustanovljenoje da je pet najčešće imenovanih područja procijenjeno i kao najvažnije u osobnoj kvaliteti životas tim da se prosječni rang važnosti razlikuje u odnosu na dob. Ispitanici mlađe dobne skupinenajvažnijim u vlastitoj kvaliteti života procjenjuju zdravlje, zatim obitelj te religiju i ljubav . Oddrugih najučestalije imenovanih područja, po važnosti dolaze prijateljstvo, posao te financije imaterijalno stanje. Kod ispitanika druge dobne skupine (od 30 do 59 godina) uočljiva je izmjenaranga važnosti područja zdravlje i obitelj, pri čemu je obitelji pri dana veća važnost. Ovi ispitanici13

pridaju veću važnost karijeri nego mlađi i stariji ispitanici što je i logično obzirom da se radi oskupini ispitanika najvećim dijelom radno aktivnih i u profesionalnom razvoju. U skupiniispitanika od 60 godina na više p onovo je zdravlje na prvom mjestu po važnosti, a obitelj dolazina drugo mjesto. Prateći dobivene rezultate kroz dobne skupine jasno je uočljiv smjer promjeneživotnih prioriteta.Kroz analizu slobodnog teksta opisa determinanti osobne kvalitete života se pokazalo današi ispitanici jasno ističu važnost socijalne okoline i vlastitog funkcioniranja u socijalnimulogama. Neovisno o dobi ispitanici ističu važnost prijateljstva i društvenih kontakata. Imenujućiobitelj kao determinantu osobne kvalitete života ne govore samo o postojanju obitelji kao takvenego o važnosti međusobnih odnosa članova obitelji, bilo da se radi o odnosu supružnika, ili oodnosu s roditeljima i/ili braćom. Dobiveni rezultati sukladni su nalazima iz svjetske literature,pokazalo se naime, da je područje bliskih odnosa s prijateljima i obitelji uvijek među najvažnijimodrednicama kvalitete života 19 . Stariji ispitanici pridaju veći rang važnosti prijateljstvu dok mlađitu važnost pridaju ljubavi. Radna okolina javlja se kao još jedna važn a odrednica kvalitete života.Posao je značajna socijalna uloga pojedinca u današnjem društvu, kako muškaraca tako i žena.Osim važnosti posla zbog financijske sigurnosti, ispitanici navode važnost međuljudskih odnosana radnom mjestu kao i uvjeta rada, ja sno to odvajajući od financijske komponente. Može se rećida sposobnost ostvarivanja vlastitih socijalnih uloga kao i zadovoljstva iz navedenoga čini jednuod važnih dimenzija osobne kvalitete života.Indeks kvalitete života izveden je iz vrijednosti procjene funkcioniranja na petindividualno navedenih područja i predstavlja globalnu mjeru osobne kvalitete života.Za ispitanike mlađe dobne skupine prosječni Indeks kvalitete života iznosi 68,10 uzstandardnu devijaciju od 12,95. Teorijski raspon u kojemu se mogu kretati vrijednosti Indeksaiznosi 0 do 100. Raspon u kojemu se kreću vrijednosti Indeksa za ovu dobnu skupinu je od 36 do100. Indeks kvalitete života za drugu dobnu skupinu iznosi 66,10 uz standardnu devijaciju 14,95.Individualne vrijednosti se kreću u rasponu od 13 do 100. To je skupina s najvećom varijabilnostiindividualnih vrijednosti i najvećim rasponom Indeksa. Za ispitanike starije dobne skupine,prosječni Indeks iznosi 65,65 uz standardnu devijaciju 12,74, a kreće se unutar rasponavrijednosti od 40 do 93. Nije utvrđena statistički značajna razlika u vrijednostima indeksakvalitete života između ispitanika različitih dobnih skupina, međutim uočljiv je trend smanjenjavrijednosti procijenjene kvalitete života prema starijoj dobi. Povećan jem uzorka ispitanika trećedobne skupine omogućila bi se bolja procjena ovdje uočene tendencije. Dobiveni rezultatisukladni su rezultatima iz svjetske literature. Pokazalo se da većina ljudi procjenjuje osobnukvalitetu života na nivou 60 - 80% od maksimuma 20, 21, 22 . Samo određena stanja kao što su tokronični jaki bolovi dovode do trajnog, značajnog smanjenja samoprocjene kvalitete života.Invaliditet npr. ne dovodi do trajnog smanjenja u vrijednostima samo procijenjene kvalitete životajer se takve osobe s vremenom preusmjere na druge vrijednosti i životna područja te nadomjeste14

nastali nedostatak na drugom području. Rezultati provedenih istraživanja 23 pokazuju da značajnepromjene u životnim uvjetima dovode samo do privremene promjene u nivou kvalitete života.Tijekom vremena dolazi do povratka nivoa kvalitete života na prethodnu razinu, karakterističnuza dotičnog pojedinca.Gledano prema spolu, muški ispitanici procjenjuju vlastitu kvalitetu života nešto većom(70.59) u odnosu na žene (68.13) pri čemu se dobivena razlika nije pokazala statistički značajnom(t=1.364, p=0,174). U istraživanjima provedenim u zapadnim zemljama također nije nađenarazlika u subjektivnoj kvaliteti života između muškaraca i žena. Međutim, najnoviji rezultatinacionalne studije kvalitete života u Australiji 24 govore o višim vrijednostima samo procijenjenekvalitete života za žene u odnosu na muškarce.Zaključno se može reći da pojam osobne kvalitete života predstavlja složenu konstrukcijudiskretnih područja pri čemu se izdvaja osam općih – univerzalnih područja. Univerzalnapodručja praćena su kombinacijom drugih područja, specifičnih i jedinstvenih za određenogpojedinca i u tome dolazi do izražaja sva subjektivnost i jedinstvenost osobne kvalitete životapojedinca.15

LITERATURA1. Krizmanić, M., Kolesarić, V. Pokušaj konceptualizacije pojma "kvaliteta života".Primijenjena psihologija, 10, 1989; 179 -184.2. Mc'Gee, H., O'Boyle, C.A., Hickey, A., O'Mally, K. i Joyce, C.R.B. Assessing the quality oflife of the individual: the SEIQoL with a healthy and gastroenterology unit population.PsychologicalMedicine, 1991; 21, 749 -759.3. Felce, D. i Perry, J. Quality of life: A contribution to its definition and measurement. Cardiff:Mental Handicap in Wales Applied Research Unit. 19 93.4. Cummins, R.A. On the trail of the gold standard for life satisfaction. Social IndicatorsResearch, 1995; 35, 179-200.5. During6. Breslin, S. Quality of life: How is it measured and defined? Urologia Internationalis, 1991;46, 246-251.7. Buchholz, M. Assessment of Quality of Life. New England Journal of Medicine, 1996; 335.8. Liu, B. Quality of life: Concept, measure and results. American Journal of Economics andSociology, 1975; 34, 1-13.9. Liu, B. Quality of life indicators: A preliminar y investigation. Social Indicators Research,1974; 1, 187-208.10. O'Boyle, C.A. The Schedule for the Evaluation of Individual Quality of Life (SEIQoL).International Journal of Mental Health, 1994; 23, 3 -23.12. Olweny, C.L.M. Quality of life in developi ng countries. Journal of Palliative Care, 1992; 8,25-30.13. Bowling, A. What things are important in people’s lives? A survey of the public’s judgementsto inform scales of health related quality of life. Soc.Sci. and Medicine, 1995;Vol. 41, 10, 1447 -62.14. Cummins, R.A. Comprehensive Quality of Life Scale 4th Edition. Manual. School ofPsychology Deakin University, 1997.16

15. O'Boyle, C.A., McGee, H., Hickey, A., Joyce, C.R.B., Browne, J., & O'Malley, J. TheSchedule for the Evaluation of Individual Qual ity of Life. Administration Manual. Department ofPsychology, Royal College of Surgeons in Ireland, 1993.16. Schalock, R.L. Quality of life. Vol.1 Conceptualization and Measurement, AmericanAssociation on Mental Retardation, 1996.17. Cummins, R.A. The domains of life satisfaction: An attempt to order chaos. Social IndicatorsResearch, 1996; 38, 303-332.18. Cummins, R.A. Objective and subjective quality of life: An interactive model. Socialindicators research, 2000; 52, 55 -72.19. Cummins, R.A. The gold standard for life satisfaction: Confirmation and elaboration using animaginary scale and qualitative interview. International Journal of Social Research Methodology,Theory, and Practice, 1999; 2, 263 -78.20. Mellor, D., Cummins, R.A., Loquet, C. The gold standard for life satisfaction: Confirmationand elaboration using an immaginary scale and qualitative interview. International Journal ofSocial Research Methodology Theory and Practice, 1999; 2, 263 -278.21. Jordan, T.E. An index of the quality of life for Victorian children and youth, the VICY index.Social Indicators Research, 1992; 27, 257 -277.22. Ryff, C. D. Psychological well -being in adult life. American Psychological Society, 1995; 4,99-104.23. Colvin, R.C., Block, J. Do positive illusion s foster mental health? An examination of theTaylor and Brown formulation. Psychological Bulletin, 1994, Vol.116, 1, 3 -20.24. Australian Unity Well-being index. http://acqol.deakin.edu.au/index_wellbeing/index.htm,2002.17