Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

JNTERVJU: ZELJKO LEDINSKI, direktor »Hrvatskih šuma« p.o. ZagrebOve godine očekuju nas dva velika posla:Promjena zakona o šumama itransformacija »Hrvatskih suma«u trgovačko društvoU

Kao što je poznato donesen jeGodišnji obračun za 1999. godinu pamogu reći kako je naše poduzećeposlovalo s dobitkom od nešto više od31 milijun kuna. Međutim, većina našihd.o.o. je poslovalo s gubitkom, pa kadase prebija taj gubitak, ostaje nešto višeod 12 milijuna dobitka. U odnosu naposlovanje iz 1998. godine kada jepoduzeće završilo sa gubitkom od oko250 milijuna. Prošla godina koja je pozitivna,pa i minimalno, ipak je ohrabrenje,jer se uspjelo zadržati negativnetrendove na minimumu koji su do tadabili prisutni.Unatoč tome što je iskazan pozitivanrezultat, dnevna likvidnost poduzećaje dosta narušena, jer je opterećenasa velikim iznosima kratkoročnihzaduženja. Trenutno 47 milijuna kunaiznose kratkoročna zaduženja. Isto takoopterećeni smo sa iznosima kredita zanabavku opreme od 80 milijuna te kreditaod Svjetske banke koji nam pomalostižu, prema tome sva ta zaduženja ipakotežavaju normalno poslovanje poduzeća.Velik dio sredstava trošimo naodržavanje likvidnosti što ipak negativnoutječe na poslovanje. Kad tomedodamo kako smo potpisivanjem ugovorasa drvnim industrijama robu dali napoček od 60-90 dana, što je u praksi i120 dana, onda moramo znati kako i tiugovori djeluju na likvidnost poduzeća.Bez obzira što daju garanciju dugoročnogposlovanja, izračunali smo danas to premošćivanje plaćanja premadrvnim industrijama košta nekih 42milijuna kuna na ukupni poslovni rezultat.No, kažem, daje garanciju u jednomdužem razdoblju i stvaranjuodređenih preduvjeta. Prema tome kadagovorimo o tom poslovnom rezultatusve to moramo imati u vidu, bez obzirastoje on izvršen sa pozitivnim predznakom.S obzirom na okruženje u kojemjesmo i u situaciji kakva je do sada bila udržavi, onda mogu konstatirati kako jeto ipak jedan pozitivan pomak, napravljenu proteklih godinu i po, kakva jebila ova garnitura koja je do sada vodila»Hrvatske šume« i to ocjenjujem kaojedan dobar predznak za buduću aktivnostpoduzeća i za buduće odnosekoji će vladati u njemu.• Godina 2000. - ne samo da je prijelomnau kalendaru, već čini mi se da ćehiti i u šumarstvu Hrvatske. Recite namnešto o tome? Tu prije svega mislim napretvorbu u trgovačko društvo.Naslijeđeno stanje i prilike života irada u čitavoj našoj državi je jako loše,što je vidljivo na svakom koraku, pa suslične prilike i u našem poduzeću iokruženju u kojemu se nalazimo.Ne možemo ni mi biti mirni ispokojni ako oni koji kupuju robu odnas i naši poslovni partneri teškopreživljavaju, ili se svakodnevno bore saproblemima, prije svega likvidnosti iiznalaženju novca za plaće svojim radnicima.Iz svih ovih dosadašnjih odnosa iprilika, vidljivo je kako mora doći doodređene transformacije našeg poduzeća.Ona mora biti u različitimm oblicimai u određenom vremenskom razdoblju,a vjerujem kako bi u ovoj godiničak mogli to obaviti.Prvo, već idući mjesec pokušatćemo veliki gubitak u d.o.o. drugačijeriješiti. Svih 18 d.o.o. vratit ćemo natragu »Hrvatske šume«, prije svega onaj diokoji je vezan za šumarstvo. I to na tajnačin da njihovu opremu iznajmimo odnjih samih i da pokrenemo postupaklikvidacije d.o.o. pri Trgovačkom sudu.Svi zaposlenici postat će ponovnodjelatnici »Hrvatskih šuma« ali nitkoneće ostati na ulici, već će se svi vratiti umatične uprave gdje su nekad i bili.Zbog čega taj prioritet ističem?Zbog toga što je odlazak d.o.o. u 1997.godini do sada koštao jako mnogo, nesamo zbog angažiranja sredstava, već izbog svih međusobnih odnosa koji vladajudanas na tržištu.Recimo, ako samo jedan od d.o.o.ne plati na vrijeme svoju obvezu premaINI naše poduzeće mora platiti za njega,kako bi ostali mogli dobiti gorivo ili uljeod INE. Dakle, očito je kako se odsamog formiranja d.o.o. nije vodiloračuna što će biti u budućim vremenimai kako će se sve to odražavati napoduzeće.Upravo zbog te pogrešne politike,koja je tada bila moramo pod hitno prićilikvidaciji tih d.o.o. i prevesti ih natrag umatično poduzeće.Dalje, nakon toga tek slijedi usuradnji s Vladom Hrvatske otvaranjenatječaja za izradu prijedloga transformacije»Hrvatskih šuma« u trgovačkopoduzeće. Procjenjujemo kako mi kaošumarski inženjeri ciljeve znamopostaviti, međutim zbog određenihmodela koji postoje u svijetu ne znammožemo li napraviti najbolji prijedlogtransformacije, već bi to trebale napravitiodređene kuće koje već imaju iskustvau tome.Nakon transformacije poduzećaočekujemo da će se jedan dio poduzećanaći i na tržištu i kako će biti izdvojeniiz »Hrvatskih šuma«, a glavni diošumarski pogon mora ostati unutar imora biti okosnica »Hrvatskih šuma«.• Sto možemo učiniti na boljojpromidžbi šumarstva i zaštite okoliša?Naši odnosi sa bivšom Državnomupravom za zaštitu okoliša nisu bili napotrebnoj razini, čak su bili i loši, što seodrazilo i na dvojnost funkcija krozrazličite oblike zaštite prirode - nacionalniparkovi, parkovi prirode, zaštićeniobjekti i niz drugih. Na taj način smobili dovedeni praktično u situaciju ukojoj je 25 posto naših šumskihpovršina bilo izdvojeno iz gospodarenjai sastava »Hrvatskih šuma«. Jedan diooko 15 posto kroz oblike zaštite prirode,a ostatak što je bio nedostupan krozkontaminiranost terena zbog mina zaostalihiz rata, tako je trenutno nedostupnoza gospodarenje 25 posto šumskihpovršina u Hrvatskoj. A kada pogledamostrukturu »Hrvatskih šuma«, ondavidimo kako je čak 95 posto svih našihšuma prirodnih, pa kao takve praktičkisvih 95 posto bi mogle jednog dana potpastipod različite režime zaštite prirode,jasno ako ima netko interes da to i plati.Smatram da je potrebno i dalje gospodaritis tim zaštićenim dijelovima prirode,jer u njima se može i normalnogospodariti što je vidljivo na nizprimjera do sada gdje su šumari bilijedini ti koji su održavali te zaštićeneobjekte kao stoje Medvednica i niz drugih.Formiranjem novog Ministarstva zazaštitu okoliša i prostornog uređenja idolaskom novog ministra BožeKovačevića i njegovih suradnika, mogukonstatirati kako su ti odnosi značajnopromijenjeni, te su daleko kvalitetniji ikako postoji jedna zajednička suradnjaMinistarstva i »Hrvatskih šuma«. Tusuradnju u budućnosti ćemo još i višeunapređivati jer je ministar BozoKovačević postao jedan od članova Upravnogodbora »Hrvatskih šuma«. Osimtoga kod formiranja novih upravnihvijeća na području čitave Hrvatske usvim nacionalnim parkovima i parkovimaprirode, već je ušlo dvadesetak našihšumarskih inženjera u sastave tih vijeća,tako ćemo biti i mi kao šumari direktnoodgovorni za provođenje zaštite prirode.Ono što nam kao zajednički zadatakslijedi je usklađivanje Zakona o zaštiti2 / Časopis Hrvatske šume

prirode i zaštiti okoliša sa Zakonom ošumama. Ta dva zakona su u postupkupromjena, a isto tako uskoro predstojipromjena Zakona o šumamazbog transformacije poduzeća, a izbog ostalih stvari. Stoga ih je potrebnoprvo uskladiti prije donošenja uSaboru. I u tom segmentu, mislim,doći će do značajnih promjena upravozbog toga što je taj naš međusobniodnos sada na sasvim drugačijim osnovama,a kako se tu sve stvari krećuna bolje, potvrđuje i to što su za 22.travnja - Dana planeta Zemlja u »Hrvatskimšumama« u posjeti bili predstavniciMinistarstva i više od 200predstavnika nevladinih udruga kojisu pohvalili odnos šumara premaočuvanju i zaštiti okoliša. To izuzetnocijenimo, istakao je doministar dr.Vjekoslav Glavač, nastojanja šumara uovih proteklih dvjesto godina organiziranogšumarstva u Hrvatskoj.• Krajem 1999. g. u »Hrvatskimsumama« smo odredili novi pravac ubilateralnoj suradnji sa drvnim industrijama- tradicionalnim partnerima.Hoće li doći do nekih novih pomaka unjima, ili pak nastavljamo tim putem?Naši glavni odnosi i ciljevi vezanisu uz drvnu industriju. S obzirom napromjene u Hrvatskoj i na brže otvaranjeEurope prema Hrvatskoj i skorimulaskom u WTO i u Partnerstvo zamir, dogodit će se značajne promjene iza našu drvnu industriju i zašumarstvo Hrvatske. Što se tiče nas,kao šumarstvo, vjerujemo kako ćemolakše tada moći plasirati našu drvnusirovinu, ali ne znam kako će se to sveodraziti na drvnu industriju, koja je usve težem položaju i zbog određenihpretvorbi koje su izvršene na nepravilannačin do sada, kao i zbog svihodnosa koji vladaju u dm drvnim industrijama,te će one imati značajnepoteškoće u budućnosti.Zbog toga cijenim izuzetno povoljnimsve ono što je do sadaučinjeno po tom pitanju od strane»Hrvatskih šuma« a i predstavnici»Croatiadrva«, Hrvatske udruge poslodavacai »Exportdrva«, ocijenili su pozitivnosva naša nastojanja u kojima impomoću višegodišnjih ugovora osiguravamosirovinu, jasno uz pretpostavkuzadovoljenja svih uvjeta kojesmo postavili pred njih. Do sada je tonekih 600 000 kubika zaključenogodišnje i to je značajna količina, a mićemo i dalje pokušati pomoći kako biZELJKOLEDINSKIRođen je u Kovačevcu 13. svibnja1960. godine. Osnovnu školu završio je uRovišću, a Srednju šumarsku u Karlovcu1979. g. Diplomirao na Šumarskom fakultetuu Zagrebu 1984. g. Tijekomstudija u dva navrata obavljao stručnupraksu u Njemačkoj. Po završetku studijaupošljava se u Šumskom gospodarstvu»Mojica Birta« u Bjelovaru, na poslovimapomoćnog taksatora, te kasnijesamostalnog taksatora do 1. lipnja 1993. g.Vrlo rano uključio se u obranu Hrvatske.Već u kolovozu 1991. g. uključuje seu Hrvatsku vojsku, gdje ubrzo postajezapovjednik satnije 1. bojne 105. brigadeHV i s njom je prošao gotovo sva bojištaod istočne do zapadne Slavonije. Zaratne zasluge unaprijeđen je u činsatnika HV. U Hrvatskoj vojsci ostaje do31. srpnja 1992. g.IMa izborima za tijela lokalne uprave isamouprave 1993. g. izabran je za članaŽupanijske skupštine Bjelovarsko-bilogorskežupanije, a ubrzo i za predsjednikaŽupanijske skupštine. Za županaBjelovarsko-bilogorske županije postavljenje 30. lipnja 1994. g.Po isteku mandata 1997. g. vraća se uUpravu šuma Bjelovar, u proizvodni odjel,gdje radi na poslovima stručnog suradnikaza uzgoj šuma, a od 1. ožujka 1999.g. radi na mjestu savjetnika za privatnešume u Direkciji »Hrvatskih šuma«.Prema obiteljskoj tradiciji član jeHrvatske seljačke stranke, pa je tako nalokalnim izborima 1997. nositelj listeHSLS za Županijsku skupštinu, koja dobiva30 posto glasova. U svojoj stranci jeobnašao niz dužnosti, od predsjednikaogranka HSS-a Kovačevac do potpredsjednikaHSS-a zaduženog za sjeverozapadnidio Hrvatske.Na posljednjim izborima, 3. siječnja2000. g. u Drugoj izbornoj jedinici bio jedrugi na izbornoj listi, a prema rezultatimaglasovanja postao je saborskizastupnik. Oženjen je i otac troje djece -Maje, Matije i Eve. (Z.L)što lakše prebrodili sve teškoće i takopostali pravi partneri »Hrvatskihšuma«.U tom dijelu očekujemo i oddrvnih industrija korištenje mogućnostii zajedničkog nastupa prema Vladii prema drugim institucijama, jerpo meni je nepojmljivo što se u programuVlade nije našla niti jednarečenica o poticanju drvne industrije,koja trenutno sa 330 - 350 milijunadolara izvoza godišnje predstavljanajvećeg pojedinačnog izvoznika Hrvatske.Sigurno je kako bi drvna industrijatrebala biti okosnica izvoza ubudućnosti, jer postoje objektivnemogućnosti kako bi se taj izvozpovećao za 3 - 4 godine i duplo, pačak i više. Vjerujem kako to sama drvnaindustrija ne može ostvariti, ali jepotrebno zajedničkim nastojanjima tosve prebroditi. Stoga je potrebno da seu to svi uključe, a prema mojimsaznanjima i Hrvatska udruga poslodavacai »Croatiadrvo«, baš kao i »Exportdrvo«,čine određene korake kakobi omogućili našoj drvnoj industrijijedno normalno prebrodivanje nastalesituacije i time stvaranje jednog pravogpartnera koji će imati oslonac nanašoj sirovini.Svjesni smo toga da na svjetskotržište treba ići sa gotovim proizvodimaa ne sa sirovinama.• Spomenuli ste kako se d.o.o.uskoro vraćaju u »Hrvatske šume«.Znači li to da ste zagovornik teze kakose osim od trupaca dohodak može ostvaritii drugdje u šumarstvu?U našoj poslovnoj politici moramobiti svjesni i sami određenih problemakojih ima naše poduzeće, ali istovremenomoramo biti svjesni kakoimamo mnoge rezerve u različitimsegmentima koje ne koristimo dovoljno.Tako želim ovom prilikompozvati sve zaposlenike »Hrvatskihšuma«, posebno one koje će biti narukovodećim mjestima i koji sadajesu, pokušajmo iznaći sve mogućnostikoje stoje pred nama s obziromna površinu šuma kojom gospodarimo,na uvjete u kojima jesmo, naiznalaženju dodatnih prihoda u raznimoblicima rada na terenu.Ne vidim razloga zašto ne bismo imi bili proizvođači i sakupljači ljekovitogbilja, koje nažalost naša državauvozi. Nadalje u našim hladnjačamagodišnje se nalazi 60 tona mesadivljači, a zašto to ne plasiramo našimrestoranima i hotelima duž naše obale.Isto tako ne vidim razloga zašto neČasopis Hrvatske šume / 3

ismo iskoristili razne mogućnosti iformirali poslovne cjeline, recimo kampoveduž naše obale na našim šumskimpovršinama, kao i sve drugo što možedonositi dobit poduzeću. Isto tako onošto smo do sada radili, neke objekteturističkog sadržaja koje imamo, mi smoih iznajmili privatnicima i oni sadauspješno rade i njima donose dobit.Mislim kako se nismo dobro gospodarskiponašali, ali i ta vremena i razmišljanjasu za nama. Moramo drugačijemisliti i moramo se promijeniti i svi zajednose moramo okrenuti prema timgospodarskim alternativama koje možemokoristiti u daljem razvoju i prosperitetupoduzeća i povećanju ukupnogaprihoda.»Hrvatske šume« moraju imati jednusvoju prepoznatljivost u svim segmentimai koja će se moći uspješnonositi u jednoj novonastaloj tržišnojutakmici. Spomenuo sam samo nekemogućnosti koje stoje pred našim zaposlenicima,a koje se ne koristi dovoljno.Nisam spomenuo razvoj lovnogturizma u Hrvatskoj. Unatoč nekimnegativnim događajima u lovištimaprošle jeseni, gotovo 70 posto naših kapacitetasmo prodali nedavno na sajmulovstva u Miinchenu, što dovoljno govorikako i u toj grani možemo očekivatijedan napredak. Potrebno je samo bitiviše prisutan u medijima i na sajmovimai dostojno prezentirati ono što imamo unašem poduzeću, kako bi te naše potencijalemaksimalno iskoristili.Spomenut ću i naša brojna odmaralištana moru koja sada rade 45 - 60dana u sezoni, a mogli bi i znatno višekad bi ih otvorili i za vanjske turiste, pabi iskorištenost bila znatno veća, a time ismanjeni fiksni troškovi, pa će i našimradnicima godišnji odmori biti pristupačniji,a time bi standard povećali usituaciji kada smo svjesni da naši zaposlenicinemaju mogućnosti otići svakegodine na odmor na more, a na ovakavnačin to bi bilo moguće.U vrlo skoroj budućnosti očekujemokorektan odnos svih zaposlenikaprema poduzeću u kojem rade. Zbogtoga je i nedavna anketa provedena ukojoj se svatko trebao izjasniti ima li privatnufirmu sa istim poslom koji jedjelatnost našeg poduzeća. To zakonomnije dozvoljeno, i na taj način želimovdje i putem naših novina poručitisvim zaposlenicima kako će svi oni kojiobavljaju takve djelatnosti, morati potražitiposao u svom poduzeću i timeosloboditi mjesta nekom mlađem kojisada ne radi. Isto tako koristim prilikupozvati sve one djelatnike koji znaju daje netko ispunio krivo anketu neka seslobodno jave, a mi ćemo sve podatkeprovjeriti. Očito je da se ne može raditina dva mjesta istovremeno danas kadaimamo toliki broj mladih ljudi nezaposlenih.U takvim slučajevima posao upoduzeću se podređivao u korist privatnefirme, a ne u korist »Hrvatskihšuma«.Na taj način želimo rasteretitipoduzeće tih pojedinaca a ujednostvoriti veće mogućnosti zapošljavanjamladih ljudi.• Među našim proizvodnim radnicimaproširila se priča kako se ukida terenskidodatak. Možete li nam objasniti štose mijenja u tom području?S obzirom na novi Zakon o porezuna dohodak koji regulira terenski dodataku kojem se terenski dodatak priznajesamo onim radnicima koji provedu naterenu više od 12 sati, što je rijetko kodnas, osim ako ti radnici nisu naispomoći u drugoj šumariji ili upravi, uplaći za travanj bit će smanjen terenskišto je u skladu s tim zakonom, koji jedonesen još prošle godine.Nastojat ćemo u dogovoru saSindikatom i Zaposleničkim vijećemizvršiti promjenu Pravilnika o plaćama,koji su oni već tražili, te na taj načindirektno stimulirati direktne proizvodneradnike povećanjem plaća, dok će onajrežijski dio osoblja primiti malo umanjenuplaću. Tako ćemo neposrednimradnicima omogućiti ostvarivanja primanjakakva su imali do sada.Isto tako zbog situacije u poduzećumorat ćemo promijeniti i Kolektivniugovor i određene odnose postavitidrugačije, kako bismo ovu prvu godinunovih odnosa na neki način preživjeli testvorili uvjete u kojima nakon transformacijepoduzeća možemo normalno raditiu ovom poduzeću i živjeti od svogarada.• Hoćemo li nastaviti tradicijuDana hrvatskih šuma i ove godine?Što se tiče tradicije Dana hrvatskogšumarstva tu tradiciju ćemo jasno nastavitii dalje, no s obzirom na novonastaleuvjete u poduzeću, to neće biti višeonako raskošno kao prije, već ćemoobilježiti na jedan primjereniji načindanašnjim uvjetima i stanju gospodarstvau Hrvatskoj.Organizirat ćemo jedan Okruglistol u povodu 20. lipnja Dana šumarstvas aktualnom temom iz šumarstva, togadana će se održati i Skupština Hrvatskogšumarskog društva, a ostala šumarskadruštva će po svojim upravama obilježititaj dan bez posebnih nepotrebnihtroškova koji negativno djeluju na naspa ispada kako su šumari dosta rastrošni,a u ovim vremenima mislim da nijepotrebna velika i raskošna manifestacija,već treba skromno, ali svakako obilježititu našu tradiciju.S obzirom na to da je natjecanješumarskih radnika ove godine europsko,u Norveškoj, prošlogodišnji pobjednicis Bjelolasice će nastupiti na njemu, štoje i dogovoreno lani, oni koji iduće godinepobijede na našem natjecanju bit ćeza dvije godine naši predstavnici uEuropi. Na taj način i mi ćemo imatinatjecanja svake druge godine i imatipredstavnika na europskom natjecanju.Na taj način ćemo i mi imati jedan kontinuitet,poput drugih europskih zema-Ija.• Što možete obećati našim zaposlenicimau ovom prvom obraćanju njima?S obzirom na okruženje u kojemživimo, na situaciju koja je danas u našojdržavi, na određene poteškoće uposlovanju svih poduzeća, pa tako inašeg, pozivam sve naše zaposlenikekako bi stvorili bolje uvjete ove godine iiskoristili za stvaranje kvalitetnijih uvjetarada i života u poduzeću koja će uslijeditinakon transformacije u trgovačkodruštvo.Pozivam Vas kako bi svojim radompridonijeli još boljoj tradiciji organiziranogšumarstva u Hrvatskoj, svojim radomomogućili i dalje pozitivnoposlovanje »Hrvatskih šuma« i na tajnačin budete dostojni reprezentanti ihrvatskog šumarstva i našeg poduzeća i sponosom iduće godine, kada budemogovorili o rezultatima, možemo reći dasu se »Hrvatske šume« kvalitetno transformiraleu poduzeće koje je na ponossvima nama, sadašnjim i budućim generacijamašumara.Uz sve ove poteškoće koje jesudanas u Hrvatskoj, potreban je dodatninapor svih nas djelatnika kako bi ukupniposlovni rezultat bio bolji, a time će bitibolji i život svih nas.Svim djelatnicima čestitam Međunarodnipraznik rada sa željom da gaprovedu u ozračju svega ovoga što smodanas govorili... -M^Razgovor vodio: Antun Zlatko Lončarić4 / Časopis Hrvatske šume

POSLOVANJE I POSLOVNA POLITIKAHrvatske šume moramo pretvoritiu trgovačko društvoStručni kolegij raspravljao o poslovnim rezultatima za1999. u kojoj je ostvarena dobit više od 31 milijun kuna,kao i 0 poslovnoj 2000. godini u kojoj nas očekuju jošveće teškoće koje trebanio riješiti - istakao je direktordipl. ing. Željko LedinskiDirektor dipl. ing. Željko Ledinski: U ovoj godini čeka nas maksimalna racionalizacija poslovanja ireduciranje »svega što upućuje na raskoš«...Veseli me da su »Hrvatskešume« p.o.Zagreb prošle godineostvarile dobit, no istotako znamo da imamo idosta obveza koje su tu ikoje tek predstoje. Svjesnismo kako se promjenekoje su se dogodile u hrvatskojdržavi odražavajui na hrvatsko šumarstvo.Istodobno moramo bitisvjesni i teškoća koje nasočekuju i koje trebarješavati. Ne želim lažnukolegijalnost nego punidoprinos svih zaposlenih,istakao je direktor »Hrvatskihšuma« dipl. ing.Željko Ledinski na sastankus upraviteljimauprava u Sisku prilikomrasprave o financijskimrezultatima poduzeća tezadacima i poslovnoj politiciove godine. Prvi poslovnisastanak novogadirektora s rukovodećimljudima poduzeća bila jeujedno i prilika za inauguracijuosnovnih odrednicaposlovne politike iponašanja. Ledinski jespomenuo kako je bilo iobjektivnih problema kojišumarima nisu išli u prilog,kao odnosi s bivšomDržavnom upravom zazaštitu prirode, a koji ćese, naglasio je direktor,osnivanjem Ministarstvaza zaštitu prirode i prostornogauređenja poboljšativeć i time, što je uupravna tijela javnih ustanovaza zaštitu prirodeušlo i dosta šumarskihstručnjaka, inženjera šumarstva.Obveza je šumarakorektni odnosi i s drvnomindustrijom, no naupraviteljima uprava je»da prodano i naplate«.- Ovo je u svakomslučaju prijelomna godina,alternative gotovo da inema, poduzeće se iz javnogamora transformiratiu trgovačko društvo. Stim u vezi je i daljnji statusdruštava s ograničenomodgovornošću uprijevozu i građevinarstvu,rekao je Ledinski.Mjere koje će se provoditiu poslovnoj politici zasnivatće se na maksimalnojracionalizaciji poslovanjai reduciranju »svegašto upućuje na raskoš«,investiranju u najnužnijepotrebe, potpunom korištenjuradnoga vremena.Kubik može izdržati puno,ali može li baš sve, zapitaose on? U novemjere ići će i izbjegavanje»zabranjene utakmice«privatnih poduzeća onihkoji su zaposleni u »Hrvatskimšumama«, a bavese istom ili sličnom djelatnošću.Da je stanje danasteže nego ikada potvrdioje i raniji direktor dipl.ing. Ivan Tama], istakavši»kako se svaku kunu trebatri puta okrenuti prijenego se negdje usmjeri«.No to je i izazov koji ovopoduzeće može prebroditi.Promjene u društvunisu ni revolucija ni destrukcija,to je normalanproces koji treba dati novipoticaj i nama u Hrvatskimšumama i na nacionalnojrazini, rekao jeTarnaj.O konkretnim akcijamau prošloj godini, kojebi se trebale nastaviti utekućoj, govorili su pomoćnicidirektora mr. se.Josip Dundović i dipl. ing.Tomislav Starčević Trebaupravljati s troškovima,kazao je Dundović i podsjetiona nekoliko analizatroškova poslovanjaprošle godine koji su nakraju svedeni na »najmanjumoguću mjeru iuz povećani prihod ostalina razini onih iz 1998.Časopis Hrvatske šume I 5

godine«. I to uz godinudana stariju mehanizaciju.U planu za ovu godinuopet ima pokušajanapuhavanja troškova. Uzsvođenje na realnu mjerutrebat će, naglasio je on,zaposliti naše d.o.o, uiskorištavanju raditi sječnoizvlačne jedinice, jerZabrinuta lica naših upraviteljadovoljno govore što nas očekuje uovoj godinisamo tako se mogu »planiratii kontrolirati troškovi«.Izmjenama u Pravilnikuo uređivanju pokušalismo izbaciti nepotrebneuzgojne zahvate unekim šumama, na primjernjegu na kršu, rekaoje Starčević. On je upozoriokako se promjene uprirodi (nepogode, sušenjai drugo) događaju svečešće i sve teže saživljavajus desetgodišnjimpropisima osnova i traže»da im se godišnje prilagodavamo,kako to rade usvijetu«. Kad se s nekimposlom kasni, on koštadvostruko više. ,^^Miroslav IVlrkobradStručni kolegij podržao je i mjere za racionalizacijuPlana za 2000. godinuusvojene još u veljači ove godine koje kažu:- Posvetiti maksimalnu pažnju naplati,radi održavanja tekuće likvidnosti. Nerealnizahtjevi za intervencije Direkcijekod isplata plaća neće se ubudućeuvažavati kod uprava šuma koje nisuJL .1 /_/ V„x ^ ji-Li\Jy^J\J •DOBITpoduzele potrebne mjere za naplatu dospjelihpotraživanja (trenutačna dospjelapotraživanja od kupaca su preko 110 mil.kuna, a zahtjevi za plaće prema direkcijibili su oko 30 mil. kuna, dvostruko većiod uobičajenih. Sto su uprave šuma učinileza realizaciju dospjeloga duga?)Na svim područjima rada maksimalnokoristiti vlastite kapaciteteReducirati troškove u svim područjimadjelatnosti, posebno neproizvodnim, sosobitom pozornošću na troškovima uzgoja(obvezne kvalitete kolaudacije radovapo količini, kvaliteti i utrošku sredstava)Trenutačno zaustaviti sve investicijskeaktivnosti, osim nedovršenih (u tijeku),uz pripremu za investicije u sredstva zaproizvodnju putem vanjskoga kreditiranja.- Optimalizirati korištenjeradnog vremena, uzisključivanje dolaska iodlaska s posla za radnogvremena, te maksimalnoreducirati terenske dodatke.- Sa svim zaposlenicimaobaviti razgovore u smisluobjektivne informacijeoko poteškoća u poslovanjuzbog teškogagospodarskog stanja, općenelikvidnosti i poteškoćadrvne industrije,"• kao i vlastitih objektivnihproblema (veliki broj invalidarada, nadgradnja,povećanje troškova zas'^ bruto plaće i naknade...)- U skladu sa Zakonom oradu i općim aktima poduzeća podržatianketu o zaposlenicima koji privatnoobavljaju poslove iz djelatnosti poslodavca(»zabrana utakmice«), te svima potencijalnimaomogućiti uvid u registardjelatnosti poduzeća.Maksimalno podržavati suradnju svihzaposlenih, kako unutar samoga poduzeća,tako i prema Vladi RH, njeziniminstitucijama i svim ostalim subjektima skojima poduzeće u svom poslovanju dolaziu kontakt.Hrvatske šume uspješno su završile poslovnu1999. godinu ostvarivši dobitprije oporezivanja od 31,195.000 kuna.Zbog zaštitne kamate porez neće plaćatipoduzeće, nego vlasnik, a to je hrvatskadržava, koja odlučuje o uplati dijela dobitiu državni proračun. Ukupni prihod je uodnosu na 1998. godinu povećan za 21posto, dok su rashodi zadržani na istoj razini.Na takvo stanje, kaže rukovoditeljračunovodstvene službe mr. Vlado Đurašin,utjecao i obračun amortizacije dugotrajneimovine po novom Pravilniku o amortizaciji.Deset od 16 uprava poslovalo je pozitivno.Financijski rezultati 18 društava sograničenom odgovornošću koje su osnovaleHrvatske šume (od nekadašnjih radnihjedinica transporta i građevinarstva te drugihsporednih djelatnosti od ribnjačarstvado fazanerije) dali su na kraju prošlegodine drugačiji rezultat. Od 18 društava,16 je poslovalo s ukupnim gubitkom od17,096.572 kune. Samo su Šumatrans Vinkovci,Šumatrans Osijek, Kamenolom Krašići Fazanerija Peski ostvarili dobit od256.296 kuna.6 / Časopis Hrvatske šume

METSKA BANKA - KAKO KORISTITI KREDIT?Svjetska bankaprema ranijesklopljenomugovoru s VladomRepublike Hrvatske,financira »Projektobnove i zaštiteobalnih šuma« uHrvatskoj.Predstojećih sedammilijuna dolarauložilo bi se uizgradnju šumskihprotupožarnihprosjeka upriobalnimšumarijamaImamo građevinarstvo,a ceste Qrade druQh ?u)^ k|rI pripremi je treća transakredita Svjetske bankeHrvatskim šuinama kojimse, prema ranije sklopljenomugovoru između VladeRH i Svjetske banke, financira»Projekt obnove i zaštite obalnihšuma« u Hrvatskoj. Najnovijomratom zajma od oko 7milijuna dolara financirala bi seizgradnja šumskih protupožarnihprosjeka s elementima cestau šumarijama Biograd, Split,Šibenik, Zadar, Dubrovnik iKorčula. Dosad su radove dobiveneputem natječaja izvodiletvrtke Industrogradnja, Vodoprivreda,Gramgost, Magra,Bikić M. M. i druge.Na sastanku povjerenstvaza praćenje realizacije kreditapri Ministarstvu poljoprivrede išumarstva na kojemu su ocijenjeneponude i kvalifikacija izvođačaradova, mahom istih tvrtkiNa sastanku u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, kao članPovjerenstva za praćenje realizacije kredita, dipl. ing. Zeljko Ledinski,s opravdanjem se upitao zašto i naši građevinski d.o.o. ne hi sudjelovalina natječaju za izvođenje radova?koje su već radile te poslove,postavljeno je pitanje radi čega id.o.o.-i koje su osnovale Hrvatskešume, a bave se izgradnjombaš takvih šumskih prometnica,ne mogu sudjelovati na natje-MAĐARSKf^M/L. OSJETILI HRVATSKE SUMETročlana delegacija Mađarskoga šumarskoga društva na čelu s predsjednikomDruštva Kaldy Jozsefom, posjetila je »Hrvatske šume« i zadržala se u kraćem razgovoru sdirektorom poduzeća dipl. ing. Zeljkom Ledinskim. Razmatrana je mogućnost proširenjasuradnje te razmjene odmarališnih kapaciteta. U pratnji stručnoga suradnika zadruštveni standard Dalibora Ferenčaka, gosti iz Mađarske obišli su neke objekte za odmorHS u Istri. Opširnije o tome u idućem broju. (M. M.)čaju za dobivanje posla. Zanimaloje to člana povjerenstva idirektora Hrvatskih šuma dipl.ing. Zeljka Ledinskog, koji jeustvrdio kako postoje bar dvadobra razloga po kojima bi i tadruštva trebala sudjelovati nanatječaju. Ta poduzeća imajusvu potrebnu građevinsku mehanizaciju,godinama rade tajposao, imaju značajna iskustva,jer su napravile zapravo svešumske prometnice koje postojeu Hrvatskim šumama. Timebi radili cijelu godinu i povećalabi se zaposlenost, obrazložioje svoj zahtjev Ledinski.Konačno i ne manje važno, dodaoje, »Hrvatske šume« p. o.Zagreb su te koje i vraćajukredit, pa nije nevažno kako ćeon biti potrošen i kako će radovibiti obavljeni.Koordinatorica cijelogaprojekta dipl. ing. Jela Bilandžijaobrazložila je kako jemeđunarodni ugovor iznad hrvatskelegislative, te kako seSvjetska banka kao moćnameđunarodna organizacija suhodanim i razrađenim standardimanabave protivi sudjelovanjuu natjecanju bilokakvih »tvrtki kćeri« poduzećakoje uzima kredit. Može se, istina,uputiti zahtjev i zamolbaza promjenom nekih odredbi očemu predstavnici Bai^e izričukonačnu riječ, (m)Časopis Hrvatske šume/ 7

ODNOS ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJEDrvoprerađivači iz Gorskoga kotara i Like na razgovorimaCrvenou našem obostranom interesu je što manje nesporazuma međupartnerima u šumsko-drvnom reprociklusu - ističe novi direktor»Hrvatskih šuma« p. o . Zagreb - dipl. Ing. Željko LedinskiAko se hitno ne snizecijene bukovim trupcimas takozvanim »crvenim«srcem za 20 posto,drvoprerađivači s područja Goranskoprimorske i Ličkosenjske županije neće više biti ustanju kupovati sirovinu, jer uzpostojeće cijene rade s gubitkom,istakli su direktori šesttvrtki prerade drveta s goranskogi ličkog područja, »Finvestcopa«iz Čabra, »DIV«-a Vrhovine,»Mrkoplja« d. d., »Klane«d. d., »Lokvi« d, d., i Pilane Krasno,na sastanku s direktorom»Hrvatskih šuma« p. o. Zagrebkrajem ožujka u Zagrebu. Tomprilikom razgovaralo se o jošnekim problemima u odnosimašumara i drvaraca, primjericerazrješavanje prigovora na kvalitetudrveta, nedostatnoj popratnojdokumentaciji i drugom.Problem crvenoga srca ubukovim trupcima, (u stručnimkrugovima zovu ga i nepravo ismeđe srce), nije nepoznat i starje već desetak godina. Radi se osubplaninskim bukovim sastojinamakod kojih se zbog rasta uposebnim uvjetima, na nadmorskojvisini od 950-1200 m uobilju snijega i uz niske temperaturepojavljuje visok postotakneprave srži koja donosi padkvalitete takvoga drveta. To seodražava i na cijene namještaja,koji na tržištu ne postiže cijenukao onaj izrađen od svijetlebukovine.U nekim zapadnim zemljamato je riješeno uvođenjemdodatnih normi i različitihcijena za određenu klasu drveta,ističe dipl. ing. Ferdinand Laufer,direktor Croatiadrva, Zagreb,gospodarskoga i interesnogaudruženja drvne i papirne industrijekoje je i iniciralo taj sastanak.Slično misli i dr. IvanLiker direktor Mrkoplja d.d.koji kaže da je robovanjemišljenju kako klasa određujecijenu, »jer unutar jedne klasemože biti više cijena. Nije istabukva u Slavoniji i u Gorskomekotaru i Lici. Razlika postoji,zato mora postojati i razlika ucijeni«. LJzroke takvu stanju onvidi i u »nedefiniranom statusušumarstva, odnosno »Hrvatskihšuma« za koje se ne zna trebajuli spašavati drvnu industriju,sjeći šume ili ih samo »uzgajati ičuvati«. Marijan Filipom iz Finvestcorpa,jednoga od najvećihdrvopreradivača iz Gorskogakotara misli kako je tozajednički problem i treba gazajednički što prije riješiti.- Istina je da su »Hrvatskešume« učinile pomake bezkojih ne bi preživjeli. Tu su idugoročni ugovori o suradnji,no one ipak djeluju kao profitabilnopoduzeće i to je problem,ustvrdio je Nikola Herljević izDFV-a Vrhovine.U »Hrvatskim šumama«,p. o. Zagreb, državnom poduzećukoje gospodari sa 80 postošuma i šumskoga zemljišta uRepublici slažu se daje problemdrvopreradivača spomenutihžupanija specifičan. No nijeproblem samo cijena. Mnogedrvne industrije u pretvorbi sujednostavno nestale, neke zbogloše pretvorbe preživljavaju, aostale rade u otežanim uvjetima.Teško je reći, ističu šumari,da relativno mali postotak problematičnebukve prema ukupnojkoličini koju drvopreradivačketvrtke prerade, pa isniženje cijena rješavaju kompleksanproblem drvne industrijeu Lici i Gorskome kotaru.Što se pak statusa »Hrvatskihšuma« tiče, podsjeća zamjenikdirektora poduzeća dipL ing.Mirko Kovačev, on je određenZakonom o šumama i u tomeokviru treba tražiti mogućnostpomoći drvnoj industriji.Kad se govori o cijenamadrvnih sortimenata, pitanje je skakvim podacima raspolažemoi na koje cijene mislimo, ističerukovoditelj financijske službe»Hrvatskih šuma« dipl. ing.Petar Milinković. Premasvim našim pokazateljima Upravašuma Delnice je, primjerice,lani postigla prosječnu prodajnucijenu od 79 DEM po kubikuoblovine. Nije naš problemako su neke drvne industrijekalkulirale drukčije.Hrvatske će šume najkasnijeza mjesec dana ponuditianalizu stanja i prijedlogusuglašavanja cijena, kaže novoizabranidirektor poduzećadipl. ing. Željko Ledinski,jer u interesu je medu partnerimau reprociklusu da ima štomanje nesporazuma. No istotako, predlaže Ledinski, u interesuje da šumari i prerađivačidrveta zajednički nastupe i premaVladi RH kako bi i ona dodatnoposebnim mjeramapotpomogla drvoprerađivače utim županijama. Zajednički trebarješavati i ostale sporove i nesporazume,pa tako i prigovorDFV-a Vrhovine na kvaliteturobe. Predlažemo da stručnuekspertizu napravi Šumarskifakultet iz Zagreba uz prisustvoobiju strana, zaključio je ing.Ledinski. (m) -^šL8 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARSTVO, EKOLOGIJA I ZAŠTITASlučaj sječe u Parku prirode MedvednicaiVlcdvc.ilfiiCli h'chil i octf\'^UiiMli/ll;,,l'f\ c I VKada na Sljemenu padnemakar i jedno stablo, tose čuje u Zagrebu! Planinari,pješaci, rckreativci i svioni što se moćnim automobilima»penju« gore i uz grah s kobasicomu nekoj od domaćihkuhinja u Tomislavcu, Grafičaruili nekoj šumskoj kućivole Medvednicu, dižu glas.Opravdano! Tko to sječe šumuna zagrebačkom zelenom svetištu,šumu koja je tu oduvijekbila (?) i koja tu zauvijek trebabiti?Tako je i tijekom posljednjejesensko-zimske sječe ŠumarijaZagreb posjekla oko 9000kubika drveta na Medvednicinakon čega je uslijedio protestnajprije planinara (o čemu je udva navrata pisao Večernji list)a potom i prijava Ministarstvazaštite okoliša i prostornoguređenja.Najnoviji »sukob interesa«je rep koji se vuče kao posljedicanedorečenih odnosašumara i bivše Državne upraveza zaštitu prirode i okoliša irazličitih tumačenja propisa upraksi. Pojednostavljeno, ujavnosti on se manifestira kaosukob šumara i zaštitara. Kakodržavnim šumama gospodarinaše poduzeće »Hrvatske šume«p.o. Zagreb ono se kao(iz)vršitelj službene politikegospodarenja šuma, javno iproziva i odgovorno je zasvako nepoštivanje propisa. Pitanjeje naravno kojih, onihvlastitog nadležnog ministarstvaili Ministarstva zaštite.Sječa šume na Sljemenu, uParku prirode Medvednica, tekjedan je i najnoviji primjerrazličitog tumačenja propisaoko onog što se događa na terenu.Nije isključeno i djelomičnognepoštivanja zakonskihodredbi. Ovaj se članakneće baviti isključivo Medved-U.) ) ^/ )(; /;•/. 'rNA)(^ii v. ^njoj 'II:A:UCII;IZaštićenim prirodnim objektom gospodari se pod posebnimuvjetima i to šumari znaju. A sječa starih i dozrelih stabalaobavlja se iz razloga uzgojnih zahvata, kako bi bilo mjesta zamladu šumicunicom i sječom u Parku prirodenego i općenitim odnosimašumara i zaštitara.Tko je podigaošume na SljemenuParkom prirode Medvednicaje proglašena 1981. godine iotada se njenim šumama gospodaripo posebnom režimu.No i prije nego lije proglašenazaštićenim objektom, šumarisu zbog specifičnosti položaja ivažnosti Zagrebačke gore zahrvatsku metropolu, gospodarećišumama i uzdižući ih, ite kako vodili računa o raznolikostipotreba i interesa grada igrađana. Od ukupne površineParka prirode, 22.862 ha, šumepokrivaju 14.550 ha od čega nadržavne šume kojima gospodarešumarije Zagreb i DonjaStubica u sastavu Uprave šumaZagreb otpada 8.652 ha. Medvednicaje tvornica kisika zamilijun i više žitelja porazmještenihod južnih već urbaniziranihobronaka planineprema jugu, preko Save. To jenajomiljenije izletište Zagrepčana,ispresijecano brojnimplaninarskim stazama, uređenimodmorištima. Još 1932.godine Skupština gradskog zastupstvaZagreb, 1300 hasredišnjeg dijela gradskih šumana Medvednici proglašavazaštitnom park šumom. Drastičnimpromjenama nakon1945. sve šume proglašene suopćenarodnom imovinom,provedena je prva inventarizacijate izrađena dugoročnaosnova sječa do 1956. godine.A sljedeće 1957. godine šume^ -W«^na Zagrebačkoj gori svrstanesu u četiri gospodarske jedinicekoje i danas postoje: Sljeme- Medvedgradske šume, BistranskaGora, Stubička gora iMarkuševačka gora.Medvednica je izletištemproglašena odlukom gradskeskupštine 1963. godine, istodobnokada je tadašnji Zavodza zaštitu prirode 966 ha šumana Medvednici proglasio specijalnim(posebnim) rezervatomšumske vegetacije. Odprve gospodarske osnove kojuje još 1877. godine za ondašnješume izradio šumar Mijo Vrhanić,radilo se tada o površini od433 ha, pa do posljednje osnovezajedno od četiri gospodarskejedinice na Medvednici,Bistransku goru (usvojene utravnju prošle godine koju su.Časopis Hrvatske šume / 9

važno je zbog budućihdogađaja reći, pregledali ipotpisali stručnjaci i iz Hrvatskihšuma i državnog inspektoratai tadašnje Državne upraveza zaštitu prirode i okoliša),sve ovo vrijeme radilo se nauzdizanju i očuvanju sljemenskihšuma, na dobrobit cjelokupnezajednice. Jedan podatakoslikat će ono što su šumarinapravili - ukupna drvna zalihaovih šuma je od milijunkubika drvne mase 1957. godinenarasla na 2 milijuna kubikaovih godina! A u tom je razdobljujoš iskorišteno oko milijunkubika što je omogućiloodržavanje i reprodukcijuzagrebačke šumarije dipl. ing.Herbert Krauthaker (koji, usput,već 27 godina brine o Medvednici),»to je kao u bolnici poslijeoperacije kad je sve punokrvi i mesa, no kasnije kadarana zacijeli, nitko se ni nesjeća nereda«. Radi se o uzgojnomzahvatu, tvrde šumari, osječi starih i debelih stabalakako bi se napravilo mjesta zamladu šumu. No po svemusudeći nije problem ni u »krviu bolničkoj sali nakon operacije«,niti u samoj sječi kaodijelu procesa potrajnog gospodarenja,jer poslije svakesječe, šuma ne izgleda lijepo,nego je upitno što se sjeklo napodručju specijalnog rezervatanjaci, bila je i inspekcija Ministarstvazaštite okoliša i prostornoguređenja i stvar će seočito istjerati do kraja.Zaštita nije svrhasamoj sebiNo, ovaj slučaj tek je djeliću već spomenutom konglomeraturazličitih pogleda i odnosašumara i zaštitara. Nije tonikakva hrvatska posebnost, i udrugim tranzicijskim zemljamau kojima je pretežni diošuma (bio i ostao) u državnomvlasništvu događa se slično, sveviše površina nastoji se zaštititikroz neke od brojnih zaštitnihkategorija. (U Slovačkoj, očemu možete čitati u ovomrPRENOSIMO:PRIJETI LIKAZNA OD50 TISUĆA DEM- šumarija Zagreb mogla biplatiti 50.000 njemačkih marakakazne, jer su u jesenskojsječi na Medvednici njeni radniciposjekli zaštićenu šumu urezervatu na području Šumarevagroba i potoka Bliznecabez odobrenja tadašnje Državneuprave za zaštitu prirode iokoliša, odnosno novoosnovanogMinistarstva za zaštituokoliša i prostornog planiranja.Šumarija je time prekršilaZakon o zaštiti prirode, pišeVečernji list 21. veljače ovegodine. Novinar dalje navodida je još ranije drastičnooštećeno i područje gornjegtoka Blizneca kada su radniciizvlačeći »teške bukove kladegotovo poravnali potočno korito.Inspekcija koju je uputioministar Bozo Kovačević utvrdilaje »da su »Hrvatskešume« postupile suprotno Zakonu0 zaštiti prirode jer nisutražile dozvolu za sječu u rezervatu...«ADOLFOVAC:šuma. A to se nije događalosamo od sebe...Sječa i kaznaNije ovo hvalospjev šumarimai njihovoj bezgrešnosti jerponekad je bilo svega i svačega.Ne treba posebno napominjatida se Parkom kao zaštićenimprirodnim objektom gospodaripod posebnim uvjetima i da tošumari znaju (jer su uostalomosnove gospodarenja i izrađivali!).Ipak na Sljemenu su stablapala, nakon sječe to jeružno izgledalo. Drukčije nemože ni biti, reći će upraviteljovdje je 1973. godine uništeno 100 tisuća kubika drvne mase kada stara stabla nisu navrijeme posječena. Danas je tu lijepi pomladak koji treba njegovatišumske vegetacije u Markuševačkojgori, gdje su zabranjenibilo kakvi radovi.Problem je i što nije zatraženasuglasnost Državne uprave zazaštitu prirode i okoliša.Šumari navode kako je u tijekupostupak ukidanja odluke ospecijalnome rezervatu donijetejoš iz 1963. godine»budući da je kasnijim proglašenjemMedvednice Parkomprirode cijelo područje zaštićenoi njime se gospodari podposebnim uvjetima«.Na inkriminiranom područjubili su šumarski stručbroju,rasprava je oko nadležnostiu Nacionalnom parkuVisoke Tatre, ali i općenito ozaštićenim površinama).Ekologija općenito i zaštitaprirode danas su u svijetu visokopozicionirani, u razvijenimzapadnim zemljama ne možetesagraditi ni kuću dok ne pribaviteniz suglasnosti, kao na primjer...hoće li dim iz vašeg dimnjakamožda utjecati nazagađivanje okoline. I kod nasse sve više površina (šumskih,nizinskih, planinskih), proglašavazaštićenima, šumarimisle ponegdje i previše. TakoViši inspektor u Ministarstvuzaštite okoliša MiroslavRukavina koji je takođerobišao područje Šumarevagroba gdje je izvršena sječakonstatirao je kako je »nanijetavelika šteta šumi, uništenesu planinarske staze, anajgore je što je dijelomuništen i pomladak izvlačenjaposječenih stabala. Kaznepredviđene zakonom za ovakveštete su od 650 do 50.000njemačkih maraka«.Ravnatelj Parka prirodeMedvednica Marko Kesić,kako navodi Večernji list,smatra da će donošenjemProstornog plana i Propisa ounutarnjem redu »takva uništavanjaprirode biti gotovonemoguća«.Prenosimo: »Večernji list«21. 02. 2000.10 / Časopis Hrvatske šume

RAZGOVORI NA LICU MJESTA: predstavnici Ministarstva zaštite, Javne ustanove Park prirode,šumara i planinara nakon obilaska dijela Medvednicemostalne ustanove pod državnomkapom (koje se dijelom isamofinanciraju) u kojima seštite biološke raznolikosti,obavljaju znanstvena istraživanja,razvija turizam i rekreacijate edukacija, i u njimase šume ne smiju sjeći. Ali imaproblema kad se traži stalnopovećanje (šumskih) površinanekog nacionalnog parka štoznači izuzimanje iz redovnoggospodarenja, što za sobomopet povlači problem već zaposlenihu šumarijama, papotraživanje naknade za nemogućnostkorištenja prirodnihresursa u zaštićenim područjima.»A i u nacionalnim separkovima šuma mora sjeći,dakako pod posebnim uvjetimai nadzorom, mora se realiziratii ostaviti mjesto za novu.Priroda se ne može zaustaviti.I to se mora obaviti stručno, astručnjaci za to su šumari. Imanaznaka i zna se da to rade iuprave nacionalnih parkova,pitanje je koliko stručno, i takose pojavljuju kao paralelna organizacijau iskorištavanjušuma«, upućuje na sadašnjidvojaki status toga dijela šumapomoćnik direktora Hrvatskihšuma dipl. ing. Tomislav Starčević.Proračun i okonjegaKod parkova prirode u tomje pogledu stvar još zamršenija.Oni (zasad) nemaju nikakvosamofinanciranje, tko će naplaćivatiulaznice za ulazak uKopački rit ili na Medvednicu!Kako će se dakle izdržavatijavne ustanove? Naravno, izdržavnog proračuna. Pojednostavljenodo apsurda, naprimjeru Javne ustanove Parkprirode Medvednica događa sesljedeće: O šumama ovogaParka prirode, već je spomenuto,brinu šumarije Zagreb iD. Stubica u kojima je zaposleno80-ak radnika. Ovo»brinu« znači vode kompletnubrigu o podizanju novih šuma,o sječi starih, bolesnih, stabala,posebno o uređenju brojnihstaza, značajnih mjesta i vidikovaca(Adolfovac, Šumarevgrob), šumarskih kuća, pristupa,stavljanju natpisa, znakovaupozorenja, itd. Šumari sveto obavljaju u okviru svog redovnogposla.Osnivanjem Javne ustanovetim bi se šumama trebali bavitizaposleni u novoj tvrtki.Predviđa se da bi Javna ustanovazapošljavala 36 ljudi koji bise plaćali iz državnogproračuna (u članku 35 stojidoduše još i »iz sredstava ostvarenihvlastitom djelatnošću,naknada za korištenje Parkaprirode, potpora, sponzorstvate drugih izvora u skladu sa zakonom«).I sad stvari stoje ovako:šumarije Zagreb i D. Stubica,odnosno Uprava šumaZagreb u čijem su sastavu, odsvoje djelatnosti uplaćuju udržavni proračun, da bi senovozaposlenima u Javnoj ustanoviza poslove koje većnetko obavlja na istom mjestu,u istoj šumi, isplaćivalo izdržavnog proračuna! Ima linegdje nešto slično? Opet, imali u proračunu doista tolikonovaca? Prema onom kako jedonašan i kako se vodiloračuna o svakoj lipi - nema.Kad jednoga dana, (ovo zvučikao početak neke Andersenovcbajke), »naše društvo« i našadržava budu tako bogati dapoduzeće »Hrvatske šume«neće morati poslovati kao profitabilnatvrtka i kad šumarstvobude subvencionirana djelatnost,onda se ni šume nećemorati sjeći. Sada to nije tako.A pitanja ima još: ako se ujavnim ustanovama po parkovimaprirode i zaposle noviljudi, što će raditi oni koji su todosad obavljali, ne samo naMedvednici, nego i na Velebitui drugdje? Tko će ličkimšumarijama nadoknaditi potraživanjazbog nemogućnostikorištenja prirodnih resursa utim područjima i što će raditinjihovi ljudi? Trebala bidržava, ali otkud?. Odgovoreće očito trebati potražiti navišoj razini, u dogovoru Ministarstvapoljoprivrede i šumarstvai Ministarstva zaštite okolišai prostornog uređenja..Tekst: Miroslav MrkobradSnimci: IVI. MrkobradZ. Lončarić12 / Časopis Hrvatske šume

ŠUMARSTVO I ZAŠTITA OKOLIŠALugar, nadzornik i lovacmogu zajednoGospodarska jedinica Lonjau sastavu ŠumarijeSunja (Upravašuma Sisak) sa svojih je 2.122ha šuma i šumskog zemljištatek neznatan dio velikog zaštićenogpodručja Parka prirodeLonjsko polje koji se pružana prostoru između rijekeSave i autoputa u dužini odnekih 40-ak km od Siska doN. Gradiške. Obnova osnovegospodarenja ove jedinice kojomse propisuje način šumskouzgojnihi svih ostalih radovau sljedećih deset godina(od 1999-2008. godine), primjerje dobre suradnje šumarai zaštitara (iz Javne ustanoveP.P. Lonjsko Polje) u vremenukad su se zbog nerazjašnjenihodnosa između šumarai bivše Državne upraveza zaštitu prirode u posljednjihgodinu dana mogli čutipovišeni tonovi s obje strane.To je dobro i zbog toga štoovo nije jedina šuma u Parkunego, naprotiv, dvije trećineovog u Europi jedinstvenogkutka prirode - oko 360 km^od ukupno 506 km^ ili 50.650ha koliko Park prirode ima -čini hrastova poplavna šuma,najveća takve vrste u Evropi.Lonjsko poljeDogovor oko zajedničkogposla u gospodarskoj jediniciLonja putokaz je kako semože (i treba) raditi.A u Lonjskom polju imatće se što raditi, jer tu su podzaštitom i posebnim režimomšume kojima gospodare joššumarije Sisak, Kutina, Novska,Popovača, N. Gradiška.Radi se o pretežno lužnjakovimsastojinama no ima iodjela s čistim jasenom, a zastupljenisu u manjim količinamai grab, topola, vrba. Posebnoje uočljiva bijela vrba./ predstavnici Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje bih su napregledu osnove.Drugo po veličini zaštićenopodručje u Hrvatskoj,Lonjsko polje, stoljećima jeslužilo kao poplavno područjekoje Sava svakog proljeća ijeseni plavi donoseći s Alpa usvom blizu 900 km dugomtoku više vode od Elbe iliOdre. Vodena masa plaviovdje šume lužnjaka i jasena ipašnjake, a pošteđeni poplavaostaju velika naselju uz rijeku,Zagreb i Sisak. Do 1970. godinepoplavne površine bilesu daleko veće, no tada suprogramom obrane od poplaveznatno smanjene, odvodnjavanjeje osiguralo i noveobradive površine. Preostaleplavne površine otkrivaju jošuvijek sačuvano bogatstvoraznolikosti biljnog i životinjskogsvijeta pa se u vlažnimstaništima hrastovih šuma zadržavajui orao štekavac i oraokliktaš i orao zmijar. Čak 239vrsta ptica od čega 130 gnijezđaricažive u okružju Lonjskogpolja. Na jednom od rukavacaSave je selo CigočČasopis Hrvatske šume / 13

ma s rampama kad naši nadzornicinisu mogli u šumu.No događalo se da naš nadzornikzajedno s lugarom nemože u šumu jer su rampupostavili - lovci - koji imajukoncesiju na isto područje ipojavljuju se kao treći korisnici.Mali problem predstavljanam to što još uvijek nemamoPravilnik o unutarnjemredu Parka s do krajadefiniranim djelokrugom rada,režimom zaštite i drugimdetaljima. U svakom slučaju,sličnu suradnju kao sa Siskommoramo uspostaviti i s novogradiškomZa hladnih i dugih zima led u Lonjskom polju ostavlja ovakve tragovena stablimaUpravom.poznato po tome što u njemuima više roda nego stanovnikai ovo je prostor s najvećomkoncentracijom roda u Europi.Godine 1998. u selu je izbrojan51 par, a na cijelompodručju ukupno 580 roda.Tu su idealni uvjeti i za jelena,divlju mačku, vidru, mnogemočvarice među kojima sulivadna smeđa, mala zelena teplava močvarna žaba.Na oko 120 km^ površinepoljoprivrednog zemljišta ipašnjaka radi se na stari, tradicionalninačin gdje se livadekose ili koriste kao pašnjaci pokojima danas doslovno lutajusve vrste domaće stoke, odstarih sačuvanih domaćih pasminaturopoljskih svinja doposavskih konja. A kad ujesen vode »zarobe« veći diopodručja, krajolik se mijenja.Osim Save tu su brojni manjipotoci i riječice, Ilova, Pakra,Trebež, Stara i Nova Lonja ikad vode naiđu, ne zna im seza korita. Jedina prometnicakoja ostaje iznad vode je onakoja povezuje Kraljevu Velikui Trebež. Čamac tad postajenajtraženijc prijevozno sredstvo.Za jakih zima sve sesmrzne i led se ponekad znazadržati do ožujka, a stoljetnastabla lužnjaka i jasena dobivaju»prsten« vidljiv nakonotapanja leda.Dio ovog iskonskog i raritetnogpodručja proglašen je1990. godine Parkom prirode,a od polovice 1998. godine.14 / Časopis Hrvatske šumeSvrdlom je izvađen i uzorak kako hi se brojenjem godova utvrdilastarost stabla.prema odredbama Zakona ozaštiti prirode on djeluje kaoJavna ustanova Park prirodeLonjsko polje. Park zaslužujeposebno predstavljanje (što čevjerojatno opširno biti učinjenona stranicama našeg listadrugom zgodom). Ovom prilikomzadržat ćemo se na dosaduspostavljenoj suradnji sašumara i zaštitara.Zajednički interes- Naš cilj je očuvanjefonda nizinskih poplavnih šuma,jednog od najvećih u Europi.Zbog toga smo sa svimvelikim korisnicima nastojaliuspostaviti dobru suradnju, aposebno dobro radimo s Upravomšuma Sisak, potvrđujeravnatelj Javne ustanove P. P.Lonjsko polje, Goran Gugić.Imali smo u početku manjihproblema u nekim šumarija-Ravnatelj Gugić je bio ičlan Povjerenstva Ministarstvapoljoprivrede i šumarstvakoje je pregledalo novu osnovuza gospodarsku jedinicuSunja te je zajedno s ostaladva člana Povjerenstva, dipl.ing. Stjepanom Vukom (predsjednikomPovjerenstva) idipl. ing. Krešom Turkom obišaoteren i sudjelovao u davanjuprimjedbi i sugestijaprije prcdlaganja osnove Ministarstvana usvajanje.To je gospodarska jedinicas pretežnim sastojinama jasenas lužnjakom s drvnomzalihom od 581.820 kubika,tečajnim prirastom od 15.613kubika i prosječnim godišnjimetatom glavnog i prethodnogprihoda od 9.072 kubika.Unutar jedinice postojiviše posebno zaštićenih područjakao što su zaštićeni krajoliciPvlinov kljun, Vratovo,Lonjski bok i Mužilovski bok,posebni zoološki rezervatiSavićki dol i Misinjača, zatimposebni ornitološki rezervat.U dogovoru s predstavnicimaParka prirode, a u obilasku terenabili su i nadzornik uParku Davor Anzil te stručnivoditelj zaštite mr. Darko Kovalevićkao i rukovoditelj Službeza ekologiju i zaštitu »Hrvatskihšuma« mr. Petar Jurjević,valjalo je voditi računakoliko sjeći (pazeći što semora želi li se stare sastojinespasiti od propadanja), potombrinuti o očuvanju genofondaautohtonih domaćih vrsta stokeomogućujući pašaranje nadvije odvojene površine, kao iusuglasiti mnoge druge važne»sitnice« (npr. loženje vatre,kada, kako i gdje i drugo).Novu je osnovu izradioodjel za uređivanje sisačkeUprave {dipl. ing. Tihomir Petrović,dipl. ing. Ruža Sohačić), ato što predstavnici Javne ustanovenisu imali bitnijih primjedbiznak je da se s više optimizmamože gledati i na budućezajedničke projekte naovom području.•^^ M. Mrkobrad/ u sušnom razdoblju uLonjskom polju neke močvarenikad ne presuše.

EKOLOGIJA I ZAŠTITA I ŠUMARSTVOSvjetska iskustva - SlovačkanV.1111 la11Li:asLicc]ic vovrsijic smnaPedeset godina Nacionalnoga parkaVisoke Tatre - obljetnica je išumara i zaštitara prirode i okoliša.Svakako, bila je to i prilika kako bise sagledale razlike i napetosti izmeđudviju strana koje su postale očigledne.Oštre i opetovano proturječne izjave umedijima ukazuju na konfliktimaopterećenu situaciju. Kamen spoticanja:prije četiri godine stupio je nasnagu Zakon o zaštiti prirode koji Ministarstvuzaštite okoline daje pravododjeljivanja (proglašavanja) zaštićenihpodručja. Šumarska strana če reći kakose kroz izdvajanje stalno novihpodručja zaštite stvara kroz državneinstitucije pritisak stanovništva imišljenje da su šume i ostale koristi odprirode nešto negativno i kako sezaštićena područja ne smiju gospodarskikoristiti i donositi dobit.Gospodarenje šumama i zaštitaprirode i okoliša isto su kao čovjek ipriroda koji predstavljaju suprotnost.Cilj je, međutim, gospodarenje šumamaintegrirano u zaštitu prirode.Ni u Slovačkoj odnos šumara i zaštitara nijedo kraja definiran o čemu piše urednikčasopisa »LES« u članku »Pladoyer furvveniger Schutzgebiete«, objavljenom uaustrijskom šumarskom časopisu»Osterreichische forstzeitung«. Prenosimo gazbog zanimljivosti i nekih usporednica.šumari se opiru tome da ih sve većenove zaštićene šumske površine gospodarskiograničavaju u poslu. Jer,prigovor je da u Nacionalnom parkuVisoke Tatre nisu imali stvarno pravogospodarenja i to znači povratak poddržavnu upravu. Opiru se i tome dabudućim takvim šumskim površinamaupravlja Ministarstvo zaštite prirode iokoliša. Valja izbjeći jednu paradoksalnusituaciju kakva je i u Nacionalnomeparku Visoke Tatre: za državnešume unutar Parka nadležno je Ministarstvogospodarstva dok je istodobnoupravljanje Nacionalnim parkom podložnoMinistarstvu zaštite prirode.Ne mogu na jednom području bitidvije uprave. Jednom se već mora postavitipitanje tko je na područjušumarske ekologije kompetentniji odšumarske struke? .^^(Osterreichische forstzeitung, 10/99.Preveo: M. Mrkobrad)VLADA IMENOVALAČLANOVE NOVOGUPRAVNOG ODBORA»HRVATSKIH ŠUMA«p. 0. ZagrebTemeljem članka 30. stavka 4. Zakona oVladi Republike Hrvatske I članka 21. stavka2. Zakona o šumama. Vlada RepublikeHrvatske je na sjednici održanoj 20. travnja2000. godine donijela Rješenje o imenovanjučlanova Upravnog odbora Javnogpoduzeća »Hrvatske šume« p. o. Zagreb.Za članove Upravnog odbora imenovanisu:mr. se. Božidar PankretićBozo Kovačevićdr. se. Joso Vukelićdr. se. Joso GračanŽeljko Rendulić, dipl. inž.Franjo Mišak.Predsjednik: Ivica RačanProvedeni izbori za članove Upravnog odboraIZABRANI ŽELJKO KALAJARIĆ I MILAN ŠTIMACOd ukupno 9 114 upisanih birača, glasovalo je 7 520 djelatnikaili 82,5 postoNa nedavno provedenim izborima za tričlana Upravnog odbora našeg poduzeća izreda zaposlenika, prema zapisniku izbornogpovjerenstva vidljivo je da je od ukupno 9114 birača upisanih u biračke spiskove, glasovalo7 520 birača ili 82,5%.U Prvoj izbornoj jedinici od upisanih 6281 birača, glasovalo je 5 053 birača ili80,45 posto upisanih.Rezultati glasovanja su slijedeći:1. Zlatko Andričević 815 glasova2. Željko Cutvarić 1326 glasova3. Josip Jarić 1849 glasova4. Željko Kalauz 1955 glasova5. Šandor Keceli 483 glasa6. Stjepan Lončar 839 glasova7. Vlatko Podnar 619 glasova8. Stjepan Vidaković 570 glasova9. Ivan Zovak 961 glasU Drugoj izbornoj jedinici od upisanih2833 birača, glasovalo je 2467 birača ili 8^posto upisanih.Rezultat glasovanja je slijedeći:1. Bohs Cerneka 228 gl.2. Milivoj Diklić 389 gl,3. Zoran Đurđević 452 gl.4. Josip Malnar 294 gl.5. Viktor Šporčić 200 gl.6. Milan Štimac 861 gl.Na temelju članka 28. Statuta »Hrvatskihšuma« p. 0. Zagreb u Upravni odborpoduzeća iz Prve izborne jedinice izabranisu dipl. inž. Željko Kalauz i dipl. inž. JosipJarić, a iz Druge dipl, inž. Milan Štimac.(Z. L.)Časopis Hrvatske šume / 15

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RADMeđunarodniinterkalibracijski tečaj, od24.-28. lipnja 2000.HRVATSKADOMAĆINŠUMARIMAMEDITERANAjoznati su detalji okoodržavanja stručnogašumarskog skupa u Hrvatskoj- Međunarodnogainterkalibracijskog tečaja zamediteranske zemlje 2000.godine. Eminentni skup nakome će se u praksi ujedćenjeoštećenosti krošnji,održat će se od 24.-28. lipnjana području Uprave šumaSenj. Nakon okupljanja,blizu 30-ak stručnjaka iz 10zemalja Mediterana, i noćenjau Zagrebu 24. lipnja,sljedećega dana gosti ćeobići Plitvička jezera i Gorskikotar te noćiti u Crikvenici.Iduća dva dana, 26. i 27.lipnja, predviđena su zastručni terenski rad gdje ćese na Krku procjenjivatioštećenost krošnji hrastamedunca i alepskoga bora, adrugi dan oštećenost krošnjecrnoga bora, nakon čega ćese analizirati rezultati.Organizatori tečaja suŠumarski institut Jastrebarsko,Šumarski fakultet ipoduzeće Hrvatske šume,dok bi pokroviteljstvo trebalapreuzeti ministarstvapoljoprivrede i šumarstva,znanosti i tehnologije tezaštite okoliša i prostornogaplaniranja. Na čelu organizacijskogaodbora je prof. dr.Joso Gračan. (m)Povjerenstvo za znanstvenoistraživački radVI.**.*VČlanovis-^'Povjerenstva za znanstvenoistraživačkirad Hrvatskihšuma usvojili su Plan istraživanjaza 2000. godinu što će gaŠumarski institut Jastrebarsko iŠumarski fakultet obaviti za potrebeHrvatskih šuma, te plan financiranjapo kome će Hrvatske šume za istraživačkeradove ove godine izdvojiti 8milijuna kuna.Oko toga nije bilo dvojbi. No,naglašeno je u raspravi, kako bi valjalokonačno povesti računa o tome da seono »što znanost zna u većoj mjeriprenese u operativu«, pa je dipl. ing.Tomislav Starčević iz Hrvatskih šumaspomenuo kako se šumari susreću »sastalnim strahom od raubanja lužnjaka,a tu bi nauka i struka trebalepripomoći kako bi se na vrijeme sagledaligubici na masi, ako se s nekimradovima kasni«. Istraživanja bi istotako trebala ponuditi i mogućarješenja i metode zaustavljanja gubitkahrže pnrf'fij]'VV)'} n'">/"i Pstaništa lužnjaka u nekim predjelima(Žutica), pomoći oko rješenja problemajasena, amorfe, a spomenute su iizmjene Pravilnika o uređivanju načemu se već duže radi. I mr. Josip Dundović(Hrvatske šume) misli kako se nemože, i ne smije, slijepo robovati pravilnicima.Šumarstvo je u stalnimpromjenama, pokazuje se kako su gubicinenadoknadivi ako se s nekim radovima,pa bili oni i za vrijeme mirovanjavegetacije, kasni. Promjene iprenamjene poslova i sredstava katkadse pokazuju nužnima. Nije »smrtnigrijeh intervenirati i u osnovu gospodarenja,ako to prilike ili neke noveokolnosti na terenu zahtijevaju«, misliDundović. Članovi Povjerenstva složilisu se kako treba nastaviti s većzapočetim eksperimentima oko osnivanjaklonskih sjemenskih plantažalužnjaka i u tome cilju intenziviratiodabir plus stabala po upravama zakoje je to predviđeno, (m) -^p^16 / Časopis Hrvatske šume

OBNOVLJENA ZGRADA ŠUMARIJE REPASx^")(/ iiobrobit bm'iicmi /^e'fiemcijMJ'MJ^^TSKE t'»•o- Zaarab •Bfe^,^UPRAVA ŠUMA KOmVHK:^ŠUMARIJA REPASOva preuređena zgrada Šumarije ostaje trajni doprinos šumaraukupnom razvoju podravskoga kraja - istaknuo je ing. Ivica GaziNi gusti snijeg koji je toga dana neprekidno padaonije onemogućio dolazak brojnih gostiju i uzvanikaPrigodnom svečanošću u Repašu17. je ožujka na uporabu predanaobnovljena zgrada Šumarije Repaš.Službeno otvarajući nove prostorijei obraćajući se prisutnima (sadaveć) bivši direktor Hrvatskih šuma dipl.ing. Ivan Tarnaj istakao je kako je ovouspjeh repaških šumara i podravskogašumarstva uopće.- Život ne počinje i ne završava snama, mi smo dio vremena u komesmo kao šumari nastojali napraviti štoviše. Projekt obnove šumarije postojaoje i prije nas, mi smo ga samooživotvorili, opet ne samo za nas većna dobrobit budućih generacija šumara,rekao je Tarnaj.Prisutne je pozdravio i predsjednikUpravnoga odbora Hrvatskih šumadipl. ing. Ivica Gazi, rekavši kako ovazgrada ostaje trajni doprinos šumaraukupnom razvoju podravskoga kraja, ukome su oduvijek »ne vlast i nepohtičari, nego učitelji, veterinari,šumari, župnici odražavali volju iodržavali narodnu tradiciju«.Preuređena zgrada šumarije smještenau srcu najkvalitetnijih repaškihšuma hrasta lužnjaka, uz prometnicurVPresijecanjem trobojnice, direktorostavkom, dipl. ing. Ivan Tarnaj predao je naupotrebu novu zgraduKao što i priliči, dio trobojnice ostavio je zasebe i za djevojku koja je »asistirala«otvorenjuprema susjednoj Mađarskoj, osim prostoraza potrebe šumarijskoga osoblja,u prizmelju zgrade ima i prostorije zalovce. Na katu su uređene četirikomforne sobe za lovni turizam kojiovdje ima tradiciju i koji je na ovajnačin dobio novi poticaj. Radoveuređenja zgrade repaške šumarije obaviloje poduzeće Kroming iz Pitomače.,^^ Tekst i snimci:^ P M. MrkobradSvaki novi objekt, pa makar to bila iobnovljena zgrada šumarije, značajan jeuspjeh repaških i podravskih šumara -istakao je na otvorenju Ivan TarnajČasopis Hrvatske šume/ 17

PREDSTAVLJAMO VAM - ŠUMARIJU NOVA GRADIŠKANepnstupacmojos iiviji^k zduu mJedna od devet šumarijanovogradiške Upravešuma je šumarija NovaGradiška, koja se prostire načetiri gospodarske jedinice izauzima površinu 12.378 ha.U sastavu ove gradske šumarijesu gospodarske jedinice»Južni Psunj« (6534 ha),»Gradiška brda« (3410 ha),»Ključevi« (1893 ha) i dio»Južne Babjc gore« (540 ha).Na navedenoj površini nalazise 2.259.613 m^ drvne zalihe,s desetogodišnjim sječivimctatom 604.396 m^. Najzastupljenijevrste drveća subukva, hrast lužnjak i hrastkitnjak.Manjak novca zarazminiravanje- zbog nerazminiranogaterena na površini 2802 ha, ugospodarskim jedinicama»Južni Psunj« (1418 ha) i»Gradiška brda« (1384 ha), jošuvijek je nepristupačno gotovo395.000 m'' drvne mase -napominje mladi upraviteljdipl. ing. Željko BešUć, koji jeovu dužnost preuzeo potkrajprošle godine. Dodaje da sedržava obvezala razminiratiovaj teren, no zbog manjkanovca obvezu su preuzelapojedina poduzeća na novogradiškompodručju, ali posaoteče vrlo sporo.Uslijed nedostatka novca,tijek razminiravanjaterena teče vrlo sporo:Dipl. ing. Željko Bešlić,upravitelj šumarije NomGradiškaLani je šumarija NovaGradiška trebala posjeći iprivući 44.249 m' neto drvnemase, no plan je izvršen s nepunih90 posto. Razlog nepotpunogizvršenja, kaže ing.Bešlić, je manjak traktora naprivlačenju. Od ukupno pettraktora, tri su adaptiranapoljoprivredna, iznajmljenaod novogradiškoga »Transportai mehanizacije« d.o.o.,a dva su novonabavljeni zglobnitraktori tipa TIMBE-RJACK, koji se vode kao osnovnasredstva šumarije. Uplaniranom etatu za 1999. godinuglavni prihod sudjelovaoje s 12.880 m^, a prethodni s31.369 m-*. Kao najzastuplje-Ovakve površine moraju se što prije saniratiZbog nerazminiranog terena još uvijek jenepristupačno gotovo 395.000 m^ drvnemase - napominje upravitelj novogradiškešumarije, dipl. ing. Željko Bešlićnije vrste trebaloje posjeći31.369 m^ bukvei 8728 m^hrasta kitnjaka.Od posječenih39.105m-^ udio tehničkeoblovineje 20.999m ^, a prostorno ga drva18.106 m-\ZbogvjetroizvalaetatpovećanTreba istaknutida jeprošle godine,zbog jakogolujnog vjetrau lipnju, doznačenou g. j. »J. Psunj«60.000 m-* vjetroizvala, što jeosobit problem. Veći dio sanitarnedoznake uvršten je uprošlogodišnji Plan sječa, a5523 m-' novodoznačene sanitarnebruto drvne mase je usklopu ovogodišnjeg etata,koji će s redovnom i sanitarnomsječom iznositi oko50.000 m\ Samo u g. j.»Južni Psunj« bit će realizirano33.000 m-''. Inače je posljednjihgodina prosječangodišnji etat novogradiškešumarije približno 45.000 m\Prema riječima upravitelja,planirani etat u 2000. godini,uz 10 šumarijskih sjekača, inedavno primljenih 6 novih,te pet traktorista, moči će seostvariti uz pomoć usluga sastrane: Transporta i mehanizacijed.o.o. Nova Gradiška,Intenzivna otprema bukove oblovineu g. j. »Južni Psunj«drugih šumarija i Upravašuma te privatne kirije.Slaba otvorenostšumaOsim navedenih problema,prisutan je i problein slabeotvorenosti šuma šumskimcestama i vlakama. Utijeku je gradnja ceste »Sibnjak«na »Južnom Psunju« udužini 800 metara, koja će utom predjelu omogućiti bržeizvlačenje drvne mase. Unatočintenzivnim radovima naizradi, privlačenju i otpremi udrugoj polovici prošle i prvihmjeseci ove godine, na šumskimstovarištima, posebice»J. Psunja«, još uvijek se nalazivelika količina, pretežitobukovih sortimenata iz sanitarnihsječa, koje je zbograzrovanih cesta vrlo teško18 / Časopis Hrvatske šume

otpremati. Stoga je pred zaposlenicimašumarije NovaGradiška odgovoran i zahtjevanzadatak na spašavanju bukovihsortimenata.Budući da se izrađujeOsnova gospodarenja za gospodarskujedinicu »Južna Babjagora«, ove godine na tompodručju radit će se na temeljugodišnjih planova gospodarenja.Zbog velike količinevjetroizvala u g. j. »JužniPsunj«, za ovu gospodarskujedinicu provedena je laniizvanredna revizija uređajnogelaborata.U sklopu šumskouzgojnihradova jednostavne biološkereprodukcije lani senajviše radilo na njezi podmlatkai mladika (155 ha) tečišćenju guštika (60 ha), a uokviru proširene biološke reprodukcijeobavljena je sadnjahrastom kitnjakom na3,5 ha te izvršeno popunjavanjekitnjakom (14 ha) ilužnjakom (2,7 ha). Ove godineu okviru jednostavnebiološke reprodukcije obavljenaje sadnja kitnjakovimsadnicama u g. j. »Ključevi«na gotovo 5 ha i čišćenje guštikana 36 ha. U Planu je pripremastaništa na 57 ha, sjetvapod zastorom krošanja na18 ha te njega podmlatka imladika na 63 ha. Na proširenojreprodukciji planiranisu pripremni radovi za sanacijuterena zbog vjetroizvalana 48 ha, što je i najveći posao.Na tom terenu bit čeizvršeno popunjavanje hrastomkitnjakom na 8 ha.Kako smo doznali od ing.Bešlića, šumskouzgojne posloveobavlja 30 stalnih uzgajivača,no njihov broj nije dovoljanza izvršenje Plana, jerjedan dio radnika nije zdravstvenoosposobljen i nalazi sečesto na bolovanju. ŠumarijaNova Gradiška ima 96 zaposlenih,a najbliži upraviteljevisuradnici su 5 revirnika i 11pomoćnika revirnika..^^ Tekst i snimci:^1I. TomićIZ MOG KUTA: IIMG. DALIBOR BIRUS, UPRAVITELJ US BJELOVAR' remda po ukupnom prihodu, 1 posječenom ctatu najveća inajjača u Hrvatsldm šumama,Uprava šuma Bjelovar u posljednjihje 3-4 godine upala unepredviđene poteškoće, koje surazličitog karaktera, ali na kraju seipak svode na zajedničld nazivnik-nelikvidnost.- Kad netko siječe 520 tisućakubika bruto mase, onda ima i vehketroškove i u toj činjenici golaje istina bjelovarskog zastajkivanja.Kod nas su možda i preveliki,po strukturi različiti i posljedicasu više okohiosti u kojimaradimo, reći će upravitelj bjelovarskeuprave dipl. ing. DaliborBiruš, mladi stručnjak (38) kojise na tom mjestu nalazi od polovice1998. godine. Dakako da uZagrebu nije svejedno što sedogađa u obližnjem Bjelovaru, jerkad tamo »šepa«, a to je 16 postocjelokupnog etata Hrvatskih šuma,to se jako osjeti i u cijelompoduzeću. Još nekoliko podatakaiz osobne iskaznice bjelovarskeUprave: površinom od 130 tisućalia (5 posto ukupne površine šumaHrvatske) raspoređenom u 34gospodarske jedinice gospodari 15šumarija. Ukupna drvna zalihaiznosi 32 milijuna kubika, godišnjiprirast 960 tisuća kubika. Oko1200 zaposlenih godišnje obavi uokviru jednostavne biološke reprodukcijepripremne radove zaobnovu na 750 lia.- Dakle, troškovi. U cijelojneto sječivoj masi 45 posto (205tisuća kubika) otpada na tehničkodrvo što donosi povećane troškovesječe i izrade. U toj su masibukva i grab zastupljeni s 54 posto.To je bitna razlika u odnosuna neke »hrastove« uprave budućida se prema svim kalkulacijama ukonačnoj realizaciji bukve postižetri puta manja cijena od prodajnecijene hrasta. Ni prosječna normakoja se postiže u sječi i izradi kodslabije plaćenih vrsta ne ide u prilogsmanjenju troškova i to je onona što ne možemo utjecati, kažeBiruš. On iznosi još jednu kalkulaciju:- Računao sam koliko naskošta čisti ljudski rad. Ako bjelovarskauprava planira prihod od181 milijun kuna a rashod 179apifti imamoošta strojeva kojislužbeno rade, no češćestoje i čekaju popravak-Dalibor Biruš, upravitelj USBjelovarmilijuna, ostvaruje dobit od 2 milijunakuna. U sumi ukupnogprihoda od same prodaje drvetaplanira se ostvariti 141 milijunkuna. A samo za spomenuti ljudskirad i sve naknade iz rada,plaću, terenske dodatke, nagrade,božićnice, otpremnine, sezonce,dajemo 141 milijun kuna - daklesve što ostvarujemo prodajom drvetaili 70 posto planiranog prihoda!A treba platiti ostalo, dobavljače,različite naknade, gdje su investicije.Dovodimo jednostavnou pitanje likvidnost Uprave. Posljednjihsmo mjeseci ipak uhvatili»ritam plaća«, dali smo nešto idobavljačima, platili zaostale terenskedodatke.Veliki troškovi u bjelovarskojUpravi imaju još neka ishodišta,objektivna ali i ona na koja semože utjecati. U fokusu sustrojevi i - ljudi. JVlehanizacija jekao i drugdje stara i popravljanjetraktora, kombija i osobnih automobila»jede« novac neslućenimapetitom.- Na papiru imamo dostastrojeva koji službeno rade, nočešće stoje i čekaju popravak. Ami ih beskonačno popravljamo isvake godine potrošimo nekolikonovih strojeva na održavanje starih.Lako ih je otpisati i tako bitrebali napraviti, no tko će datinove. Prošle se godine krenulo sinvesticijama u opremu, dobilismo nekoliko novih traktora, osobnihvozila. No nisaiTi siguran daje bolje kupovati skupi traktorSteyr iz inozemstva kad se za istenovce može dobiti dva i više jednakosnažna traktora kod nas. Istovrijedi i za osobna vozila, posebnoskupe džipove gdje za jednog možemokupiti dva terenska vozila.Treba računati kada će se ta skupaoprema, na primjer Timberjack,isplatiti i otplatiti. U Bjelovaru jemožda najveći problem nedostatakkombija za prijevoz radnikana posao. Nabava novih je problembroj jedan i ako to ne riješimo,troškovi za održavanje starihjoš če se više povećati.Biruš se još jednom vraća na»ljudski faktor«. U dijelu šumarija,veli on, problem su ljudi jerposao ne vođe kako treba. Neštosmo pokušali napraviti, no možese i treba još daleko više. Dvije suvrste problema. U dijelu šumarijaproblem je stručnost, i na to semože utjecati, to jest promijenitičovjeka. U drugima pak problemje motiviranost i to je već neštošto nadilazi samu upravu, to je pitanjeorganizacije šumarstva. Kado njoj govorim, mislim da bi rješenjebilo davanje većih ovlastišumarijama. Zaduživanje ali imotiviranje upravitelja šumarijada što bolje obave posao vrlo brzobi dalo rezultate.Bjelovarska uprava kao i sveone koje su kraće ili duže vrijemebile u ratnoj zoni to još uvijek i tekako osjeća. Moglo bi se reći, i toje jedan od (objektivnih) razlogagubljenja pozicija. Biruš: »Još uvijekimamo 15 posto nedostupnihpovršina u Šumariji Pakrac. Neizgleda mnogo, no jedna računicapokazat če sasvim drugačiju sliku.Pakrac je prije rata sjekao oko60.000 kubika, a posljednjih 10godina siječe 12 tisuća. Pomnožimoneposječeni etat (48 tisućakubika) s 10 godina i vidjet ćemoda je Uprava Bjelovar kroz desetogodišnjerazdoblje izgubila gotovojedan cijeli godinji etat od480 000 kubika. No ne samo to, upitanju je i zaposlenost u Pakracugdje je šumarija jedan od rijetkihaktivnih privrednih subjel^ta.4t (m)Časopis Hrvatske šume/ 19

ZAŠTITA NA RADUProcjena opasnosti na području požeške Uprave šumafiacaicm icnicli ruiscuc na mmNa sastanku Odboraza zaštitu na radupožeške Uprave šumanazočni su upoznati sdvjema publikacijama oProcjeni opasnosti, koje suizdane u prosincu prošlegodine a odnose se na ovuUpravu. Dipl. ing. PericaFrković, rukovoditelj Odjelaza zaštitu na radu, iz DirekcijeHrvatskih šumaistaknuo je kako navedenaprocjena mora biti osnovicazaštite na radu u našempoduzeću, iz koje ćeproizaći određeni propisi.Pritom se mora raditi naosposobljavanju zaposlenika,poboljšanju kontrole icjelokupne zaštite na radu,kako u Upravi šuma Požegatako i na cijelome području»Hrvatskih šuma«. Za svakuUpravu, rekao je, načinjenaje zasebna Procjena, čime sepostigla veća kvaliteta, anašom većom disciplinommože se smanjiti brojnesreća na radu.Broj ozljeda sepovećavaPublikacije o Procjeniopasnosti predstavila je mr.Vesna Bubanović, dipl. ing.kemije, voditelj tima stručnjakaiz zagrebačke »Ergonomike«d.o.o. Naglasila jekako procjenu nije bilo jednostavnoizraditi, a korištenaje jedna njemačka metodakoja obuhvaća osiguranjeod rizika. Tiskane sudvije knjige: jedna povećabila je podloga manjoj isažetijoj publikaciji. Prvaknjiga sadrži analizu rizikana radnim mjestima, uzkratak opis djelatnosti, rad-Opasnosti su u šumarstvu, zbog specifičnostiterena, stalne i evidentne pa je Procjena opasnostiosnovica za osiguranje od rizika - istaknuto je nasjednici Odbora za zaštitu na radu Uprave šumaPožegaodbor za zaštitu na radu požeške Uprave Šuma sa strumjacima »Ergonomike« Zagrebnih mjesta i poslova u okvirušumarstva te grupa opasnosti.Druga knjiga obuhvaća,osim općih podataka,prikaz i analizu stanja. Navedenisu strojevi i uređaji,objekti za rad, opasne radnetvari, poslovi s posebnimuvjetima rada, osobna zaštitnasredstva, osposobljavanjeza rad na sigurannačin, nadzor, uređivanjezaštite na radu, analiza rizikai plan mjera. Tijekomizlaganja mr. Bubanović jenapomenula kako se najvišeu sklopu profesionalnih bolestibavila ozljedama naradu, koje su pokazateljstanja u Poduzeću. Urazdoblju od 1994. do 1998.godine broj ozljeda napodručju požeške Upravešuma se povećava. Njihovinajccsci izvori su grane, teren,motorna pila, trupciitd., a uzroci su nepravilnipostupci, nekorištenje osnovnihzaštitnih sredstava,klizav teren, viša sila, neispravnasredstva rada i dr.Činjenica je da se pojedineozljede ponavljaju, a toznači da poslodavac nije postupiopo propisima. Iz navedenogase može zaključitikako se na šumskimradilištima, na kojima je organizacijarada nezadovoljavajuća,poslovi ne obavljajus dovoljno opreza inadzora. Uz to, zaposlenicii sami ne razmišljaju o posljedicamaza njih i njihoveobitelji.Sto je teška ozljeda?Dvojba je, nastavila jemr. Bubanović, što smatratitežom ozljedom, jer to nijenigdje propisano. Medicinarada tumači kako se težomozljedom podrazumijevaveć činjenica kada zaposlenikdođe potražiti liječničkupomoć. Procjena težihozljeda je stoga izuzetnodelikatna, a oko 70 postoozljeda u šumarstvu moguse smatrati težima. Natumačenje toga problemanadovezao se dr. DarkoNikšić, specijalist medicineiz Našica, koji obavlja zdravstvenepreglede radnika.Istaknuo je kako težinuozljede liječnik nigdje nekvalificira i to je nedostataku sudsko-medicinskomsmislu. Objasnio je da suteške ozljede svi prijelomi,otvorene tjelesne šupljine,kontuzije, rane i dr.20 / Časopis Hrvatske šume

Liječnici se nalaze u dvojbikada sudu izdati odgovarajućauvjerenja, jer u medicinskojliteraturi nije svedefinirano.- Obrasci R8 za prijavuozljeda nepravilno se popunjavaju.Primjerice, upisujuse radna mjesta kojanisu u sistematizaciji, anegdje su prazne rubrike.Stoga se za ispunjavanjeobrazaca zadužene osobemoraju educirati. Tijekompregleda sva sredstva radaimala su uvjerenja o ispravnosti,strojevi i uređajiobuhvaćeni su mjerenjem,šumska radilišta se prijavljuju,no planovi sunačinjeni šablonski. Kada jeriječ o opasnim tvarima.Zakon o otrovima je rigorozanpa stoga zadužene osobemoraju biti stručnoosposobljene za rukovanjeotrovima. Premda su dvazaposlenika u UŠ Požega zato osposobljena, nije se moglodoći do postojeće dokumentacije.Prilikom slanjaradnika na zdravstvene preglede,izostaju opisi i popisite narav poslova, što trebadefinirati uz ugovor o radu.Pojedini zaposlenici, kaošto su traktoristi i sjekači,ne nose propisana zaštitnasredstva, primjerice kacige,izjavljujući kako ih kacigaopterećuje. Vidljivo je danema sprege između odgovorneosobe za zaštitu naradu i šumarija. Za provođenjeneke mjere rizik jedominantan, stoga treba voditiračuna o rokovima,veličini rizika i njegovojcijeni. Zbog manjka novcanema više načela solidarnostiu odnosima između Mirovinsko-zdravstvenogosiguranjai poslodavca, a nepridržavanjeZakona ozaštiti na radu plaća senovčanim kaznama, kojimasu obuhvaćene sve zaduženeosobe - zaključila jemr. Vesna Bubanović.Problem rukovanjaopasnim tvarimaŽupanijski inspektorzaštite na radu za područjePožeško-slavonske županijedipl. ing. Vlado Ahramovićimao je, među ostalim, primjedbena izostanak tekstualnogopisa o tome kakoje poslodavac postupio dane dođe do novih ozljeda.Pojedini radnici voze traktor,a nisu za to osposobljeni.Kada je riječ o težojozljedi obvezno je obavijestitiinspektora. Policijaza svaki teži slučaj intervenira,obavještava inspektorate zajedno izlaze na teren.Koordinator zaštite na raduza područje slavonskihse na istoj Upravi narazličitim šumarijama radirazličito. Naveo je primjeršumsko-hortikulturnoga rasadnika»Hajderovac« usklopu Uprave šumaPožega, u kojem ima dostaIako naši propisi nalažu upotrebu antifona za sjekače, nije rijetkost ušumi susresti sjekače bez tih obveznih sigurnosnih sredstava, stoganagluhost nije rijetka pojava među našim sjekačimaUprava šuma, dipl. ing. ĐuroBertić iz Vinkovaca istaknuoje problem rukovanja s opasnimtvarima i osposobljenostizaduženih zaposlenikate povezanosti stručnogasuradnika za zaštitu naradu sa šumarijama. Stručnisuradnik mora biti dobroobaviješten o tome gdje sešto događa, a važno je u»Hrvatskim šumama« sveposlove na zaštiti na raduobjediniti, jer se događa daSNIMCI: I. Tomićopasnih tvari, a nema osposobljenihzaposlenika.Riješiti statusstručnoga suradnikaTijekom diskusije dipl.ing. Frković osvrnuo se nanavedene probleme, naglasivšida će novim Pravilnikombiti regulirano popunjavanjeobrasca R8, apotpisat će ga ubudućeupravitelj Uprave, a ne kaodosad upravitelj šumarije.Bitno je da se zna tko jekriv za ozljedu, budući dagotovo svaka ozljeda završina sudu, a pritom sepresuđuju visoki novčaniiznosi. »Hrvatske šume« suprošle godine imale 602ozljede, zbog kojih jeisplaćeno 4 milijuna kunana teret direktnih troškova,a indirektni troškovi su 4-5puta veći. Osiguravajućekuće isplatile su tek dva milijunakuna, dok je nazaštitu na radu potrošenooko 12 milijuna kuna. Zanaše poduzeće navedenitroškovi su ogromni, jerobuhvaćaju isplatu medicinskimustanovama, osiguravajućimkućama, ozlijeđenomradniku. Premariječima Frkovića, ulaganjeu zaštitu na radu nije bacanjenovca, a stručni suradnikmora imati odgovarajućistatus. On treba biti uUredu upravitelja Uprave,izlaziti na teren te obavljatinadzor i ispitivanje ozljeda.Opasnosti su u šumarstvustalne i evidentne, jer ješumski teren specifičan.Stoga je navedena Procjenaopasnosti temelj za osiguranjeod rizika.Upravitelj Uprave šumaPožega, dipl. ing. StjepanBlažičević, napomenuo jekako je odnos inspekcije iUprave korektan, no u zadnjevrijeme ima čitav nizpojedinosti iz zakona, kojeje teško financijski pratiti, apovezano je s problemomosposobljavanja. Tijekomodređenoga vremena, mjerezaštite na radu će sepooštriti, broj ozljeda će sesmanjiti a time je već koraknapravljen. Osobita pozornostmora se usmjeriti naprimanje novih radnika, jerse znalo dogoditi da nekibudu primljeni sa zdravstvenimuvjerenjem, iakonisu bili zdravstveno osposobljeni.^ ^I. TomicČasopis Hrvatske šume/ 21

SUMARIJSKE RAZGLEDNICE / BENKOVAC1 na kršu raste, ako se posadi iiKadu se prometnicomkoja Šumariju Benkovacdijeli na dvadijela krene od istoka premazapadu, i obrnuto, cestu niu kom slučaju nije uputnonapuštati, ona je razdjelnicajoš iz vremena okupacije auski pojas širine 2-5 km uzprometnicu je miniran.Slike iz nedavnoga Domovinskograta ovdje su jošžive jer se ne može slobodnokretati po terenu a razminiranječeka i diošumskih putova.- Nakon dolaska uBenkovac iza Oluje za prvopošumljavanje nismo nikogamogli dobiti, pa smo angažiralivojsku. Danastražimo 30 radnika, javi ihse 150! Radimo puno pošumljavanjai nemamo problemas nedostatkom sezonaca,kaže upraviteljica benkovačkeŠumarije dipl. ing.Dragica Zaja.Nema problema sa sezoncimano ima s lugarima.Ing. Zaja iznosi zanimljivpodatak - na područjušumarije je do 1950. godineKako bi uspjeh na tim aridnimpovršinama bio što bolji,krenulo se i s novimpostupcima pri sadnjisadnicama, govoridipl. ing. Dragica Žajaradilo 35 čuvara šuma (tadaje ovdje bilo više visokihšuma), 1980. godine ušumariji je bilo 15 lugara, asada ih je 7. Negativna tendencijasmanjenja brojačuvara šuma je, misli upraviteljica,kontraproduktivna.Ne može se štedjeti načuvarima šuma, a istodobnopovećavati poslove u proširenojbiološkoj reprodukciji.Šumarija Benkovacinače, ima 12 stalno zaposlenih,prostire se na 36.000ha i ide u red izrazito krškihšumarija. U pojasu eumcditeranskihšuma zastupljenaje crnika, dok u submediteranskomdijelu na preko21.000 ha prevladavaju degradiranepanjače hrastamcdunca. Treba proći cijelušumariju da bi se ugledalevisoke šume, 900 ha borovihkultura, te još 300 hamladih kultura posađenihod 1996. godine. U osnovnepodatke ove šumarijesplitske Uprave šuma spadai onaj da Šumarija Benkovacna uglavnom neuređenomkrškom područjugospodari s uređenom gospodarskomjedinicom Karinte daje u izradi i osnovaza Debelo brdo. Ove bi godinetrebala biti gotova itime bi četvrtina šumarijebila uređena. Inače, u ostalomse dijelu radi po Programugospodarenja za užepodručje benkovačkog kršašto ga je izradio Institut zajadranske kulture i melioracijukrša iz Splita.Šumarija u Benkovcu,gradiću koji danas broji oko3000 žitelja i koji se pokušavadići nakon zastoja zavrijeme Domovinskog rata,nije jedini gospodarski subjekt.Tu su još pogoni Bagataiz Zadra i Diokoma izSplita, Hladnjača s velikimskladišnim prostorom, eksploatacijapločastog kamenau Kimontu, upravne iuslužne djelatnosti. Nekipak nisu preživjeli pretvorbu.Šumari odlično surađujus gradskim strukturama.Dokaz je i najnovijaakcija zajedničkog čišćenjasamoniklih deponija smećau pojedinim predjelimaNakon riperanja, pošumljavanje: 20-ak sezonaca pošumljava primorskim i alepskhn borom naČemer brdu22 / Časopis Hrvatske šume

Tek 900 ha pod insokim šumama: borova kultura stara 15 godina uStankovcimaPozitivan trend povećavanjašumskouzgojnih radovaogleda se u sve većembroju pošumljenih hektara,protupožarnih prosjeka izaštićenih površina. Plan zaovu godinu u jednostavnojbiološkoj reprodukciji sadržičišćenje kultura na 21ha (iz programa Svjetskebanke), izgradnju 3 km protupožarnihprosjeka, vrlovažnu protupožarno opažačkuslužbu gdje će setijekom ljeta zaposliti 10-akradnika na određeno vrijemete provođenje zaštitešuma od štetnika na 20 ha.U okviru proširene reprodukcijeobavljeno je riperanjeterena na 127 ha napodručju Karina, Debelogbrda, Čemera gdje 20-ak sezonacaradi na pošumljavanjuprimorskim i crnimborom. S njima su revirniciLidija Surač i Boris Bonačić(koji je nakon bjelovarskogi đurđevačkog iskustva,kako sam kaže, nove izazovepotražio na benkovačkomkršu »gdje se dobrosnašao«). Na Čemer brdunalazi se i pokusna ploha(prof. Meštrović, ing. Đurđcvić,ing. Zaja) na kojoj seistražuje mogućnost poboljšanjauspjeha pošumljavanjaupotrebom plastičnog lijevka.UzurpacijaProšle je godine ubenkovačkoj Šumariji izgrađeno17 km protupožarnihprosjeka s elementima cesta.I ove godine nastavlja ses izgradnjom prometnica,jer to je jedini način, uzsvakodnevno motrenje, organiziranjeprotupožarnepreventive. Prometnica kojuradi poduzeće Gramgostd.o.o. iz Klenovnika kodVaraždina nalazi se u šumskompredjelu Crnogorka,brdu iznad Vranskog jezera.Ovo područje ukupnepovršine oko 27 km^, prošleje godine proglašeno Parkomprirode i brigu nadnjim u dogledno će vrijemepreuzeti zaposleni u Javnojustanovi Parka prirode.Upraviteljica Zaja kažekako su dosad zaštitu napodručju ovog jedinstvenogjezera na samoj morskojobali vodili šumari pa ismanjivanje broja lugaradovodi u vezu s tim da dioposla preuzimaju drugi.Pravi problem u šumarijije uzurpacija (šumarijskog)zemljišta. LugarSlavko Orlović iz sela Budakasvaki dan je »na svompodručju«, čuva šumu ičesto puta dolazi u situacijuda svoje suseljane morasprječavati da se sami nesnalaze za ogrjev, a da neplate. No još veće gaiznenađenje zna dočekatikad ujutro na nekom dijelušume ugleda preko noći napravljeniimprovizirani zidod kamena ili pruća i izabliže gradu. Gradske struktureosigurale su kamione,šumarija radnike i posao jeobavljen na obostrano zadovoljstvo.Pošumljavanje,zaštitaIzgradnja protupožarne ceste iznad Vranskoga jezera: protupožarna zaštita jedna je od važnih obvezabenkovačke šumarijeČasopis Hrvatske šume / 23

njega »novog vlasnika« kojije samoinicijativno taj diošume proglasio svojim! I neda se istjerati, mora ga setužiti i počinje dugotrajniproces.Problem je nastao, kažeupraviteljica Dragica Žaja,od kada po novom zakonuuzurpacija nije kaznenodjelo nego mi moramotužiti i dokazivati. A u RavnimKotarima, pa uz Vranskojezero to je zanimljivozemljište.Provezli smo se pokrajnekoliko tako ograđenihpovršina koje su pojedinciproglasili svojima i za kojese vodi spor. A dok sud nekaže svoje, šumari ne moguu taj dio.Benkovačke šumare,kao i ostale čije je područjedjelomično bilo okupiranosigurno će još dugo mučiti iproblem miniranog zemljišta.Teško je očekivati,svjesni su u šumariji, da ćepodručje degradiranih šumana kršu dobiti prioritet predrazminiranjem šuma u Slavoniji.Vransko jezero: nofoproglašeni Park prirode o kome su dosad najviše brinuli benkovački šumari. Pogled sKamenjarke na 388 m nadmorske visine•^^^ ^Tekst i snimci:IVI. IVltobradaBenkovački plato - uz česminu našlo se tu i nešto plodne i obrađene zemljeDipl. ing. šum. Dragica Žaja i dipl. ing. šum. Zoran Đurđević napokusnoj plohi u BenkovcuUprava šuma Split u Šumariji Benkovac, osnovalaje vrlo zanimljivupokusnu plohu na kojoj bi trebalo biti ispitano novotehničko pomagalo u šumarstvu, pri podizanju borovih kulturau semiaridnim i aridnim predjelima. Pokretač ove ideje je pro/^dr. Sime Meštrović koji je koristeći svoje iskustvo stečeno radovi-Inovacije u šumarstvuma u Alžiru, gdje je korištena plastična folija promjera oko 50cm, ali i iskustvenim metodama u agronomiji došao dozaključka kako »plastični lijevak« može itekako poboljšatimikroklimatske prilike pri pošumljavanju i time pridonijetizaštiti sadnica.Osnovna namjena tog pomagala je smanjiti evaporaciju itranspiraciju. U tom smislu je pomagalo dobilo svoj oblik, jernastoji svojom površinom prikupiti što više vlage posađenoj biljciuz istodobno sprječavanje isparavanja. Okomiti rubni dio jenaglašen radi slabijeg utjecaja vjetra koji negativno djelujepovećanjem transpiracije. Ovim pomagalom predviđena jesmanjena pojava paleži kore na vratu biljke i zaštita od eolske ipluvialne erozije koja može oguliti biljke budući daje obrađenotlo rahlo i lako pokretljivo.U cijelome programu kao koautori pojavljuju se upraviteljicaŠumarije Benkovac dipl. ing. Dragica Žaja i rukovoditeljProizvodnog odjela dipl. ing. šum. Zoran Đurđević. Izvjesno je daće ovaj program polučiti uspjeh, samo je pitanje koliko će našišumarski krugovi prihvatiti ovu inventivnost i koliko će sredstvadozvoljavati za primjenu takva načina pošumljavanja. i Čjmjp24 / Časopis Hrvatske šume

LOVSTVOIzložba lovačkih trofeja u RijeciV"?'»irAjvacm rro/cj'ii• uVj;i/nii atrakciju 'Sa- >AlUsklopu 2. međunarodnogsajma lova i ribolova u Rijecije od 14. do 19. ožujka 2000.održana 4. lovačka izložba Gorskogakotara i Hrvatskog primorja. Daje cijelo ovo područje, u kojem i»Hrvatske šume« gospodare s trireprezentativna uzgojna lovišta,jedno veliko lovište u kojemu obitavajugotovo sve naše vrstedivljači, zorno je pokazala upravoova izložba. U dvije velike sale trsatskeDvorane mladosti ukupno jebilo izloženo 320 lovačkih trofejaizraženo u 13 vrsta divljači. Uzovakvo mnoštvo izložaka još je impresivnijabrojka njihove trofejnevrijednosti: 298 (92 posto) trofejabilo je u kategoriji jedne od medalja,od čega je 53 osvojilo zlatnaodličja, 85 srebrna i 160 brončana,što je rijetkost i za mnogo većelovačke manifestacije takve vrste.U odnosu na broj izloženihtrofeja prednjačilo je rogovlje jelenaobičnog. Zajedno s netipičnimrogovljem i abnormalitetima ukupnoih je bilo izloženo 88, međukojima su bila i prva dva »zlatna«jelena s ocjenama od 217,48 i211,77 točaka iz Cabarskoga kraja iVinodolskog zaleđa. Iako za slavonskei baranjske jelene to nisubili osobito jaki trofeji za kraški sojjelena, koji stani ove surove prostoreVisokog krša, to su prvorazrednitrofeji. O tome rječito govori ipodatak kako su to jedina dva dosada stečena »zlatna« jelena ovogakrajnjeg sjeverozapadnog dijelaHrvatske, kakvih u cijeloj susjednojSloveniji ima jedva tri putaviše!

zaštićeni vuk i ris, a koliko(krivo)lovci nek prosude oni sami.Ako zanemarimo ono maloizloženih rogova muflona i divokoze,jelena lopatara i aksisa, ondakljove vepra zaslužuju podrobnijiosvrt. Na riječkoj izložbi bilo ih jeizloženo ukupno 72, mahomstečenih u posljednjih 10 godina,od kojih je 11 nagrađeno zlatnom,23 srebrnom i 38 brončanom medaljomprema međunarodnim CICmjerilima. Prvak izložbe bila jekljova vepra iz lovišta »Rogozno« socjenom od 126,30 t, koje jelovište dalo i prvaka županije. Nepunetri točke slabije bila je kljovavepra bivšeg lovnika Šumarije CrniLug Miroslava Safara (123,45 t.) izlovišta »Risnjak«, koje je lovištestupanjem na snagu novog Zakonao lovu (1994.) oduzeto delničkojUpravi šuma i dodijeljeno LD»Tetrijeb« Delnice. Cijeli Gorskikotar stani izvorni soj divlje svinjekoju krasi relativno slabo tijelo ijaki sjekači i brusači. Vrijedno jepripomenuti kako se divlje svinjeovdje pretežito love u pojedinač-Da je područje Gorskoga kotara i Hrvatskogaprimorja jedno veliko lovište u kojemuobitavaju praktički sve vrste divljači Hrvatske,potvrdila je i ova, četvrta po redu, regionalnalovačka izložbanom lovu potražice i/ili dočekomna visokoj čeki. Zbog razvedenostiterena skupni lovovi obično nedaju značajnije rezultate.Trofejna krzna i lubanjeOno u čemu Primorsko-goranskažupanija nema premca to sutrofeji krupne zvjeradi, poglavitosmeđega medvjeda te od nedavnozaštićenog vuka, risa i divlje mačke(za područje Gorskoga kotara). Odpotonje tri vrste u obzir za izlaganjei nagrađivanje došla su samokrzna i lubanje koje su stečeneprije 1995. g., dakle prije donošenjaPravilnika o posebno zaštićenimživotinjskim vrstama, na čijem sepopisu nalaze vuk i ris. Iako Gorskikotar ima i jačih trofeja u ovoj vrstiprvak riječke izložbe u lubanji ikrznu vuka su trofeji TomislavaŠporera, lovnika Šumarije RavnaGora ocijenjene sa 41,10 (lubanja) iZ'-gj m mlatnt« nslovnika Veljka LipovcaOd ukupno 10 lubanja i 19 krzna šumskoga risaizloženih na 3. riječkoj lovačkoj izložbi među trofejnonajjačim eksponatima, isticali su se trofeji višeg lovnogtehničara i lovnika Šumarije Tršće dclničke Upravešuma Veljka Lipovca iz Čabra. Na osnovu rješenjaDržavne uprave za zaštitu prirode i okoliša, kojima jeza lovnu 1993./94. godinu bio odobren odstrijel 12grla, ovih inače zaštićenih životinja, naš je Veljko 14.ožujka 1994. uspio »položiti na dlaku« kapitahii primjerakodrasloga mužjaka. Od risa starosti 5 godina,mase 25 kg i prelijepog pjegavog krzna bilo je i zaočekivati izuzetne trofeje. S ocjenama od 28,40 CICtočaka za ktbanju i 174,02 CIC točaka za krzno,međunarodno povjerenstvo za ocjenjivanje trofejaC'IC-a »Izložbe i trofeje« dodijelilo je ovim trofejimane samo visoka zlatna odličja nego ih proglasilo i prvacnnaHr\-atske. Stoga ne čudi da su rfsji eksponatiVeljka Lipovca (na slici) na riječkoj manifestaciji biliglavna atrakcija ne samo za lovce nego i za obične po-•ilrtiteije. A. F.Područje državnih uzgojnih lovišta Gorskogakotara dodijeljenih na gospodarenje »Hrvatskimšumama« stani stabilna populacija medvjeda,čija se brojnost procjenjuje na oko stotinu grla127,07 (krzno) točaka. Posebna supriča trofeji najveće europske divljemačke - risa, koje je izložio VeljkoLipovac lovni djelatnik ŠumarijeTršće. Službeno verificirani još nazagrebačkoj Izložbi hrvatskoga lovstva1996. godine ovi su eksponatipožnjeli najveći uspjeh - prvaci sune samo riječke izložbe nego i Hrvatske.Kako Uprava šuma Delnicenije članica Županijskoga lovačkogsaveza to su na izložbi nažalost izostalamnoga kapitalna krzna medvjedaiz njenih lovišta »Smrekovadraga« i »Bjelolasica«. Za nadati sekako će na sljedećoj, petoj po redu,regionalnoj lovačkoj izložbi tapogreška biti ispravljena.Tekst i snimci:Alojzije Frković26 / Časopis Hrvatske šume

|» OKOM KAMERE NA VHHU SLAVONSKOGA GORJASnježno-proljetni motivi PsunjaUsastavu planinskoga vijenca što okružujePožešku kotlinu nalazi se i pitomi šumoviti Psunj, najviša gora Slavonskoga gorja iistočnoga dijela Hrvatske. Proteže se izmeđuPožeške gore i Papuka, od jugozapada premasjeveroistoku, u dužini 30 km. Njegove obrisemoguće je vidjeti od Novske do Nove Gradiške,putujući autocestom Zagreb - Lipovac iželjezničkom prugom u tom pravcu. Šumskesastojine na prostoru ove planine pripadaju gospodarskimjedinicama »Istočni Psunj« (Upravašuma Požega), »Južni Psunj« i »Zapadni Psunj«(Uprava šuma Nova Gradiška) i »SjeverniPsunj« (Uprava šuma Bjelovar). Boraveći snovogradiškim šumarima na području »JužnogaPsunja« (šumarija Nova Gradiška), koje zauzimaprostor južnih padina psunjskoga planinskogmasiva, južno od glavne vododjelnice Petkovica,Strmačka humka, Brezovo polje, Dobra voda,Muški bunar. Mala i Velika Gradina i Orišac,šumskom cestom što vodi središnjim dijelompsunjskc gore, od Nove Gradiške preko Strmca,popeli smo se na Brezovo polje (989 m n.v.),Radarski uređaj u snježnom ambijentuPsunj sa svojim vrhom -Brezovo polje 985 m najvišeje brdo ravne SlavonijeTrigonometar prvoga reda na Brezovom polju(985 m n.v.)najviši vrh Požeškoga gorja i cijele Slavonije.Riječ je o travnatoj visoravni okruženoj kvalitetnimbukovim šumama i kulturama četinjača tebrezovim stablima po kojima je vrh dobio ime.Bujna planinska vegetacija, te bogatstvo flore ifaune daje ovom neobično lijepom i mirnomprirodnom kutku obilježja Parka prirode.Nasred livade nalazi se zidani tornjić (piramida),trigonomctar prvoga reda, visok desetmetara, koji označuje sam vrh Brezovo polje -985,33 m, a postavljen je za potrebe geodetskeslužbe. U blizini vrha šumari i planinari mogusvratiti do ograđenog izvora s nadstrešnicom iklupama za odmor, a najmarkantniji objekt, zapadnood vrha, je 70 m visoki željezni toranjtelevizijskog odašiljača, s nastambama za osoblje.Nekada su ovdje novogradiški planinari, prijePoznati televizijski odašiljač na vrhu Psunja,na Brezovom poljuizgradnje doma na Omanovcu, koristili sobu sdesetak kreveta, koja je služila kao sklonište. Stornja se pruža jedinstven pogled na Slavoniju,no običnim smrtnicima to nije dozvoljeno. Uzrub crte prema odašiljaču zamjećujemo podužired brižljivo njegovanih malina. U blizini trigonometrasmješten je kontrolni radarski uređaj zacivilne zrakoplove.Premda je kalendarski proljeće započelo,njegovi tragovi se ovdje ne primjećuju, a svudauokolo, na cesti, šumskim sastojinama i kulturamačetinjača obilne količne snježnog pokrivača,kojemu ne smeta ni jako proljetno sunce.Četinjače su u sastavu šumarije Pakrac (Upravašuma Bjelovar), a okolne šumske sastojine nalazese na graničnom području novogradiške ibjelovarske Uprave šuma. Dok smo u prijepodnevnimsatima u Novoj Gradiški imali proljetniugođaj, ovdje na vrhu Psunja doživjeli smo pravizimski ugođaj i temperaturni šok, s vjetrom isnijegom, te se susreli s hirovitom planinskomklimom. Odlazeći natrag u Novu Gradišku uposlijepodnevnim satima opet smo bili svjedocinove klimatske promjene: vjetar je sve jačepuhao, naoblačilo se, a u zraku se osjetio mirisnovoga snijega. .^* Tekst i sniiTici: I. TomićSmrekova kultura šumarijeKvalitetna bukova sastojina u stadiju oplodne sječe podno vrha Psunja(šumarija Nova Gradiška, gj. »Južni Psunj«)Časopis Hrvatske šume/ 27

EKOLOGU/Uz 22. travnja - Dan planeta ZemljeMo^.emo h bm si/jesntp i oili^ovornipm ro(A^ mm vhmeteUlazimou godišnje razdobljekad skrb i ljubavza naš planet iskazujemonajglasnije. Počinju aktivnostina svim razinama, aobavijesti o mogućnostima sudjelovanjau brizi za boljubudućnost Zemlje stižu sa svihstrana svijeta. Akcije će dosegnutivrhunac 22. travnja, aponeke će se protegnuti i do 5.lipnja, kad se obilježavaSvjetski dan zaštite okoliša.Pripremaju se utrke, reliji,koncerti, festivali, ulične parade,čišćenja, sadnje - sveposvećeno okolišu. Zemljomse pokreće val akcija svjesnih iodgovornih za spas planeta.Povijesni podaci oDanu planetaZemljeObilježavanje Dana planetaZemlje (Earth Day) potaknuoje gradonačelnik grada SanFranciska odgovarajući namolbu Johna McConnella,predsjednika WE, Inc. (UdrugeZemlja). Pripreme su trajaleod listopada 1969. a 21. ožujka1970., na dan proljetnog ekvinocijai početka proljećasjeverne polutke, obilježen jeDan planeta Zemlje, zamišljenkao globalni godišnji događaj.Nema podataka da se itko prijeposlužio nazivom Dan planetaZemlje.Obilježavanje Dana planetaZemlje upravo 21. ožujka, kadje proljetni ekvinocij i kad suduljine noći i dana na cijelomplanetu izjednačene, imalo jesvoje simbolično značenje.Željelo se podsjetiti na Zem-Ijin zadivljujući sustav ravnoteže,koju je ljudska prirodadjelomično poremetila i kojutreba obnoviti. Od najstarijepovijesti, ljudi različitih kultu-Prije samo tridesetak milijunagodina šume i travnjaci počelisu poprimati današnji izgled,ali kako se čovjek umiješao uživot, našem planetustvaranom milijardama godina,prijeti opasnost od njegovevlastite djece...'MŠ, *"% 'ŠM^^SBUM-'j^^if *;-l':^-:^^;".^. ^^^^^^g/1 ' : " - ' : ^ % ^ ^ > ~ „..••••Jm •- "3*^^'^>:«^*' ' -r« '' ., .,-• ^ ' "JI * ' •-i i f ''*|^fl^':^ "^^j*i: i-^ 4_it^lMHHMin^^«^P4i.alf'.'ti^Mi^^;«^^^H^^iT^^^ t^^^KanS. ^1 < -s - :.%^^^''^^i^^^^M^r'^g^^^^U prirodni proces rađanja i umiranja vrsta umiješao se i čovjek, a tomože hiti pogubno...ra obilježavali su i posebno slaviliprvi dan proljeća kao simbolobnavljanja života. Tritisuće godina prije nas, čovjekje sagradio Stonehenge iz blokovastijena poredanih upravotako da mjere točno vrijemeproljetnog ekvinocija. Taj dansvoj najdublji značaj ima u humanomodnosu čovjeka premaprirodi. Glavni tajnik U Tantproglasio je Dan planeta Zemljei o njemu govorio naSvečanoj mirovnoj konferencijiu Ujedinjenim narodima21. ožujka 1971. Njegov nasljednikWaldheim potvrdio jeDan planeta Zemlje nasvečanoj ceremoniji Mirovnekonferencije UN-a, koja se zatimodržavala svake godine 20.ili 21. ožujka.Američki Kongres i predsjednikFord 1975. podupiruzamisao i potiču obilježavanjeDana planeta Zemlje 21.ožujka: »Zemlja će nastaviti sregeneracijom svega živogsvijeta samo tako dugo dok mi,i svi ostali ljudi na svijetu, činimosvatko svoj dio u očuvanjuprirodnih izvora. To je odgovornostsvakoga ljudskog bića.Svatko od nas može pridonijetipovećanju produktivnosti naZemlji, ali u skladu s prirodom.«Dne 25. studenoga 1996.odvijala se UNESCO-ova narodnakonferencija »Čovjek injegov okoliš« kad je, uvrijeme stanke za ručak, CynthiaWayburn, jedna iz skupinemladih lidera u odboru Mc­Connella, izložila novu zamisaoi pokazala zastavu Zemlje.Mnogi sudionici konferencijeoduševljeno su je poduprli.U siječnju 1970. počelo serazmišljati o održavanju mirnihstudentskih prosvjeda za28 / Časopis Hrvatske šume

okoliš na dan 22. travnja.Odlučeno je da će se ti prosvjediodržavati svake godinepod nazivom Dan planetaZemlje. Prosvjed se pretvoriou općenarodni događaj i pobudioveliku pozornost. Zahvatioje zamalo cijelu Zapadnu obalu.U godini 1971. senatorGaylord Nelson proglašavatreći tjedan mjeseca travnja»Tjednom za Zemlju« kaogodišnju manifestaciju.Koncept mirnog prosvjedaekspandira dvadeset godina kasnijeu gotovo svenarodni prosvjedpod vodstvom studentaprava s Harvarda, DenisaHajesa, koji 1990. postaje predsjednikomza koordinacijuDana planeta Zemlje. Dvjestomilijuna sudionika iz 141zemlje uključilo se naime uobilježavanje dvadesete obljetnice.Nov naraštaj usredotočiose na oporabu, kisele kiše,smanjivanje opasnog otpada iproblem tropskih šuma. Tegodine izlazi cijeli niz časopisakoji obrađuju temu zaštiteokoliša.Godine 1991. Earth DayInternational, neprofitna organizacija,registrirana u Kanadi iSAD-u, postaje organizacija zakoordinaciju akcija prigodomDana planeta Zemlje nameđunarodnoj razini.Što smo do sada radili unašoj zemlji i što pripremamo?U Hrvatskoj se Dan planetaZemlje organizirano obilježavaod 1990. godine:Časopis PRIRODA od 1.veljače 1990. u broju 760 prviobjavljuje poziv: »Budite i vi sudionikomvelikog međunarodnogprojekta Dan za planet Zemlju(Earth Day) 22. 4. 1990. Organizirajtetribine! Učinite i vi neštokorisno za zaštitu našega bolesnogplaneta!«Od 1991. do 1996. u koordinacijinevladine udruge»Društva za unapređenje kvaliteteživljenja« organiziraju semasovne, medijski dobropopraćene, aktivnosti. Bile sukulturni događaj u Zagrebu,koga se sjećamo po koncertimaPaula Wintera, izložbama, saj-Kako je Zemljapostala ZemljaTijekom 4,5 milijardegodi-na duge povijestinašeg planeta, njegova seslika neprestano mijenjala.Stvarali su se i putovalikontinenti, nastajala ipresušivala mora i oceani,rađalo se i izumiralo natisuće životinjskih i biljnihvrsta. Neka od tihbića ostavila su nam tragoveu stijenama, fosile.Milijardu je /godina Zetnljinadjetinjstva proteklodo trenutkakad se u praoceanima pojavioprvi život, a tek trimilijarde godina kasnijedavni je predak današnjihpaprati gornjim dijelomstabljike izvirio iz vode.Od tada je naseljavanjekopna teklo nezaustavljivimkoracima. Kopnenesu biljke dale hranui zaklon prvim kopnenimživotinjama, kukcima ivodozemcima. U dobakarbona, pred više od tristomilijuna godina, prašumegolemih papratnjačaprekrivale su Zemlju,dajući materijal za golemasvjetska ležišta ugljena.Zahladnjenje i sušakrajem paleozojske erepromijenili su sliku planeta.Nestale su golemeprašume, a naglo serazvila nova biljna skupina,golosjemenjače, me­movima, glazbenim programimai drugim prigodnim priredbama.Nažalost su zamrle,iako je zbog njih, po ocjenimeđunarodnih subjekata, godine1993. grad Zagreb, odnosnoHrvatska, uvrštena među tri vodećezemlje u svijetu po originalnosti ipublicitetu ostvarenih akcija.du kojima neke rodovemožemo prepoznati i udanašnjim šumama.Najsavršenije kopnenebiljke, cvjetnice, pojavilesu se na Zemlji prijeviše od 140 milijuna godina,a nagli su procvatdoživjele od sredinerazdoblja krede. Međubiljnim fosilima starimtridesetak milijunagodina možemoprepoznati većviše od polovicedanašnjihrodova kritosjemenača,a u to sudoba šume i travnjacipočeli poprimatidanašnji izgled.Naglo zahlađnjenjeeprije 2,5 milijuna godinaznatno je utjecalo nazemljopisnu rasprostranjenostbiljnih zajednica.Doba oledbi izmjenjivalasu se s toplim razdobljima,te se i kopnena florau više navrata selila odsjevera prema jugu i natrag.Danas se u prirodniproces rađanja i izumiranjavrsta umiješao ičovjek. Našem zelenomplanetu koji se stvaraomilijardama godina ovajput prijeti opasnost odnjegove vlastite djece.Naučimo što više osvijetu u kojem živimo,jer samo ono što dobropoznajemo možemoiskreno voljeti i štititi.Za uspješno provedeneakcije, predsjedniku Društva,Zlatku Pejiću, dodijeljeno jepriznanje međunarodne organizacijeEarth Day Internationalna svečanosti u zgradiUN-a u New Yorku. Tomprigodom isto priznanje, međuostalima, primili su i potpredsjednikSAD-a Al Gore, JacquesCousteau (Francuska),glazbenik Sting (Velika Britanija),senator Inoke (Japan) iRobcrt Redford (SAD).Od uspostave državnostigodine 1990. do dana. Pokretprijatelja prirode »Lijepanaša«, u suradnji s Ministarstvomprosvjete i športa,Državnom upravom za zaštituprirode i okoliša. Katoličkomcrkvom, gospodarstvenim idrugim čimbenicima s područjazaštite okoliša, ulaže velikenapore u ostvarivanju bitnihodrednica uspješnog odgojai obrazovanja za okoliš.Rezultat je svima, a pogotovoučenicima osnovnih škola, dobropoznati Ekološki kviz»Lijepa naša«. Upravo odDana planeta Zemlje pa doSvjetskog dana zaštite okolišaorganiziraju se natjecanja zasredišnje Državno i svehrvatskonatjecanje i susret osnovnihIfeo/a.Ovogodišnja je novostšto će se osnovnoškolcimapridružiti i učenici srednjihškola iz Hrvatske, Bosne iHercegovine i drugih državagdje u većem broju žive Hrvati.Predsjednik Republike Hrvatskedr. Franjo Tuđmanpozvao je 1995., prigodomDana planeta Zemlje, svegrađane Hrvatske da se uključeu razmišljanja o sudbini našegaplaneta, a pri tome je istaknuoiznimna prirodna i kulturnabogatstva Lijepe naše koja moramoočuvati.Dan planeta Zemlje ušao jedanas u sve zaštitarske kalendare,kao jedan od najvažnijihdatuma svih svjesnih stanovnikaZemlje.Nema u nas škole ili nevladineudruge s područja zaštiteprirode i okoliša koja na posebannačin ne obilježava 22.travnja. Tako, već treću godinuzarcdom, nevladina udruga»Planet Zemlja« uoči Danaplaneta Zemlje organizira ekološko-športskumanifestaciju»Trka Hrvatski nacionalniparkovi«.Naravno, ovdje ne možemonabrojiti sve akcije koje suse provodile ili se pripremajudiljem Lijepe naše, a zacijeloza sve i ne znamo. Nadamo seda će organizatori i sudionicitakvih akcija imati razumijevanjai da se neće ljutit:ako nisu spomenuti. Budunam pisali o tome što radepripremaju, mi ćemo to radoobjaviti.Pripremio:Z. LončarićČasopis Hrvatske šume / 29

UPRAVA SUMA NOVA GRADIŠKA - IZRAĐENA PROCJENA OPASNOSTIE3 Prema Zakonu o zaštiti na raduCS obvezni smo načiniti Procjenu opasnosti,^ 3 koja je rađena sukladno dogovoru sE | Državnim inspektoratom. Odjelom za••3 nadzor, za svaku Upravu šuma zasebno,|"| u kojima su utemeljeni Odbori za zaštituE i na radu, na čelu kojih su upraviteljiUprava. Sve to ukazuje na to da naše• Poduzeće ovoj problematici poklanja velikupozornost, navedena procjena je temeljnaših budućih aktivnosti upraktičnom radu, ali i normativnomdijelu, a prvi korak je poboljšanje akata izzaštite na radu, koje će izraditi zaduženaSlužba u Direkciji »Hrvatskih šuma« -naglasio je u uvodnom izlaganju dipl. itig.Perica Frković, rukovoditelj Službe zaštitena radu našega Poduzeća na sastankuOdbora ZNR-a, početkom ožujka u NovojGradiški. Dodao je, kada je riječ oDruštvu ograničene odgovornosti oveUprave, da će i ono načiniti svoju samostalnuprocjenu.Odgovornija uloga stručnogsuradnika- Novom sistematizacijom i aktimaiz zaštite na radu bit će bolje riješeno popunjavanjei potpisivanje propisanihobrazaca te aktivnosti u svezi s nezgodamana radu: izlaskom na teren, uviđajemi dr. Stručni suradnik zaštite na radu dobitće kvalitetniju i odgovorniju ulogu, apredviđeno je više ovlaštenika, jer bez samoganadzora nema kvalitetne zaštite naradu - zaključio je Frković.Upoznavajući nazočne o izrađenojProcjeni opasnosti, mr. Vesna Buhanović,predstavnica zagrebačke »Ergonomike«d.o.o. i voditeljica stručnoga tima naizradi, istaknula je da su Pravilnik o izradiprocjene opasnosti i naputak normativniakti koji su bili osnovica pri izradi. Nakondetaljne analize primjene zaštitnih mjera,predložila je Plan mjera za poboljšanjezaštite u novogradiškoj Upravi te na razini»Hrvatskih šuma«. Napomenula jekako sudjelovanje Zaposleničkoga vijećau izradi Procjene ne bi, prema jednomtumačenju, bilo dobro, jer ono predstavljasamo zaposlenike, ali ne i poslodavca.Naime, članovi ZV-a iznose samo stavovezaposlenika i svoje osobne stavove, kojisu nerijetko nerealni.Manjkavosti procjeneSlavonskobrodski inspektor zaštitena radu Antun Bogetić smatra kako jeProcjena morala biti izrađena sukladnoNadzorom do kvalitetne zaštite na radupripadajućem Pravilnik i naputku, no nijerađena u svim elementima po redoslijedukako to zahtijeva Pravilnik, a procjeninisu priloženi određeni akti, koji bi moralibiti njen sastavni dio. Također nisuobrađeni unutarnji transport, procjenaopasnosti radionice i opasne tvari. Inspektorpredlaže da se na idućim sastancimaOdbora obvezno raspravlja o izvršenimobvezama tijekom tromjesečnihrazdoblja. Također, zaposlenike na radnimmjestima s posebnim uvjetima trebaobvezatno slati na zdravstvene preglede tezahtijevati da se utvrde zdravstvene sposobnostiza sve predvidive izvore opasnosti.S obzirom na zaštitnu opremu, na terenuje prisutna neodgovornost i nemarnostte je stoga potreban strogi nadzor.Šumari moraju osobitu pozornost posvetitistručnom osposobljavanju zaduženihzaposlenika za zaštitu na radu.SINDIKAT I UPRAVAJasan prikaz stanja i mjeraUpravitelj novogradiške Uprave dipl.ing. Mladen Sertić podsjetio je nazočne danova Uprava djeluje od početka 1995. godinete jedno vrijeme nije imala stručnoga suradnikaza zaštitu na radu. S obzirom na todaje na to mjesto nedavno postavljena dipl.ing. šumarstva Jasenka Kovačević, očekujese daleko bolji rad i uzajamna suradnja. Prviput, nastavlja upravitelj, novogradiškaUprava ima jasan prikaz stanja i mjera kojeubuduće treba provesti u okviru zaštite.Istaknuo je problem nabave zaštitnih sredstava,jer se veći dio nabavlja posredstvomDirekcije »Hrvatskih šuma«, a Upravanema pritom nikakvih nadležnosti, kao štone može utjecati ni na normativni dio. Napomenuoje kako prema radionici Društvaograničene odgovornosti, kao druge pravneosobe, Uprava ne bi trebala imati gledeprocjene nikakvih obveza. (I. T.)Pravilnik o plaćama problem broj jedanPostignut je načelni dogovor o suradnjiizmeđu sva tri šumarska sindikata i Glavnogzaposleničkog vijeća s jedne i rukovodstvapoduzeća s druge strane. Ako se sporna pitanjaneće moći riješiti dogovorom, sindikatiće interese radnika braniti i ostalim sindikalnimsredstvima, rečeno je na sastankuizmeđu direktora Hrvatskih šuma ing. ZeljkaLedinskog i predsjednika šumarskih sindikataGordane Colnar (Hrvatski sindikat šumarstva),Zeljka Cutvarića (Sindikat zaposlenihu šumarstvu Bjelovar) i Ivana Zovaka (Samostalnisindikat šumarstva) te predsjednikaGZV Vlade Drožđana.Želimo javnost rada u svim segmentima,a nagomilane probleme pokušat ćemorješavati zajedno, rekao je Lcdinski. Nabrajajućineke podsjetioje na odnose s drvnom industrijom»koji se poboljšavaju«, nesporazumes bivšom Državnom upravom za zaštituprirode i okoliša »koji se osnivanjem Mini-starstva zaštite normaliziraju«,na likvidnost poduzećakoja je često (bila) upitna.Dvoje i godina, rekao je direktor,u kojoj će se rješavati istatus Hrvatskih šuma kaojavnog poduzeća i njegovatransformacija u holding,jednako kao i pozicija sadašnjihD.O.O. transporta igrađevinarstva koji su »ishitrenoizdvojeni«. O financijskimrezultatima poslovanjapoduzeća sindikalcc je izvijestio VladoĐurašin.Problem broj jedan za sindikat su plaćeodnosno Pravilnik o plaćama »koji je prečestoi parcijalno dopunjavan a odnosi i razlike kojisu uspostavljeni teško su održivi treba ihmijenjati«. Predsjednica Colnar ističe i problemeu nekim D.O.O.-ima u kojima kasneplaće te s terenskim dodacima. Željko Cutvarićposebno naglašava problem velikog brojainvalida rada te predlaže donošenje novogKolektivnog ugovora dok Zovak misli da najprijetreba riješiti glavne statusne problemepoduzeća. Vlado Drožđan ponajprije želizajednički nastup sindikata i Glavnogzaposleničkog vijeća »jer u prošlosti se čestoradilo s različitih stajališta«. Uz najvažnije većspomenute probleme GZV će se zalagati daobjekti društvenog standarda budu u skladu smogućnostima obnovljeni i dostupni radnicima,(m)30 / Časopis Hrvatske šume

IN MEMORIAMmr. se. ONDREJ LOVAŠ1944-2000.Zar je ovo stvarno istina, zar je baš tako moralobiti? Stoje oko nas ili iznad nas, što otimai gasi živote, razara obitelji, prekida ljubavi,zavija u crno, odvodi u prazninu? Tko je Vjeroslavioteo supruga, Ivoni i Vladimiru divnoga oca, ahrvatskoj šumarskoj struci nadasve vrijednogznalca i isto toliko moralnog stručnjaka?U ovom istom gradu na Dravi, 16. listopada1998. opraštali smo se također od naših kolegašumara, Josipa i Hrvoja Sikore, surovomnesrećom istrgnutih iz života, obitelji, od svih nas.Koga da pitamo, tko nam može sve to objasniti?Možda se sva istina i svi odgovori nalaze visokoiznad nas. Zar i naši hrastovi koji umirustojeći, težeći pogledom svojih krošanja stići uvječne visine, ne traže odgovor baš od neba, odsunca, kiše i vjetra. Tamo je negdje sakrivena istinao tome tko će koliko i do kada živjeti, a tko ćenapustiti ovaj svijet i otići u vječnost, jer ionako,čovjekov život nije ništa drugo već putovanje usmrt.Na tom putu, Ti si Ondrej ostavio trag dostojanvelikog čovjeka. Rođen u Gložanu, srcuBačke u susjednoj Vojvodini gdje si se i školovao,diplomirao si na Šumarskom fakultetu u Beogradu,a znanstveni stupanj magistra iz područjazaštite šuma stekao si na Šumarskom fakultetu uZagrebu. Sve svoje vrijeme proveo si radeći uSlavoniji i Baranji. Od »Jelena« Bilje, do ŠG-aOsijek i »Slavonske šume« u Vinkovcima. Istinskizaljubljenik u struku, našu »zelenu religiju«, djelimasi svjedočio najvrjednija obilježja stručnjaka ičovjeka. Nije onda čudo što si bio cijenjen usvojoj sredim, što si od 1. siječnja 1991. bio imenovanrukovoditeljem Proizvodnog odjela uUpravi šuma Osijek.Od 15. siječnja 1999. potvrda u struci dolaziimenovanjem na funkciju stručnoga suradnika zauzgajanje šuma Direkcije »Hrvatskih šuma«, p.o.Zagreb. Neumoran, svojim si stručnim izvještajima,analizama i radovima suvereno dominiraomedu stručnjacima. I još smo nešto trajno prepoznavaliu Tebi, nije bilo problema kojem nisi prilaziokao izazovu, upravo stvaralačkim nemirom znanstvenika.Treba li onda reći da su i u znanosti ostalirezultati Tvoga vrijednog rada. Od mnoštva zapaženihradova, posebno u području zaštitecuroameričkih topola, možda ipak treba istaknutida si zajedno s dr. Borisom Hrašovcem, znanstvenimradom nastupio na Internacionalnom savjetovanjuo topolama od 4.-7. listopada 1996. uBudimpešti. Bio si, to je samo potvrda Tvoga rada, ičlan Međunarodnog savjeta za topole.Od naših prvih kontakata, nakon osnivanja»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, od našeg zajedničkogboravka na FAO-kongresu o topolamau Španjolskoj, znam to i još mnogo toga što sambezbroj puta s kolegama potvrdio, bio si prepoznati poznat po čestitom, odanom i čvrstom stavuprema znanstvenim istinama, prema postulatimastruke i iznad svega poštenom i korektnom odnosuprema kolegama.Ovih smo zadnjih dana, često bili zajedno,vrijedno surađivali na analizi naših planova, i pomnogi puta divili se i bez ostatka vjerovali u Tvojeanalize. Znali smo da govoriš samo ono što misliš,a mislio si stručno i samo čestito. Shvatili smoživeći ovo zadnje desetljeće ovog stoljeća s Tobom,koliko i zašto vrednuješ život samo pokoličini slobode, ma koliko on takav može biti itežak, jer si znao da volcći slobodu, voliš druge,dok oni koji vole moć, vole samo sebe. Osim svihTvojih sjajnih kvaliteta, neka mi bude dopuštenonaglasiti još saino jednu; meni si pričao s koliko siodanosti i srca stao na branik naše zajedničke domovineu prošlom ratu. Shvatio sam sada svu snagui poruku one misli B. Shawa »Životizjednačava sve ljude; smrt otkriva odličnike«.Ondrej, ako nam nebo otkrije zašto si moraootići, ako je to sudba, onda znaj da smo Tepoštovali i voljeli, dijeleći sve ove zajedničke godines Tobom, svu ljepotu zajedništva, kolegijalnostii sav trud kojeg smo morali uložiti da bi hrvatskošumarstvo izranjavano u ratu izašlo sa štomanje žrtava.U ime svih Tvojih kolega i prijatelja iz »Hrvatskihšuma«: Ice, Joška, Stipe, Pavla, Jasenke,Ivice, Zeljka, Mladena, Branka, i mnogih s kojimasi surađivao, oprostit ču se rodoljubnimstihom Tvojega Slovaka Eugena šuchorija:AKA SI Ml KRASNAAKA SI Ml KRASNA TY RODNA ZEM MOJAKRASNE I TIE HORY, KOL TEBA ČO STOJA.KRASNE JE I NEBO NAD TYMIHORAMIŽEHNAM FA VITAM FA VDAČNVMI SlIAMI.Znam da ćeš živjeti u srcima onih za koje siživio, koje si ljubavlju darivao. Neka Tvoju dušu,ovog prvog proljetnog dana, popodnevni lahorponese u vječni smiraj ovih šuma, tamo ćemo sesretati s Tobom, tamo će živjeti naša sjećanja naTebe Ondrej, kao divnog stručnjaka i čovjeka.Tvojoj supruzi, kćerki, sinu i rodbini iskrenasućut u ime svih kolega iz »Hrvatskih šuma« i svihčlanova Hrvatskog šumarskog društva, a Tebi našOndrej, velika hvala i vječna slava!Tomislav StarčevićČasopis Hrvatske šume I 31

IZ RADA PLANINARSKOGA DRUŠTVA »ŠUMAR« ZAGREBj-miypvn naDrugoga vikenda u ožujku slovenski planinari svake godineorganiziraju zimski uspon na Snežnik (1796 m).Ne zovu ga uzalud zimskim, jer u to doba kada zimazamjenjuje proljeće, a na usponu se još uvijek nađe i do metarsnijega. Na uspon sam se ove godine uputio sam a i vrijeme meje poslužilo. Bilo je prekrasno! Gore plavo nebo, a pod nogamanetaknuta bjelina. Vrlo hladno! Tek poslije podneva nakupljajuse oblaci i ja se spuštam u dolinu ispunjen ljepotom prirode i smislima »vidimo se dogodine«... -J^^B. KNa vrhu Snežnika - il96m^^^a tradicionalnom susretuplaninara Slavonije,na »Papučkimjaglacima«, ove godineprvi su puta došli i naši članoviiz Zagreba i Osijeka,njih dvadesetak.Već osamnaest godinaHPD »Sokolovac« iz Požegepriređuje početkomproljeća susret planinara naobroncima Papuka, a ovegodine okupio se rekordanbroj, više od 3000 poklonikai ljubitelja prirode išetnje po šumama i Veličkimlivadama na kojimaje rascvjetalo prvo proljetnocvijeće, koje je svima ostalou nezaboravnom sjećanju.I ovoga puta međunašim članovima bilo jenekoliko generacija, odonih najmlađih od tri i četirigodine do onih prekošezdeset i koju više. Našagrupa šetnjom po šumi odblizu šest sati završila jesvoj planirani put na Jankovcupod Papukom. -^^(Z. L.)Poslije šest sati hoda kroz papnčke šume došli smo t do Jaiikovca poznatoga planinarskog središta u Slavoniji32 / Časopis Hrvatske šume

u dosadašnjim našim prilozima na ovojstranici uglavnom smo imali prilike vidjetifotografske zapise naših čitatelja koji suprikazivali šumu i šumske predjele i krajolike.Za danas smo odabrali nešto drugo - stanovnikenaših šuma.Kao i do sada jedan od najčešćih našihsuradnika je dipl. ing. Zeljko Gubijan iz Vrbovca,koji nam je i za ovaj broj poslao zanimljiveradove.UrednikJa sam zadužen zapletenje mreže po šumi, nemiješajte mi se u posao!Pusti meee daaaspaaavvaaami