vodic za ucenike s disleksijom
vodic za ucenike s disleksijom
vodic za ucenike s disleksijom
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Disleksija -vodič<strong>za</strong> samostalno učenjestudenata i učenikaiSHEDSTempus
Disleksija -vodič<strong>za</strong> samostalno učenjestudenata i učenika
SADRŽAJPredgovor1. Razumijevanje i samosvijest o disleksiji 1Ciljevi učenja 1Razumijevanje disleksije 2Što je disleksija? 2Učestalost disleksije 4Funkcioniranje osoba s <strong>disleksijom</strong> 5Koja su obilježja disleksije? 5Jake strane osoba s <strong>disleksijom</strong> 7Ponovite i provjerite 8Sažetak 8Za daljnje čitanje 8Literatura 92. Razumijevanje teškoća 10Ciljevi učenja 10Prepoznavanje 11Pažnja 15Razlike u mozgovnoj dominaciji 16Pretjerana <strong>za</strong>brinutost / anksioznost 20Samo<strong>za</strong>stupanje 22Što je važno <strong>za</strong> samo<strong>za</strong>stupanje? 22Strategije <strong>za</strong> plan samo<strong>za</strong>stupanja 24Ponovite i provjerite 25Sažetak 25Za daljnje čitanje 26Literatura 263. Vještine učenja 27Ciljevi učenja 27
Određenje vještina učenja 28Procjena vještina učenja 28PRIPREMA ZA UČENJE 30Postati organiziran 31Organizirajte vaš radni prostor 31Dokumenti i bilježnice 31Vremensko organiziranje 33Pažnja – bolje usmjeravanje 34UČENJE GRADIVA 38Čitanje 38Bilježenje 41Konceptualne mape 42Strategije pamćenja 44Učenje u paru izvan nastave i druge aktivnosti 48Rad u paru 48POKAZIVANJE STEČENOG ZNANJA 49Individualni ili grupni projekti 49Izlaganje 50Pisanje eseja 52Aspekti značajni <strong>za</strong> pisanje eseja 53Ponovite i provjerite 53Sažetak 54Literatura 544. Priprema <strong>za</strong> ispite i suočavanje s pretjeranom <strong>za</strong>brinutošću 56Ciljevi učenja 56Strategije pamćenja i ispiti 57Ispiti 57Pripreme <strong>za</strong> ispit 57Odabir pitanja <strong>za</strong> ispit 60Provjera odgovora 60Večer prije ispita i dan ispita 61Suočavanje sa svakodnevnim stresom i pretjeranom <strong>za</strong>brinutošću 64
Stres 64Pretjerana ispitna <strong>za</strong>brinutost 64Što i<strong>za</strong>ziva pretjeranu <strong>za</strong>brinutost/anksioznost? 65Strategije <strong>za</strong> predvladavanje stresa i pretjerane <strong>za</strong>brinutosti pove<strong>za</strong>ne s ispitima 65Svladavanje unutarnjih razloga pretjerane <strong>za</strong>brinutosti 66Izbjegavanje i oslobađanje od stresa i napetosti 67Ponovite i provjerite 68Sažetak 68Literatura 695. Pomoćne tehnologije 70Ciljevi učenja 70Uvodni dio 71Korištenje Office računalnog programa 71Vodič <strong>za</strong> posebne računalne programe 71Zdravo okruženje 71Hardver 72Ručni uređaji 72USB memorije 73Senzorički odabiri 73Boje 73Veličina 74Grafički elementi 74Pristup tekstu 74Skeniranje 75Pretvaranje teksta-u-govor (čitači ekrana) 75Pretvaranje teksta u govor na engleskom jeziku 75Sažimanje 76Snimanje 76Druge metode 77Stvaranje teksta 77
Konceptualno označavanje 77Čitanje radi provjere 78Pretvaranje govora u tekst - prepoznavanje govora 78Vodiči <strong>za</strong> tipkanje 78Ostale mogućnosti 79Korištenje paketa MS Word i Open Office 79Razmak između redova 79Boje po<strong>za</strong>dine 79Boje slova i označavanje teksta 79Odabir vrste slova 80Provjeravanje točnosti napisanih riječi 80Samoispravljanje 80Provjeravanje gramatike 80Korištenje internetskih pretraživača 81Korisna sredstva <strong>za</strong> pomoć pri učenju 81Mentalne mape 81Snimanje sadržaja ekrana 82Podsjetnici 82Naljepnice 82Audacity 82Vodiči <strong>za</strong> tipkanje 82PicPick 83Sažetak 836. Stručna pomoć i podrška 847. Prilozi 87Prilog A: Disleksija, <strong>za</strong>konodavstvo i invaliditet 87Prilog B: Terminologija 88Prilog C: Neka obilježja funkcioniranja osoba s <strong>disleksijom</strong> koja utječu na mišljenje i učenje 89Prilog D: Strategije <strong>za</strong> smanjivanje anksioznosti pred ispit 90
PredgovorOvaj je priručnik oblikovan u sklopu TEMPUS projekta „Identification andSupport in Higher Education for Dyslexic Students - ISHEDS“ („Prepoznavanje ipodrška studentima s <strong>disleksijom</strong> u visokom obrazovanju“) - 144878-TEMPUS-2008-UKJPGR. Namijenjen je prije svega studentima s <strong>disleksijom</strong>, ali i svim ostalimstudentima, osobama s <strong>disleksijom</strong>, srednjoškolcima i svima koji unutar njega mogunaći korisne savjete ve<strong>za</strong>ne uz učenje, upitnike o osobinama učenja i slično.Obrađuje teme ve<strong>za</strong>ne uz definiciju, obilježja disleksije kao i osobitosti ve<strong>za</strong>neuz načine funkcioniranja osoba s <strong>disleksijom</strong>, neke razloge nastanka i niz onihposebnosti koje disleksiju izdvajaju u poseban fenomen.Jedan od temeljnih problema osoba s <strong>disleksijom</strong> je učenje koje je pove<strong>za</strong>no sproblemom u načinu njihova poučavanja. Dio priručnika obrađuje stilove i načineučenja kao i sredstva kojima se može poboljšati usvajanje znanja i ishodi učenja kodosoba s <strong>disleksijom</strong>. U sklopu toga ističe se važnost podrške: ljudske podrške i oneve<strong>za</strong>ne uz tehničku pripremu materijala te korištenje informacijske i komunikacijsketehnologije (ICT).Sadržaj priručnika utemeljen je na znanstvenim i iskustvenim spoznajama imože koristiti svima koji su u potrazi <strong>za</strong> više informacija o disleksiji.U dijelovima priručnika opisuju se pojmovi i koriste nazivlja koja se uhrvatskome različito tumače. Stoga su, zbog nepriklanjanja pojedinim određenjima,neki od pojmova ostavljeni u izvornome, engleskome obliku. U pojedinim dijelovima(<strong>za</strong>konodavstvo, podrška...) navode se neke aktivnosti koje u Hrvatskoj još nisu<strong>za</strong>živjele te je potrebno uzeti u obzir da je priručnik temeljen na različitim europskimiskustvima.Priručnik je <strong>za</strong> hrvatski jezik uredila i prilagodila prof. dr. sc. Mirjana Lenček.
1. Razumijevanje i samosvijest o disleksijiCiljevi učenjaDo kraja ovog poglavlja trebali biste:1. Razumjeti prirodu disleksije2. Imati uvid u neke definicije disleksije3. Imati spoznaje o tome kako se doživljava disleksija4. Cijeniti prednosti i shvaćati te razumjeti teškoće osoba s<strong>disleksijom</strong>.1
Razumijevanje disleksijeDisleksija opisuje skupinu različitih, ali pove<strong>za</strong>nih čimbenika koji djeluju na pojedincatijekom života. Iako postoje vrlo različita iskustva, jer smo svi različiti i osobiti, takosvatko tko ima disleksiju ima drugačije iskustvo.U ovom dijelu opisat ćemo teškoće koje postoje kod disleksije i objasniti kako onemogu uzrokovati određene probleme u vještinama učenja i pripremanja <strong>za</strong> ispite.Studenti s <strong>disleksijom</strong> mogu posjedovati određene talente i jake strane koje ćetakođer biti opisane. Jake strane osiguravaju značajnu protutežu teškoćama iomogućavaju uporabu različitih nadomjesnih strategija.Može vam se činiti da neke tvrdnje o disleksiji opisuju vaša iskustva bolje od ostalih.Neka obilježja će možda opisivati aspekte vaših ranijih iskustava puno više negosadašnje doživljavanje. U konačnici, ako imate disleksiju, vrlo je važno znati što značidisleksija u općem i u pojedinačnom smislu.Što je disleksija?Koncept disleksije najučestalije se koristi u svakodnevnom razgovoru izmeđunastavnika, učenika, roditelja i drugih, posebno kada govore o školskim problemima.Ali, često koncept nije dobro shvaćen i pomiješan je s ostalim teškoćama učenja idrugim problemima. Najpopularniji mitovi o disleksiji su:Dyslexia (Raduly-Zorgo, 2009):• to je bolest• to je nesposobnost• rezultat je nedostatnoga učenja• rezultat je lijenosti• rezultat je manjka pažnje• javlja se samo kod djece• nestaje sa sazrijevanjem• nestaje s produžavanjem vremena učenja.2
Disleksija se može definirati na različite načine, a definicije su u skladu s različitimnamjenama i korisnicima (nastavnicima, studentima, istraživačima, osobama kojeoblikuju <strong>za</strong>kone ili utječu na politiku i slično).Riječ disleksija je izvedena iz grčkog jezika, poput mnogih drugih medicinskih iznanstvenih pojmova. Doslovno disleksija znači teškoća (dys) s riječima ili jezikom(lexis). To podrazumijeva da problem nije samo u čitanju, već uključuje i ostaleaspekte jezika.Velik je broj onih koji mogu odgovoriti na pitanje Što je disleksija?, posebno studentiili odrasle osobe s <strong>disleksijom</strong>. No, problem je kada se uspoređuju odgovori: svaki odnjih je drugačiji. To nije samo <strong>za</strong>to što disleksija znači različite stvari različitim ljudimanego i <strong>za</strong>to što ona pogađa osobe na različite načine.Navest ćemo najčešće definicije disleksije. Ne brinite ukoliko ih u potpunosti nerazumijete. Ovo poglavlje vam treba dati uvid u to kako se čak i stručnjacima teškouskladiti u definiranju jer disleksija predstavlja vrlo širok fenomen i različita je kodrazličitih ljudi.Definicija British Dyslexia Association (BDA; Britanske udruge <strong>za</strong> disleksiju)http://www.bdadyslexia.org.uk/:Disleksija je specifična teškoća učenja koja se uglavnom odražava u razvojupismenosti i s njom pove<strong>za</strong>nih jezičnih vještina.Ona je prisutna od rođenja i njezini učinci traju čitav život. Obilježavaju je teškoće ufonološkoj obradi, brzom imenovanju, radnom pamćenju, brzoj obradi i automati<strong>za</strong>cijivještina koje nisu usklađene s ostalim kognitivnim sposobnostima pojedinca.Konvencionalne nastavne metode ne daju dobre rezultate, no posljedice se moguublažiti posebnim postupcima, uključujući i primjenu informacijske tehnologije ipodrške putem savjetovanja.Definicija European Dyslexia Association (EDA; Europska udruga <strong>za</strong> disleksiju,2007)http://www.dyslexia.eu.com/Disleksija je različitost koja otežava usvajanje i korištenje vještina čitanja, spellinga ipisanja. Neurološkog je podrijetla.Kognitivne teškoće koje su u po<strong>za</strong>dini tih razlika mogu utjecati i na organi<strong>za</strong>cijskevještine, sposobnosti računanja i ostale kognitivne i emocionalne sposobnosti.3
Može biti uzrokovana kombinacijom teškoća u fonološkoj obradi, radnom pamćenju,brzome imenovanju, sekvencioniranju i automati<strong>za</strong>ciji osnovnih vještina.Stručnjaci smatraju da postoji mnogo mogućih uzroka disleksije, uključujući igenetiku.Nema pove<strong>za</strong>nosti između razine inteligencije, truda pojedinca ili socio-ekonomskogpoložaja i disleksije.Pored ovih problema stalni i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> osobe s <strong>disleksijom</strong> je snalaženje kroz život usvijetu koji nije u velikoj mjeri prijateljski okrenut prema disleksiji.Raznolikost jezika i kultura u Europi i mogućnosti unutar sustava obrazovanja utječuna to kako će disleksiju doživljavati djeca, a <strong>za</strong>tim i kakva će biti njihova budućnostkao odraslih osoba.Učestalost disleksijeDisleksija se, kao i druge teškoće učenja, javljaju na kontinuumu. Ona nije prisutna uobliku imati ili nemati. Stupanj kognitivnih teškoća će odrediti kolika će biti težinadisleksije.Općenito se smatra da u školskoj populaciji ima 10% djece s <strong>disleksijom</strong>, no postotakse razlikuje u različitim zemljama. Stručnjaci i kliničari navode od 1,3% do 10%(Salter i Smythe, 1997). Smatra se da postoji veća učestalost disleksije međudječacima, ali posljednji podaci upućuju da se radi o metodološkim pogreškama prijenego stvarnim razlikama.Disleksija je međunarodna briga. Postoje velike razlike u učestalosti između različitihzemalja zbog gramatičke strukture jezika koja određuje kako će se disleksijaočitovati. Osobe s <strong>disleksijom</strong> mogu u jednom jeziku imati teškoće posve različite odteškoća osobe s <strong>disleksijom</strong> u nekom drugom jeziku.Na primjer, opće je poznato da je fonološki nedostatak glavni problem u engleskomejeziku, gdje postoji slaba ve<strong>za</strong> slovo-glas. Ali u mađarskome, gdje je dobra ve<strong>za</strong>slovo-glas, važnija je auditivna obrada.Učestalost je visoka u Finskoj, Nigeriji, Rusiji, Velikoj Britaniji i SAD, a niska u Italiji,Slovačkoj i Norveškoj. Naravno, materijali <strong>za</strong> procjenu, uvjeti definiranja disleksije isvijest o disleksiji u školama, zdravstvenim i drugim sustavima također utječe naiska<strong>za</strong>nu učestalost.4
Funkcioniranje osoba s <strong>disleksijom</strong>Metode oslikavanja mozga potvrdile su da veze između pojedinih dijelova mozgamogu biti drugačije uspostavljene i da već male razlike u tim ve<strong>za</strong>ma mogu rezultiratirazlikama u stjecanju vještina čitanja i pisanja. Istraživanja su poka<strong>za</strong>la razlike uanatomiji, organi<strong>za</strong>ciji i funkcioniranju mozga kod osoba s <strong>disleksijom</strong> u odnosu namo<strong>za</strong>k osoba koje nemaju disleksiju.Te neurološke razlike utječu na stvaranje posebnoga načina razmišljanja i učenja. Toobično znači da osoba s <strong>disleksijom</strong> ima određene jakosti i slabosti u područjukognitivnih sposobnosti. Neki smatraju da su osobe s <strong>disleksijom</strong> uglavnom sklonerazmišljajnju desnom stranom mozga. Desna polutka mozga pove<strong>za</strong>na je slateralnim, kreativnim i vizualnim razmišljanjem.Više je mogućnih uzroka različitog funkcioniranja osoba s <strong>disleksijom</strong> u odnosu nadobre čitače. Disleksija nije pove<strong>za</strong>na s rasom, socijalnim porijeklom niti nižimintelektualnim sposobnostima. Ipak, postoji sklonost da se disleksija češće javlja uistoj obitelji. To upućuje na mogućnost da upravo te razlike u načinu funkcioniranjamozga (koje su <strong>za</strong>pravo razlog disleksije) mogu biti nasljedne.Koja su obilježja disleksije?Disleksija se kod pojedine osobe očituje na različite načine; svaka osoba s<strong>disleksijom</strong> ima svoj profil. Ipak, postoje neka obilježja koje se učestalo pojavljuju kodosoba s <strong>disleksijom</strong>:• niska razina pismenosti- teškoće u učenju čitanja i pisanja- sporo čitanje i pisanje i/ili mnogo grešaka- teškoće u razumijevanju napisanog teksta- pravopisne teškoće- umor tijekom situacija čitanja /pisanja- teškoće u pismenom izražavanju (organiziranju misli na papiru)• slabije verbalno pamćenje• loša anali<strong>za</strong> detalja.5
Problemi koje pokazuju osobe s <strong>disleksijom</strong> uključuju teškoće u stjecanju i korištenjujezika. Teškoće čitanja i pisanja slova u pravilnom poretku samo su jedan odpoka<strong>za</strong>telja disleksije i ne javljaju se u svim slučajevima.Svi navedeni znakovi mogu se javljati bez obzira na dob, edukacijsku razinu ilikognitivne sposobnosti.Stručnjak <strong>za</strong> procjenu (u Hrvatskoj je to logoped) može ispitati osobu i tako odreditiima li ona doista disleksiju.Studenti i odrasli s <strong>disleksijom</strong> mogu imati teškoće:• planiranja, organiziranja i upravljanja vremenom, materijalima i <strong>za</strong>dacima• organiziranja pisanog i govornog jezika (nerijetko izbjegavaju pisanje)• učenja stranoga jezika (ali mogu biti vrlo kompetentni u govorenom jeziku)• učenja slova i ve<strong>za</strong> s glasovima• pamćenja brojnih činjenica• spellinga; oslanjaju se na pomoć drugih osoba kako bi točno sročili riječ• čitanja koje često skrivaju• rješavanja matematičkih <strong>za</strong>dataka.Ali mogu:• imati dobre socijalne vještine i biti odlični u ″intuitivnome čitanju” drugih ljudi• raditi poslove koji su znatno ispod njihovih intelektualnih sposobnosti• biti talentirani <strong>za</strong> poslove ve<strong>za</strong>ne uz prostornu percepciju; <strong>za</strong>nimanja uključuju (alinisu ograničena) inženjere, arhitekte, di<strong>za</strong>jnere, umjetnike i obrtnike, ali imatematičare, fizičare, liječnike (pogotovo kirurge i ortopede) i zubare• biti uspješni poduzetnici.Da bi se pismenost mogla dobro razvijati, potreban je veliki broj različitih vještina.Nedostaci u nekim područjima mogu biti prevladani dobrim sposobnostima u drugimpodručjima. Te vještine ne koriste se samo <strong>za</strong> poboljšanje pismenosti.Na primjer, nedostaci u radnome pamćenju mogu uzrokovati probleme u čitanju ipisanju, ali i u različitim drugim aktivnostima i vještinama.Neka obilježja funkcioniranja osoba s <strong>disleksijom</strong> koja utječu na mišljenje i učenje,mogu se naći u Prilogu C.6
Jake strane osoba s <strong>disleksijom</strong>Mjesta na kojima osoba s <strong>disleksijom</strong> ima veću slobodu učiti i raditi na svoj način,daju prilike <strong>za</strong> korištenje njihovih jakih strana. To otvara i drugačiji pristup rješavanjumogućih problema.Neke jake strane osoba s <strong>disleksijom</strong>:dobre vještine rješavanja problemajaki predodžbeni kapacitetoblikovanje neočekivanih ve<strong>za</strong>kreativnost i originalnost u mišljenjudobar vizualni kapacitetistovremena obrada informacijakapacitet globalnog razumijevanjaintuicija″umjetnički” način razmišljanjakreiranje novih znanja i druge.Neke osobe s teškoćama u učenju slijede životni put koji ih vodi k uspjehu, postajuproduktivni članovi društva i <strong>za</strong>dovoljnim su životom. Drugi će pronaći tek nešto višeod nastavka neuspjeha i jedva će biti u stanju "držati glavu iznad vode" -emocionalno, socijalno i/ili financijski.Kako student s <strong>disleksijom</strong> postaje uspješna odrasla osoba?Stručnjaci (Gerber i sur., 1997) otkrivaju da vrlo uspješne odrasle osobe s<strong>disleksijom</strong>/teškoćama učenja pokazuju želju <strong>za</strong> uspjehom, ciljano su usmjereni imogu svoje iskustvo s <strong>disleksijom</strong> preokrenuti u vrlo pozitivan i produktivan ishod.Ova unutarnja odluka rezultira vanjskim poka<strong>za</strong>teljima koji govore o izuzetnojupornosti osobe i setu mehani<strong>za</strong>ma kojima rješavaju probleme (npr.“naučenakreativnost“). Ona osigurava bolje uklapanje same osobe u okolinu i kvalitetnokorištenje iskustva i osobne podrške <strong>za</strong> brže posti<strong>za</strong>nje uspjeha.7
Ponovite i provjerite1. Koja su glavna obilježja disleksije?2. Kakva je učestalost disleksije?3. Ima li više muških ili ženskih osoba s <strong>disleksijom</strong>?4. Ima li disleksija jednaka obilježja u svim jezicima?5. Nabrojite glavne teškoće koje može imati osoba s <strong>disleksijom</strong>.6. Koje su jake strane osoba s <strong>disleksijom</strong>?SažetakDisleksija je specifična teškoća učenja neurološkog podrijetla koja pojedincu otežavasvladavanje jezično utemeljenih vještina.Javlja se u cijelom svijetu, a prisutna je kod (najviše do) 10% školske populacije.Disleksija je različita u različitim jezicima.Studenti s <strong>disleksijom</strong> imaju teškoće, na primjer - spori su čitači, imaju teškoće upisanju i pravopisu, učenju novoga jezika. Ono što je manje poznato – imaju i jakestrane: originalni su i kreativni mislioci, imaju dobre vizualne sposobnosti.Za daljnje čitanjeHammond, J.; Hercules, F. (2003). Understanding Dyslexia: An Introduction forDyslexic Students in Higher Education. Glasgow: The Glasgow School of Art.Krupska, M.; Klein, C. (2004). Demystifying Dyslexia. London: DevelopmentAgency.Margalit, M.; Idan, O. (2004). Resilience and Hope Theory: An ExpandedParadigm for Learning Disabilities Research. Thalamus, 22(1), 58-65.Reid, G.; Kirk, J. (2001). Dyslexia in Adults, Education and Employment.Chichester: John Wiley and Sons.Smythe, I.; Everatt, J. (2001). A new dyslexia checklist for adults. In Smythe,I.(Ed) (2001). The Dyslexia Handbook 2001, BDA, Reading, UK.Smythe, I. (2004). What is dyslexia? Dystrain (E-learning) teacher trainingmodule. Welsh Dyslexia Project.Smythe, I.; Gyarmathy, E. (2007). Adystrain, Leonardo da Vinci Project.8
Snowling, M.J. (2006), Dyslexia, 3rd ed. Oxford: Basil Blackwell.http://www.interdys.org/index.htmLiteraturaGerber, P. J.; Reiff, H.; Ginsberg, R. (1997). Exceeding Expectations: SuccessfulAdults with Learning Disabilities. Austin, Texas: Pro-Ed.Salter, R.; Smythe, I. (1997). The International Book of Dyslexia. London: WorldDyslexia Network Foundation.www.dfes.gov.uk/readwriteplus/understandingdyslexiahttp://www.dyslexia.eu.com/http://www.bdadyslexia.org.uk/9
2. Razumijevanje teškoćaCiljevi učenjaDo kraja ovog poglavlja trebali biste:1. Bolje razumjeti područja u kojima možda trebate pomoć2. Imati uvid u moguće probleme s pažnjom/koncentracijom; je li kodvas dominantna desna ili lijeva strana mozga, jeste li sklonipretjeranoj <strong>za</strong>brinutosti/anksioznosti ve<strong>za</strong>noj <strong>za</strong> ispite3. Razumjeti što je samo<strong>za</strong>stupanje4. Savladati neke strategije koje bi vam mogle pomoći u učinkovitijemstudiranju.10
Prepoznavanje(Prema: Eva Raduly-Zorgo, 2009)Liste <strong>za</strong> provjeru mogu biti korisne kako biste otkrili oblike u kojima se disleksijaiskazuje i ona područja u kojima možda trebate pomoć. One nisu isto što i procjena iukoliko netko ima neke od teškoća, to ne znači da ima disleksiju. Liste <strong>za</strong> provjerumogu pomoći u odluci o traženju stručnoga ispitivanja teškoća. One mogu dati i boljiuvid u osobitosti teškoća. Ove su liste <strong>za</strong> provjeru široko objavljene uglavnom naengleskom jeziku te ih mogu pronaći svi koji žele pružati potporu studentima s<strong>disleksijom</strong> kao i sami studenti s <strong>disleksijom</strong>.Za razumijevanje nekih problema, predlažemo listu provjere koju su razvili Smythe iEveratt (2001). Temelji se na odgovorima velikoga broja odraslih osoba s <strong>disleksijom</strong>i onih koji nemaju disleksiju. Svako pitanje ima faktor težine što znači da su nekapitanja važnija od ostalih.1. Zamjenjujete li vizualno slične riječi kao “val” i “vol”?_____Rijetko (3)_____Ponekad (6)_____Često (9)_____Vrlo često (12)2. Izgubite li mjesto ili redak u tekstu dok čitate?_____Rijetko (2)_____Ponekad (4)_____Često (6)_____Vrlo često (8)3. Zamjenjujete li imena predmeta, na primjer ″stol“ umjesto“ stolac“?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)11
4. Imate li problema u određivanju lijevo i desno?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)5. Zbunjuje li vas čitanje karte ili pronalaženje puta u nepoznatom okruženju?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)6. Čitate li ponovno odlomke kako biste ih razumjeli?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)7. Jeste li zbunjeni kada istovremeno dobijete nekoliko uputa?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)8. Griješite li kada <strong>za</strong>pisujete telefonske poruke?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)9. Je li vam teško pronaći pravu riječ kada nešto želite reći?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)12
10. Koliko često dajete kreativna rješenja problema?_____Rijetko (1)_____Ponekad (2)_____Često (3)_____Vrlo često (4)11. Koliko vam je teško izdvojiti glasove u riječima kao što je npr. i-z-d-r-ž-lj-i-v-o-s-t?_____Lagano (3)_____Ne baš lagano (6)_____Teško (9)_____Vrlo teško (12)12. Kako organizirate i pretvarate misli u rečenice dok pišete neki tekst?_____Lagano (2)_____Ne baš lagano (4)_____Teško (6)_____Vrlo teško (8)13. Jeste li lako naučili tablicu množenja?_____Lagano (2)_____Ne baš lagano (4)_____Teško (6)_____Vrlo teško (8)14. Je li vam bilo lagano izrecitirati abecedu?_____Lagano (1)_____Ne baš lagano (2)_____Teško (3)_____Vrlo teško (4)15. Kako vam je čitati naglas?_____Lagano (1)_____Ne baš lagano (2)_____Teško (3)_____Jako teško (4)_____Sada dodajte ukupni zbroj.13
Rezultati:Manje od 45U skladu s rezultatima onih koji nemaju disleksijuObratite pozornost na izraz “u skladu sa” To znači da su rezultatmanji od 45 posti<strong>za</strong>li oni koji su sudjelovali u istraživanju i kojima sustručnjaci procijenili da nemaju disleksiju.Ukoliko je vaš rezultat manji od 45 bodova to ne znači da nematedisleksiju.Možda ste razvili nadomjesne strategije da biste si olakšali teškoće.45-60 pokazujeznakove u skladus blagom<strong>disleksijom</strong>.Više od 60: uskladu sumjerenom iliteškom<strong>disleksijom</strong>.Između 45 i 60 bodova postižu oni koji su bili uključeni u istraživanje ikojima su stručnjaci procijenili blagi oblik disleksije.Rezultat veći od 60 bodova postižu oni koji su bili uključeni uistraživanje i kojima su stručnjaci procijenili teški oblik disleksije.Ukoliko ste odgovorili na pitanja ove liste, možda ćete postati svjesniji pozitivnih inegativnih iskustva koje ste doživjeli, npr:• iznalaženje praktičnih, inovativnih, kreativnih rješenja <strong>za</strong> akademskapitanja• nove vizije <strong>za</strong> neke tradicionalne teme; nove ideje• nedostaci učinkovitih vještina učenja• teškoće bilježenja misli• nisko samopoštovanje• autodestruktivno ponašanje.14
Pažnja(Prema: Eva Raduly Zorgo, 2009)Ukoliko imate disleksiju, možete imati i probleme s pažnjom. Osobe s <strong>disleksijom</strong>mogu imati lako otklonjivu pažnju. Ako je tako, tada obraćaju pažnju na sve, nesamo na problem koji moraju riješiti. Zbog toga prikupljaju mnogo informacija,promatraju mnogo stvari, ali obično ne one na koje se trebaju usmjeriti toga trena.U slučajevima nedostatka pažnje, češće su greške u pisanju i spellingu. Te sugreške vidljive u obliku <strong>za</strong>mjena slova i slogova u pisanom izražavanju i to u jednoj iliviše riječi i dijeljenju na manje cjeline (glasove i slogove) općenito.Sljedeća ljestvica može poka<strong>za</strong>ti postoje li znakovi nedostataka pažnje.Vrednujte tvrdnje na sljedećoj ljestvici i pridodajte odgovarajuću vrijednost svakojtvrdnji.0 = nikada , 1 = rijetko, 2 = povremeno, 3 = često, 4 = vrlo često1. Lako odvraćanje pažnje tijekom učenja, čitanja, slušanja i ostalih aktivnosti2. Nepažljivost, osim kada postoji jak interes <strong>za</strong> nešto (ponekad čak i pretjeran)3. Poboljšano slušanje ako se čine druge aktivnosti kao crtanje, fućkanje, hodanje4. Nedostatak usmjerenosti na detalje5. Loša sposobnost praćenja razgovora6. Gubljenje stvari7. Preskakanje redaka u čitanju, problem praćenja8. Teškoće praćenja duže serije uputa9. Sklonost da situacije lako postanu dosadne.Da biste dobili rezultat, zbrojite vrijednosti.Iznad 15 – loša pažnjaIznad 25 – problemi pažnjeIznad 30 – teški problemi pažnjeVježbajte, ljuljajte se, bavite jogom i podražujte ravnotežni sustav općenito kako bimogao biti učinkovito središte razvoja pažnje.15
Razlike u mozgovnoj dominaciji(Prema: Eva Raduly Zorgo, 2009)Dvije strane mozga, lijeva i desna polutka, izgledaju slično, ali funkcioniraju potpunodrugačije.Lijeva polutka je aktivan, verbalni, logički, racionalni i analitički dio mozga kojiomogućava slaganje i raščlambu informacija. Prilagođeniji je jezičnim, matematičkim,logičkim operacijama i obradi nizova informacija.Desna polutka smatra se intuitivnim, kreativnim, primarno neverbalnim dijelommozga. Ova polutka radije vidi šumu nego stabla i sposobna je razumjeti složeneoblike i strukture. Zadužena je <strong>za</strong> istovremenu obradu informacija. Ona je instinktivnai usmjerena na šire vremensko područje.Većina ljudi ima dominantnu lijevu polutku, no kod mnogih osoba su mišljenje i ostalikognitivni procesi više utemeljeni na funkcijama desne polutke. Ta razlika sama posebi ne znači nedostatak već različit način na koji se obrađuju informacije.Kod osoba s <strong>disleksijom</strong> češće je prisutna dominacija desne nego lijeve polutke.Dominacija desne polutke sama po sebi ne uzrokuje disleksiju. S druge strane,ukoliko je pove<strong>za</strong>na s ostalim čimbenicima koji naglašavaju to ″opterećenje”, tada ćevjerojatnost <strong>za</strong> razvoj specifične teškoće učenja biti veća nego <strong>za</strong> osobe sdominacijom lijeve polutke.Želite li provjeriti svoje poka<strong>za</strong>telje o sklonosti <strong>za</strong> dominaciju lijeve ili desnepolutke ili obostranu dominaciju (korištenje obje polutke podjednako), ispuniteUpitnik o mozgovnoj dominaciji (temeljen na Upitniku o mozgovnoj dominaciji/ BrainDominance Questionnaire. English Teaching Forum, 1994.; revizija Mariani, 1996.)Uputa: Odaberite odgovor koji najbliže opisuje vaš stav ili ponašanje. Kada <strong>za</strong>vršite,pogledajte upute <strong>za</strong> bodovanje.1. Sklonost učenjuA od općega pregleda i uz pregled cijele slikeB detaljno i usmjereno na pojedine činjeniceC oba načina podjednako2. Sviđaju mi se posloviA u kojima istovremeno radim više stvariB koji sadrže jedan <strong>za</strong>datak kojega mogu <strong>za</strong>vršiti prije nego <strong>za</strong>počne sljedećiC obje vrste poslova mi se sviđaju podjednako16
3. Probleme rješavamA na osnovi svog “dobrog osjećaja”B logičnoC na oba načina – i prema “dobrom osjećaju” i logično4. Posao bi mi trebao bitiA otvoren s mogućnostima izmjena tijekom njegova obavljanjaB planiran tako da točno znam što moram činitiC oba načina – točno planiran i s mogućnostima izmjena5. Skloniji/sklonija sam da činim pokrete u sportu ili korake u plesuABCpromatranjem pa tek onda pokušajem da to učinimslušanjem verbalnih objašnjenja i potom mentalnim ponavljanjem aktivnosti ipokretapromatranjem i potom imitiranjem i razgovorom o tome6. Lako pamtim licaA daB neC ponekad7. Ukoliko trebam odlučiti je li nešto ispravno ili točnoA instinktivno osjećam je li to ispravno ili točnoB odlučujem na osnovi informacijaC uglavnom nastojim koristiti oba načina8. Više volimA testove u obliku esejaB testove višestrukoga izbora (npr. s odabirom a, b, c...)C jednako volim obje vrste testova9. Ukoliko trebam sklopiti bicikl, najradije ćuABCpogledati shemu i početi s bilo kojim alatom koji je dostupan, vodeći seosjećajem koji dijelovi pristaju <strong>za</strong>jednoposložiti sve dijelove, prebrojiti ih, prikupiti potreban alat i slijediti uputeprisjetiti se prethodnih iskustava u sličnim situacijama17
10. U školi sam volio/voljelaA geometrijuB algebruC ne mogu izdvojiti niti jedno11. Uzbudljivije jeA izmisliti neštoB popraviti neštoC oboje mi je uzbudljivo12. NačelnoABCimam teškoća odvojiti vrijeme <strong>za</strong> osobne aktivnosti kada postoje rokovi iograničenjadobro koristim vrijeme jer ga organiziram i podijelim na vrijeme <strong>za</strong> rad i navrijeme ″<strong>za</strong> sebe“ (<strong>za</strong> osobne aktivnosti)lako odvajam vrijeme <strong>za</strong> osobne aktivnosti i kada postoje ograničenja13. Sanjarenje jeA koristan alat koji pomaže planiranju moje budućnostiB gubljenje vremenaC <strong>za</strong>bavno i odmarajuće14. Mogu prilično točno reći koliko vremena je prošlo bez gledanja na satA neB daC ponekad15. Dok čitam ili učim volimA slušati glazbuB potpunu tišinuC slušati glazbu u po<strong>za</strong>dini samo ako čitam <strong>za</strong> <strong>za</strong>bavu, ali ne i <strong>za</strong> učenjeUpute <strong>za</strong> bodovanje: Vrednujte svaki vaš ‘a’ ili ‘b’ odgovor samostalno. Zanemaritesve ‘c’ odgovore. Omjer odgovora ‘a’ i ‘b’ pokazuje prevladava li, dominira li - desnapolutka (A) ili lijeva polutka (B).A ______________B ______________18
BodoviOvisno o broju ‘A’ ili ‘B’ odgovora:15 do 13 = vrlo jaka dominacija12 do 9 = dominantno8 to 5 = blaga sklonost4 do 1 = slaba sklonost0 = jednaka dominacija obiju polutki (bilateralna/obostrana)Nekim jednostavnim <strong>za</strong>dacima možete provjeriti i dominaciju vaše ruke, noge, oka iuha.• Dominacija rukeZa ispitivanje dominacije ruke moguće je provesti nekoliko ciljanih <strong>za</strong>dataka pri čemuse promatranjem može saznati koja je ruka dominantna i do koje mjere:ruka kojom se češljamo, ruka kojom bacamo, ruka kojom hvatamo kvaku na vratima,ruka koju pružamo prema predmetima, ruka kojom povlačimo patentni <strong>za</strong>tvarač.Brzi test pod nazivom test tipkanja može povećati pouzdanost rezultata ovihpromatranja.Test tipkanja:Pritisnite tipku ‚f’ što više puta možete svojom lijevom rukom u trajanju od 30 sekundi.Zatim ponovite test desnom rukom pritišćući tipku ‚j‘’. Omjer brojeva poka<strong>za</strong>t ćekojom rukom može tipkati brže. Testiranje je potrebno izvoditi tri puta i utvrditiprosječan rezultat.• Dominacija nogeDominacija noge ima nisku pove<strong>za</strong>nost s <strong>disleksijom</strong>. To je više samo <strong>za</strong>nimljivost imože biti važna u sportovima. Da bi se ustanovila dominacija noge može sepromatrati:noga koja se koristi <strong>za</strong> iskorak, noga kojom se dotiče tlo kada se preskače rupa,noga kojom se udara.19
• Dominacija okaDominacija oka je važna kada govorimo o disleksiji. U općoj populaciji prevladavadominacija desnoga oka. Dominacija lijevog oka je češće prisutna kod osoba s<strong>disleksijom</strong>.Ona sama po sebi ne uzrokuje disleksiju, ali povećava vjerojatnost njenepojave kao jedan od elemenata odstupanja.Dominacija oka obično se ispituje virenjem. Pogledajte u cijev. Uvijek gledamodominantnim okom. Dakle, moguće je na primjer vidjeti dominaciju oka ako se stojii<strong>za</strong> teleskopa.Ovdje je jednostavni <strong>za</strong>datak <strong>za</strong> određivanje dominantnog oka:1. Istegnite rame naprijed tako da je ruka u razini vašeg oka.2. Podignite okomito prst pokazivač.3. Pronađite udaljenu okomitu liniju (dovratak, rub police i slično) i poravnajte prstpokazivač s tom linijom.4. Zatvorite jedno oko.5. Otvorite oko i <strong>za</strong>tvorite drugo oko.6. Ponavljajte <strong>za</strong>tvaranje i otvaranje očiju nekoliko puta.Dok je jedno oko <strong>za</strong>tvoreno, čini se da je prst odskočio na jednu stranu. To je vašedominantno oko jer koristite tu stranu. Koristite ga da biste poravnali vaš prst dok suoba oka otvorena. Zatvorite li drugo oko. nećete proizvesti takvo skakanje na stranu.• Dominacija uhaPremda znatno manje nego dominacija oka, dominacija uha također je značajnopove<strong>za</strong>na s <strong>disleksijom</strong>. Dominacija uha može se uočiti ako se promatra koje uhonetko koristi kada razgovara telefonom.Dominacija pojedinih dijelova tijela može do različite mjere biti u po<strong>za</strong>dini disleksije.Miješana dominacija, na primjer, miješana ili slabije izražena ljevorukost, ljevostranadominacija oka i uha povezuju se češće s nekom vrstom specifičnih teškoća učenja.Pretjerana <strong>za</strong>brinutost / anksioznostRazumijevanje problema pretjerane <strong>za</strong>brinutosti je važno jer stres može znatnootežati studiranje. Smanjuje li <strong>za</strong>brinutost <strong>za</strong> ispit vaš uspjeh na samom ispitu?20
Upitnik <strong>za</strong> testiranje anksioznostihttp://web.ccsu.edu/fye/teachingresources/pdfs/test%20anxiety%20questionnaire.pdfNist i Diehl (1990) su razvili kratki upitnik <strong>za</strong> utvrđivanje blage ili teške <strong>za</strong>brinutostikod ispita. Za ispunjavanje liste pročitajte svaku izjavu i razmišljajte o prošlimiskustvima. Možete razmotriti sva iskustva ispitivanja ili se usredotočite na određenipredmet (povijest, znanost, matematika, itd.), jedan po jedan. Odabirom brojeva odjedan do pet navedite koliko često vas svaka izjava opisuje.Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek1 2 3 4 5___Imam vidljive znakove nervoze kao što su znojni dlanovi, drhtanje ruku,itd. Prije testa.___ Imam ″leptiriće″u trbuhu prije testa.___ Osjećam mučninu prije testa.___ Pročitam test i imam osjećaj da ne znam niti jedan odgovor.___ Hvata me panika prije i tijekom testa.___ Moj mo<strong>za</strong>k postane pra<strong>za</strong>n tijekom testa.___ Pamtim informacije, ali one nestanu kad dođem u ispitnu situaciju.___ Ne mogu <strong>za</strong>spati noć prije testa.___ Radim greške na laganim pitanjima ili stavljam odgovore na krivo mjesto.___ Teško i<strong>za</strong>birem odgovor.Sada zbrojite svoj rezultat na svim pitanjima. Rezultati se kreću u rasponu od10 do 50.Ni<strong>za</strong>k rezultat (10-19 bodova) upućuje da ne patite od anksioznosti prije ispita.Zapravo, ako je vaš rezultat izrazito ni<strong>za</strong>k (blizu 10), malo više anksioznosti bilo bizdravo kako bi vas držalo usredotočenim i pokrenulo vam krv kroz tijelo tijekomispita.Rezultati između 20 i 35 upućuju da je vaša razina stresa i napetosti vjerojatnozdrava iako pokazujete neka obilježja ispitne anksioznosti.21
Rezultati iznad 35 upućuju na to da ste suočeni s nezdravom razinom ispitneanksioznosti. Trebali biste procijeniti razlog(e) tjeskobe i prepoznati strategije <strong>za</strong>rješavanje anksioznosti / pretjerane <strong>za</strong>brinutosti.Ako ste vrlo anksiozni i imate visoku razinu stresa, trebali biste razmotriti mogućnostkontaktiranja stručnjaka.Samo<strong>za</strong>stupanjeNije neobično da se kao student s <strong>disleksijom</strong> svakodnevno borite s učenjem.Samosvijest i samo<strong>za</strong>stupanje ključni su <strong>za</strong> vaš budući uspjeh tako da je važno kakosvladati životne i<strong>za</strong>zove i <strong>za</strong>preke. Što prije naučite kako se <strong>za</strong>stupati, to ćete bitispremniji <strong>za</strong> život pred vama. Samo<strong>za</strong>stupanje uključuje razumijevanje vaših jakihstrana i potreba, prepoznavanje vlastitih ciljeva, poznavanje <strong>za</strong>konskih prava iobve<strong>za</strong> i - komuniciranje s drugima o svemu gore navedenome.Pojam samo<strong>za</strong>stupanje nastao je kako bi se označilo da je pojedinac sposoban<strong>za</strong>stupati samog sebe. Određenja samo<strong>za</strong>stupanja uključuju:sposobnost razumijevanja i učinkovitog iskazivanja svojih potreba drugimpojedincimaučenje o tome kako se <strong>za</strong>lagati <strong>za</strong> sebe samogadonošenje odluka o svom životuučenje o prikupljanju informacija kako biste odredili ono što je <strong>za</strong> vas bitno i štovas <strong>za</strong>nima i prepoznavali tko će vas podržatiznanje o pravima i odgovornostima, kako rješavati probleme, itd.Što je važno <strong>za</strong> samo<strong>za</strong>stupanje?1. Prepoznati svoje jake strane, potrebe i teškoćeKao student s <strong>disleksijom</strong> trebate prepoznati svoje jake strane, potrebe i svojeteškoće. Trebali biste poznavati svoj stil učenja i biti svjesni strategija koje će vampomoći da naučite neki sadržaj. Razmislite u čemu ste bili uspješni, a u čemuneuspješni tijekom učenja u školi. Upoznajte vaše osobe <strong>za</strong> podršku ili osobe kojeimaju informacije o disleksiji, predavače i nastavnike. To će vam dati priliku <strong>za</strong>22
aspravu o vašim jakim stranama i slabostima i priliku da dobijete povratneinformacije kako biste razradili plan <strong>za</strong> kvalitetniji rad.2. Prihvaćanje teškoćaPrihvatite da disleksija uzrokuje teškoće. Ukoliko ste ljuti ili ne<strong>za</strong>dovoljni zbogrezultata vaše procjene ili ga ne možete prihvatiti, niste spremni razviti vještinesamo<strong>za</strong>stupanja. Dio prihvaćanja teškoće je sposobnost priznavanja da ona postoji iobjašnjavanja utjecaja te teškoće svima drugima.3. Informacije o prilagodbiKao student s <strong>disleksijom</strong> trebate znati koji oblik promjene i prilagodbe vam jepotreban u svrhu posti<strong>za</strong>nja uspjeha u različitim okruženjima - na fakultetu, poslu,kod kuće, itd. Prvo trebate znati kako vaša teškoća utječe na različite aktivnosti uvašem životu. Zatim to trebate podijeliti s drugima. Također je važno da znate kojuvrstu pomoći i podrške trebate od drugih - vršnjaka i odgovornih osoba na pojedinimmjestima. Nemojte <strong>za</strong>boraviti ni koja vrsta pomoći i podrške nije od koristi. To npr.može biti previše pomoći, pre<strong>za</strong>štićivanje ili ugađanje, itd.4. Razvijanje komunikacijskih vještinaRazgovarajte s drugima o onome što vam je potrebno i objasnite <strong>za</strong>što vam jepotrebno. Ova komunikacija ovisi o vašem poznavanju teškoća i naravno, o znanjukakvu podršku trebate. Pravim riječima trebate točno opisati problem i izraziti ono štovam je potrebno. Razmislite ne samo o tome što želite reći već i o tome kako biste toželjeli izreći. To dovodi do razvoja većega stupnja samopoštovanja kao i povjerenja.Da biste bili dobar govornik, morate razviti dobre vještine slušanja i vještine izmjeneuloge govornika-sugovornika. Komunikacijske vještine su <strong>za</strong>htjevne, ali suneophodne <strong>za</strong> samo<strong>za</strong>stupanje. Naučite komunicirati u različitim situacijama iokruženjima. Ponekad će to biti lako, a ponekad će to biti pravi i<strong>za</strong>zov.5. Određivanje osobnih ciljevaVažno je znati ciljeve, odnosno što želite postići. Odredite ciljeve koje želite <strong>za</strong>stupati.Učite ih postavljati realno i shvatite da se vaši ciljevi mijenjaju i razvijaju tijekomvremena.23
6. Poznavanje pravaDoznajte što je <strong>za</strong>konito, etično i razumno. Koji su važni <strong>za</strong>koni, politika, postupci ivaša prava? Ne <strong>za</strong>boravite da prava znače i odgovornost. Doznajte kako funkcioniraproces donošenja odluka, odnosno tko može donijeti odluku. Što ste bolje upućeni ute procese, bolje ćete moći objasniti svoje gledište i slušatelj će vas moći boljerazumjeti. Trebate također biti spremni na kompromis. Naučite kontrolirati bijes,pristupiti situaciji na drugačiji način, budite proaktivni. U životu često ne ostvarujemosvoje želje.Strategije <strong>za</strong> plan samo<strong>za</strong>stupanjaOvdje su neke strategije koje pomažu pri izradi plana samo<strong>za</strong>stupanja. Većinapomaže u svih šest dijelova koji opisuju samo<strong>za</strong>stupanje.1. Upoznajte sebeOpišite sebe - što volite, što ne volite, vaše interese, snove, jakosti, slabosti, kakvuvrstu posla želite, gdje biste željeli živjeti, kako biste se htjeli <strong>za</strong>bavljati...2. Napravite listu potrebaPotrebe mogu uključivati fizički smještaj (gdje želite sjediti), više vremena,prilagodbu materijala itd.3. Napravite listu prioritetaNapišite listu <strong>za</strong>dataka. Izdvojite prioritete kako biste shvatili što vam je najbitnije.Takva lista može sadržavati jakosti u učenju, smještaj, ciljeve, interese, nade iželje, karijeru, i slično.4. VježbajteS različitim ljudima: poznatim i nepoznatim odraslima, poznatim i nepoznatimvršnjacima, s ljudima na vlasti i u različitim okruženjima: na fakultetu, kod kuće...5. Provjeravajte razumijevanjeTijekom razgovora <strong>za</strong>molite slušatelja da vam kaže što ste rekli. Vježbajteusredotočenost.6. Rješavajte problemePrepoznajte problem i navedite različita moguća rješenja. Razmislite što učiniti akodođe do problema. Ako vam je potrebna pomoć, ako ste bolesni, ako nešto krenekako ne treba, ako se netko ophodi s vama na neprimjeren način...24
7. Komunicirajte• vježbajte sami (ispred ogledala), u manjoj i u većoj grupi• koristite različitu intonaciju glasa - tih, normalan, glasan• koristite različite emocionalne razine glasa - pasivan, normalan, agresivan• vježbajte kontrolirati bijes• vježbajte postavljati pitanja i odgovarati na njih• učite kako sažimati i biti određen• vježbajte različite načine traženja pomoći, donošenja prijedloga, itd.• poštujte različita mišljenja8. Otkrijte sustave <strong>za</strong> podršku (tko vam može pomoći i kako)To mogu biti nastavnici, roditelji, prijatelji ili drugi studenti.Odlučite kakva vam potpora pomaže, a kakava odmaže (previše, premalo).9. Rješavajte različite <strong>za</strong>datkePrepoznajte podršku: na nastavi, u pripremi <strong>za</strong> ispit, prijevozu do fakultetaPonovite i provjerite7. Što je samo<strong>za</strong>stupanje?SažetakAko imate dijagnosticiranu disleksiju može vam se činiti da vam je značajno teženego vašim kolegama. Važno je da ova spoznaja ne djeluje negativno i da nepogoršavate svoje teškoće.Samo<strong>za</strong>stupanje je vrlo važna vještina kojom trebate ovladati i koju možete <strong>za</strong>trebatiu svakoj situaciji – tijekom studiranja ili na poslu. Ona vam može pomoći dapostignete svoje ciljeve.25
Za daljnje čitanje• http://www.wrightslaw.com/info/sec504.selfadvo.ld.johnson.htm,• http://www.texasprojectfirst.org/SelfAdvocacy.html,• http://www.mnddc.org/parallels/seven/7menu.html• http://www.ldonline.org/article/Students_with_Nonverbal_Learning_Disabilities• Dawson, J.: Self-Advocacy – A valuable Skill for Your Teenager with LD.Literatura• Nist, S.L.; Diehl, W. (1990). Developing textbook thinking. Lexington, MA: D.C.Heath and Company.• Test Anxiety Questionnaire. (Online). (Upotrijebljeno 16/12/2009). Dostupno naURL: http://weblccsu.edu/fye/teachingresources/pefs/test%20anxiety%20questionnaire.pdf26
3. Vještine učenjaCiljevi učenjaDo kraja ovoga poglavlja trebali biste:1. Upoznati vještine učenja2. Prepoznati na koje vještine učenja se trebate usmjeriti3. Prepoznati različite strategije koje vam pomažu da budeteorganizirani, poboljšate pažnju, čitanje, bilježenje, upamćivanje,izradu projekata i izlaganja, pisanje eseja, reviziju i tehnike ispitnogaodgovaranja4. Koristiti strategije koje pomažu u održavanju pažnje.27
Određenje vještina učenjaUčinkovite vještine učenja su ključne <strong>za</strong> akademski uspjeh. Postoje različite strategijeučenja i važno je odabrati onu koja vam najviše odgovara. Dajemo prikaz nekihučinkovitih strategija, dijeleći ih na tri dijela:1) PRIPREMA ZA UČENJE2) UČENJE GRADIVA3) POKAZIVANJE ZNANJAPosebne strategije učenja oblikovane su da bi vam omogućile upoznavanjeakademskih <strong>za</strong>htjeva u terminima stjecanja znanja, pohranjivanja i procjene istogznanja ili pokazivanja kompetencija.Uspješno rješavanje problema je pove<strong>za</strong>no s odabirom odgovarajućih strategijaprema situaciji i njihovim korištenjem na odgovarajući način. Dakle, formula <strong>za</strong>uspješno rješavanje problema u akademskome okruženju je:odgovarajuća strategija učenja +osobni napori =uspješno rješavanje problema(Edwin S. Ellis and Marths J.Jarkin (1998). Strategic Instruction for Adolescents withLearning Disabilities. In Wong, B. (Ed.), Learning about Learning Disabilities (pp. 585-656).Academic press: Toronto.)Procjena vještina učenjaKad jednom prepoznate vaše jake i slabe strane, možete pronaći strategije koje vammogu pomoći a koje su navedene u sljedećim odjeljcima. Ukoliko želite procjenupodručja u kojima vam je potrebna pomoć tijekom učenja, ispunite upitnik o procjenivještina učenja (Margaret Meehan, 2009).Odaberite odgovore <strong>za</strong> koje mislite da vas opisuju.Procjena vještina učenjaNe<strong>za</strong>visne vještineZnate li vaš stil učenja? Je li on:Vizualni Verbalni 28
Aktivni – učenje tako da činiteRazumski – okrenut činjenicama istvarnostiPostupan – učenje korak po korakVještine čitanjaMožete li učiniti sljedeće? Reflektivni – razmišljanje o poslu prijenego se <strong>za</strong>počne raditi Intuitivan – riječi prije djela Globalan – trebate sliku cjeline da bistenaučili temuMijenjati jačinu glasa dok čitate Odrediti prioritete vašeg čitanja Čitati “leteći” preko teksta Čitati kritički Sažeti i izdvojiti najbitnije iz čitanog Koristiti metodu ″ljestvice“ <strong>za</strong> čitanje Razumjeti tekst nakon prvog čitanjaIstraživačke strategijeMožete li učiniti sljedeće?Analizirati ciljeve vašeg istraživanja Podijeliti vrijeme <strong>za</strong> vaše istraživanje Prepoznati ključne točke Koristiti istraživačke konceptualne mape Učikovito koristiti knjižnične i drugeistraživačke alateOblikovati bilješkeKompozicijske strategijeMožete li učiniti sljedeće? Učinkovito koristiti sažetke i časopiseOrganizirati istraživački materijal Planirati vaš pisani rad Napisati uvod Napisati <strong>za</strong>ključak Pisati kritički Pisati sustavno Napisati sažetak Napisati izvještaj Učinkovito strukturirati pisani rad Pisati i pri tome se jasno izražavati Parafrazirati ono što ste pročitali Oblikovati argumente Izdvojiti temu Koristiti ključne riječi Znanstveno pisati – instrukcionalno(metoda) Znanstveno pisati – objašnjavajući(rasprava)29
Disertacijski/učeno pisati Napisati teze Poštivati pravopis Označiti pravopisne znakove Gramatično pisati Navoditi izvore Razumjeti koncept citiranja Razumjeti plagijat Koristiti strukturirane strategije <strong>za</strong>ispavljanje pogrešakaMatematikaMožete li učinkovito koristiti:Matematiku (računanje,predstavljanje podataka, mjere)Strategije dijeljenja vremenaMožete li:Organizirati vaše dokumente ibilješke Urediti tekst Statistiku Poštivati rokoveRješavati stres Početi posao čim ga dobijete Ispitne strategijeMožete li:Raspodijeliti vrijeme prilikom ispita Učinkovito ispravljati Koristiti tehnike pamćenja Dobro izlagati Točno analizirati pitanjaSada kada imate pojam o svojim jakim i slabim stranama, bit ćete u boljoj pozicijiodabrati odgovarajuće strategije učenja.PRIPREMA ZA UČENJEDa biste se tijekom učenja mogli dobro usmjeriti (usredotočiti) na ono što učite,trebate pravu radnu okolinu. Očistite stol i organizirajte materijal <strong>za</strong> učenje.Organi<strong>za</strong>cija je vrlo važna jer ako ste organizirani, vaš um će biti usmjeren na učenje.Važno je shvatiti da je <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju potrebno vrijeme, no taj utrošak vremenamože dovesti do uspjeha.30
U ovom poglavlju bavit ćemo se organi<strong>za</strong>cijom, podjelom vremena i vještinamakoncentracije. Dijeljenje vremena je važno jer njime osiguravate izvršavanje<strong>za</strong>dataka učenja uz poštivanje rokova. To vas može motivirati da postavite ciljeveučenja (vaš krajnji cilj je diploma/određeni stupanj) i ostvarite ih. Kada smatrate da jeposao pretežak ili poželite odustati, cilj kojega ste postavili kad ste organizirali vaševrijeme, bit će vam motivacija da nastavite učiti <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršni ispit.Može se dogoditi da <strong>za</strong> vrijeme dok sjedite i učite vaše misli lutaju. Tako gubitedragocjeno vrijeme. Naučite li kontrolirati vaše misli, imat ćete više vremenausmjerenoga na učenje.Postati organiziranKao što ste uredili stol, tako trebate urediti i vašu sobu, ali tako da ne gubite previševremena. Inače nećete početi učiti.Organizirajte vaš radni prostorUkoliko je stol uredan, možete biti sigurniji da nećete <strong>za</strong>boraviti neke papire i stvarijer su pokrivene drugim papirima.Prije nego počnete učiti, pripremite stol. Postoje različiti načini da se to učini, kao štoto možete vidjeti na web stranici koja opisuje strategije pomoći pri organiziranjumjesta <strong>za</strong> učenje:http://www.additudemag.com/adhd/article/6487.htmlDokumenti i bilježniceDobro organiziran sustav pomaže vam da svu papirologiju držite na jednom mjestu,da možete odrediti gdje vam se nalaze bitni dokumenti te da izbjegnete nastajanjenepotrebnog nereda. Također vam pomaže i u pripremi ispita jer s tim sustavomredovno pregledavate vaš rad.Radna bilježnica je dnevna bilježnica koju nosite sa sobom na predavanje. Bilo kojavrsta rokovnika može poslužiti kao dnevna bilježnica.Vaša dnevna bilježnica može sadržavati:31
• prostor <strong>za</strong> markere, olovke, spajalice• post-it listiće• dnevnik ili kalendraRedovito (preporučljivo je na kraju svakog tjedna) trebate odložiti sve bilješke,materijale koje ste pripremali kod kuće i ostale papire koji vam nisu potrebni napredavanjima u sljedećem tjednu, te ih spojiti <strong>za</strong>jedno. Takvi dokumenti ostaju kodkuće i pohranjuju se među <strong>za</strong>vršene materijale. Na taj način dnevna bilježnica nećebiti pretrpana.Nakon toga trebate napraviti pregled gradiva (bilježaka i umnoženogmaterijala/handout) napraviti popis glavnih ideja o kojima se raspravljalo napredavanju u proteklom tjednu te napisati sažetak svojim riječima. Ovakav sažetak ilikratki esej može biti i negramatičan, no važno je da je napisan. Priključite gabilješkama s predavanja kako bi vam mogao i kasnije poslužiti.Dnevna bilježnica trebala bi uključivati i:• vašu osobnu listu složenih i teških riječi koje se često koriste• sažetke i informacije koje brzo možete naći i koristiti na predavanju• listu fra<strong>za</strong> i riječi koje će poboljšati kvalitetu vaših pisanih radova (riječipoput ″dakle, uvodno, usporedno, <strong>za</strong>ključno“)• matematičke činjenice, tablice ili grafikone (periodni sustav elemenata ilipovijesnu liniju događaja)liste ″kako da?“ (s podacima o tome kako pisati sastav ili kako odgovarati na pitanja).Postoje i druge organi<strong>za</strong>cijske strategije, koje vam mogu biti od pomoći.Izvori:• Ellis; E. S.; Jarkin, M. J. (1998). Strategic Instruction for Adolescents withLearning Disabilities. In: Wong, B. (Ed.) Learning about Learning Disabilities(pp. 585-656). Academic press: Toronto.• http://www.dyslexia-college.com/organi<strong>za</strong>tion.html32
Vremensko organiziranjeVremensko organiziranje uključuje:• poznavanje onoga što želite postići• planiranje kako postići ciljeve• dovoljno vremena <strong>za</strong> učenje• podjelu <strong>za</strong>dataka na manje dijelove• slobodno vrijeme <strong>za</strong> privatni život.Vremenska raspodjela <strong>za</strong> studente s <strong>disleksijom</strong> uključuje:o Vrijeme <strong>za</strong> učenje:• Dok učite, pokušajte mijenjati <strong>za</strong>datke: nakon pola sata pisanja možetepromijeniti aktivnost. Možete obavljati neki posao koji uključuje kretanje ilitelefonirati.o Korištenje organi<strong>za</strong>tora:Dnevnik ili mobilni telefon će vam pomoći da ne <strong>za</strong>boravite rok do kada trebate<strong>za</strong>vršiti određeni <strong>za</strong>datak ili esej, kada je ispit ili neki sastanak. Također ćete imatisve telefonske brojeve na jednom mjestu.• Raspored (možda i na ⇒ vašem mobilnom telefonu) vam može pomoći daodvojite dovoljno vremena <strong>za</strong> učenje. Budite realni, morate odvojiti vrijeme i<strong>za</strong> jelo, vježbanje i druženje. Planer na zidu može pomoći kroz prikaz svih<strong>za</strong>dataka i rokova na jednom mjestu.• Možete napraviti i tzv. Listu 'Treba učiniti' u svom planeru.o Lista 'Treba učiniti':• Lista 'Treba učiniti' sadrži popis svih <strong>za</strong>dataka koji se trebaju izvršiti. Uz njumožete postaviti prioritete, odnosno odrediti redoslijed važnosti. Toomogućava da se prvo izvrše najvažniji <strong>za</strong>daci.• Navedeno vam pruža kontrolu nad radom i omogućava da ne <strong>za</strong>boravitešto trebate napraviti. Označavanje ili stavljanje kvačice pored onih <strong>za</strong>datakakoji su <strong>za</strong>vršeni, pruža osjećaj <strong>za</strong>dovoljstva!33
• Jedna od metoda je i ABC lista. Ova lista podijeljena je u tri dijela; A, B, ili C.Stavke koje se nalaze u A dijelu su one koje se moraju napraviti taj dan.Stavke u dijelu B moraju biti <strong>za</strong>vršene u roku od jednog tjedna. Stavke uodjeljku C su one koje se moraju <strong>za</strong>vršiti u roku od mjesec dana. Ukolikostavke iz B i C dijela postanu značajnije, one se automatski prebacuju udijelove A ili B. Pregledavajte listu svaki dan. Koristite planer, a ne komadiće papira. Dnevnik, kalendar i listu 'Treba učiniti' držite na vidljivom mjestu. Prva stvar koju trebate učiniti svako jutro, prije ručka, i na kraju dana,je određivanje najvažnijih <strong>za</strong>dataka. Koristite marker <strong>za</strong> označavanje bitnih stavki i datuma. Prekrižite <strong>za</strong>vršene <strong>za</strong>datke. Isplanirajte neku vrstu nagrade <strong>za</strong> sebe nakon <strong>za</strong>vršetka <strong>za</strong>datka.o Naučite reći NE• Na primjer: neki prijatelj vas zove da večeras odete u kino, a već imate plan davečeras učite, a sutra se družite s prijateljima. Zapravo i niste toliko<strong>za</strong>interesirani, ali ne želite odbiti prijatelja. Ljubazno recite “ne.”• “Ne” će osloboditi vrijeme <strong>za</strong> stvari koje su puno važnije.o Izbjegavajte prekide• Vrlo se teško usredotočiti na dvije stvari istovremeno. Zvonjava telefona ilinenajavljeni gosti mogu omesti koncentraciju. Ponekad vam može <strong>za</strong>trebatiduže vrijeme da se vratite tamo gdje ste stali.• Pokušajte razdvojiti društveni život od učenja.http://www.dyslexia-college.com/schedule.htmlPažnja – bolje usmjeravanjeStudenti se često žale na manjak pažnje. Također mogu imati i određeni stupanjADD-a ili ADHD-a (Attention Deficit Disorder/Attention Deficit HyperactivityDisorder/deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj). To znači da će vam biti teško izbjeći34
ometanje zvukova i kretanja oko vas. Ako mislite da imate teškoće s pažnjom možeteispuniti Listu <strong>za</strong> provjeru pažnje koja se nalazi u Poglavlju 2.Pažnja je sposobnost da usmjerite vaše razmišljanje u bilo kojem pravcu u kojem viželite. Svi mi imamo sposobnost da se usmjerimo na neke aktivnosti u kojimauživamo (gledanje filma), ali u drugim situacijama naše su misli razbacane i lete sjedne stvari na drugu. Zato je potrebno vježbati strategije <strong>za</strong> usmjeravanje pažnje.One uključuju učenje mentalne samoregulacije i osmišljavanje čimbenika koji semogu odmah kontrolirati.Za poboljšanje usmjeravanja pažnje:a. Odredite manje ciljeve kratkog dometa:Ne postavljajte sebi nejasne i velike ciljeve kao ... "Cijelu subotu ću provesti uučenju". Time ćete sebe osuditi jedino na neuspjeh.Dobro je imati dugoročne, srednjoročne i kratkoročne ciljeve. Dugoročan cilj možebiti <strong>za</strong>vršetak fakulteta, srednjoročni cilj može biti upis u narednu školsku godinu ikratkoročni može biti polaganje određenog ispita. U vremenu određenom <strong>za</strong>učenje, odredite i neke kratkoročne ciljeve učenja koje sigurno možete postići(na primjer: naučiti tri dijela iz Poglavlja 7, ili rješavanje nekog matematičkogproblema).b. Aktivno učenje:Budite aktivni dok učite. Crtajte dijagrame, slike i crteže, koristite markere,oblikujte mentalne mape, pričajte sami sa sobom, koristite različite boje. Sve vamto pomaže da budete usredotočeni na ono što radite.c. Kada izgubite koncentraciju:Kada <strong>za</strong>mijetite da su vam misli odlutale, kažite sebi STOP i polako vratite pažnjutamo gdje želite da bude.Kada tek počinjete učiti, može se dogoditi da vam misli odlutaju nekoliko puta uminuti. Važno je vratiti se svaki puta tamo gdje ste bili.Nemojte trošiti energiju <strong>za</strong> izbacivanje nekih misli iz glave (<strong>za</strong>branjene misli suprivlačne kao magnet!), jednostavno uložite napor u STOP i ponovo se usredotočite.Postojat će vrijeme kad će biti puno teže vratiti pažnju, ali treba biti strpljiv i truditi se idalje.35
d. Promijenite aktivnost:Ako <strong>za</strong>ista ne možete riješiti neki problem, ostavite ga po strani i kasnije se vratitena njega. Otkrit ćete, na vaše iznenađenje, da nakon odgode možete imati dalekobolje ideje i rješenja.Između razdoblja koncentriranja trebate raditi aktivnosti koje mijenjaju vaše fizičkoi mentalno stanje – npr. hodati uokolo da potaknete cirkulaciju ako ste dugo sjedilii tako omogućiti mozgu da se opet usredotoči na učenje.e. Problemi osobne prirode:Mali broj studenata uspije proći kroz fakultet, a da nemaju problema s učenjem zbognekih svojih osobnih problema. Prekid s dečkom ili djevojkom može uzrokovativelike smetnje u koncentraciji.U većini slučajeva ove smetnje su kratkoročne i koncentracija se vrlo brzo vraća.Ozbiljni problemi <strong>za</strong>htijevaju stručnu pomoć ili neku vrstu savjetovanja.Za daljnje čitanje:http://www.dyslexia-college.comPostoje i druge strategije <strong>za</strong> bolje usmjeravanje pažnje koje mogu biti korisne,kao:• Period razmišljanja ili <strong>za</strong>brinutostiSvaki dan odvojite određeno vrijeme kako biste razmislili o stvarima koje ometajuvašu pažnju. Na primjer, odredite vrijeme od 16:30 do 17:00 kao vrijeme vaše<strong>za</strong>brinutosti i razmišljanja. Kada vam tijekom dana misli odlutaju, sjetite se da <strong>za</strong> toimate posebno određeni period dana i obratite pažnju na vašu trenutnu aktivnost.O temi problema s pažnjom postoje brojna istraživanja. Osobe koje su koristileodređeni dio dana <strong>za</strong> razmišljanje o stvarima koje ih <strong>za</strong>brinjavaju, shvatile su da suse u periodu od četiri tjedna manje brinule o određenim stvarima i to <strong>za</strong> 35%. To jevelika promjena!Bitni koraci su:(1) Svaki dan odredite određeni vremenski period samo <strong>za</strong> sebe.(2) Kada postanete svjesni misli koje vas ometaju, podsjetite se da <strong>za</strong> njih imateposebno određeni dio dana u kojem razmišljate o njima.(3) Pustite misao da ode, pomažući si s ″Budi sada ovdje".36
(4) Pobrinite se <strong>za</strong> sastanak sa sobom u posebno vrijeme koje stepredvidjeli <strong>za</strong> razmišljanje o ometajućim mislima.• Period <strong>za</strong> odmor i iste<strong>za</strong>njeNe <strong>za</strong>boravite uzimati kratke stanke. Predavanja obično traju 45 minuta, i to jeotprilike vremenski period u kojem većina ljudi može usmjeriti svoju pažnju na jedan<strong>za</strong>datak. Ali, to je samo prosjek! Vaš opseg usmjerene pažnje može biti i manji (20-35 minuta) ili čak duži (možda 90 minuta).Kada se odmarate, budite fizički aktivni jer to dovodi više kisika u vaš mo<strong>za</strong>k.• Mijenjajte temeMnogim studentima u održavanju pažnje pomaže promjena tema koje se uče svakihjedan do dva sata. Više pažnje poklanjamo nečemu što je novo.• Poticaji i nagradeOdredite sebi neku nagradu nakon što <strong>za</strong>vršite određeni <strong>za</strong>datak. Cilj može biti mali,kao što je npr. raditi na teškom <strong>za</strong>datku sve dok ga ne <strong>za</strong>vršite. Za veći <strong>za</strong>datak kaošto je <strong>za</strong>vršetak projekta ili pisanje osvrta na neku veću knjigu, odredite sebi većunagradu.• Povećanje stupnja aktivnostiAko <strong>za</strong>datak samo pročitate od početka do kraja može se desiti da ubrzo prestaneteusmjeravati svoju pažnju na čitano. Umjesto toga, pretvorite naslov svake lekcije upitanje. Pitanje ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> ovaj naslov bilo bi: ″Kako mogu povećati stupanj aktivnosti<strong>za</strong> vrijeme učenja?“ Imajući na umu ovo pitanje <strong>za</strong> vrijeme učenja, povećat ćete vašuusmjerenost i uključenost u gradivo.http://www.k-state.edu/counseling/topics/career/concentr.html37
UČENJE GRADIVAU ovom dijelu ćemo razmotriti vještine učenja ve<strong>za</strong>ne uz čitanje i bilježenje.Na fakultetu možete pripremati ispit <strong>za</strong> neki predmet koji ima sasvim novi rječnik, a vićete morati naučiti i koristiti te nove riječi. Ako je nova riječ pove<strong>za</strong>na s vašimiskustvom, vjerojatnije je da će ta riječ postati stalni dio vašega pamćenja. Možetepodijeliti riječ na manje dijelove i napraviti vezu sa svakim njenim dijelom. Na primjer,riječ “rasporediti” možete podijeliti na ras/pored/i/ti. Još je poželjnije da stvarate slikepodijeljenih riječi.ČitanjeStudiranje uglavnom znači da ćete morati puno čitati. Kako napredujete kroz studij,povećavat će se količina i složenost čitanog materijala. Zbog toga ćete trebatistrategije kako biste vrijeme predviđeno <strong>za</strong> čitanje koristili na najbolji mogući način.Ono što ćete čitati može se podijeliti na sljedeće kategorije:- općenito čitanje kao podloga <strong>za</strong> učenje- čitanje ve<strong>za</strong>no uz administraciju na fakultetu- čitanje iz osobnog <strong>za</strong>dovoljstva.Akademsko čitanje uključuje:- časopise- članke- udžbenike- čitanje kao podlogu <strong>za</strong> učenje.Način na koji pristupate čitanju odredit će i koliko će vaše čitanje biti učinkovito,stoga:• budite pozitivni• nemojte olako odustajati ako imate puno materijala <strong>za</strong> čitanje• podijelite veliki <strong>za</strong>datak na manje, jednostavnije <strong>za</strong>datke• budite usredotočeni• napravite 10 minutne stanke nakon 30 ili 40 minuta čitanja38
• napravite interakciju s čitanjem - kritizirajte i pobijajte autora kao što jenavedeno u sljedećem dijagramu:Budite aktivni dok čitateBilježite dok čitatePitajte se:Zašto ovočitam?Budite kritični dok čitateOznačite ključne riječi iriječi/pojmove koje ne razumijeteKoje informacije sumeni potrebne?Kad čitate neku knjigu, možete jednostavno krenuti od početka pa sve do kraja.Međutim, na fakultetu morate jako puno čitati tako da je neophodno usmjeriti se nadijelove koji vam <strong>za</strong>ista trebaju. Sljedeći prikaz može vam pomoći da odreditenajvažnije dijelove u knjizi.Kako čitati knjiguError!6. Pročitajte prvurečenicu svakog odjeljka7. Detaljnočitanje5. Pročitajteciljevepoglavlja,sažetakKNJIGA1.Pročitajtesadržaj4. Odaberitepoglavlja <strong>za</strong>letimično čitanje3. Zabilježite broj stranica ipoglavlja2. Pročitajte navode,tablice + priloge39
Možda će vam koristiti da nekoliko puta prođete kroz sadržaj koristeći različitestrategije, primjerice tehnikom ″ljestve“ koja će vam dati dobar pregled kroz poglavljau knjizi. To je tehnika koja se ne može primijeniti u svim tekstovima, primjerice uznanstvenim tekstovima koji se bave npr. kvantnom mehanikom. Zato trebateuvježbati ovu vještinu i koristiti je samo kad je to prikladno.ČITANJE UZ POMOĆ TEHNIKE ″LJESTVE“Ova tehnika vam pomaže da izdvojite temeljne informacije u knjizi.1. Pročitajte prvi odjeljak u poglavlju – u njemu se govori o čemu će u poglavlju bitiriječ.2. Pročitajte <strong>za</strong>dnji odjeljak u poglavlju jer on obično sažima sve bitno iz poglavlja.3. Pročitajte prvu rečenicu svakog odjeljka – prva rečenica odjeljka također otkriva očemu je u odjeljku riječ. Ako je rečenica prekratka, pročitajte dvije.4. Uvijek pri ruci imajte olovku tako da možete označiti odjeljak na koji se želite vratitida ga detaljnije pročitate.Pavey, B.; Meehan, M.; Waugh, A. (2009). Dyslexia-friendly Further and HigherEducation. London: Sage.Multisenzoričko čitanje je najbolji način da razumijete gradivo. Možda vam možepomoći čitanje na glas ili šetanje dok čitate. Postoje mnogi izvori na kojima možetesaznati neke posebne strategije koje će vam pomoći s čitanjem.Gdje možete pronaći više o čitanju i razumijevanju pročitanog?http://www.dyslexia-adults.com/a41.htmlhttp://www.helium.com/items/629362-tips-for-increasing-reading-comprehensionfor-college-studentshttp://www.dyslexia-college.com/reading.htmlhttp://www.studygs.net/R<strong>za</strong>dkiewicz, C.: How to Improve Reading Comprehension: A Proven techniquefor Improving Reading Skillshttp://educationalissues.suite101.com/article.cfm/how_to_improve_reading_comprehensionPrema: Barrnwell, W.; Dees, R. (1999). The Resourceful Writer: A Basic WritingCourse. New York: Houghton Mifflin.40
BilježenjeBilježenje je strategija stvaranja smislenih informacija. Zapisati dobru bilješku jenešto što se može naučiti. Navest ćemo nekoliko strategija koje mogu pomoći.• SkraćeniceKoristite skraćenice <strong>za</strong> najučestalije riječi s kojima se susrećete. To će vam pomoćida brže <strong>za</strong>pisujete ono što nastavnik predaje ili da pribilježite ono što čitate.Zabilješke ćete koristiti samo vi te nije važno ako ih ne može nitko drugi pročitati.Na primjer:Obrazovanje = obKurikulum = kurPovijest = povGeografija = geogDijete = dBiografija = biogKnjiga = knjVjerojatno = vjerVježbe = vjKomunikacija = komMožete biti u iskušenju da <strong>za</strong>pišete sve rečenice koje ste pročitali ili na predavanjupokušavate <strong>za</strong>pisati svaku nastavnikovu riječ. Međutim, to onemogućava praćenjepredavanja. Zapišite ključne riječi ili fraze i razradite ih nakon predavanja ili kad ćeteimati više vremena.Umjesto toga, napravite <strong>za</strong>bilješku kao da pišete sms poruku:Npr. ako je nastavnik rekao:″Globalno <strong>za</strong>topljavanje je važan ekološki faktor.“Možete napisati: Glob <strong>za</strong>t važ eko f41
• KarticeKartice se mogu koristiti <strong>za</strong> bilježenje ili <strong>za</strong> ponavljanje. Naročito su korisne <strong>za</strong> učenjeformula ili pripremanje ispita. Tema ili koncept se piše na jednoj strani kartice, aobjašnjenje ili opis na drugoj strani. Na svakoj kartici trebala bi biti samo jedna temaili jedan pojam.Prednja stranaTEMAStražnja stranaGlavna obilježjaNakon nekog vremena provedenog u učenju, razdijelite <strong>za</strong>bilješke po karticama iliosmislite konceptualne mape koje sadrže glavne činjenice.Konceptualne mapeKonceptualno mapiranje je tehnika <strong>za</strong> vizuali<strong>za</strong>ciju ve<strong>za</strong> između različitih pojmova, akonceptualna mapa je dijagram koji pokazuje vezu između različitih pojmova.Pojmovi su pove<strong>za</strong>ni sa strelicama, u razgranatu hijerarhijsku strukturu. Ve<strong>za</strong>između pojmova je, radi lakšeg razumijevanja, pove<strong>za</strong>na fra<strong>za</strong>ma (nalaze se nastrelicama) kao npr. rezultira, odnosi se ili potrebno je.Česta je usporedba konceptualnih mapa s mentalnim mapama. Razlika je što sekonceptualne mape baziraju na ve<strong>za</strong>ma između pojmova, dok se mentalne mapebaziraju na stablastim strukturama i radijalnim hijerarhijama.Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Konceptualne_mape42
Koncept konceptualne mapePrilikom crtanja konceptualne mape (C-mape) korisno je razmotriti nekoliko pravila(Gyarmathy, 2007):• Položaj stranice bi trebao biti položen/landscape jer to najbolje odgovaravizualnoj percepciji.• Koriste se velika tiskana slova jer su lakša <strong>za</strong> upamćivanje i pohranjuju sena slikovni način.• C-mapa treba <strong>za</strong>početi sa središnjom slikom teme.• Od središnje teme se granaju linije koje se mogu podijeliti na podteme.• Tekst na linijama treba kretati iz centra jer je tako slika uređena i lagana <strong>za</strong>praćenje.• Pravilo 45 o : Ne pišite pod kutem s nagibom većim od 45 o jer to otežavačitanje i ometa pamćenje gradiva.• Koristite boje jer pomažu upamćivanju i mogu pojačati i naglasiti nešto. Onečine prikaz ljepšim, ugodnijim oku i prijatnijim <strong>za</strong> učenje.• Slike i crteži nose mnogo informacija: jedna slika vrijedi stotinu riječi. Koristiteli slike, manje pišete i lakše pamtite.• Znakovi i kodovi/šifre pomažu u orijentaciji i mogu tumačiti informaciju.43
Strategije pamćenjaStudenti s <strong>disleksijom</strong> često imaju teškoće na području pamćenja i prisjećanjaodređenih podataka. Stoga je važno da pronađu način kojim će poboljšati svojepamćenje.Upravo je ispodprosječno kratkoročno pamćenje prisutno kod studenata s<strong>disleksijom</strong>, zbog čega vam može biti teško rješavati <strong>za</strong>datke koji uključuju planiranje.Vjerojatno ćete tijekom svog akademskog obrazovanja morati polagati ispite i pamtitimnoge činjenice. Naučite li učinkovite strategije <strong>za</strong> poboljšanje pamćenja, one vammogu pomoći u izvršavanju <strong>za</strong>dataka.Ove strategije mogu postati oruđe i tehnike kojim ćete moći razumjeti i naučiti novimaterijal i nove vještine. Ipak, morate prenijeti ove strategije u materijal određenogpodručja i uvježbavati ih kako biste bili uspješni.Ako možete pronaći uzorak u materijalu koji želite <strong>za</strong>pamtiti i grupirati slične ideje iličinjenice <strong>za</strong>jedno, vidjet ćete da će vam biti puno lakše naučiti tu temu <strong>za</strong> ispit.Razmislite kako biste upamtili ili pokušajte upamtiti činjenice <strong>za</strong> ispit – možetenapraviti listu strategija koje već koristite.Slijedi nekoliko strategija koje mogu biti korisni prilog listi onih strategija kojima seveć služite:44
1. Strategija prvog slovaKoristite prvo slovo/glas svake riječi i pokušajte od njih stvoriti određenu smislenuili besmislenu riječ.Primjer stvaranja riječi:Nazivi država su: Gruzija, Libija, Austrija, SlovenijaPrvo slovo svake od navedenih riječi čini riječ GLAS2. Strategija vizualnoga predočavanjaNapravite listu ključnih riječi ili činjenica i pokušajte ih <strong>za</strong>misliti vizualno tako daćete ih predočiti <strong>za</strong>jedno u jednoj slici ili odvojeno.Ako imate vizualni stil učenja, vizualno predočavanje ili stvaranje slike s ciljemupamćivanja činjenica, može biti jedan od najboljih načina učenja i ponavljanja <strong>za</strong>ispite. Dijagram ispod pokazuje kako stvoriti slikuUsmjereno stvaranjumentalne slikevelikoUčinkovitovizualnopredočavanjemora biti:šarenougodnovišestrukodinamično<strong>za</strong>bavno45
3. Strategija putovanjaOvo je sposobnost upamćivanja mjesta <strong>za</strong>mišljajući ih vizualno te povezivanjemčinjenica i ključnih riječi koje se žele <strong>za</strong>pamtiti sa stvarima koje vidite ili pokrajkojih prolazite na svom <strong>za</strong>mišljenom unutarnjem ″putovanju.“Primjer uporabe strategije putovanjaZamislite neko od vaših uobičajenih putovanja, na primjer ono do fakulteta. Zamisliteglavna obilježja puta, npr. poštanski sandučić, bijela zgrada, trgovina, park.Ponavljajte ovo putovanje tako da imate utvrđenu stalnu rutu u svojim mislima.Riječi/činjenice koje morate upamtiti povežite s dijelovima puta tako da osmislitevizuali<strong>za</strong>ciju ili verbalnu poveznicu (npr. poštanski sandučić – kolonijali<strong>za</strong>m; bijelazgrada s tri ula<strong>za</strong> – klasični kolonijali<strong>za</strong>m, kolonijali<strong>za</strong>m imperijalizma,neokolonijali<strong>za</strong>m...)...4. Strategija vizualnoga predočavanja brojeva – Prvo vizualizirajte svaki odbrojeva od 1 do 10, kao što je navedeno u dijagramu ispod. Oni postaju klin okoji se mogu objesiti činjenice koje morate <strong>za</strong>pamtiti.Slike koje stvarate <strong>za</strong> svaki broj ne smijete mijenjati jer prvo morate <strong>za</strong>pamtiti sliku <strong>za</strong> svakibroj.8Pčel9Li<strong>za</strong>lica10Nož itanjur1Svijeća7ŠtapBroj/ oblikvizualnogapredočavanja2Labu6Zviždaljka5Zmija4Jahta3PticaPrema E.E. Wood, 197446
Primjer korištenja strategije vizualnog predočavanja brojeva:Činjenice iz Mo<strong>za</strong>rtovog života:1. 1756. - Rođen2. 1762 - Prva turneja sa 6 godina3. 1763 - Prva skladba4. 1764 - Posjet Londonu.Prvi broj se odnosi na vizuali<strong>za</strong>ciju svijeće (to bi mogao biti svjetionik, olovka i sl.),tako da se <strong>za</strong>misli slika velike svijeće visoke 2 metra, s novorođenčetom na njezinomdnu i pergamentom napisanim brojem 1756 koji je osvijetljen plamenom.Drugi broj dva je vizualiziran kao labud pa tako možete <strong>za</strong>misliti cijelu grupu labudovauz baru s vođom na čijem je krilu napisan broj 1762 i mladim labudom na čijim krilimaje napisan broj 6.Nastavite s vizuali<strong>za</strong>cijom i asocijacijama <strong>za</strong> sve ključne činjenice koje su vampotrebne, ali se vraćajte na ono što ste ranije naučili kako biste osigurali da ste svečinjenice <strong>za</strong>pamtili točno.Kada ste <strong>za</strong>pamtili slike <strong>za</strong> vaše brojeve, možete proširiti brojeve koje koristite takoda napravite grupe <strong>za</strong> 10 brojeva i uvedete vrlo blage promjene, na primjer:Dodijelite različite boje <strong>za</strong> svaku sliku koja ima određeni broj, kako biste ih moglirazlikovati 1 (crvena svijeća), od 11 (plava svijeća). Nakon 100 možete koristitirazličite teme <strong>za</strong> grupe brojeva (npr. od 1-10, 11-20 itd.), naprimjer, 101 može bitisvijeća s naslikanim suncem i 111 svijeća s naslikanim planetom.Teme Boje Planet1-10 Crvena 101-110 Sunce11-20 Plava 111-120 Merkur21-30 Zelena 121-130 Venera31-40 Žuta 131-140 Zemlja41-50 Ljubičasta 141-150 Mars51-60 Ro<strong>za</strong> 151-160 Jupiter61-70 Narandžasta 161-170 Saturn71-80 Smeđa 171-180 Uranus81-90 Siva 181-190 Neptun91-100 Krem 191-200 Pluton47
Ovo može izgledati složeno, ali ako ste vizualni tip ovaj sustav može vam biti veomakoristan. Ove vještine moraju se uvježbavati.Za daljnje čitanje - više o strategijama upamćivanja:• http://www.dyslexia-college.com/essay.html• http://www.dyslexia-parent.com/mag39.html (Dr. Lorraine Cleeton)• http://www.studygs.net/Učenje u paru izvan nastave i druge aktivnostiUčenje u paru može biti organizirano ne samo kao dio rada u učionici nego i kodkuće. Umjesto da učite sami, možete ponavljati, pripremati ispite i izvršavati drugeobaveze u paru s kolegom ili u maloj grupi.Nemojte se bojati <strong>za</strong>moliti vašeg kolegu da uči sa vama. Nemojte misliti da drugistudenti ne trebaju učiti u paru <strong>za</strong>to što nemaju akademske poteškoće. Učenje jeobogaćeno ako se odvija u društvenom kontekstu u kojem možete razmijeniti svojemišljenje u dijalogu s drugim osobama. Svi mogu imati koristi tijekom <strong>za</strong>jedničkogaučenja jer upoznajemo druge poglede na određene stvari, ideje drugih te dobivamopoticaj.Naravno, ako imate problema s razumijevanjem nastavnog materijala, učenje u parumože biti vrlo korisno. Mnogi se ponekad osjećaju stigmatizirani kada pitaju <strong>za</strong>pomoć, ali važno je znati da se ne morate boriti sami sa svime.Izvor: AAP –Academic advancement programhttp://www.aap.ucla.edu/peer_learning/index.htmlRad u paruRad u paru može biti uspješan kao i rad u većoj grupi. Ustvari, rad u paru je čestoučinkovitiji jer ne morate slušati rasprave velikog broja različitih članova u grupi.Nedostatak je što o materijalu/gradivu raspravljate samo s jednom osobom štoograničava broj povratnih informacija i nedostaje poticaj i kreativnost koja je čestoprisutna u grupi.48
Ipak, redovno učenje u paru je moćno oruđe koje će vam pomoći da <strong>za</strong>vršite<strong>za</strong>datak. Budite jasni u svojim ciljevima, baš kao da ste dio veće grupe. Ponekad semože činiti previše formalnim kada par treba razjasniti tko će koga nazvati ili kadaćete se sastati. Važno je da oba člana ozbiljno shvate obvezu prema onom drugom.Studenti često shvaćaju ozbiljnije rad i obveze u grupama nego individualni rad.Važno: Od svih obve<strong>za</strong> koje morate izvršiti, od pohađanja nastave, odlaska liječniku,sastanka s mentorom, najteže je izvršavati obveze prema sebi. Najlakše je odustatiod obveze koju ste dali samom sebi. Ako sebi obećate da ćete pisati jedan sat spočetkom u 16 sati, vrlo je lako i odustati od te obveze. Zato budite odgovorni premasebi, kao što biste bili prema bilo kom drugom.The Dissertation Workshop Website :http://www.dissertationworkshop.com/peersupport.htmlPOKAZIVANJE STEČENOG ZNANJAIndividualni ili grupni projektiKada ste uključeni u neki projekt, sami ili unutar grupe, trebate uzeti u obzir:• tko je onaj tko će procjenjivati projekt• kakav treba biti oblik projekta – kako će izgledati: kao plakat, duži esej...• sadržaj, teme, dijelove koje projekt treba sadržavati• kakva su <strong>za</strong>duženja ako radite u grupi• koji je krajnji rok <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak projekta• vremensko razdoblje koje vam treba <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak svakog dijela projekta kako bibio dovršen na vrijeme• koji su mogući problemi i načini njihovoga rješavanja.Nemojte biti nedorečeni u organiziranju ovih točaka, ali napravite plan što trebanapraviti u svakom dijelu i posebne ciljeve koji se trebaju postići. Pregledajte svojnapredak i budite spremni na promjene sadržaja i datuma do kojih se neki ciljevimoraju ostvariti, ali uvijek imajte na mu krajnji rok <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak rada.49
Izvor: Ellis, E. S.; Jarkin, M. J. (1998). Strategic Instruction for Adolescents withLearning Disabilities. In: Wong, B. (Ed.) Learning about Learning Disabilities (585-656). Academic press: Toronto.Više o pripremanju projekata možete saznati na:http://gsi.berkeley.edu/teachingguide2009/writing/researchPrep.htmlhttp://www.studygs.net/IzlaganjeDržanje govora ili izlaganje pred kolegama može biti noćna mora <strong>za</strong> studente s<strong>disleksijom</strong>! To vas može podsjetiti na strašna vremena kada ste bili prozvani dačitate naglas. Javni nastup, kao što je ovaj, može biti razlogom osjećaja stresa.Međutim, pažljivim planiranjem, pretjerana <strong>za</strong>brinutost se može smanjiti.• Karticeo Podijelite izlaganje na kraće dijelove, a <strong>za</strong> svaki dio napravite sažetak koji ćetepripremiti na karticama veličine razglednice. Nemojte puno pisati na karticama.o Držite kartice u rukama <strong>za</strong> vrijeme izlaganja i koristite ih kao podsjetnik.o Napišite crvenom bojom ili označite ključne riječi na svakoj od kartica.• PlaniranjePlanirajte vaše izlaganje pažljivo putem principa A-B-A linija:A – recite o čemu ćete govoritiB – izložite temuA – ponovite o čemu ste to govorilio Upotpunite svoje izlaganje anegdotama, primjerima, statistikom i činjenicama.Nemojte se bojati koristiti humor na prikladan način.o Upotrebljavajte kontakt očima sa svim članovima grupe u nekom trenutku.o Budite svjesni govora svog tijela i ne vrpoljite se dok govorite.50
• Usporiteo Najčešća greška studenata <strong>za</strong> vrijeme izlaganja jest žurba i prebrzi govor(vjerojatno kako bi što prije <strong>za</strong>vršili!).o Radite suprotno. Usporite.o Zapamtite - ono što govorite je vjerojatno novo <strong>za</strong> publiku i <strong>za</strong>to je potrebnoodređeno vrijeme da shvate.o Govorite jasno, nemojte mumljati i govorite glasnije nego što mislite da jepotrebno.o Potrudite se da vas netko od kolega posluša prije nego održite izlaganjekako biste provjerili imate li neke neodgovarajuće navike, ili često ponavljateriječi poput u redu, ovaj, ili znači ...• Vizualna pomagalao Ako koristite vizualna pomagala tijekom izlaganja, crteže, folije <strong>za</strong> grafoskopitd., označite svako od njih na određenoj kartici kako biste znali kada ćete ihpoka<strong>za</strong>ti.o Microsoft Powerpoint je program u kojem možete pripremiti cijelo izlaganje.Ukoliko imate prijenosno računalo, možete sve napraviti na njemu te ga poslijepove<strong>za</strong>ti s projektorom kako bi drugi vidjeli pisani oblik onoga što izlažete.o Ako upotrebljavate projektor, izbjegavajte hodanje ispred ekrana ili čitanjenapisanog teksta vašoj publici. Obraćajte se njima tako da mogu stvoritipredodžbe onoga o čemu govorite i da mogu sažeti ono što izlažete: slike su,općenito, upečatljivije od riječi.• Rad na pitanjimao Zahvalite se onome tko je postavio pitanje.o Ponovite pitanje.o Odgovorite na pitanje najbolje što možete.o Ponovo se <strong>za</strong>hvalite onome tko je postavio pitanje.Za daljnje čitanje: više o izlaganju možete doznati na:• http://www.dyslexia-college.com/presentation.html• http://www.studygs.net/51
Pisanje esejaZa studente s <strong>disleksijom</strong> pisanje eseja predstavlja najveći i<strong>za</strong>zov. Približavanje roka<strong>za</strong> <strong>za</strong>vršetak eseja može i<strong>za</strong>zvati i napad panike. Teškoće organi<strong>za</strong>cije će dodatnootežati pisanje eseja. Vjerojatno će vam biti teško organizirati ono što znate, a da negovorimo o teškoćama u pravopisu i gramatici. Dobar plan je neophodan i tu možepomoći konceptualna mapa.http://www.isheds.eu/mindmap/en.htmlPostoji nekoliko važnih točaka o kojima treba voditi računa:• Ponovite vaše pitanje u uvodu.• Ne koristite razgovorne/kolokvijalne izraze.• Nemojte koristiti skraćenice, npr., itd...• Pokažite da znate što je važno <strong>za</strong> temu koju obrađujete i koja je to literatura.• Posebnu pažnju obratite na način pisanja referenci (Harvardska metoda)• Nemojte previše citirati.• Plagijati/ književna krađa – morate točno navesti izvore, autore i radove kojeste koristili.Dobar esej:• Daje odgovor na postavljeno pitanje.• Koristi opise kako bi se “razvila” i obradila tema.• Dokazuje poznavanje problematike, odnosno da ste pročitali sve potrebno.• Pokazuje da ste pročitali najnovije knjige, članke (koji su objavljeni uposljednjih 5 godina), a koji se odnose na <strong>za</strong>danu temu.• Koristi kritičku analizu.Dijagram ispod pokazuje kako napraviti plan <strong>za</strong> pisanje eseja.52
Aspekti značajni <strong>za</strong> pisanje eseja1. Buditekritični2.Budite pozitivni.Zaboravite na pravopisdo posljednje verzijeKljučne riječiSvaka ideja<strong>za</strong>sebni odjeljak5. IzlaganjePISANJE4. Okvirninacrt3.Plan –konceptualnamapaFrazeJasni argumentiUvodJednostavnerečeniceZaključakGlavni dioČinjenice– datumi itd.Detaljnije o načinu pisanja eseja možete pronaći na sljedećim internetskimstranicama:• http://www.dyslexia-college.com/essay.html• http://www.studygs.net/Ponovite i provjerite8. Kako dobra organiziranost pomaže ostvarivanju akademskih ciljeva?9. Što je pažnja?10. Koje su dvije glavne strategije poboljšanja pažnje?11. Koji je najbolji pristup čitanju?12. Kako biste izvršili čitanje po koracima (čitanje prema ljestvici)?13. Kako se izvodi strategije prvoga slova?14. Što je potrebno <strong>za</strong> dobru vizuali<strong>za</strong>ciju?15. Kakva su obilježja strategije vizuali<strong>za</strong>cije brojeva?53
16. Kojih pet važnih činjenica se treba pridržavati kod predstavljanja nekog rada –kod prezentacije?17. Kako treba pristupiti pisanju eseja - što je bitno?SažetakVještine učenja predstavljaju strategije pomoću kojih se dobivaju informacije i potomučinkovito koriste. Ove vještine se uvježbavaju kako bi služile lakšem rješavanju<strong>za</strong>dataka.Pri učenju je izuzetno važno dobro organizirati vrijeme, napraviti plan studiranja iodrediti način na koji ćete bilježiti podatke.Da biste bolje rasporedili svoje vrijeme možete koristiti planer/rokovnik, tzv. "trebaučiniti" listu, izbjegavati prekide i naučiti kako reći "ne" onome što vas može udaljitiod učenja.Imajte pozitivan stav prema čitanju i redovito uzimajte stanke <strong>za</strong> odmor od učenja.Ako vam se prilikom učenja pojave neka pitanja ili se dosjetite naslova <strong>za</strong> esej, nekihkorisnih informacija i slično - <strong>za</strong>bilježite. Prođite kroz isti tekst nekoliko puta koristećirazličite tehnike učenja.Prilikom bilježenja informacija koristite kratice kada god možete. Pokušajte biti sažeti.Koristite neke od strategija pamćenja koje procijenite da su vam najučinkovitije.Kada radite u grupi, odredite vremenski rok <strong>za</strong> rad i odlučite tko će <strong>za</strong> što biti<strong>za</strong>dužen.Pažljivo isplanirajte izlaganje koristeći bilješke. Možete se poslužiti i natuknicama nakarticama. Prilikom izlaganja nemojte prebrzo pričati kako biste publici dali vremenada razmisli o onome što ste rekli. Ako ste u prilici, koristite i vizualna pomagala.Kod pitanja najprije <strong>za</strong>hvalite osobi koja vam je postavila pitanje prije nego ga te i<strong>za</strong>tim pokušajte na njega odgovoriti.Najveća pomoć potrebna je prilikom pisanja eseja. Odgovorajte na pitanja tako da senadovežete na ono što se tražilo. Pročitajte dodatne informacije o predmetu o kojempišete kako biste poka<strong>za</strong>li da ste upoznati s glavnim istraživanjima na tom području.Koristite kritičku analizu <strong>za</strong> dokazivanje i obrazlaganje činjenice iznesenih uistraživačkim radovima. Esej mora sadržavati uvod, glavni dio i <strong>za</strong>ključak.LiteraturaBarnwell, W.; Dees, R. (1999). The Resourceful Writer: A Basic Writing Course. NewYork: Houghton Mifflin.• Ellis, S. E.; Jarkin, J. M. (1998). Strategic Instruction for Adolescents withLearning Disabilities. In Wong, B. (Ed.) Learning about Learning Disabilities (585-656). Academic press: Toronto.54
• Pavey, B.; Meehan, M.; Waugh, A. (2009). Dyslexia-friendly - Further and HigherEducation. London: Sage.• Time Scheduling and Time Managment for dyslexic students. (Online).(Upotrijebljeno 05/12/2009). Dostupno na URL: http:// www.dyslexiacolledge.com/schedule.html• AAP – Academic advancement program (Online). (Upotrijebljeno 16/12/2009).Dostupuno na URL: http:// www.aap.ucla. Edu/peer_learning/index.html• Different Types of Peer Support (online). (Upotrijebljeno 16/12/2009). Dostupnona URL: http:// www.dissertationworkshop.com/peersupport.html• Organize this! (Online). (Upotrijebljeno 05/12/2009). Dostupno na URL: http://www.additudemag.com/adhd/article/6487.html55
4. Priprema <strong>za</strong> ispite i suočavanje spretjeranom <strong>za</strong>brinutošćuCiljevi učenjaDo kraja ovog poglavlja trebali biste:1. Koristiti najmanje jednu novu strategiju boljeg upamćivanja2. Planirati učinkovite rasporede <strong>za</strong> ponavljanje i tehnike <strong>za</strong>ispitivanje3. Razumjeti neke od uzroka pretjerane <strong>za</strong>brinutosti zbog ispita4. Koristiti najmanje dvije strategije kada osjetite pretjeranu<strong>za</strong>brinutost.56
Strategije pamćenja i ispitiVeć spomenute strategije upamćivanja / pamćenja- strategija prvoga slova- strategija vizuali<strong>za</strong>cije- strategija putovanja- strategija vizualnoga predočavanja brojevai neke druge strategije koje koristite, mogu pomoći ne samo pri učenju i upamćivanjugradiva već posebno u ponavljanju i pripremi <strong>za</strong> ispit. Svaku od strategija trebakoristiti duže vrijeme kako bi bila učinkovita.Studenti s <strong>disleksijom</strong> nerijetko spominju i neke druge oblike upamćivanja kojekoriste pri pripremanju ispita i pri samome rješavanju: Primjer toga je oblik kojeganavode neki studenti s <strong>disleksijom</strong> i koji se odnosi na tzv. strategiju ″grozdova“ –grupiranja podataka u manje cjeline i slaganju cjelina u ″grozd“ prema količini,važnosti i pripadnosti određenoj razini.Slikovni prikaz strategije ″grozda“ koju navode studenti s <strong>disleksijom</strong>Važne činjeniceNajvažnije temePodnaslovNaslovIspitiPripreme <strong>za</strong> ispitPriprema <strong>za</strong> ispit objedinjuje sve aktivnosti koje se koriste u različitim vrstama učenjapa je bitno savladati sve oblike kako biste mogli temeljito učiti. Ako ste sposobni učiti<strong>za</strong> ispit, onda možete savladati i sve druge oblike učenja.Ponavljanje se može smatrati treniranjem i ono <strong>za</strong>htijeva stav sportaša koji sepriprema <strong>za</strong> važno natjecanje.57
Ponavljanje je treniranje:• <strong>za</strong>počnite na vrijeme – mjesec dana prije ispita• planirajte uvažavajući dan i tjedan – ne pretjerujte• jedite dobro, spavajte dobro• <strong>za</strong>držite pozitivno stanje uma• ne budite pustinjak - družite se• odredite vrijeme <strong>za</strong> odmor i relaksaciju• nagradite se povremeno jer to daje poticaj <strong>za</strong> dalje.Ukoliko se pravovremeno odmorite, vratit ćete se još svježiji.Ponavljanje je vrijeme u kojem ćete utvrditi ono što ste već naučili i usmjeravanjeprema mogućim ispitnim pitanjima.Razmislite o svemu što ste učiliPregledajtetemeOdaberite teme koje ćeteponavljati dvostruko više negošto je potrebno <strong>za</strong> ispitAko ste ponavljanje ostavili <strong>za</strong> posljednji čas:58
Budite pozitivni:Položit ćete ispitOdvojite vrijeme kako bistenapravili plan učenjaNe „bubajte”Aktivno ponavljajteOdvojite vrijeme <strong>za</strong>odmor i relaksacijuPonavljanje postaje dosadno osim ako učenje nije interaktivno prema gradivu.Prvo možete razmotriti konceptualne mape <strong>za</strong> teme koje su potrebne <strong>za</strong> ispit kakobiste imali pregled gradiva. Kada odlučite na koju ćete se temu usmjeriti, napravitebilješke s ključnim riječima i fra<strong>za</strong>ma. Postoje različiti načini da ponavljanje postane<strong>za</strong>nimljivije, što je prika<strong>za</strong>no u sljedećoj tablici:Kako ponavljanje postaje <strong>za</strong>nimljivije:PjevanjemKorištenjemmnemotehnika*Raspravljanjem sprijateljemUčinite ponavljanje<strong>za</strong>nimljivimObojanimprikazimaSnimkamaKonceptualnimmapama*Mnemonika je vještina pamćenja, tj. vještina da se mogućnost pamćenjapotpomogne određenim pomoćnim sredstvima; sastoji se prije svega u tome da sestvari koje treba <strong>za</strong>pamtiti asocijacijom dovedu u vezu s drugim stvarima, obično pomehaničkoj shemi, čime se olakša sjećanje na one prve.59
Razmislite o pitanjima kakva bi mogla biti na ispitu. Ako imate prilike pogledatiprijašnje ispite, uočite koje se teme stalno ponavljaju.Odabir pitanja <strong>za</strong> ispit• Pokušajte biti hladnokrvni.• Sačekajte 2-3 minute da dobijete ideju – naznačite ključne koncepte/mentalnemape – argumente <strong>za</strong> i protiv – napravite prikaze.• Napravite potrebne grafikone, dijagrame, slike.• Dokaz - studij slučaja itd. – autori/časopisi.Provjera odgovora• U materijalima, bilješkama/mentalnim mapama itd.• Dodajte ako nešto nedostaje.• Preoblikujte esej ako je to moguće.• Ponovo napišite u obliku bilješke.• Pokušajte ponovo odgovoriti na pitanja bez gledanja u bilješke, kao da stena ispitu.Tijekom studiranja prelazi se kroz složene materijale i to bržim tempom nego u školipa određene tehnike ponavljanja koje su vam tada koristile možda neće biti korisne.Pročitajte navode u tablici ispod i <strong>za</strong>pitajte se pokazujete li neke od navedenih oblikaponašanja.60
Pristupi/čimbenici koji su štetni kod ponavljanja1. Učenje u <strong>za</strong>dnji čas2. Ponovno i ponovno čitanje bilješki3. Ponovno i ponovno pisanje bilješki4. Učenje cijelog eseja napamet5. Aktivnosti koje vas sprečavaju da <strong>za</strong>počnete s ponavljanjem6. Gubljenje motivacije jer vam je dosadno7. Previše stresa zbog kojega se niste u stanju usredotočiti8. Pretjerana <strong>za</strong>okupljenost drugim odgovornostima9. Ponovno ponavljanje onoga što ste već ponoviliVečer prije ispitaBudite sigurni da imate svešto vam je potrebnoBudite sigurni da ste u svojdnevnik <strong>za</strong>pisali točnovrijeme ispita i mjesto nakojem se održava ispitolovkeravnalokalkulator61
Na dan ispita:• budite sigurni da znate točno gdje se održava ispit i osigurajte dovoljnovremena da dođete tamo na vrijeme, odnosno ranije• još jednom provjerite imate li sve što vam treba• jedite kako se ne biste onesvijestili• nemojte uzimati previše kofeina• dišite duboko i ostanite mirni – sve će proći vrlo brzoKada ste u dvorani u kojoj se održava ispit, pokušajte odgovoriti na sva pitanja <strong>za</strong>tošto:• Prvih 50% pitanja se lako sjetiti – <strong>za</strong>to odgovorite na sva pitanja.• Sljedećih 25% se teško sjetiti.• Posljednjih 25% se vrlo teško sjetiti.• Zato odgovorite na sva pitanja! Ako ste djelomično odgovorili na neka pitanjaimate više izgleda položiti ispit.• Ne pokušavajte odgovoriti na više pitanja nego je to neophodno – ponekad jedovoljno da odgovorite na samo 3 od 4 pitanja. 4. se neće računati, a vi ćetepotrošiti vrijeme u<strong>za</strong>lud (to uglavnom nije praksa u Hrvatskoj).62
Slijedite upute na trokutu od baze do vrha•Označite ključne riječi.•Napravite plan/mapu.•Koristite kratke rečenice.•Čim istekne vrijeme <strong>za</strong> topitanje, prijeđite na sljedeće•Označite točan broj pitanja.•Rasporedite vrijeme tako da imate dovoljnovremena <strong>za</strong> odgovor na svako pitanje.•Odredite redoslijed odgovaranja na pitanjaprema njihovoj važnosti.•Prvo odgovorite na pitanja koje najbolje znate!• Kada ste u ispitnoj dvorani, dišite duboko i ostanite mirni.• POLAKO pročitajte SVA pitanja.•Provjerite na koliko pitanja trebate odgovoriti.• Od koliko dijelova se sastoji test?Nakon ispita je najbolje <strong>za</strong>boraviti ga – ne možete promijeniti rezultate. Izbjegavajteprisjećanja na ispit jer je to vrlo stresno, odmorite se, a <strong>za</strong>tim se usredotočite nasljedeći ispit.Izvor:http://www.dyslexia-college.com/http://www.isu.edu/~kingkath/exam.htmlAccess Summit (1999). Dyslexia Guidance for Staff. Joint University DisabilityResource Centre for The University of Manchester. Manchester Metropolitan,UMIST and The University of SalfordZa daljnje čitanje: Gdje naći više o pripremi ispita i ispitima:http://www.studygs.net/http://www.dyslexia-parent.com/mag45.htmlhttp://www.dyslexia-adults.com/a41.html63
Suočavanje sa svakodnevnim stresom i pretjeranom<strong>za</strong>brinutošćuNajčešći emocionalni problem <strong>za</strong> studente s <strong>disleksijom</strong> je anksioznost ili pretjerana<strong>za</strong>brinutost. Razina <strong>za</strong>brinutosti može biti daleko veća kod studenata s <strong>disleksijom</strong>nego kod studenata koji nemaju teškoće u učenju. To može biti <strong>za</strong>to što niste sigurniu svoje akademske sposobnosti ili zbog doživljenog neuspjeha u prošlosti. Pretjerana<strong>za</strong>brinutost nije ograničena samo na akademske <strong>za</strong>datke, već je prisutna i u mnogimsocijalnim situacijama.Ovo poglavlje odnosi se na suočavanje s tjeskobom i stresom i može vam pomoći darazvijete strategije koje su korisne naročito u ispitno vrijeme.StresStres je način na koji se štitite i često se odnosi na borbu ili bijeg kao odgovor naemocionalne ili fizičke prijetnje (stvarne ili izmišljene).Stres može biti pozitivan: pomaže vam da ostanete usredotočeni, energični i pažljivi.U izvanrednim situacijama stres vam može spasiti život (npr. dajući vam dodatnusnagu da se obranite).Stres vam također može pomoći u susretu s i<strong>za</strong>zovima i to je ono što vas održava, naprimjer, dok izlažete. Isto tako on izoštrava vašu koncentraciju kada se bavitesportom ili vas tjera da učite <strong>za</strong> ispit premda <strong>za</strong>pravo želite, na primjer gledati TV.Ali, nakon određene razine, stres više nije pomoć već utječe negativno na vašezdravlje, raspoloženje, produktivnost, veze i kvalitetu života.Pretjerana ispitna <strong>za</strong>brinutostUkoliko se pri pomisli na ispit osjećate nelagodno uz bilo koje od sljedećih znakova:napetost mišića, glavobolja, bolovi u trbuhu, pospanost ili nesanica, pretjeranoznojenje, izbijanje akni, groznica, tremor, depresija, razdražljivost, bijes, panika,nedostatak samopouzdanja, bespomoćnost i gubitak pamćenja; možda ste anksiozniodnosno pretjerano <strong>za</strong>brinuti zbog ispita.64
Učinci pretjerane <strong>za</strong>brinutosti koji su pove<strong>za</strong>ni s ispitima razlikuju se od studenta dostudenta. Možete biti samo pod blagim utjecajem anksioznosti, pa možete imati jedanili dva simptoma, a možete osjećati tako jaku <strong>za</strong>brinutost da vas ona čini uglavnomnesposobnima.Što i<strong>za</strong>ziva pretjeranu <strong>za</strong>brinutost / anksioznost?Vaše tijelo ne može odrediti razliku između pozitivnog i negativnog stresa. Određenarazina stresa može poboljšati vašu izvedbu <strong>za</strong>datka ili je otežati.Kada govorimo o ispitima, anksioznost često nastaje iz nekoliko razloga. Zvuče livam poznato neki od ovih:• ne sviđa vam se predmet, kolegij ili predavač• imate negativnu sliku o sebi i nedostaje vam samopouzdanje• loše prolazite na ispitima• shvaćate da niste dobro pripremljeni <strong>za</strong> ispit• imate neprimjerena očekivanja o vašem pripremanju <strong>za</strong> ispit• osjećate da morate naučiti preveliku količinu informacija• ne znate što očekivati od ispitaStrategije <strong>za</strong> predvladavanje stresa i pretjerane <strong>za</strong>brinutostipove<strong>za</strong>ne s ispitimaBudući da je stres najčešće rezultat pritiska, mogućeg neuspjeha i loše vremenskeorgani<strong>za</strong>cije, moguće je smanjiti ga ili prevladati. To je navedeno i u prethodnompoglavlju, a uključuje neke od sljedećih načina:• Budite pozitivni – usmjerite se na ono što ste postigli. Postavite ciljeve.• Preuzmite kontrolu – planirajte, organizirajte i upravljajte svojim vremenom.65
• Naučite se isključiti i :o Opustiti se (nađite način da se opustite i kvalitetno se odmarajte –slušajte glazbu, svirajte neki glazbeni instrument, bavite se jogom,sanjarite, itd.)o Naučite kontrolirati svoje disanje – duboko udahnite kroz usta i izdišitekroz nos, usmjeravajući se na izdah.• Razmislite o svom životnom stilu:o voda (pijte oko 2 litre vode dnevno jer unos vode ima pozitivan utjecajna mozgovne aktivnosti)o dijeta (imajte redovite obroke, imajte na umu da određena hrana možepovećati vašu razinu anksioznosti, naročito šećer u hrani, čaju ili kavi)o san (najvrjedniji san je onaj između 20 i 24 sata)o vježbajte (nađite način da vježbate svaki dan – ako samo 15 minuta vašsrčani ritam bude ubr<strong>za</strong>n, mo<strong>za</strong>k će učinkovitije funkcionirati).Nekoliko jednostavnih koraka koji mogu smanjiti anksioznost:• naučite bolje organizirati svoje vrijeme• razvijte dobre navike <strong>za</strong> pripremanje ispita• organizirajte materijal <strong>za</strong> pripremanje ispitaU dodatku E mogu se naći još neki načini <strong>za</strong> smanjivanje anksioznosti.Svladavanje unutarnjih razloga pretjerane <strong>za</strong>brinutostiVaše mentalno stanje i vaša sklonost anksioznosti može utjecati na ispitni rezultat.Sljedeći tekst prikazuje načine na koje se, počevši od sebe samih, možeteboriti s anksioznošću:Razvijte pozitivnu sliku o sebiAko niste uspjeli položiti neki ispit, možda ste razvili negativnu sliku o sebi. Pokušajtese usredotočiti na ispite koje ste položili. Učite iz neuspjeha, ali se nemojte predugo<strong>za</strong>državati na takvim mislima i uključite se u pozitivan razgovor sa samima sobom.Napišite listu svojih kvaliteta i podsjetite se na njih, a onda napravite još posebnijulistu pozitivnih aspekta <strong>za</strong> pripremu ispita.66
Poboljšajte motivaciju i smanjite odugovlačenje - odlaganje ponavljanjaPokušajte dovoljno rano početi s pripremanjem ispita, učeći iz prethodnih neuspjehakada ste odugovlačili s početkom učenja <strong>za</strong> ispit. Podsjećajte se da svakih pola sataili sat proveden učeći, predstavlja točan odgovor na jedno ili dva pitanja na ispitu. Štoviše gradiva naučite na vrijeme, manje ćete se brinuti prije ispita.Povećajte samopouzdanjeTrebate raditi sve što možete da poboljšate svoje samopouzdanje u pripremanjuispita i svoje sposobnosti <strong>za</strong> polaganja ispita. Samopouzdanje može značajnosmanjiti anksioznost: ako vjerujete da će sve biti u redu, vjerojatno će i biti.Pripremanje <strong>za</strong> ispit je dobar način poboljšavanja samopouzdanja. Uvjerite se darazumijete sve informacije potrebne <strong>za</strong> ispit. Trudite se ne razmišljati o tome kako senajbolji student u grupi sprema <strong>za</strong> ispit – usmjerite se na sebe.Izbjegavanje i oslobađanje od stresa i napetostiJedan od načina da smanjite anksioznost pred ispit je izbjegavanje stresnih i napetihsituacija. Ono što slijedi dalje u tekstu može vam pomoći da izbjegnete ponašanja isituacije koje mogu biti okidač <strong>za</strong> nastanak stresa i napetosti (Pauk, 1989).• Izbjegavajte situacije <strong>za</strong> koje znate da i<strong>za</strong>zivaju strest i napetost.• Uvijek se detaljno spremite <strong>za</strong> ispite i provjere.• Oduprite se potrebi da odugovlačite i ništa ne radite.• Shvatite da je malo slobodnog vremena u vašem rasporedu dobra stvar.Kada se stres i napetost nakupe do te razine da i<strong>za</strong>zivaju prekide u sposobnostirješavanja <strong>za</strong>dataka, polaganja ispita, pokušajte s već navedenim strategijama <strong>za</strong>oslobađanje od stresa i napetosti (Pauk, 1984):• Razgovarajte s nekim – pokušajte shvatiti koliko je teško <strong>za</strong>državati sveosjećaje u sebi. Niste jedina osoba na svijetu koja pati od povremeneanksioznosti; svi imaju taj problem s vremena na vrijeme.• Povremeni bijeg – otiđite u kratku šetnju ili vježbajte. Ako ne možete prestatirazmišljati o onome što vas čini napetim, pokušajte <strong>za</strong>misliti sebe kako sjeditepored mirnog jezera ili na planinskom proplanku.67
• Preusmjerite svoju ljutnju i anksioznost – <strong>za</strong>pjevajte pjesmu ili brojite dodeset kada osjetite da se vaša napetost povećava.• Brinite o nečemu drugom – slušajte o brigama drugih tako da znaju da ste<strong>za</strong>interesirani <strong>za</strong> njih i da želite pomoći u rješavanju njihove anksioznosti. Takoćete odagnati misli o vlastitome stresu i to će pomoći da shvatite da nistejedina osoba koja je napeta.• Radite jedan po jedan <strong>za</strong>datak – pokušajte ne misliti o svim stvarima kojemorate učiniti.• Prihvatite sebe – ponekad se anksioznost razvija jer previše očekujete odsebe. Dajte sve od sebe umjesto da se trudite biti savršeni.• Napravite mjesto u svom rasporedu <strong>za</strong> rekreaciju – rekreacija je veomabitna <strong>za</strong> mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje jer omogućava da ″seispušete“ i skreće misli na drugu stranu.Možda vam kognitivna bihevioralna terapija može pomoći u smanjivanju ispitneanksioznosti. Pogledajte Dodatak G.Ponovite i provjerite18. Po čemu je ponavljanje slično treniranju?19. Kako ponavljanje može biti <strong>za</strong>nimljivo?20. Nabrojite pristupe koji mogu biti štetni kod ponavljanja.21. Kako trebate pristupiti ispitu?SažetakPoboljšano upamćivanja gradiva je vrlo važno <strong>za</strong> akademski uspjeh. Proučite kakonajbolje možete upamtiti neke sadržaje i pronađite najučinkovitiju metodu <strong>za</strong> vas.Ponavljanje je svojevrstan trening i trebate <strong>za</strong>početi dovoljno rano kako ne bistemorali upamtiti previše informacija u kratkome vremenu i kako vam se one ne bipomiješale. Ne pretjerujte s radom već si odvojite vrijeme <strong>za</strong> odmor i druženje.Pokušajte ponavljanje učiniti <strong>za</strong>nimljivim tako da pregled napravite na drugačiji način:na primjer, možete <strong>za</strong>početi s konceptualnim mapama, <strong>za</strong>tim koristeći kartice i potomkroz rješavanje <strong>za</strong>dataka koje su imali studenti ranijih godina.Na dan ispita provjerite imate li sve što vam je potrebno i dajte si dovoljno vremenada stignete na mjesto ispita. Kada ispit <strong>za</strong>počne, pročitajte polako sva pitanja,provjeravajući SVAKU dobivenu stranicu testa. Obratite pozornost na broj cjelina ilitematskih skupova u testu i na koliko pitanja trebate odgovoriti. Započnite s onim68
pitanjem na koje potpuno sigurno znate odgovor kako biste se opustili. Odgovorite nasva obvezna pitanja, odnosno na onaj broj pitanja koja ″osiguravaju“ prolaznu ocjenu,a <strong>za</strong>tim na ostala, teža pitanja. Nakon ispita <strong>za</strong>boravite sve jer više ne možetepromijeniti svoje odgovore.Stres je prirodni odgovor na stvarnu ili <strong>za</strong>mišljenu opasnost. Može djelovati pozitivno ipomoći vam u pripremanju ispita. No, previše stresa čini vas neučinkovitima uučenju.Ukoliko je stres prevelik pred početak ispita, pokušajte promijeniti životne navike takoda više vježbate, spavate, pijete tekućinu i zdravo se hranite. Organizirajte svojevrijeme tako da imate što manje razloga <strong>za</strong> <strong>za</strong>brinutost prije ispita.Ukoliko radite tako da naučeno ″znate unaprijed i unatrag“, ojačat ćete svojesamopoštovanje i samopovjerenje.Literatura• Access Summit (1999). Dyslexia Gudance for Staff. Joint University DisabilityResource Centre for The University of Manchester. Manchester Metropolitan: UMISTand The University of Salford.• Pauk, W. (1984). How to Study in Colledge. Boston: Houghton Mifflin Company.• Pauk, W. (1989). How to Study in Colledge. Second Edition.• Exam techniques for a dyslexic student. (Online). (Upotrijebljeno 29/11/2009).Dostupno na URL: http:// www.dyslexia-college.com/exam.html• Dr. King's Exam Hints (Online). (Upotrijebljeno 16/12/2009). Dostupno na URL:http:// www.isu.edu/ckingkath/exam.html69
5. Pomoćne tehnologijeCiljevi učenjaNa kraju ovog poglavlja trebali biste:1. Znati što je pomoćna tehnologija i kako vam može pomoći2. Razumjeti kako određeni računalni programi mogu biti korisni3. Koristiti različite računalne progame kako biste provjerili mogu livam pomoći.70
Uvodni dioKorištenje Office računalnog programaMnogi <strong>za</strong>boravljaju koliko funkcija koje su ″prijateljske“ prema osobama s <strong>disleksijom</strong>ima u Microsoft Office-u i Open Office-u.Vodič <strong>za</strong> posebne računalne programeI<strong>za</strong>brali smo niz računalnih programa koji vam mogu pomoći tijekom studiranja.Postoje još mnogi drugi, no odabrani programi će osigurati uvod u ono što se možekoristiti. Sve što se preporuča je besplatno.Ovaj vodič nije tečaj nego uvod u način na koji studenti s <strong>disleksijom</strong> mogu poboljšatisvoje mogućnosti i iskoristiti svoj potencijal. Važno je upamtiti da tečaj nije potreban<strong>za</strong> računalni program nego <strong>za</strong> osobu koja će ga koristiti. Bez obzira na to koliko jeprogram dobar, ako osobe koje ga koriste nisu podučene kako to činiti ili nisuspremne istražiti njegove mogućnosti, korist toga računalnoga programa bit će vrloograničena.Upamtite da niste sami i ukoliko pretražite Internet ili samo You Tube, pronaći ćeteneke savjete koji vam mogu biti čak i korisniji. Možete pitati i osobu <strong>za</strong> podršku iliprijatelja da vam objasni nejasne dijelove poglavlja koje slijedi.Zdravo okruženjeVećina ljudi <strong>za</strong>boravlja na zdravo okruženje, a ono je bitno <strong>za</strong> sve.Svi imamo sklonosti ve<strong>za</strong>ne uz način učenja, a one uključuju položaj, osvjetljenje,doba dana. Postoje neka područja koja su važna kako bismo imali dobra iskustva priučenju:1. Provjera koji položaj računala u sobi je najbolji, naročito u odnosu na odsjajsvjetlosti.2. Položaj tijela u odnosu na računalo treba biti trajno udoban.3. Treba osigurati optimalnu količinu knjiga, papira i ostalih sredstava <strong>za</strong> rad(nabaviti police <strong>za</strong> knjige i slično, ukoliko je potrebno).4. Provjera prostora oko računala. Neophodno je bez teškoća pristupitidokumentima, USB - ulazima i ispisivaču.71
5. Koriste dobro osvjetljenje i izbjegavaju odsjaj svjetlosti.6. Položaj očiju treba biti takav da gledaju blago prema dolje na ekranu, apoložaj nosa u ravnini glavnoga izbornika.7. Odmarajte oči i gledajte u stranu u određenim vremenskim razmacima.8. Leđa trebaju biti uspravna i na naslonu.9. Butine trebaju biti na višem položaju od koljena. Stopala se odmaraju ukolikone dodiruju pod.10. Povremeno ustajanje i šetanje uokolo u određenim vremenskim razmacima iredovno uzimanje tekućine pomaže kod dužega rada na računalu.HardverRačunalo je potrebno većini studenata. Mnogi koriste prijenosno računalo. Zastudente s <strong>disleksijom</strong>, koji koriste ovakvo računalo, to znači prednosti lakogaprenošenja i mogućnost nošenja na predavanja čime imaju pristup pomoćnojtehnologiji. Posljednje generacije malih prijenosnih računala imaju niže cijene i stogaih je lakše nabaviti. Najjeftiniji je Linux operativni sustav.Oni dobro rade s Open Office odabirom i s internetskim pretraživačima. Ako želitespecijalizirane računalne programe, većina materijala <strong>za</strong> poduku oblikovana je <strong>za</strong>Windows operativne sustave.Ukoliko imate prijenosno računalo, možete uvijek imati pristup pomoćnoj tehnologoiji.Ono što se ne smije <strong>za</strong>boraviti je - što se događa pri ispitnoj situaciji. Ukoliko cijelisvoj rad i pripremu ispita temeljite na korištenju računala, a na ispitu je potrebnonapisati esej bez pomoći računala, nastaje problem. On nije ve<strong>za</strong>n samo uz rukopis,već i pravopis, organi<strong>za</strong>ciju i ponovno čitanje radi provjere. Oslanjanje isključivo naračunalnu pomoć nije dostatno već je neophodno učenje i vježbanje prema onomešto su poznati ispitni uvjeti.Ručni uređajiPostoji dosta ručnih naprava i uređaja koji vam mogu pomoći, kao što su oni <strong>za</strong>provjeru ispravnosti napisanoga, <strong>za</strong> prevođenje i rječnici. Ova pomagala su danasvećinom prisutna i na mobilnim telefonima. To znači da nije potrebno nositi još jedanuređaj. Ovakve naprave mogu biti vrlo korisne ukoliko nije dostupno računalo.72
USB memorijeDanas je lako pronaći USB memorije od 32 GB koji se mogu staviti na privjesak odključeva. To znači da postoji manja mogućnost da ih se izgubi. Ovaj uređaj ima dvijebitne uloge:1) kao sigurnosna podrška <strong>za</strong> računalo tako da se na njemu napravi kopija svihdokumenata u slučaju da se računalo pokvari, bude izgubljeno ili ukradeno.2) <strong>za</strong> nošenje ″prenosivih″oblika računalnih programa sa sobom. To je naročitokorisno ukoliko nemate svoje računalo ili morate koristiti više računala. Računalniprogrami koji postoje u takvome obliku uključuju Open Office i Skype. Nainternetskoj stranici www.portableapps.com možete naći više podataka o računalnimprogramima. Još više možete pronaći na www.eduapps.org. (Ove internetskestranice su na engleskom jeziku, ali neki računalni programi mogu se naći i na raznimdrugim jezicima.)Senzorički odabiriKada se govori o senzoričkim odabirima govori se o načinu na koji će seinformacije pojavljivati na ekranu. Mogu se promatrati u odnosu na boje, veličinu igrafičke elemente (npr. vrste slova).BojeVećini osoba s <strong>disleksijom</strong> je računalni ekran previše svjetao. Čak i kada smanjeosvjetljenje ekrana i dalje mogu imati glavobolje. Ipak, promjenom boje po<strong>za</strong>dine,situacija se može bitno poboljšati. Većina osoba s <strong>disleksijom</strong> postavlja svijetložutu ilisvijetlobež po<strong>za</strong>dinu u MS Office dokumentima. Istraživanja su poka<strong>za</strong>la da to nemora uvijek biti tako – svi su različiti i svatko treba sam pronaći što mu najvišeodgovara.Iako je po<strong>za</strong>dina ono što prekriva većinu ekrana, neke osobe vole mijenjati bojuteksta. Ovo je također moguće u većini uobičajenih programa.Ne <strong>za</strong>boravite: kod ispisivanja dokumenta vratite crno-bijeli odabir zbog uštede tinte.73
VeličinaPostoji optimalna veličina teksta <strong>za</strong> čitanje. Preveliki ili premali tekst može utjecati nabrzinu čitanja. Odaberite ono što je najbolje <strong>za</strong> vas. Kad pripremate dokument, boljeje da sam okvir dokumenta bude veći nego da slova budu velika. Tada ga nijepotrebno mijenjati prije ispisivanja.Grafički elementiObično se odnose na vrstu slova (fontove), ali obuhvaćaju i slike. Istraživači smatrajuda su jednostavni oblici slova bez <strong>za</strong>vijutaka lakši <strong>za</strong> čitanje. Dobri primjeri su Arial iTimes. Ostali smatraju da <strong>za</strong>obljena slova kao npr. Comic Sans mogu biti lakša <strong>za</strong>čitanje. Opet je važno isprobavati i uvjeriti se što je najbolje <strong>za</strong> vas.Pronađite što je dobro <strong>za</strong> vasRadi pronalaženja kombinacija odgovarajućih boja, pogledajte stranicuhttp://www.wdnf.info/preferences.Pristup tekstuOva cjelina opisuje situacije u kojima se informacije predočavaju putem knjiga,predavanja ili korištenjem Interneta. Dijagram ispod pokazuje glavne komponente.74
SkeniranjeUkoliko tekst nije dostupan u elektronskom obliku, mogu se korisiti skeneri uzračunalne programe <strong>za</strong> optičko prepoznavanje (Optical character recognition/OCR).Kvaliteta skeniranog može biti lošija, ali svakako <strong>za</strong>visi od kvalitete izvornogamaterijala. Vrhunska preslika će biti bolja od preslike same preslike. Kada je materijaljednom u elektronskom obliku, dostupan je i njime se može baratati kroz drugeračunalne programe. Postoje ograničenja količine materijala koja može biti skeniranaiz knjige.Pretvaranje teksta-u-govor (čitači ekrana)Postoji mnogo programa <strong>za</strong> pretvaranje teksta u govor na engleskom jeziku, no tek ihje nekoliko na drugim jezicima. Uglavnom su vrlo skupi. Na engleskom jeziku postojei mnogi besplatni programi. Ipak, povećava se broj jezika na kojima su dostupniovakvi računalni programi pa stoga vrijedi provjeravati internetske stranice.Pretvaranje teksta u govor može se koristiti <strong>za</strong>:• Izgovor pojedinih riječi• Čitanje elektronskih materijala• Pristup Internetu• Ponovno čitanje onoga što ste sami napisali• Čitanje skeniranih knjiga.Neki računalni programi imaju mogućnost pretvaranja zvuka u .mp3 format takoda ih se kasnije može slušati na MP3 uređaju ili čak na mobilnom telefonu. Toomogućava preslušavanje informacije bez korištenja računala.Pretvaranje teksta u govor na engleskom jezikuVećini studenata treba pristup informacijama na engleskom jeziku.Savjeti <strong>za</strong> korištenje računalnih programa <strong>za</strong> pretvaranje teksta u govor:• Svi računalni programi nisu jednaki. Neki su bolji od drugih.• Ako je neophodno da kupite računalni program, uvjerite se da radi sa svimvrstama elektronskog materijala, uključujući i MS Office računalne programe,Internet i PDF dokumente.75
• Pretražite podešavanja <strong>za</strong> brzinu i visinu, naročito ako korisitite glas naengleskom jeziku.• Isprobajte različite glasove na dužim odlomcima teksta. Glas koji zvuči dobro,može ubrzo postati <strong>za</strong>moran.SažimanjeVećina ljudi misli da je svrha prebacivanja teksta u govor smanjivanje napora dokojeg dolazi <strong>za</strong> vrijeme čitanja. Postoji i drugi stav. Korištenjem automatiziranihsažimanja moguće je smanjiti količinu teksta kojega treba pročitati. Tako se naprimjer 10.000 riječi može smanjiti na 2.500 riječi. Takva sažimanja su dostupna uengleskoj verziji MS Word-a i, ali i u mnogim drugim (ali ne svim) jezicima.SnimanjeVeliki broj informacija prima se putem govora, a studenti ih primaju kroz predavanja ikonzultacije. Velik broj osoba s <strong>disleksijom</strong> ima problema u upamćivanju ipreslušavanju. Stoga neki pokušavaju koristiti računalne programe ili specijaliziranesustave <strong>za</strong> snimanje, a često je dovoljan najjednostavniji snimač glasa. To može bitiobičan diktafon ili čak mobilni telefon. Može se koristiti i računalni program naprijenosnom računalu. Premda uporaba prijenosnoga računala nije u potpunostiodgovarajuća, dobra je strana što ono nema ograničenja po pitanju veličinesnimljenih dokumenata.Savjeti <strong>za</strong> kvalitetno snimanje:• Koristite mikrofon koji možete usmjeriti k izvoru zvuka kad god je moguće.• Tražite dozvolu <strong>za</strong> postavljanje mikrofona ispred predavača.• Uvjerite se da je baterija napunjena.• Napravite sigurnosnu kopiju što prije.• Provjerite je li sve ispravno prije snimanja.• Zamolite predavače da nose mikrofone kada <strong>za</strong> to postoji mogućnost.• Provjerite ima li dovoljno prostora <strong>za</strong> digitalni <strong>za</strong>pis.• Presnimite i pohranite <strong>za</strong>pis što je prije moguće.Ponekad se može koristiti video-snimanje. No, predavači se često protive tome jerne žele da se pojave, na primjer, na YouTube internetskoj stranici. Zato jeneophodno uvijek pitati <strong>za</strong> dozvolu prije početka snimanja i koristiti video samo ako jedoista neophodno.76
Druge metodePostoje i drugi načini bilježenja ili snimanja informacija. Najpopularniji načini sumentalne mape. Većina ljudi koristi papir <strong>za</strong> izradu mentalnih mapa, a neki koriste iračunalne oblike. Ovaj dio će biti podrobnije objašnjen u sljedećem odjeljku.Postoje računalni programi koji povezuju snimanje glasa s bilježenjem, kao što je naprimjer One Note iz Microsoft-a, kao i nekoliko malih paketa koji se mogu pronaći nainternetskim stranicama.Stvaranje tekstaNekoliko je komponenti važno tijekom procesa pisanja:Konceptualno označavanjeČitanje radi provjerePretvaranje govora u tekstVodič <strong>za</strong> tipkanjeStvaranje ideja je sposobnost se prikupe informacije koje se potom oblikuju naodređeni način i prema određenom redu, a što ovisi o dužini pisanoga teksta. Glavnooruđe <strong>za</strong> to je računalni program koji sadrži konceptualne mape. Studentima su vrlokorisni računalni programi <strong>za</strong> pretvaranje govora u tekst. Ponovno čitanje koristi priprovjeri pisanja, pravopisa i gramatike, baš kao i slušanje ako se koristi računalniprogram <strong>za</strong> pretvaranje teksta u govor (kao što je prethodno objašnjeno).Konceptualno označavanjePredstavlja vrlo korisnu vještinu koja omogućava iskazivanje ideja bez bilježenja svihdetalja. Konceptualne mape mogu biti pomoć pri učenju, upamćivanju i organiziranju.Vizualni materijal osigurava lagano razumijevanje teme i može se lako prenijeti napapir ili računalo. Koristeći strukturu <strong>za</strong> grupiranje ili povezivanje, vidljivo je da većinatema može biti smanjena na samo jednu vizualnu reprezentaciju, a to olakšavaučenje i prisjećanje.Neke dobre strane korištenja konceptualnih mapa:• pomažu upamćivanju i učenju <strong>za</strong> ispite• korisne su pri razvijanju i planiranju eseja77
• upotrebljavaju se <strong>za</strong> izradu skica izlaganja• u planiranju projekata i <strong>za</strong> jednostavno objašnjavanje drugim osobama• intenzivno smišljanje (brain-storming) ideja.Osnovni vodič <strong>za</strong> izradu konceptualnih mapa• Počnite s glavnom <strong>za</strong>misli ili idejom od koje će se granati sporedne ideje.• Upotrebljavajte što više slika kao pomoć <strong>za</strong> prisjećanje.• Koristite okvire pove<strong>za</strong>ne linjama ili riječi na samim linijama kako bi sve bilojasno.• Upotrijebite boje <strong>za</strong> označavanje i kao pomoć u obilježavanju slijeda.• Neka vas ne plaši ako napravite skicu i <strong>za</strong>tim ponovo crtate isto.• Koristite različite oblike i veličine <strong>za</strong> prikazivanje, kao što je npr. hijerarhijskioblik, da biste bolje shvatili veze.Na internetskim stranicama možete pronaći mnogo primjera. Najbolje je vježbatipomoću navedenih primjera.Čitanje radi provjereSluži kako bismo se uvjerili da je ono što je <strong>za</strong>bilježeno na papiru <strong>za</strong>pravo ono štosmo željeli napisati. Glavne sastavnice su provjera pravopisa i gramatike. Objemogućnosti postoje u MS Office računalnim programima.Druga dobra metoda <strong>za</strong> čitanje radi provjere je slušanje riječi korištenjemračunalnih programa <strong>za</strong> pretvaranje teksta u govor.Pretvaranje govora u tekst - prepoznavanje govoraTehnologija prepoznavanja govora je vrlo korisna <strong>za</strong> osobe s <strong>disleksijom</strong>, ali jenažalost dostupna samo na nekoliko jezika (nizozemskom, engleskom, francuskom,njemačkom, talijanskom i španjolskom). Pomaže kod diktiranja eseja i bilježenja.Neki studenti koriste oblike <strong>za</strong> engleski, iako engleski nije njihov materinski jezik.Potrebno je dosta vježbanja da bi se postigli dobri rezultati.Vodiči <strong>za</strong> tipkanjeJedno od najkorisnijih oruđa <strong>za</strong> studente s <strong>disleksijom</strong>, unutar informacijske ikomunikacijske tehnologije, je vodič <strong>za</strong> tipkanje. Učenje automatiziranog tipkanja78
važno je <strong>za</strong> sve koji žele koristiti informacijske tehnologije kao pomoćna sredstva. Nesamo da je važno brzo tipkati već proces tipkanja pomaže boljem pisanju. Postojinekoliko programa koji koriste ortografske principe jezika.Ostale mogućnostiPostoje i drugi računalni programi koji mogu pomoći osobi s <strong>disleksijom</strong>. To su oniprogrami koji uključuju pomagala <strong>za</strong> upamćivanje, oblikovanje back-up - sustava,vizualne pomoći (npr. ravnala <strong>za</strong> ekran ili povećanja) i tzv. prevoditelji. Oni će bitipredstavljeni u sklopu cjeline Pomoćni računalni programi.Korištenje paketa MS Word i Open OfficeRazmak između redovaVećina osoba voli podesiti računalo prema svojim potrebama, kao što je na primjerpo<strong>za</strong>dinsko svjetlo krem boje ili Arial kao odabrana vrsta slova. Računalni programpruža mogućnost postavljanja sustava tako da sam podesi određene boje i vrsteslova. Tako se štedi vrijeme podešavanja obilježja u svakom dijelu računalnogaprograma. Isto to se može učiniti i u MS Word-u.Boje po<strong>za</strong>dineDa biste promijenili boju po<strong>za</strong>dine u MS Word-u, odaberite izbornik na najvišoj liniji(onoj koja počinje sa File – Edit/Datoteka - Uređivanje) i kliknite naFormat/Oblikovanje. U ″padajućem″izborniku, onome koji se otvara, vidjet ćete odabirBackground/Po<strong>za</strong>dina, s malom strelicom na desnoj strani koja upućuje na višeodabira. Ako pomaknete strelicu u desno, vidjet ćete mogućnosti odabira boja.Postoji više odabira u dijelu More colors/Više boja i Fill Effects/Efekti ispune.(Ukoliko ne vidite riječ Background/Po<strong>za</strong>dina, pomaknite strelicu preko dvostrukestrelice okrenute prema dolje i poka<strong>za</strong>t će se produžene liste izbora).Boje slova i označavanje tekstaMnogi vole osim boje po<strong>za</strong>dine promijeniti i boju teksta. To se može učinitikorištenjem ikonice koja pokazuje boje. Označite tekst kojem želite promijeniti boju i79
<strong>za</strong>tim kliknite na slovo ″A“. Možete odabrati i druge boje odabirom strelice okrenuteprema dolje i to desno od ″A“. Lijevo ćete pronaći alat <strong>za</strong> označavanje. Samooznačite tekst i odaberite alat <strong>za</strong> označavanje. Opet će se pojaviti veliki broj boja.Odabir vrste slovaPažljiv odabir vrste slova je vrlo važan jer može značajno smanjiti napor <strong>za</strong> oči. Vrstuslova možete mijenjati ne samo u svojim već i tuđim dokumentima i to prema vašojsklonosti. Odabir vrste slova uglavnom je dostupan preko ″padajućeg″izbornika. Iakoje izbor velik, 95% ljudi odabire upravo neke od ovdje prika<strong>za</strong>nih. Možete takođermijenjati i razmak između redova što se radi preko Format/Paragraph/Spacing -Oblikovanje/Odlomak/Uvlaka i razmaci.Provjeravanje točnosti napisanih riječiPostoje tri vrste alata <strong>za</strong> provjeru točnosti napisanih riječi: oni koji su sastavni diostandardnih paketa, oni koji su pridodani i samostalni uređaji. MS Word paket ustandardnom obliku nudi izbore, ali podrazumijeva da sami znate koji je pravi izbor.Ne daje vam smjernice. Npr. ako utipkate ″thiere″dobit ćete opcije ″their″i ″there″-morate sami znati koju ćete riječ odabrati! U hrvatskome jeziku, ako utipkatepogrešno npr. riječ ″savijet″odabiri koji se nude su: savijte, savijete, svijet, savjet,savije i isto tako morate pronaći riječ koja odgovara sadržaju, što znači da morateprepoznati točan oblik, odnosno u ovom slučaju pravopisno ispravan. Zbog ove širineizbora potrebno je razmotriti i druge izbore.SamoispravljanjeMogućnost samoispravljanja je jedna od funkcija koja se često <strong>za</strong>boravlja, a postoji uMS Word paketu. Ova funkcija omogućava da se u računalo pohrane riječi u kojimase najčešće javljaju greške te da se pogrešni oblici automatski ispravljaju.Korištenjem postojeće liste program će npr. automatski promijeniti ″accomodate″u″accommodate″/″ograni<strong>za</strong>cija″u ″organi<strong>za</strong>cija″Ovaj izbor se nalazi u dijelu izbornikapod nazivom Tools/Alati.Provjeravanje gramatikeJoš jedna funkcija dostupna u MS Word-u je provjeravanje gramatičke točnosti. Ovafunkcija može biti vrlo korisna. U engleskome su algoritmi postavljeni <strong>za</strong> američki80
engleski i ponekad program daje neke neodgovarajuće prijedloge. Na primjer uprikazu je vidljivo da se nudi odabir i <strong>za</strong>mjena riječi ″is dyslexic″s ″dyslexic″is.Gramatička provjera u hrvatskome nudi podcrtavanje dijelova čija sročnost nijeodgovarajuća, a osoba sama mora naći izbor i napraviti promjenu koja će datiispravnu kombinaciju riječi i rečenica.Korištenje internetskih pretraživačaPretraživači imaju mogućnost mijenjanja obilježja kao što su boja po<strong>za</strong>dine, vrstaslova ili veličina.Možete promijeniti boje i vrste slova birajući opcije Tools/Options/Content/Colours -Alati/Mogućnosti/Sadržaj/Boje.Korisna prečica je korištenje Ctrl ++ da bi se povećala veličina teksta.Foxtabs je dodatak <strong>za</strong> Firefox koji Vam omogućava da vidite sve otvorene straniceodjednom.Za druge dodatke pogledajte na https://addons.mozilla.org/.Još jedan koristan dodatak je AnswerTips, koji sigurava definicije, izgovore iprijevode. Dostupan je na engleskom jeziku na adresihttp://www.answers.com/main/firefox_plugins.jspPostoje i uređaji koji se mogu dodati na Google putem iGoogle-a, na primjernaljepnice, prevoditelji, brze veze na omiljene internetske stranice (primjerice, ve<strong>za</strong>na www.isheds.eu).Korisna sredstva <strong>za</strong> pomoć pri učenjuMentalne mape (www.ikonmap.com)Oblikovane su <strong>za</strong> uporabu na više različitih jezika. Intuitivne su i oblikovane tako dauzimaju u obzir način razmišljanja osoba s <strong>disleksijom</strong>. Imaju nekoliko izbornika,višejezične su i prebacuju se u MS Word.81
Snimanje sadržaja ekranaCijeli je niz programa koji mogu snimiti ono što se trenutno nalazi na ekranu,uključujući PicPick (<strong>za</strong> mirne slike) i Jing (<strong>za</strong> snimanje slika u pokretu, kao što sudemonstracije rada računalnih programa). Ova mogućnost je vrlo korisna pripoučavanju.PodsjetniciOsobe s <strong>disleksijom</strong> imaju problema s ispunjavanjem obve<strong>za</strong> u roku. Ovaj računalniprogram omogućava podešavanje podsjetnika tako da dobivate e-mail koji vaspodsjeća na vrijeme.Naljepnice (http://www.zhornsoftware.co.uk/stickies/)Naljepnice su mali podsjetnici koje možete staviti na radnu površinu svog računala.Dobivaju se uz operativni program Windows 7. Međutim, mogu se preuzeti s brojihinternetskih stranica. Pomoću njih možete mijenjati boje, vrste slova i dodati alarm.Audacity (http://audacity.sourceforge.net/)Audacity je besplatni računalni program <strong>za</strong> snimanje glasa koji omogućava snimanjebilo kakvih zvukova i pohranjivanje u .mp3 obliku. Omogućava i baratanje snimljenimzvukovima. Većina komercijalnih paketa uključuje Audacity.Vodiči <strong>za</strong> tipkanjePostoji mnogo vodiča <strong>za</strong> učenje tipkanja dostupnih na različitim jezicima. Internetskastranica na kojoj se nalazi lista ovakvih programa jehttp://www.typingsoft.com/all_typing_tutors.htm82
PicPick (http://picpick.en.softonic.com)PicPick je program <strong>za</strong> jednostavno uređivanje slika. On sadrži i druga podešavanjakao što su povećalo i ravnalo. Ravnalo se može podesiti tako da bude polu-prozirno ikoristi <strong>za</strong> praćenje teksta.PicPick se može koristiti <strong>za</strong> snimanje onoga što se trenutno nalazi na ekranu itrenutačno prebacivanje snimljenog u .jpg oblik. Dostupan je na više različitih jezika,a moguće je podesiti još više jezika ulaskom u dio mape <strong>za</strong> odabir jezika u samomračunalnom programu. Može biti koristan studentima kod upamćivanja slikovnogokvira računalnoga programa.Može se naći na http://picpick.en.softonic.com.SažetakDanas postoji niz tehnoloških mogućnosti kojima se studentima s <strong>disleksijom</strong>olakšava učenje, posebno na engleskom jeziku. One obuhvaćaju hardver, kao npr.prijenosno računalo i prijenosne memorijske uređaje, ali i cijeli niz računalnihprograma. Ovi programi mogu se koristiti kod pisanja i bilježenja pa sve dopretvaranja teksta u govor i pomoći pri čitanju. Većina programa je besplatna idostupna preko internetskih stranica.Ovo poglavlje opisuje glavninu onoga što vam je potrebno znati ve<strong>za</strong>no uz pomoćnetehnologije.Kada se razmišlja o korištenju tehnologije važno je znati:1. Svaka osoba ima drugačije potrebe i sklonosti i <strong>za</strong>to svatko treba sam pronaćiono što je <strong>za</strong> njega najprikladnije.2. Pomagala koja se nude neće raditi posao umjesto osobe nego će pomoći daosoba taj posao odradi na najbolji mogući način.83
6. Stručna pomoć i podrškaZavršili ste glavne dijelove ove knjige koji se odnose na vještine učenja. Možete sevratiti na početak, na upitnik o vještinama učenja i provjeriti jeste li i u kojempodručju poboljšali svoje vještine.Može vam se činiti da još uvijek imate mnogo toga <strong>za</strong> naučiti i možete napraviti popispotreba i možda znate kako ih možete ostvariti. To vam može pomoći da prepoznatepodručja u kojima trebate koristiti samo<strong>za</strong>stupanje kako biste ostvarili svoja prava.Također će vas usmjeriti na institucije i izvore koji vam mogu pomoći.Pomoći vam može i sljedeći upitnik (sastavila M. Meehan, 2009)UPITNIK ZA STUDENTEZakonodavstvo, prilagodbe, stručna pomoć i institucije <strong>za</strong>podrškuDANE1 Poznajete li <strong>za</strong>kone ili odluke koje se odnose na disleksiju?2 Ima li vaše sveučilište dokumente koji se odnose na podrškustudentima s <strong>disleksijom</strong>/ specifičnim teškoćama učenja?3 Osigurava li vaše sveučilište neki oblik podrške studentima s<strong>disleksijom</strong>/specifičnim teškoćama učenja?4 Imate li kao student s <strong>disleksijom</strong> mogućnosti dobivanjapodrške u:(a) savjetovalištu <strong>za</strong> studente(b) zdravstvenim ustanovama(c) ustanovama socijalne skrbi(d) drugim mjestimaZadaci i predavanjaDANE84
5 Jesu li na vašem sveučilištu računala lako dostupna?6 Jeste li prilikom studiranja bili na bilo koji način diskriminiranikao student s <strong>disleksijom</strong>?7 Koristite li bilo kakve oblike pomoći koje vam olakšavajustudiranje?(a) računalo(b) diktafon(b) dobre strane – jakosti(c) studijske grupe /forumi(d) priručnik o vještinama učenjaIspitiDANE8 Imate li ili trebate li kod ispita neki oblik pomoći ili prilagodbekao npr.(a) produženo vrijeme(b) uporabu računala(c) osobu <strong>za</strong> čitanje pitanja (čitača)(d) osobu koja piše umjesto vas9 Jesu li vam na raspolaganju alternativne metode provjereznanja koje se koriste <strong>za</strong> studente s <strong>disleksijom</strong>, kao npr.(a) usmeni ispit umjesto pisanoga(b) napravljeni (vlastiti) podsjetnici(c) drugoOcjenaDANE10 Primjenjuju li se na vašem sveučilištu alternativne metode ipostupci ocjenjivanja studenata s <strong>disleksijom</strong>?(a) Jeste li zbog nečitljivosti napisanoga slabije ocijenjeni?85
(b) Je li vaša ocjena pismenoga rada niža zbog pravopisnihgrešaka?Samovrednovanje11. (a) Napišite vaše jake strane koje vam pomažu prisuočavanju problema koje imate zbog disleksije!(b) Nabrojite strategije koje vam pomažu da postižeteuspjehe tijekom studiranja!Na žalost, mnoge spoznaje o disleksiji često nisu poznate široj javnosti u Hrvatskoj.Nedostatna je i <strong>za</strong>konodavna osnova i podrška u području disleksije. Ukolikoodgovori u ovome upitniku daju pretežno negativnu sliku, ne dozvolite da vas toobeshrabriti.Put <strong>za</strong> bolje razumijevanje fenomena disleksije utirete i vi sami svojim aktivnostima.Pomoć <strong>za</strong> studente s <strong>disleksijom</strong> u Hrvatskoj moguće je potražiti:Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu(Centar <strong>za</strong> rehabilitaciju)Znanstveno-učilišni kampus Borongaj, Borongajska 83fZagrebProf. dr. sc. Mirjana LenčekMaja Peretić, prof.Dr. sc. Jasmina IvšacPomoći vam mogu logopedi - najčešće su <strong>za</strong>posleni u sustavima odgoja iobrazovanja (vrtići, škole, fakulteti), u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi(bolnice, poliklinike, domovi zdravlja; ustanove socijalne skrbi/ razni centri i drugeustanove) te u privatnoj logopedskoj praksi.Nadamo se da će vam ovaj priručnik pomoći da bolje iskoristite svojepotencijale te lakše postignete životne ciljeve.86
7. PriloziPrilog A: Disleksija, <strong>za</strong>konodavstvo i invaliditetU većini <strong>za</strong>kona u Europi disleksija nije posebno naznačena, ali se navodi u okvirutermina invaliditeta. Na žalost, iako su u <strong>za</strong>konima navedena fizička i senzoričkaoštećenja kao i umjerene i teške teškoće u učenju, nisu navedene specifične teškoćeučenja.Neki pristupi u definiranju disleksije, koji naglašavaju da je disleksija različitost uučenju, ističu prednosti disleksije. Različiti pristupi disleksiji mogu ponuditi različitenačine <strong>za</strong> rješavanje problema u kontekstima rada i učenja. Ali, isticanje pojmarazličitosti u smislu razlika u učenju, može i<strong>za</strong>zvati određene probleme <strong>za</strong> studente.Zakoni u mnogim zemljama omogućavaju samo određene prilagodbe <strong>za</strong> učenje iupotrebu informacijskih tehnologija (tj. novčana sredstva <strong>za</strong> računala i računalneprograme) ako postoje podaci da je to student s invaliditetom. Ako je student samo″drugačiji″, onda se svatko može promatrati u konekstu različitosti. U tom slučaju ilisvi imaju podršku, ili je nema nitko. Kada se provodi procjena, u izvještaju je87
potrebno doka<strong>za</strong>ti da student <strong>za</strong>ostaje u usporedbi s ostalim studentima i da mu jepotrebna dodatna pomoć.U slučaju različitosti, novčana sredstva koja bi podupirala takav stav bila binedostatna. Stoga do daljnjega ostaje prihvaćanje i označavanje disleksije unutartermina invaliditeta kako bi se ostvarila određena prava.Europska Unija promatra osobu s invaliditetom kao onu koja ima fizička ili mentalnaoštećenja koja značajno i dugoročno nepovoljno utječu na izvršavanja svakodnevnihaktivnosti. Obično se način na koji je osoba s invaliditetom tretirana dijeli na dvijekategorije: kategoriju prema medicinskom modelu ili kategoriju prema socijalnommodelu.Svjetska Zdravstvena Organi<strong>za</strong>cija (World Health Organi<strong>za</strong>tion; WHO) navodi da jeinvaliditet medicinski utemeljen, što znači da je osoba ograničena zbog svojihoštećenja. To znači da joj je potreban ″popravak″ uz pomoć ″rehabilitacijskih″ustanova i stoga se naziv treba temeljiti na teškoćama.Nasuprot medicinskom modelu, prema socijalnom modelu, prihvaćenom širomEvrope, osoba može imati podršku u društvu kroz prilagodbe neophodne <strong>za</strong>obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ove prilagodbe se odnose na uklanjanje barijerau društvu, osiguravanje podrške kroz pomoćne tehnologije i druge mehanizmepodrške. Prilagodbe se smatraju temeljni pravom i <strong>za</strong>konom su osigurane.Trenutna podrška <strong>za</strong> osobe s <strong>disleksijom</strong> u Europi može se promatrati kao pokušajuklapanja u socijalni model <strong>za</strong> kojega se smatra da je prihvatljiv. S time se slaževećina stručnjaka koji rade u području podrške <strong>za</strong> osobe s <strong>disleksijom</strong>. Socijalnimodel je <strong>za</strong>prvo inkluzivan i stoga prihvatljiv.Prilog B: TerminologijaPojam disleksije se u svijetu koristi na različite načine. Na primjer, u Rusiji jeograničen na čitanje, dok se termin disgrafija koristi <strong>za</strong> pisanje. U Italiji se termindisgrafija koristi <strong>za</strong> motoričke teškoće, a dizortografija <strong>za</strong> teškoće u čitanju i pisanju.Poljska koristi termin disgrafija <strong>za</strong> motoričke teškoće, a dizortografija <strong>za</strong> teškoćerukopisa.U Velikoj Britaniji uglavnom se koristi termin specifične teškoće učenja. Disleksija seizjednačeno koristila s terminom specifične teškoće učenja, međutim danas je opće88
prihvaćeno da je disleksija jedna od nekoliko specifičnih teškoća učenja, koje moguuključiti i diskalkuliju u smislu matematičkih teškoća i dispraksiju – ve<strong>za</strong>nu uzteškoće motoričke izvedbe.Teškoće učenja je termin koji se koristi u SAD i pokriva i područje specifičnih teškoćaučenja i široki raspon ostalih teškoća učenja. U Sloveniji se uz termin disleksija koristii termin legastenija i dio je šireg termina teškoća učenja.Raspravlja se o tome treba li deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD/ADD)također biti uključen u ovu grupu. Međutim,ovaj poremećaj odnosi se na ponašanje,a ne na teškoće u učenju. Daljnja zbrka nastaje jer se termini disleksija i specifičneteškoće učenja nerijetko koriste kao sinonimi i povijesno su pove<strong>za</strong>ni.Problem postaje složeniji kada postoji prisutnost više od jedne specifične teškoće, ašto je čest slučaj. Specifične teškoće učenja imaju u osnovi teškoće kognitivneobrade i to može biti razlog pojave više teškoća. Postoji značajno preklapanje i kaoposljedica toga mnoge osobe s <strong>disleksijom</strong> imaju izvjestan stupanj dispraksije.U međunarodnom kontekstu treba biti pažljiv pri uporabi ovih termina. Možda jenajbolje opisati teškoće bez označavanja, posebno kada nema odgovarajućepodrške.Prilog C: Neka obilježja funkcioniranja osoba s <strong>disleksijom</strong>koja utječu na mišljenje i učenje• Neučinkoviti sustav radnoga pamćenjaPostoji razlika između radnoga pamćenja i ostalih oblika pamćenja. Radno pamćenjese može smatrati sposobnošću istovremenoga <strong>za</strong>državanja i uporabe informacija.• Teškoće u obradi glasova i pridavanju smislaKao djeca pojačavamo učinak učenja pomoću govora. U slučaju disleksije ovajproces može biti potisnut, čime postaje teže interpretiranje glasova i njihovoupamćivanje.89
• Teškoće u koordinaciji i motoričkim sposobnostimaOsobe s <strong>disleksijom</strong> su često u djetinjstvu bile nespretne i teže im je bilo postićidobru koordinaciju. Ovo obilježje se mijenja s dobi, ali ipak ima utjecaja na razvojkoordinacije ruka-oko.• Teškoće u vizualnoj obradi informacijaOve teškoće ne odnose se na probleme s vidom, ali utječu na brzinu obradevizualnih informacija, posebno kad se radi o slijedovima i sekvencama. To takođermože značiti da postoje teškoće u prizivanju mentalnih slika slova ili oblika riječi.Ovo su kognitivna obilježja koja otežavaju učenje i odgovorna su <strong>za</strong> neke teškoćeosoba s <strong>disleksijom</strong>.Kratkoročno pamćenje ima utjecaj i na druge komponente. Na primjer, ako vam jeteško upamtiti sve dijelove neke liste, onda vam može biti teško da <strong>za</strong>pamtite iredoslijed stavki s liste, a onda je teže upamtiti i pojedine stavke.No, ove kognitivne teškoće treba gledati u usporedbi s jakim stranama.Prilog D: Strategije <strong>za</strong> smanjivanje anksioznosti pred ispitNačini <strong>za</strong> reduciranje anksioznosti prije testa (D. Applegate, CAL) -prikupite informacije:• Gdje i kad će biti održan ispit?• Koje teme, poglavlja i literatura će biti na testu?• Kakav je omjer pitanja s predavanja, iz literature, s vježbi?• Što su glavne ideje?• Koja je vrsta ispita - esej, odgovaranje, dopunjavanje, višestruki izbor ?• Je li dozvoljeno korištenje literature na ispitu?• Moraju li se pamtiti formule ili je dozvoljena uporaba pomoćnih materijala sispisom istih?• Koja su pomoćna sredstva dozvoljena –vježbenice, kalkulatori, ravnala itd.?• Koliko detaljno treba odgovoriti na pitanja?• Očekuje li se samo znanje činjenica ili interpretacija informacija?• Tko će provoditi ispit – profesor ili asistent?• Tko ocjenjuje ispit – profesor ili asistent?• Oduzimaju li se bodovi <strong>za</strong> greške u pisanju ili gramatičke greške?90
Više je načina putem kojih može odgovoriti na ova pitanja, a ovdje su prika<strong>za</strong>ne nekeideje koje navode Lunenfeld i Lunenfeld (1992) i Kesselman-Turkel i Peterson(1981):Proučite nastavni programVećina nastavnika daje uputstva kako će izgledati ispit, uključujući i pitanja i materijalkoji se može koristiti na ispitu. Pogledajte nastavni program i teme <strong>za</strong> ispit.Pitajte profesoraJedan od najboljih načina da se razjasne očekivanja su konzultacije s nastavnikomprije ispita. Pitajte ga nakon predavanja ili se najavite <strong>za</strong> konzultacije. Napravite listupitanja koje ćete pitati profesora. U nekim slučajevima ćete možda biti nagrađeni odstrane profesora baš zbog toga što ste pitali. Ukoliko niste dobili odgovore ve<strong>za</strong>ne uzteme ispita, ne radite pritisak.Ponašanje nastavnikaUkoliko je nastavnik ponudio neke informacije na predavanjima, pokušajte prema timinformacijama i prema ponašanju <strong>za</strong>ključiti što je važno. Uzmite u obzir sadržajpredavanja, prirodu <strong>za</strong>dataka i način na koji je predavao.Pregledajte stare ispiteStari ispiti su vrijedan izvor informacija zbog odabira tema ili tipova pitanja koja mogubiti postavljena, razine detalja koje nastavnik očekuje da navedete u svojimodgovorima.Konzultirajte se s drugim studentimaRazgovarajte sa studentima koji su položili ispit, ne samo da biste dobili stare testoveveć da dobijete uvid u nastavnikova očekivanja, glavne ideje i način njegovogocjenjivanja.Koristite ″kutije” s označenim dijelovima tekstaVećina tekstova <strong>za</strong>vršava pitanjima i pregledom odgovora na kraju odjeljaka. To vammože pomoći pri učenju. Ili pokušajte naslove i podnaslove oblikovati u vidu pitanja.Provjerite liste ljudi i koncepata, navode, važne ideje.Koristite skripteStudentske skripte su odličan izvor odgovora na pitanja ve<strong>za</strong>na uz ispit. Mogu vamdati ideje o temama na ispitu ili kako pitanja i odgovori mogu izgledati.91
Isheds projekt novčano podupire Europska komisija.Ovaj priručnik sadrži gledišta suradnika i Komisija nije odgovorna<strong>za</strong> bilo kakvo korištenje informacija koje su navedene u sadržaju.
iSHEDSTempusCIP – Zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 749768ISBN 978-953-6418-66-4
Change language