regionalni operativni program krapinsko-zagorske županije

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAMKRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJEKrapina, prosinac 2006.

UVODNA RIJE ŽUPANICEPred vama je Regionalni operativni program – srednjoroni razvojni dokumentKrapinsko-zagorske županije za razdoblje 2007-2013. godine.Cilj nam je bio, kroz identifikaciju razvojne strategije, prioritetnih podrujaintervencije, mjera i konkretnih razvojnih projekata, izraditi program koji e biti sredstvo zaodrživi gospodarski i društveni razvoj Krapinsko-zagorske županije.Polazei od injenice da e program biti uspješan ukoliko ga svi zainteresiraniprihvate i konstruktivno pridonesu njegovoj provedbi, izrada Regionalnog operativnogprograma Krapinsko-zagorske županije osigurana je kroz široku raspravu, od predstavnikihtijela jedinica lokalne samouprave, udruga, civilnog društva, poduzetnika, poljoprivrednika,politikih stranaka. Takoer želim naglasiti ulogu Regionalnog partnerskog odbora ukvalitetnom oblikovanju vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Dakle, partnerstvo u izradiROP-a, stvoreno tijekom niza sastanaka i radionica širokog kruga sudionika, temelj je zarealizaciju Programa u vremenu koje slijedi.Iz Regionalnog operativnog programa proizašla je vizija Županije:«Krapinsko-zagorska županija – poželjna destinacija za život, rad i odmor».Uz viziju, kao strateški ciljevi utvreni su: konkurentno poduzetništvo i usluge,ruralni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete života, ouvani okoliš,prirodne i kulturne vrijednosti. Po javnom pozivu primili smo preko 200 projektnih prijedlogaza ostvarivanje ciljeva i prioriteta utvrenih ROP-om. Uinjeno je dakle sve potrebno u izradidokumenta. Najvažnije – implementacija ROP-a je pred nama. Uvjerena sam da Krapinskozagorskažupanija ima snage ostvariti svoju viziju.Zahvaljujem svima na doprinosu izradi ROP-a,Ž U P A N I C AVlasta Hubicki, dr.vet.med.I

UVODNA RIJE ZARA-e, NOSITELJA IZRADE REGIONALNOG OPERATIVNOGPROGRAMARazvojna strategija Krapinsko-zagorske županije može se definirati kao odreivanjetemeljnih dugoronih ciljeva zajednice i usvajanje pravca akcija i alokacija resursa potrebnihza ostvarivanje tih ciljeva. Izradom Regionalnog operativnog programa - Županijskograzvojnog plana, Krapinsko-zagorska županija po prvi je puta dobila opsežan master planpostavljen tako da se ostvare vizija, misija i ciljevi Županije, maksimalizirajui konkurentskeprednosti uz minimiziranje vlastitih slabosti. Ujedno je dobiven obrazac strateških ciljeva,prioriteta i mjera te glavnih politika i projekata za ostvarivanje tih ciljeva.Proces izrade ROP-a zapoet je analizom okoline, koja je obuhvaala monitoring, evaluiranjei diseminaciju informacija iz eksterne i interne okoline. ZARA je provela svojevrsnoskeniranje okoline. Nakon skeniranja okoline izvodila se SWOT analiza, kojom suidentificirane sadašnje prijetnje i budue prilike u okolini. Kod postavljanja strateških ciljeva,prioriteta i mjera, ZARA je pokušala ukljuiti maksimalan broj sudionika, vodei se prijesvega s nekoliko temeljnih postulata:1. Utvrivanje vizije2. Postavljanje strateških ciljeva, prioriteta i mjera3. Planiranje organizacijske strukture4. Osiguranje osoblja5. Osiguranje opreme6. Osiguranje kapitala7. Postavljanje standarda8. Utvrivanje operacionalnih planova.Struktura županijskog ROP-a predstavlja najkompleksniji strateški dokument koji rezultirapotrebom za umrežavanjem i interakcijom. ROP KZŽ-a je pokušao odgovoriti na petmeusobno povezanih pitanja: (1) podruje proizvodnje-tržište; (2) vektor rasta; (3)konkurentska prednost Županije; (4) interno generirana strategija; (5) donošenje odluka.Sama implementacija županijskog ROP-a je proces pomou kojega se strategije i politikestavljaju u akciju kroz razvoj programa, prorauna, procedura i pravila, a važno je naglasitida je to kontinuirani proces koji neprestano traje u lokalnoj zajednici bez obzira na to štoneke aktivnosti dolaze više, a neke manje do izražaja u promatranom trenutku.Bez efektivne provedbe ROP-a KZŽ-a nee biti mogue donošenje konzistentnih politikaunutar regionalne politike razvoja Republike Hrvatske.I na kraju, zahvalio bih svim lanovima Glavnog županijskog tima, Regionalnog partnerskogodbora, predstavnicima Fonda za regionalni razvoj i Ministarstva mora, turizma, prometa irazvitka, kao i svim kolegama iz ZARA-e na velikom trudu i angažmanu na izradi županijskestrategije razvoja i prikupljanju podataka za Bazu projekata ROP-a. Naravno, zahvaljujem inašim recenzentima i partnerima iz Instituta za meunarodne odnose (IMO) na korekcijama ipodršci.Direktor Zagorske razvojne agencije:mr. sc. Siniša Hajdaš DoniII

SAŽETAKRegionalni operativni program Krapinsko-zagorske županije izraen je od strane Zagorskerazvojne agencije i Regionalnog partnerskog odbora te uz konzultaciju sa strunjacima izInstituta za meunarodne odnose (IMO) iz Zagreba.ROP Krapinsko-zagorske županije sastoji se od :• Osnovne analize stanja uz definirane razvojne potrebe i razvojne probleme• SWOT analize (razvojne snage, slabosti, mogunosti, prijetnje)• Županijske razvojne vizije• Strateških razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera• Analize povezanosti i usklaenosti ciljeva i mjera ROP-a s nacionalnim ciljevima iciljevima Europske unije• «Mape projekata» prikupljenih u prvom pozivu za prikupljanje projekata.Osnovna analiza daje pregled stanja, trendova, problema i potreba KZŽ-a grupiranih posljedeim podrujima:• prirodni i demografski resursi, okoliš i prostor• komunalna i prometna infrastruktura (otpad, energetika, vodoopskrba, odvodnja,plinofikacija, promet)• gospodarstvo (razvojni položaj, gospodarska kretanja, struktura gospodarstva,preraivaka industrija, turizam, poljoprivreda, obrti, poduzetnika infrastruktura,vanjskotrgovinska razmjena)• zaposlenost i nezaposlenost• društvene djelatnosti (obrazovanje, kultura, zdravstvo i socijalna skrb, civilno društvo,mladi)• životni standard• prekogranina i meuregionalna suradnja• upravljanje razvojem – institucionalni okvir.Kao rezultat osnovne analize i nakon toga provedene SWOT analize, utvreni su sljedeiRAZVOJNI POTENCIJALI ŽUPANIJE (snage i mogunosti):GOSPODARSTVOSNAGE:• razvijena preraivaka industrija (industrija stakla, metalna, elektroindustrija,proizvodnja graevinskog materijala) i graevinarstvo• razvijeno obrtništvo s dugom tradicijom• veliki raspoloživi fiziki prostor za poduzetništvo (gospodarske zone)• ogledni komercijalni poljoprivredni proizvoai• tradicija u toplikom, zdravstvenom, vjerskom, izletnikom, kulturnom i sportskomturizmu• uspješne poetne aktivnosti na realizaciji projekata meužupanijske i meuregionalnesuradnje.MOGUNOSTI:• blizina Zagreba kao gospodarske apsorpcijske cjeline; tržišta za poljoprivredneproizvode i turistikog emitivnog tržišta;• jaanje konkurentnosti i rast izvozno orijentiranih proizvodnji u preraivakojindustriji;• razvojno povezivanje gospodarskih subjekata kroz klastere (na projektimaCROTRAM, proizvodnje alata i dr.);III

• jaanje poduzetnike infrastrukture, tehnološke infrastrukture kroz iskorištavanje sveveih mogunosti nacionalnih i EU programa;• razvoj, specijalizacija i komercijalizacija primarne poljoprivrede;• razvoj brendova i autohtonih poljoprivrednih proizvoda (zagorski puran, med, voe ipovre i dr.);• razvoj integrirane i eko-poljoprivrede kroz nacionalne i programe EU-a;• potpora zadrugarstvu i povezivanju malih poljoprivrednih proizvoaa kroz nacionalnei EU projekte;• ruralni razvoj kroz nacionalne i programe EU-a;• porast potražnje za selektivnim oblicima turizma (zdravstveni, kulturni, rekreativni idr:);• poticanje razvoja meužupanijske i regionalne gospodarske suradnje.DRUŠTVENE DJELATNOSTISNAGE:• razvijena mreža pukih otvorenih uilišta i programa obrazovanja• kvalitetno organizirana zdravstvena zaštita• dobri programi preventive zdravstvene zaštite• raznovrsna kulturno-povijesna baština• organizirani i rasprostranjeni oblici ouvanja tradicije kulture i obiaja.MOGUNOSTI:• unapreenje kvalitete obrazovanja srednjih škola kroz nacionalne programe• izgradnja i dogradnja školskih i zdravstvenih objekta kroz javno privatno partnerstvo• izgradnja starakih domova kroz javno privatno partnerstvo• razvoj cjeloživotnog uenja• privlaenje mladog strunog kadra radi poveane mobilnosti (dobra prometnapovezanost, kvaliteta života)• unapreenje kulturnog nasljea i njegovanje identiteta• razvoj kulturnih ustanova i programa kroz nacionalne i meunarodne programe.POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠSNAGE:• povoljan geoprometni položaj (pogranina županija, europski koridor, blizinaZagreba)• znatni prirodni resursi-velike rezerve vode, termalni izvori, šume, mineralne sirovine(glina, kamen)• ouvan okoliš• dobra energetska i telekomunikacijska infrastruktura.MOGUNOSTI:• povean interes za poslovnim prostorom uz prometne pravce u europskom koridoru• osnivanje zajednikog odlagališta otpada s Gradom Zagrebom i susjednimžupanijama kroz nacionalne i EU programe• porast potražnje za vodom i realizacija programa vodoopskrbe sa susjednimžupanijama• unapreenje prometne povezanosti izgradnjom autoceste, paralelne i brze ceste, usklopu europskog koridora• mogua izgradnja tunela u suradnji sa Zagrebom, ukoliko se zadovolje strogi ekološkii zakonski standardi.IV

UPRAVLJANJE RAZVOJEMSNAGE:• dobri rezultati Zagorske razvojne agencije u iniciranju i provedbi razvojnih projekata uŽupaniji i JLS-ima te meužupanijskoj i prekograninoj suradnji, kao i dobraumreženost s razvojnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu• sposobnosti (znanje, vještine i iskustvo) Zagorske razvojne agencije i nekih drugihinstitucija KZŽ-a za pripremu i provedbu i upravljanje razvojnim projektima kao i svevee korištenje strunih analiza, studija i znanja u pojedinim podrujima razvojaŽupanije i JLS-a.MOGUNOSTI• jaanje sposobnosti županije i JLS-a za upravljanje razvojem (ljudski resursi,edukacija i trening)• unapreenje rada Zagorske razvojne agencije i drugih razvojnih institucija u Županijii JLS-ima• uvoenje programiranja i upravljanje projektima• unapreenje povezanosti JLS-a i Županije• jaanje sposobnosti za unapreenje prekogranine, meuregionalne imeužupanijske suradnje.Kako bi se ostvarile gore navedene mogunosti, potrebno je, prije svega, uložiti napor urješavanje slabosti u pojedinim segmentima. Meu osnovnim slabostima Županijeprepoznate su:GOSPODARSTVO:• nizak bruto društveni proizvod po glavi stanovnika• neravnomjernost razvoja s podrujima koja zaostaju u razvoju – znatan dio Županije subrdsko-planinska podruja• loša struktura gospodarstva, niskoakumulativna industrija (tekstilna industrija)• mala mobilnost rada• rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih i šumskih površina• nepovezanost malih poljoprivrednih proizvoaa• nedostatan poduzetniki milje• nedostatak gospodarske i tehnološke infrastrukture• nedostatni smještajni kapaciteti u turizmu, organizacija turizma i necjeloviti turistikiproizvod (programi, marketing i dr.)• socijalna neodgovornost i neosjetljivost poslodavaca (neplaanje plaa i doprinosa zaradnike)• strukturna nezaposlenost, ponuda radne snage ne odgovara potrebama gospodarstva.DRUŠTVENE DJELATNOSTI:• slaba obrazovna struktura stanovništva• nedostatak radne snage, visoko obrazovanih strunjaka, radnika s kompetencijamakoje odgovaraju potrebama gospodarstva• slabo razvijeni dodatni oblici obrazovanja, nema cjeloživotnog uenja• nedostatna mreža srednjih škola s odgovarajuom opremom i kadrovima• nepostojanje stambene politike• «staro» stanovništvo• odumiranje stare zagorske arhitekture• nepostojanje urbanih naselja (gradova)• zapuštenost spomenike baštine.V

POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ:• nesanirana odlagališta smea i kamenoloma• neodgovarajui sustav odvodnje otpadnih voda• neuinkovitost lokalnih vodovoda (ilegalni prikljuci)• rascjepkanost komunalnih poduzea• loša lokalna prometna povezanost• nedovoljno ulaganje u održavanje javnih cesta• zaostajanje u razvoju željeznike infrastrukture.UPRAVLJANJE RAZVOJEM:• nedefinirani gospodarski prioriteti• nepostojanje «Zagorskog lobija»• nepostojanje zajednike vizije• nema konzistentne strategije razvoja• nema nositelja razvoja za pojedina podruja• usitnjena lokalna uprava (previše lokalnih upravnih jedinica)• nedovoljno obuen kadar u Županiji, osobito JLS-i za upravljanje razvojem• nedovoljna suradnje i koordinacije na vertikalnoj razini: država, Županija, JLS-i ihorizontalno, meu JLS-a• nezadovoljavajui protok informacija izmeu upravnih odjela, te upravnih odjela i JLSa• nekoordiniranje rada udruga, nepovjerenje prema udrugama te nedovoljno iskorištenpotencijal i doprinos udruga cjelokupnom razvoju Županije• nesreenost imovinsko-pravnih odnosa.VI

Temeljem osnovne i SWOT analize definirana je vizija Županije, strateški ciljevi, prioriteti imjere.VIZIJAKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA –POŽELJNO ODREDIŠTE ZA ŽIVOT, RAD I ODMORSTRATEŠKI CILJ 1.: KONKURENTNO PODUZETNIŠTVO I USLUGESTRATEŠKI CILJ 2.: RURALNI RAZVOJSTRATEŠKI CILJ 3.: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA IUNAPREENJE KVALITETE ŽIVOTASTRATEŠKI CILJ 4.: OUVANI OKOLIŠ, PRIRODNE I KULTURNEVRIJEDNOSTIStrategija ostvarenja vizije i strateških ciljeva dana je kroz postavljene prioriteteunutar svakog pojedinog cilja te definiranih mjera unutar pojedinih prioriteta. Ukupnoje naznaeno 17 prioriteta:1.1. PRIORITETPoticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog i srednjeg) i obrtništva te stvaranjepreduvjeta za ulaganje u gospodarstvo1.2. PRIORITETRazvoj turistikog gospodarstva1.3. PRIORITETRazvoj usluga2.1. PRIORITETRazvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje2.2. PRIORITETRazvoj drugih gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoru2.3. PRIORITETIzgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvoaa3.1. PRIORITETObrazovani ljudski potencijali3.2. PRIORITETUnapreenje upravljanja regionalnim razvojem3.3. PRIORITETRazvoj civilnog društvaVII

3.4. PRIORITETPolitika prema mladima3.5. PRIORITETUnapreenje zdravstvene i socijalne zaštite3.6. PRIORITETRazvoj športsko-rekreacijskih programa3.7. PRIORITETStvaranje društva znanja4.1. PRIORITETOuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja4.2. PRIORITETNjegovanje kulturne baštine i razvoj kulture4.3. PRIORITETOuvanje okoliša i održivi razvoj4.4. PRIORITETRazvoj komunalne i prometne infrastruktureProvoenje ROP-a (Regionalnog operativnog programa) Krapinsko-zagorskežupanije od2007. do 2013.• Ažuriranje podataka uz raspisivanje novog natjeaja za projekte u Županijskomrazvojnom programu ( ROP-u) vrše se svakih 6 mjeseci (ZARA, Partnerski Odbor iRadne Grupe)• ROP se koristi pri planiranju prorauna Županije, JLS-a, institucija i udruga (kojemogu predvidjeti i druge izvore financiranja te ocijeniti stvarnu mogunost da sefinanciranje i ostvari)• Županija, JLS-i, institucije i udruge raspisuju natjeaje za financiranje projekata uskladu s ROP-om, pridržavajui se naela transparentnosti te administrativnihpravila (tipizirani obrasci)• Kratki opis planiranih projekata šalje se u ZARA-u, koja procjenjuje odgovara liprojekt prioritetima i mjerama ROP-a, te vodi evidenciju na tipiziranim obrascima• Nositelj projekta odreuje je li mu potrebna pomo u izradi projekta te prosljeujezahtjev u ZARA-u koja pomaže u izradi ili finalizaciji te prijavljivanju projektaizvorima financiranja.VIII

SADRŽAJUVODNA RIJE ŽUPANICE…………………………………………………………IUVODNA RIJE ZARA-e, nositelja izrade ROP-a……………………………….IISAŽETAK………………………………………………………………………………IIIREGIONALNI OPERATIVNI PLAN KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE..…11. Proces izrade ROP-a .................................................................................... 12. Sudionici izrade ROP-a ................................................................................ 33. Sastavni dijelovi ROP-a Krapinsko-zagorske županije ............................. 41. OSNOVNA ANALIZA..................................................................................... 51.1. OSNOVNI PODACI ..................................................................................... 51.2. POLOŽAJ I UPRAVNA PODJELA ............................................................. 51.2.1. Geografski i prometni položaj..................................................... 51.2.2. Upravna podjela........................................................................... 61.3. PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ I PROSTOR................ 71.3.1. Klimatska obilježja....................................................................... 71.3.2. Reljef i tlo...................................................................................... 71.3.3. Prirodni resursi ............................................................................ 81.3.4. Šume ............................................................................................. 81.3.5. Zaštita prirode i okoliša............................................................... 91.3.6. Stanovništvo i ljudski resursi ................................................... 111.3.7. Prostorno ureenje.................................................................... 141.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA......................................................... 141.4.1. Otpad .......................................................................................... 141.4.2. Elektroenergetika....................................................................... 161.4.3. Vodoopskrba.............................................................................. 171.4.4. Odvodnja .................................................................................... 181.4.5. Plinofikacija................................................................................ 191.4.6. Promet ........................................................................................ 191.4.6.1. Cestovni promet…………………………………………...191.4.6.2. Željezniki promet..................................................…....211.4.6.3. Zrani promet……………………………...……………....221.4.6.4. Javni prijevoz putnika u cestovnom prometu………..231.4.6.5. Telekomunikacijski promet……………….....................251.5. GOSPODARSTVO.................................................................................... 251.5.1. Razvojni položaj......................................................................... 251.5.2. Gospodarska kretanja ............................................................... 271.5.3. Struktura gospodarstva ............................................................ 291.5.4. Fiziki obujam proizvodnje ....................................................... 301.5.5. Preraivaka industrija ............................................................. 301.5.5.1. Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda............................ 311.5.5.2. Proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda..................... 311.5.5.3. Proizvodnja proizvoda od metala.......................................... 311.5.5.4. Proizvodnja elektrinih strojeva i aparata ............................ 321.5.5.5. Broj zaposlenih u preraivakoj industriji............................ 321.5.6. Graevinarstvo........................................................................... 321.5.7. Obrti ............................................................................................ 33IX

1.5.8. Turizam ....................................................................................... 351.5.9. Poljoprivreda.............................................................................. 381.5.10. Poduzetnika infrastruktura.................................................... 401.5.11. Vanjskotrgovinska razmjena…………………………………….411.6. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST..................................................... 421.7. DRUŠTVENE DJELATNOSTI................................................................... 431.7.1. Obrazovanje ............................................................................... 431.7.2. Kultura, tehnika kultura i sport............................................... 451.7.3. Zdravstvo i socijalna skrb......................................................... 481.7.4. Civilno društvo........................................................................... 501.7.5. Mladi............................................................................................ 511.8. ŽIVOTNI STANDARD ............................................................................... 511.9. PREKOGRANINA I MEUREGIONALNA SURADNJA ........................ 521.10. UPRAVLJANJE RAZVOJEM – INSTITUCIONALNI OKVIR.................. 532. SWOT ANALIZA ......................................................................................... 543. VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ................................ 604. POVEZANOST I USKLAENOST CILJEVA I MJERA ROP-aS NACIONALNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EUROPSKE UN .................1004.1. POVEZANOST S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA .....1004.1.1. Usklaenost ciljeva ROP-a sa ciljevima Nacionalne razvojnestrategije..............................................................................................1004.1.2. Usklaenost ciljeva ROP-a sa ciljevima Nacionalnogvijea za konkurentnost…………………..................................……...1024.1.3. Usklaenost ciljeva ROP-a sa ciljevima i prioritetimaNacionalne strategije regionalnog razvoja RH................................1034.1.4. Usklaenost ciljeva ROP-a s Nacionalnom strategijomi programom prostornog ureenja i Nacionalnomstrategijom zaštite okoliša ....................................................1044.2. POVEZANOST S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU-a.......................1044.2.1. Razvojni ciljevi EU-a za programsko razdoblje2007. – 2013..............................................................................1044.2.2. Horizontalni ciljevi ...................................................................1054.2.3. Usklaenost sa ciljevima pretpristupnih programa Europskeunije...........................................................................................1065. BAZA PROJEKATA…………………………………………………………….1105.1. Poetni skup prioritetnih projekata i projektna bazapodataka……………………………………………………………………1105.1.1. Procedura formiranja, izmjena i dopuna baze razvojnihprojekata……………………………………………………………………1105.1.2. Pregled projektnih prijedloga prikupljenih prvim pozivomza iskazivanje interesa…………………………………………………...1115.1.2.1. Analiza projekata………………………………………………..1125.2. Kriteriji za odabir projekata………………………………………..114X

6. PLAN PROVEDBE ROP-a.........................................................................1186.1. Uvod .............................................................................................1186.2. Institucije i mehanizmi provedbe...............................................1196.3. Pribavljanje sredstava i financiranje .........................................1226.4. Praenje i vrednovanje provedbe ROP-a ..................................1236.4.1. Ciljevi i praksa praenja i vrednovanja ..................................1236.4.2. Pokazatelji za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a .......1256.4.3. Procedura redovitog ažuriranja ROP-a ..................................1276.4.4. Sljedei koraci..........................................................................1287. DODATCI……………………………………………………………………….. 1307.1. Popis kratica………………………………………………………….1307.2. lanovi glavnog županijskog tima za izradu ROP-a…………..1317.3. lanovi Regionalnog partnerskog odbora……………………...1317.4. Popis gradskih / opinskih vijea………………………………...1327.5. Javni poziv za prikupljanje projekata………………………........1337.6. Obrazac za prijavu projekata………………………………...........1347.7. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere……………………………….…1387.8. Baza projekata ROP-a……………………………………………….141XI

Regionalni operativni program Krapinsko-zagorske županijeSvrha izrade Županijskog razvojnog plana (ROP-a) jest pripremiti Krapinsko-zagorskužupaniju za prihvaanje i uspješno korištenje strukturalnih fondova Europske unije (EU).Kroz program e se Krapinsko-zagorska županija i njezini sudionici upoznati s proceduramakoje EU koristi u planiranju i provoenju regionalnog razvoja.Možemo rei da je zapravo glavni cilj ROP-a pripremiti povezani i konzistentni program krozidentifikaciju razvojnih strategija i prioritetnih podruja intervencije, kao i detektiranje mjera zakonkretne razvojne projekte.ROP je standardni alat kojega koristi EU za poticanje regionalnog razvoja i planiranja.Županijski razvojni plan (ROP) izraen je od strane Zagorske razvojne agencije (ZARA) uzasistenciju konzultanta Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba (IMO). Metodologijakoja se koristila pri izradi strategije u skladu je s postupkom i standardima koji se primjenjujuu EU-u. Po prvi puta primjenjivani su sveobuhvatni kriteriji uz široku participaciju lokalnezajednice sa ciljem osmišljavanja županijske razvojne vizije, strateških ciljeva, prioriteta imjera za razdoblje do 2013. godine. Kod izrade ROP-a postignut je visok stupanj korelacije snacionalnim i EU smjernicama i razvojnim ciljevima. Nadalje, jedan od prioritetnih ciljevatakoer je stvaranje široke Baze projekata objedinjene na jednom mjestu radi što lakšegpraenja županijskih razvojnih projekata.Važno je naglasiti da je Županijski ROP sukladno proklamiranim naelima vlasništvoKrapinsko-zagorske županije, jer su upravo jedinice lokalne samouprave i njihovi stanovnicikrajnji korisnici ulaganja koja e proizai iz «Mape projekata» ROP-a.1. Proces izrade ROP-aIzrada ROP-a temeljena je na postojeoj metodologiji za izradu operativnih programa.Obuhvaala je temeljnu analizu stanja u Županiji, SWOT analizu, izradu Vizije razvoja do2013. godine, strateške ciljeve, izradu strategije, koja se sastoji od razvojnih prioriteta i mjerauz naznaku okvirnih projekata prema horizontalnim naelima EU-a, te predvianja razvojnoguinka ROP-a. Osim navedenog, dokument sadrži plan i principe provedbe Strategije teindikatore mjerenja uspjeha pri postizanju zadanih ciljeva. U planu provedbe sadržani su iopisi institucija ukljuenih u provedbu te okvirna sredstva potrebna za provedbu.ZARA i IMO su primjenjivali dva metodološka principa izrade. Jedan pristup (bottom up)krenuo je odozdo od opina/gradova koji je ukljuio radionice i rad s radnom skupinomopine ili grada (RSJLS). Tim pristupom definirani su opinski/gradski društveni i ekonomskiprioriteti, kojima se postiže sinergija sa županijskim razvojnim ciljevima.Drugi pristup krenuo je od gore (top – down), tj. Županijske radne skupine i Regionalnogpartnerskog odbora (RPO-a) koji su istovremeno utvrdili županijske prioritete.ZARA i IMO ujedinili su oba pristupa koristei opinske i gradske razvojne strategije i PURovete ankete kao socio-ekonomsku bazu za definiranje vizije, strateških ciljeva, prioriteta imjera.1

BAZA PODATAKA ZAANALIZU•Informacije•Pokazatelji•Analize•Planovi i programi Osnova zapokazateljepraenja ivrednovanja STRATEŠKI CILJEVI IPRIORITETIRazvojne teme EU ! ! " # $ % # % & ' ((( ! " Kriteriji za izborprojekata ! ) ! ! * ! ' & # # $ ' # +Studije izvedivosti iimplementacija, ! ! * ! 2

U nekim koracima to je izgledalo ovako:Korak br. 1.ZARA je na gradskom/opinskom vijeu prezentirala metodologiju izrade ROP-a ipodjelila Anketu br. 1 – Weaknesses / Opportunities gradskim/opinskim vijenicima.Korak br. 2.Grad/opina šalje Anketu br. 2, Anketu br. 3 i Anketu br. 4 gospodarstvenicima,poljoprivrednicima, obrtnicima te potencijalnim ulagaima na podruju grada/opine.Naelnik i strune službe kontaktiraju i osiguravaju povratnu informaciju s minimalno 20anketa.Korak br. 3.Grad/opina prikupljene i popunjene ankete dostavlja u ZARA-u.Korak br. 4.Nakon što je proanalizirala rezultate anketa, ZARA je na sastanku gradonaelnika inaelnika prezentirala rezultate ankete te su im naznaeni županijski prioriteti i dan im jeobrazac za prijavu projekata u «Mapu projekata» ROP-a.Korak br. 5.Opinsko/gradsko vijee usvaja predložene projekte.Korak br. 6.Nakon objavljenog javnog poziva ZARA-e i Regionalnog partnerskog odbora opina/gradšalje svoje programe u «Mapu projekata» koja je sastavni dio ROP-a.Zagorska razvojna agencija ukljuila je dionike na sljedeim strunim skupovima iradionicama:1. 31. 03. 2006. Zagorska razvojna agencija održala je radionicu s udrugama vinaraKrapinsko-zagorske županije- «Prezentirane su smjernice razvoja vinogradarstva ivinarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji.»2. 31. 03. 2006. Zagorska razvojna agencija predstavila je SWOT analizuGospodarskom vijeu HGK – Županijske komore Krapina3. 21. 04. 2006. Radionica s Regionalnim centrom za razvoj Zagorje ob Savi4. 26. 04. 2006. Radionica s Razvojnom agencijom Kozjansko in Obsotelje - temaMeuregionalni projekti5. 11. 08. 2006. Radionica s Agencijom za razvoj Varaždinske županije – temaMeužupanijski projekti6. 20. 10. 2006. Radionica s Razvojnom agencijom Kozjansko in Obsotelje – temaMeuregionalni projekti7. 13. 11. 2006. Radionica s gospodarstvenicima i obrtnicima2. Sudionici izrade ROP-aPoglavarstvo Krapinsko-zagorske županije povjerilo je izradu ROP-a ZARA-i. Glavnižupanijski tim osnovan je 01. 02. 2006. i koordinirao je aktivnosti kod izrade ROP-a. Nakonprovedenog javnog natjeaja, za konzultanta pri izradi ROP-a izabran je Institut zameunarodne odnose (IMO) iz Zagreba. Izradu ROP-a pratili su predstavnici Ministarstvamora, turizma, prometa i razvitka i Fonda za regionalni razvoj. Sukladno postavljenimsmjernicama za izradu ROP-a 24. 04. 2006. godine imenovana je Županijska radna skupina3

(ŽRS), a 22. 05. 2006. godine je proširena u Regionalni partnerski odbor. lanove RPO-aini 24 strunjaka iz razliitih institucija Krapinsko-zagorske županije.Održano je 10 sjednica RPO-a gdje su razmatrani i usaglašavani pojedini dijelovi ROP-a. Ciljžupanijskog partnerstva bio je jaanje kapaciteta i sposobnosti na lokalnoj razini. Krozpartnerstvo se radilo na izgradnji tzv. socijalnog kapitala lokalne zajednice uz uvažavanjekonsenzusa, dakle ne veine dobivene glasovanjem, ve prihvaanjem potrebe zakompromisom.lanovi partnerstva pridonosili su oblikovanju vizije na jednak nain uz uvažavanjeraznolikosti koje se ponekad prouzroili napetosti i neslaganja.3. Sastavni dijelovi ROP-a Krapinsko-zagorske županijeROP Krapinsko-zagorske županije sastoji se od sljedeih dijelova:• Osnovna analiza – razvojne potrebe i razvojni problemi• SWOT analiza• Vizija• Strateški ciljevi• Prioriteti• Mjere• Mapa projekata.4

1. OSNOVNA ANALIZA1.1. OSNOVNI PODACIUPRAVNA PODJELAJedinice lokalne samouprave:7 gradova i 25 opinaNaselja: 420PRIRODNA OBILJEŽJAPovršina:Klima:Vodotokovi (najvažniji):Jezera:Zaštieni dijelovi prirode:1.224,22 km²kontinentalno-humidnaKrapina, SutlaSutlansko, Bedekovansko219,6 km²STANOVNIŠTVOUkupno stanovnika (popis 2001.) 142.432Gustoa stanovnika:116,3 st./km²Prosjeno kuanstvo: 1,5GOSPODARSTVOBDP/st ( 2003. g. ): 6.976Nezaposlenost ( 2005. g. ): 14,7 %Najvažniji gospodarski sektori: preraivaka industrija (40,8%)( % prihoda KZŽ ) trgovina (32,3%)graevinarstvo (10,7%)prijevoz (4,3)Turizam – kapaciteti:1.495 posteljaINFRASTRUKTURAVodoopskrba: 52%Odvodnja otpadnih voda: 5%Organizirano prikupljanje otpada: 38.6%1.2. POLOŽAJ I UPRAVNA PODJELA1.2.1. Geografski i prometni položajKrapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnomdijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnjeHrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža odvrhova Macelja i Ivanice na sjeveru do Medvednice najugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna saRepublikom Slovenijom, jest rijeka Sutla, a istona granicaje vododjelnica porjeja Krapine i Lonje. Ovako5

azgranien prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje zagorje.Veliko prometno znaenje Županiji daje meunarodna trasa Phyrnskog cestovnog pravcakoji prolazi duž cijele Županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlazaRepublike Hrvatske prema Europi, te budui meunarodni željezniki koridor Xa koji epovezivati Zagreb i Be.Geoprometni položaj Županije unutar Republike Hrvatske, a i jugozapadne Europe, jestrateški zbog 6 cestovnih i 2 željeznika granina prijelaza, što govori o prometnojfrekventnosti prostora Županije.1.2.2. Upravna podjelaKrapinsko-zagorska županija upravno je podijeljena na 32 jedinice lokalne samouprave: 7gradova i 25 opina.Slika br. 1 - Teritorijalno-politiki ustroj Krapinsko-zagorske županijeTERITORIJALNO-POLITIKI USTROJHUM NA SUTLIURMANECGORNJEJESENJEPREGRADAKRAPINARADOBOJNOVIGOLUBOVECDESINIPETROVSKOLOBORMIHOVLJANBUDINŠINAHRAŠINAZAGORSKASELAKRAPINSKETOPLICEZLATARKUMROVECTUHELJSV.KRIŽZARETJEMAEKONJŠINAKLANJECBEDEKOVINAZLATARBISTRICAZABOKVELIKOTRGOVIŠEOROSLAVJEMARIJABISTRICAKRALJEVECNA SUTLIGORNJASTUBICASTUBIKETOPLICEDONJASTUBICAŽUPANIJSKO SJEDIŠTEGRADSKO SJEDIŠTEOPINSKO SJEDIŠTEIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županijeŽupanija Krapinsko-zagorska granii:- na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom- na zapadu s Republikom Slovenijom- na jugu s Gradom Zagrebom i Zagrebakom županijom6

- na istoku sa Zagrebakom i Varaždinskom županijom.1.3. PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ I PROSTOR1.3.1. Klimatska obilježjaKrapinsko-zagorska županija ima kontinentalno-humidni tip klime koji karakterizirajuumjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime. Krapinsko-zagorska županija je podrujekontinentalnog oborinskog režima sa estim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. utoku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanjeoborina u mjesecu veljai i ožujku.1.3.2. Reljef i tloU Krapinsko-zagorskoj županiji razlikuju se tri osnovne vrste reljefa:- Naplavne ravni- Brežuljkasti krajevi – pobra- Gorski masivi.• Naplavne ravniAluvijalna ravan rijeke Krapine zauzima velike površine. Ravan Krapine ima znaenje zarazvoj poslovnih zona, urbanizaciju i izgradnju infrastrukturnih koridora.• Brežuljkasti krajevi- prigorski pojasevi na prisojnim (južnim) stranama predstavljaju rasprostranjenu skupinu,kojima pripadaju i prigorja Maceljske Gore, Strahinice, Ivanice, Cesargradske Gore.Najveim dijelom su obrasle šumom.- podgorja na osojnim stranama kojima pripadaju sjeverna strana Strahinice tesjeverozapadna strana Medvednice. Najveim dijelom su obrasla šumom.- pobra su najviše zastupljeni pojasevi koji nisu vezani uz gorske masive te predstavljajuizdvojene reljefne cjeline, prostrani pojasevi veih visina, osunana, kvalitetna tla,znaajne poljoprivredne površine za voarstvo i vinogradarstvo te manje šumskepovršine.• Gorski masivi koji ine znatnu površinu. To su: Maceljsko Gorje, Ivanica, Strahinicai Medvednica. Znaajni su zbog veih kompleksa gospodarskih šuma uglavnomvisokog uzgojnog oblika, izvora pitke vode, kamena za graevinarstvo te mogunostituristiko rekreativnog korištenja.Zagorska tla nisu osobite kakvoe. Pretežno laporasta podloga i meki sarmatski i litavskivapnenci uvjetovali su u Zagorju prilino ogranien razvitak plodnijeg jae podzoliranog tla,pogodnog za oranike kulture, stvarajui, naprotiv na strmim padinama i valovitimpristrancima brežuljaka pjeskovita ilovasta tla, veoma prikladna za uzgoj vinograda ivonjaka (jabuke i šljive). Na oraninim površinama zasijanim žitaricama prevladava kukuruzi pšenica te u manjoj mjeri krumpir. U najnižim predjelima, naroito u dolini rijeke Krapine,prevladavaju aluvijska tla; pretežno su to livade i sjenokoše.7

1.3.3. Prirodni resursiNajvažniji prirodni resursi Županije su termalni izvori te izvori pitke vode za koje je i nadaljepotrebno planirati i provoditi mjere zaštite. Termalni izvori se koriste u terapeutske ituristiko-rekreacijske svrhe.Kulturna i prirodna baština takoer je jedna od znaajnih karakteristika prostora Županijekoja unato svojoj vrijednosti i znaenju nije dovoljno iskorištena, a u velikoj mjerizabrinjavajue zapuštena i nedovoljno zaštiena. Relativno ouvani prirodni i kultiviranikrajolik potrebno je štititi kao izuzetan prostorni potencijal te ga uz prirodnu i kulturnu baštinubolje koristiti u svrhu razvoja turizma.Na podruju Županije dominantne su nemetalne mineralne sirovine od kojih je najznaajnijaeksploatacija i prerada tehnikog kamena, pijeska i opekarske gline.Sve do 70-ih godina eksploatirao se ugljen ( lignitni slojevi Konjšinske sinklinale, potez MaliTabor-Klenovec-Lupinjak-Hlevnica te južno podruje Ivanice ), no uslijed iscrpljenja rezervi ineekonominosti eksploatacije, svi ugljenokopi su zatvoreni.Od osobitog znaenja su crne i tamne gline kod Bedekovine, jer su vatrostalne, te seeksploatacija vrši za potrebe opekarske industrije u Bedekovini.Kamenolomi Kuna Gore (Pregrada), Strahinjice (Gorjak), Ivanice (Oura) i Cesargore (Sv.Križ) aktivni su i predstavljaju glavna eksploatacijska polja graevnog kamena. Glavnugorsku masu ovih gora tvore vapnenci donjeg i gornjeg trijasa (vapnenci i dolomitnivapnenci).1.3.4. ŠumePribližno 40% županijske površine još se i danas unato sjei u prošlosti, nalazi podšumama. Najšumovitiji su gorski predjeli Macelja, Stahinice i Ivanice te sjeverni obronciMedvednice. U nizinskim predjelima u dolinama Krapine i Sutle prevladavaju šume johe ihrasta lužnjaka te grupe vrba, što je karakteristino za poplavna podruja. U srednjim sepodrujima javljaju hrast kitnjak i grab, te (posebno na obroncima Medvednice u stubikomkraju) manji kompleksi sa pitomim kestenom. Šumi hrasta i graba u višim predjelima pridolazibukva koja ukupnoj drvnoj masi Zagorja ima najvee ueše, dok su u najvišim predjelimabukvi primiješani još i smreka i jela, karakteristine za predplaninsku i planinsku šumskuzajednicu.8

Slika br. 2 - ŠumeKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J AŠUMER E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AG R A DZ A G R E BIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije1.3.5. Zaštita prirode i okolišaNa podruju Krapinsko-zagorske županije status zaštienog dijela prirode utvren rješenjimanadležnih tijela državne uprave imaju:- u kategoriji «park prirode» - cca 60 km 2 dijela Parka prirode Medvednica- u kategoriji «spomenik prirode»:- «Gupeva lipa» u Gornjoj Stubici- hrast «Galženjak» u šumi Kamenjak kod Stubikih Toplica (memorijalnispomenik prirode),- polupeina Hušnjakovo kod Krapine (paleontološki)- stara tisa kod Horvatovih stuba na Medvednici- «spomenik parkovne arhitekture»: oko dvorca Hellenbach u Mariji Bistrici, uDonjem Oroslavju, Klokovec kraj Krapinskih Toplica, u Bežancu, u Selnici, uMirkovcu, u Gornjoj Bedekovini, oko dvorca u Miljani i oko dvorca u StubikomGolubovcu- u kategoriji «zaštieni krajolik»- dolina Zelenjak kod Klanjca- podruje Sutinskih Tolica.U ovom trenutku ukupno je zaštieno u jednoj od kategorija zaštite prema Zakonu o zaštitiprirode površina od 219,6 km².lankom 47. Odluke o donošenju Prostornog plana Krapinsko–zagorske županije iz 2002.godine planiran je vei broj lokacija i objekata za zaštitu ( vidi kartu Prirodna baština ).9

Zaštienim prirodnim vrijednostima na podruju Županije sukladno Zakonu o zaštiti prirodeupravlja Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima koja je osnovanakrajem 2005. godine, a zapoela s radom u svibnju 2006. godine.Slika br. 3 - Prirodna baštinaKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAPRIRODNA BAŠTINAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J AR E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZAŠTIENOPARK PRIRODEG R A DZ A G R E BEVIDENTIRANOKRAJOLIKKRAJOLIK (PRIRODNI I KULTIVIRANI)SPOMENIK PARK. ARH.SPOMENIK PARK. ARH.SPOMENIK PRIRODESPOMENIK PRIRODEIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županijeRAZVOJNI PROBLEMI- dosadašnja neodgovarajua skrb ozaštienim dijelovima prirode- nedovoljno razvijena svijest o važnostiouvanja prirodnih vrijednosti- nedovoljno korištenje prirodnih vrijednostina podruju županije za proširenjeturistike ponude.RAZVOJNE POTREBE- inventarizacija i sanacija zaštienihdijelova prirode te njihova odgovarajuavalorizacija kroz turistiku ponudu- zaštita novih dijelova sukladnodokumentima prostornog ureenja- ukljuivanje Županije u projekt ekološkemreže EU - NATURA 2000.10

1.3.6. Stanovništvo i ljudski resursiPrema službenim statistikim podacima i popisu stanovništva iz2001. godine, na podrujuKrapinsko-zagorske županije živi 142.432 stanovnika, što iznosi 3,2% od ukupnog brojastanovnika Republike Hrvatske.Tablica br. 1 - Ukupan broj stanovnika na podruju Krapinsko-zagorske županijeGODINA STANOVNIKA St. na 1 km 2 %1971. 161.247 130,6 100,001981. 153.567 124,4 95,241991. 148.779 120,6 92,272001. 142.432 116,3 88,33Izvor: DZS RHKRETANJE STANOVNIŠTVA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJŽUPANIJI PREMA POPISIMA1971., 1981., 1991. i 2001. G000 st.1651601551501451401351301971.g. 1981.g. 1991.g. 2001.g.godinaIzvor: DZS• Krapinsko-zagorska županija jedno je od najguše naseljenih podruja uRepublici Hrvatskoj (iza Meimurske i Varaždinske županije). Gustoastanovanja iznosi 121 stanovnik/km 2 (državni prosjek iznosi 84stanovnika/km 2 ).• Najguše su naseljena gradska podruja: Krapina, Oroslavje, Zabok (gustoapreko 200 stanovnika/km 2 ) dok su najslabije naseljene opine: Budinšina,Hrašina, Jesenje, Kraljevec na Sutli, Novi Golubovec i Zagorska Sela(gustoa do 80 stanovnika/km 2 ).11

Slika br. 4 - Gustoa naseljenosti – naseljaIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije• Na podruju Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja koja imaju pretežnoseoska obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju podruja kojaimaju prijelazna obilježja izmeu urbaniziranog prostora i sela, a odgovarajuimaktivnostima (prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim i politikim) potrebno jeispravno usmjeriti urbanizaciju i razvoj gradova (malih gradskih podruja).Slika br. 5 - Gustoa naseljenosti - gradovi i opine12

Izvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županijeTablica br. 2 - Obrazovna struktura stanovništva KZŽ-a starijeg od 15 godina1-3 4-7Obrt,BezOsnovnaSrednjarazr. razr.KV,Gimnazija VŠS VSS Mr. sc. Dr. sc.školeškolaškolaOŠ OŠVKVRH 2,9 4,5 11,2 21,8 27,2 15,0 4,8 4,1 7,3 0,3 0,2KZŽ 2,1 5,1 20,8 24,9 27,2 11,2 2,5 2,6 3,1 0,1 0,03Izvor: DZSTablica br. 3 - Stanovništvo Krapinsko-zagorske županije po gradovima iopinama, popis 2001. godineGRADOVI OPINE BrojstanovnikaUdio u%BrojdomainstavaBrojstanovaPoljoprivrednostanovništvoD. Stubica 5.930 4,16 1.738 1.885 972Klanjec 3.234 2,27 1.028 1.238 356Krapina 12.950 9,09 3.977 4.191 646Oroslavje 6.253 4,39 2.061 2.237 598Pregrada 7.165 5,03 2.172 2.365 1.799Zabok 9.365 6,58 2.931 3.129 41Zlatar 6.506 4,57 2.047 2.332 804UKUPNO GRADOVI 51.403 36,09 15.954 17.377 5.216Bedekovina 8.482 5,96 2.487 2.600 149Budinšina 2.793 1,96 876 1.113 600Desini 3.478 2,44 1.009 1.130 844urmanec 4.481 3,15 1.282 1.351 157G. Stubica 5.726 4,02 1.742 1.976 1.867Hrašina 1.826 1,28 593 727 531Hum na Sutli 5.476 3,85 1.754 1.943 263Jesenje 1.643 1,15 516 596 20Konjšina 4.074 2,86 1.369 1.635 536Kraljevec na Sutli 1.815 1,27 600 681 666Krapinske Toplice 5.744 4,03 1.823 2.036 651Kumrovec 1.854 1,30 614 661 160Lobor 3.669 2,58 961 1.196 520Mae 2.715 1,91 840 937 834Marija Bistrica 6.612 4,64 2.096 2.502 1.394Mihovljan 2.234 1,57 715 798 633Novi Golubovec 1.073 0,75 337 451 221Petrovsko 3.022 2,12 816 857 485Radoboj 3.513 2,47 1.015 1.194 110Stubike Toplice 2.752 1,93 987 1.028 244Sv.Križ Zaretje 6.619 4,65 1.860 1.991 193Tuhelj 2.181 1,53 704 772 424Veliko Trgoviše 5.220 3,66 1.537 1.595 272Zagorska Sela 1.197 0,84 434 599 251Zlatar Bistrica 2.830 1,99 911 1.034 310UKUPNO OPINE : 91.029 63,91 27.878 31.403 12.335UKUPNO ŽUPANIJA 142.432 100 43.832 48.780 17.551Izvor: DZS RH13

RAZVOJNI PROBLEMI- starenje i prirodni pad stanovništva(smanjenje nataliteta, porast mortaliteta)- nedostatak visokoobrazovane radnesnage- nedostatak struno specijalizirane radnesnage- velik udio stanovništva bez osnovneškole (28%).RAZVOJNE POTREBE- zadržati stanovništvo u opinama imanjim gradovima, osobito mlae iobrazovano stanovništvo- poboljšati obrazovnu strukturu.1.3.7. Prostorno ureenjeŽupanijski prostorni plan donesen je 2002. godine. Meutim, i dalje postoji niz složenihproblema u upravljanju prostorom u Županiji.RAZVOJNI PROBLEMI- usitnjenost i rascjepkanost zemljišta- nesreeni katastarski i vlasniki odnosi- podloge su neažurirane te veim dijelomodstupaju od stvarnog stanja- nema sustavne kontrole gradnje izvangraevinskog podruja- pojaan pritisak na prostor izgradnjominfrastrukture i korištenjem mineralnihsirovina.RAZVOJNE POTREBE- prilagoditi prostorni plan KZŽ-a sukladnopotrebama postupka usklaenja spropisima i normama EZ-a- ažuriranje kartografskih podloga- sustavna kontrola gradnje izvangraevinskog podruja- sreivanje imovinskog stanja nekretnina- sreivanje katastarskih i vlasnikihodnosa- plansko ureivanje naselja- izrada strategije korištenja mineralnihsirovina.1.4. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA1.4.1. OtpadGospodarenje otpadom 1 je jedan od najtežih problema zaštite okoliša u Krapinsko-zagorskojžupaniji. To je rezultat dugotrajnog zanemarivanja tog problema u prošlosti, ali ineposveivanje adekvatne pozornosti u novije vrijeme i nedostatka ulaganja u ove poslove.1 Otpad se pojavljuje u svim podrujima gospodarstva i života ljudi. Temeljem važee zakonskeregulative otpad se dijeli prema vrsti nastanka na komunalni i tehnološki, a prema opasnosti za okoliš izdravlje na opasni i neopasni otpad. Prema hrvatskoj klasifikaciji otpada, utemeljenoj na europskomkatalogu otpada, postoji preko 600 vrsta otpada, od ega oko polovicu ini opasni otpad. Glavnekategorije otpada prema toj klasifikaciji su sljedee:- komunalni (kuni) otpad koji sadrži kuanski, ulini, glomazni, ambalažni, elektrootpad, otpadnavozila i autogume, mulj iz ureaja za proišavanje otpadnih voda itd.- tehnološki otpad sadrži industrijski, graevinski, energetski, rudarski, poljoprivredni, medicinski itd.14

Izvršenim vaganjem otpada na podruju grada Zaboka i Zlatara, te opina Krapinske Toplice,Bedekovina, Konjšina, Zlatar Bistrica, Hrašina, Budinšina, Mae, Mihovljan i Lobor,došlo se do podataka da je prosjena dnevna proizvodnja otpada po domainstvu 2 kg iligodišnje 730 kg po domainstvu.Od ukupnog broja domainstava Krapinsko-zagorske županije otpad se skuplja od 17.303domainstava (38,6 %). Postotak domainstava od kojih se skuplja otpad razliit je za svakujedinicu lokalne samouprave, a kree se u rasponu od 4% - 90 %.Najmanji postotak sakupljenog otpada je u opinama Petrovsko i Zagorska Sela (4 %), anajvei postotak sakupljenog otpada evidentiran je u opini Sv. Križ Zaretje (90 %).Od ukupno proizvedenog otpada ostaje nesakupljeno 21.898 t ili 59 %. Ovaj otpad najveimdijelom proizveden je od domainstava ruralnog podruja, a odlaže se na mjesta koja za tonisu odreena i ureena. Odlaže se na “divlja odlagališta” u šumama, vodotocima, anerijetko i na poljoprivrednim površinama.Za ouvanje okoliša velika je potreba za kontinuiranom sanacijom postojeih deponija i divljihodlagališta te je potrebno oformiti regionalnu ustanovu za deponiranje neopasnog ikomunalnog otpada.RAZVOJNI PROBLEMI- nedovoljna sanacija divljih odlagališta- nepostojanje sustava gospodarenjaotpadom- nedostatak odlagališta otpada.RAZVOJNE POTREBE- sanacija divljih odlagališta- zajedniko odlagalište otpada- implementacija LOKALNE AGENDE 21- implementacija Strategije zaštite okoliša iNacionalnog plana prioritetnih aktivnostiRH kroz Program zaštite okoliša KZŽ-a.* Komunalni i tehnološki otpad su prema stupnju opasnosti svrstani u:- inertni otpad (neopasni) i- opasni otpad (organski i anorganski).15

Slika br. 6 - Lokacije deponija otpadaKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J ALOKACIJE DEPONIJA OTPADAR E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AG R A DZ A G R E BIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije1.4.2. ElektroenergetikaNa podruju Krapinsko-zagorske županije nalazi se samo jedna plinska termoelektrana -Jertovec, snage 83 MW, koja je Programom prostornog ureenja Republike Hrvatskesvrstana u prioritete za poveanje proizvodnje.Glavne distributivne spojne toke su trafostanice -TS 110/35/10 kV u Zaboku, Humu na Sutlii Jertovcu koje su sastavni dijelovi prijenosnog elektroenergetskog sustava RH. Trenutno segradi i etvrta, TS 110/ 20 kV Krapina. Ukupna duljina svih vodova na distribucijskompodruju Krapinsko zagorske županije, površine 1190 km 2 , iznosi 5129,37 km. Preostalih 45km 2 opskrbljuju DP Varaždin i DP Zagreb, koji su kao i DP Zabok dijelovi HEP – Operatoradistribucijskog sustava d.o.o., lana HEP – grupe.RAZVOJNI PROBLEMI- postojanje sivih zona s lošim naponskimprilikama- mali prijenosni kapacitetisrednjenaponskih vodova.RAZVOJNE POTREBE- rekonstrukcija magistralnih 10 kV vodovaza 20 kV napon- uvoenje sustava daljinskog upravljanja(u tijeku)- prelazak pojedinih dijelova podruja na20 kV- inerpolacija TS 10 (20) / 0,4 kV- rekonstrukcija NN mreža.16

1.4.3. VodoopskrbaProsjena opskrbljenost primarnim i sekundarnim mrežama vodoopskrbe kojima upravljajukomunalna poduzea Krapinsko-zagorske županije iznosi cca 52 %.Ukupna duljina primarne mreže je 410 km te sekundarne 1.530 km.Prisutne su znaajne razlike u stupnju opskrbljenosti vodom po pojedinim gradovima iopinama Županije (Mihovljan 17%, Stubike Toplice, Zabok i Tuhelj 100%).Na podruju Županije postoji cca 340 lokalnih vodovoda (od toga je 10 veih lokalnihvodovoda) putem kojih se provodi distribucija vode potrošaima.Veim lokalnim vodovodima smatraju se sustavi: Marija Bistrica, Budinšina, Radoboj -Jazvine, Belec, Gornje Jesenje, Donje Jesenje, Novi Golubovec, Vinagora, Gotalovec i Pece.Izvorišta lokalnih vodovoda su neistražena i nezaštiena, a vodotehniki objekti nisu upotpunosti izgraeni u skladu s normativima i standardima za ovu vrstu objekata. Ne prate sekvaliteta i iskoristivost zahvaenih izvorišta.Važno je napomenuti da se dio opine Hum na Sutli i dio opine Zagorska Sela - HarinaZlaka (granino podruje) snabdijeva vodom iz Republike Slovenije, te se za ovo podruje odposebnog državnog interesa vodi briga da se što prije opskrbi vodom iz vlastitih izvorišta.Slika br. 7 - Krapinsko-zagorska županija – mreža vodoopskrbeKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J AMREŽA VODOOPSKRBER E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AG R A DZ A G R E BIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije17

RAZVOJNI PROBLEMI- rascjepkanost komunalnih distributera- neriješen status lokalnih vodovoda- nizak stupanj opskrbljenosti vodom izlokalnih vodovoda- nedovoljno razvijen sustav javnevodoopskrbe na podruju Županije,naroito na podruju “visoke zone”,potrošai iznad topografskih kota + 220m/nm.- dotrajalost postojee transportne idistribucijske mreže vodovoda.RAZVOJNE POTREBE- povezivanje komunalnih distributera- ukljuivanje lokalnih vodovoda upostojee distribucijske sustave- izgradnja magistralnih cjevovoda tepreostalih vodoopskrbnih objekatasukladno Strategiji razvoja vodoopskrbena podruju KZŽ-a- trajno osiguranje zdravstveno ispravnevode za pie na podruju itave Županije- objediniti vodoopskrbne sustave napodruju Krapinsko-zagorske županije uskladu s PPKZŽ-om- obnova, rekonstrukcija i sanacijadotrajalih graevina u postojeemsustavu vodoopskrbe.1.4.4. OdvodnjaNa podruju Županije izgraeno je manje od 5% potrebnog suvremenog sustava odvodnje,to jest oko 32 km kolektorskih kanala i to uglavnom u veim naseljima urbanog karaktera kaošto su Krapina, Zabok, Donja Stubica, Zlatar, Klanjec, Pregrada, te u Gornjoj Stubici,Stubikim Toplicama, Krapinskim Toplicama, Tuheljskim Toplicama, Kumrovcu, Bedekovini,Mariji Bistrici, Konjšini i Humu na Sutli.Postoji još izgraene kanalizacije u pojedinim opinskim središtima koje nisu definiraneodgovarajuom tehnikom dokumentacijom pa je upitna njihova kompatibilnost, a samimtime i ukljuivanje u budui regionalni sustav odvodnje.Na podruju Krapinsko-zagorske županije odvodnja otpadnih i oborinskih voda iz naselja igospodarskih zona nije riješena zadovoljavajue.Ovom problemu nije se do sada pridavala odgovarajua briga te su se odvodni sustavi gradiliparcijalno i neorganizirano, prema shvaanjima nužnosti. Zbog toga neka naselja, ovisno odtipa izgradnje, imaju samo djelomino izvedenu kanalizaciju, obino samo užeg centra ijese otpadne vode neproišene ispuštaju u otvorene jarke ili vodotoke u neposrednoj blizininaselja.Veina naselja rješava prihvat otpadnih voda individualno putem septikih jama. Septikejame esto nisu odgovarajue vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u podzemlje ilise prelijevaju u otvorene jarke i vodotoke. Takva odvodnja ugrožava životne medije i aktivnije imbenik ugroze zdravlja i života ljudi.RAZVOJNI PROBLEMI- nepostojanje sustava odvodnje iproišavanja otpadnih voda- neodgovarajue septike jame- nepostojanje proistaa za prihvatsadržaja iz septikih jama.RAZVOJNE POTREBE- izgradnja sustava odvodnje- spajanje sustava odvodnje nakolektorske mreže- odvajanje fekalnih od oborinskih voda- izgradnja sustava za proišavanjeotpadnih voda.18

1.4.5. PlinofikacijaUkupna duljina mreže na podruju Krapinsko-zagorske županije iznosi 2.313 km. Plinom seopskrbljuje 27.142 potrošaa. Najniži stupanj plinofikacije od 8% je u opini Hrašina, dok jenajvei stupanj u Zaboku (90%).Tablica br. 4. Distributeri plinaOPIS DUŽINA MREŽE u km POTROŠAIKOMUS d.o.o. – u steaju 220 4.420HUMKOM d.o.o. 500 2.544ZELENJAK d.o.o. 468 2.904KOMUNALAC KONJŠINAd.o.o.267 4.806KRAKOM d.o.o. 449 4.545ZAGORSKI METALAC d.o.o. 409 7.923UKUPNO : 2.313 27.142Izvor: KZŽRAZVOJNI PROBLEMI- samo djelomina pokrivenost KZŽ-aplinoopskrbnom mrežom- razdvojeni sustavi mreža- previše distributera- djelomina dotrajalost plinoopskrbnih mreža(metalni cjevovodi).RAZVOJNE POTREBE- rekonstrukcija i zamjena dotrajalih mreža- izgradnja magistralnih plinovoda ipovezivanje postojeih sustava- objedinjavanje distribucije.1.4.6. Promet1.4.6.1. Cestovni prometNa podruju Krapinsko-zagorske županije mrežu cestovnih prometnica ine razvrstane inerazvrstane ceste u dužini od 4.432 km.Ukupna dužina razvrstanih - kategoriziranih cesta u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosi 931km (županijske ceste 456 km; državne ceste 209 km i lokalne ceste 242 km, autocestaZapreši – Krapina, 20 km na podruju KZŽ-a izgraeno, do vora Krapina, još 19 km uizgradnji – od vora Krapina do graninog prijelaza Macelj).Najznaajniji cestovni pravac koji prolazi Županijom na pravcu transverzalnog koridorasjever-jug je državna cesta D1, odnosno autocesta A2, koja se poklapa s meunarodnimcestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste) Nürnberg–Linz–Graz–Macelj–Zagreb–Split. Ostali državni koridori koji se nadovezuju na ovaj osnovni pravac ine poveznice sVaraždinskom i Zagrebakom županijom, te Gradom Zagrebom i Republikom Slovenijom.19

Autocesta Zagreb–Krapina–Macelj je izgraena u punom profilu iz pravca Zagreba do VelikeVesi–vor Krapina, dok e preostali dio do graninog prijelaza Macelj, biti izgraen dosredine 2007. godine. Pored izgraenih vorišta planirana su i vorišta: urmanec iTrakošan za prikljuak postojee cestovne mreže na autocestu.Najznaajniji koridori koji se nastavljaju na osnovni cestovni pravac jesu: (“zagrebakiprsten”) na trasi Mokrice (Zabok–Oroslavje)–Zlatar Bistrica (sa spojem na Brezniki Hum)–Marija Bistrica–Laz–Popovec–(Zagreb) i koridor državne ceste od Krapine prema urmancu–Jesenju–(Varaždinska županija) Lepoglava–Ivanec sa spojem na autocestu Zagreb–Varaždin–Maarska.Slika br. 8 - Karta javnih cestaIzvor: ŽUCRAZVOJNI PROBLEMI- nedovoljna sigurnost pješaka zbognepostojanja nogostupa- neodgovarajue stanje kolnikažupanijskih i lokalnih cesta- mala baza spremnih infrastrukturnihprojekata za dobivanje grantova(potpora)- veliki broj klizišta- nepostojanje katastra nerazvrstanih cesta- nedostatak protuzvunih barijera naAZM-u.RAZVOJNE POTREBE- rekonstrukcija županijskih i lokalnihcesta- smanjenje broja klizišta- kreiranje katastra nerazvrstanih cesta- izgradnja nogostupa uz državne,županijske i lokalne ceste- izgradnja ugibališta za autobuse- izgradnja paralelne (industrijske ceste)Zabok - Krapina uz AZM- izgradnja brze ceste Popovec-MarijaBistrica-Zabok sa spojem na BreznikiHum.20

1.4.6.2. Željezniki prometNa podruju Županije je ukupno 103 km željeznikih pruga. Pruga Zapreši–Varaždin imaizravno povezivanje najveeg dijela Hrvatskog Zagorja i Meimurja sa Zagrebom iMaarskom. Od Zaboka odvajaju se prikljune pruge Zabok–urmanec (koja je povezana sdijelom željeznike mreže R. Slovenije) i Zabok–G. Stubica koja je lokalnog znaenja.Pogranina pruga Savski Marof–Kumrovec povezuje glavnu magistralnu prugu Tovarnik–Dobova s Hrvatskim Zagorjem i željeznikom mrežom R. Slovenije. Na žalost, potencijalipograninih pruga Savski Marof–Kumrovec i urmanec–Rogatec nisu iskorišteni te na njimatrenutno nema prometnih aktivnosti.Izgraenost i kvaliteta prometne infrastrukture u željeznikom prometnom sustavu nisuzadovoljavajui, a tehniko–eksploatatorski parametri su najniže vrijednosti, što nije u skladus vrlo dugom tradicijom i njegovom ulogom u sveukupnom razvoju ovoga podruja.Brzina putovanja, kao i stanje mobilnih i stabilnih kapaciteta, negativno utjee na kvalitetuprijevoza. Npr. na dionici Krapina–državna granica najvea dopuštena brzina iznosi 20 km/h,a na pruzi Zabok–Gornja Stubica nakon rekonstrukcije pruge brzina iznosi 60 km/h.U širem gravitacijskom podruju željeznikih pruga u Županiji živi oko 85 000 stanovnika(oko 55% stanovništva Županije) u 150 naseljenih mjesta, od ega je 5 gradova. Promet seodvija na 36 službenih mjesta (kolodvori, postaje), a meusobni razmaci su od 1,8–6,8 km(prosjek 2,87km). Tako mali meusobni razmaci ukazuju na dobru opsluženost Županijeprometom, a s druge strane znatno smanjuju komercijalnu brzinu i njegovu kvalitetu.Osobito izrazit je problem željezniko – cestovnih prijelaza, kako zbog njihovog velikog broja,tako i zbog toga što je relativno malo njih osigurano ureajima kojima se jami sigurnostprelaska cestovnih vozila ili pješaka preko željeznike pruge. Unato nepovoljnim uvjetimana prugama sjeverozapadne Hrvatske, i nadalje e “Zagorske željeznice”, a posebno“Zagorska magistrala“ (Zapreši–Zabok–Varaždin–akovec) imati veliki znaaj na sveukupniboljitak cjelokupne Hrvatske.21

Slika br. 9 - ŽeljeznicaKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J AŽELJEZNICAR E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AŽELJEZNIKA PRUGAŽELJ. GRAN. PRIJELAZG R A DZ A G R E BIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županijeRAZVOJNI PROBLEMI- Zaostajanje razvoja željeznikeinfrastrukture.RAZVOJNE POTREBE- Razvoj željeznike infrastrukture- Revitalizacija i elektrifikacija pruga- izgradnja odnosno sustavno rješavanježeljezniko-cestovnih prijelaza- realizacija projekta željeznike pruge Xakoridora Zagreb-Maribor-Be- obnova željeznikog voznog parka- razvoj teretnog prometa.1.4.6.3. Zrani prometIzgradnja Krapinsko-zagorskog aerodroma je trenutno u fazi pripreme glavnog projekta zagraevinsku dozvolu. Do sada je napravljeno Idejno rješenje, Studija utjecaja na okoliš idobivena je lokacijska dozvola. Vlada RH donijela je Odluku o utvrivanju interesa RH zaizgradnju aerodroma u Gubaševu. U toku je prikupljanje ponuda za Investicijsku studijukojom e se definirati projektni zadatak i utvrditi isplativost budueg projekta.RAZVOJNI PROBLEMIRAZVOJNE POTREBE- nedovoljna zainteresiranost JLS-a. - izgradnja Županijskog aerodroma- izgradnja heliodroma uz bolnice i uvažnijim turistikim odredištima.22

1.4.6.4. Javni prijevoz putnika u cestovnom prometuJavni cestovni prijevoz putnika na podruju Krapinsko-zagorske županije organiziran je kaoautobusni i taksi prijevoz. Na podruju Krapinsko-zagorske županije javni autobusni prijevozorganiziran je kao županijski, meužupanijski i meunarodni linijski prijevoz.Prijevoz uenika osnovnih škola i radnika pojedinih gospodarskih subjekata obavlja se kaoposebni linijski prijevoz koji iskljuuje druge putnike od prijevoza, temeljem sklopljenihugovora izmeu prijevoznika i naruitelja.Županijskim linijama povezuju se vea gospodarska i administrativna središta u Županiji sokolnim mjestima (opinama). Odredišta županijskog linijskog prijevoza su gradovi Krapina(županijsko središte), Pregrada, Zlatar, Zabok te Hum na Sutli kao gospodarsko središtepograninog podruja županije uz granicu s Republikom Slovenijom.Služba za promet i komunalne poslove Upravnog odjela za gospodarstvo Krapinskozagorskežupanije izdala je prijevoznicima 85 dozvola za obavljanje županijskog linijskogprijevoza na 42 županijske autobusne linije.Prijevoznici kojima su izdane dozvole za obavljanje županijskog linijskog prijevoza su:• Preseki grup d.o.o., Krapina (49 dozvola)• Croatiatrans d.o.o., Zlatar ( 30 dozvola)• Autotaksi prijevoz, Orehovica (1 dozvola)• Vrelej, Klanjec (1 dozvola)• Stubakitours, Stubiki Strmec (1 dozvola)• Potoki promet, Radoboj ( 2 dozvole)• Puma tours, Bedekovina (1 dozvola)23

Slika br. 10 - Mreža autobusnih linija na podruju Krapinsko-zagorske županijeIzvor: Prometna strategija KZŽ-a 2006.g.Obavljanje autotaksi prijevoza regulirano je odredbama Zakona o prijevozu u cestovnomprometu («Narodne novine», broj 178/04) te Pravilnikom o posebnim uvjetima za vozilakojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe («Narodne novine»,broj 111/03).Od svih jedinica lokalne samouprave jedino Grad Zabok, Grad Donja Stubica i OpinaStubike Toplice su u svojim odlukama propisale broj sjedala 4 + 1.RAZVOJNI PROBLEMI- neusklaenost autobusnih voznih redovas drugim oblicima prijevoza i meusobno- stalno smanjenje broja polazaka uvoznim redovima te pad brojaprevezenih putnika- nepovezanost centra županije sperifernim i pograninim podrujima.RAZVOJNE POTREBE- uvoenje integriranog prijevoznikogsustava ( IPS-a odnosno tarifne unije).24

1.4.6.5. Telekomunikacijski prometNa prostoru Krapinsko-zagorske županije telekomunikacijske usluge obavljaju Hrvatsketelekomunikacije (HT)–Telekomunikacijski centar Krapina (TKC). Glavni objekti,infrastruktura neophodna za odvijanje telekomunikacijskog prometa, su telefonske centrale(ATC) s ureajima i graevnim objektima, telekomunikacijski spojni kabeli itelekomunikacijska mreža.Broj instaliranih prikljuaka na 100 stanovnika iznosi 39, a broj ukljuenih na 100 stanovnikaiznosi 31. U funkciji su 494 javne govornice.Podruje Županije dobro je pokriveno signalom pokretne mreže T-MOBILE, VIP, TELE2 iNMT, uzevši u obzir nepovoljnu konfiguraciju terena.RAZVOJNI PROBLEMI- nedovoljna pokrivenost signalompokretnih mreža u pograninom podruju.RAZVOJNE POTREBE- daljnje unapreivanje telekomunikacijskemreže i dostupnosti korisnicima- razvoj širokopojasnog interneta.1.5. GOSPODARSTVO1.5.1 Razvojni položaj Krapinsko - zagorske županije u HrvatskojPo BDP-u (prema paritetu kupovne mo) po stanovniku, KZŽ je u skupini županija kojesu znatno ispod nacionalnog prosjeka (14. po redu meu županijama kada se ukljui iGrad Zagreb u 2001. i 18. po redu u 2003.).Njezin BDP po stanovniku u 2003. iznosio je 6.976 , što je ispod razine prosjeka RH(9.684 ), i 3 puta manje od prosjeka EU-15 (23.180 ) 2 .- . % % / ! 0 ! " # $ % & ' # ( ) * + # 1 2 3 % - . % 4 5 6 78 Slika br. 11 - Regionalna razvijenost prema visini BDP-a 3 po stanovniku za 2003..Izvor: Državni zavod za statistiku2 Eurostat Yearbook 20033 prema paritetu kupovne moi25

Tablica br. 5 - Razvojni položaj KKŽ-a u RH: rangiranje prema indikatoru BDP /st. u Županija 2001 2002 2003Indeks 2003 (RH2003/2001 =100)Brodsko-posavska 5.246 5.511 5.620 107,1 58,0Vukovarskosrijemska4.988 5.373 5.742 115,1 59,3Šibensko-kninska 5.473 5.985 6.766 123,6 69,9Krapinsko-zagorska 6.793 6.788 6.976 102,7 72,0Požeško-slavonska 6.351 6.533 7.051 111,0 72,8Zagrebaka 5.837 7.151 7.172 122,9 74,1Splitskodalmatinska6.514 6.889 7.253 111,3 74,9Virovitikopodravska6.875 7.147 7.356 107,0 76,0Osjeko-baranjska 6.672 7.396 7.402 110,9 76,4Bjelovarskobilogorska6.752 7.354 7.451 110,4 76,9Karlovaka 7.302 8.035 7.596 104,0 78,4Sisakomoslavaka7.460 7.761 7.670 102,8 79,2Meimurska 7.146 7.749 7.699 107,7 79,5Zadarska 6.198 6.804 7.795 125,8 80,5Dubrovakoneretvanska7.751 8.030 8.584 110,7 88,6Varaždinska 8.178 8.959 9.037 110,5 93,3Koprivnikokriževaka8.893 9.585 9.595 107,9 99,1Liko-senjska 6.897 8.380 10.172 147,5 105,0Primorskogoranska10.105 10.512 11.285 111,7 116,5Istarska 11.561 12.283 12.863 111,3 132,8Grad Zagreb 15.166 16.319 17.301 114,1 178,7Prosjek RH 8.597 9.266 9.684 112,6 100,0Izvor: DZSOsim po paritetu kupovne moi, za odreivanje razvojnog položaja KZŽ-a u RH korištena je ipublikacija «Intelektualni kapital». No, ti podaci ne mogu biti 100% vjerodostojni zbognemogunosti praenja realnih tokova u gospodarstvu izmeu županija.Prema podacima iz spomenute publikacije, u KZŽ-u je BDP po stanovniku u 2002. godiniiznosio 2.228 USD, u 2003. godini 2.882 USD, u 2004. godini 3.482 USD te u prvih devetmjeseci 2005. godine 3.829 USD. Valja ponoviti da i prema ovom izraunu BDP GradaZagreba sa svojih 24.700 USD po stanovniku bitno odskae od prosjeka ostalih županija, asamim time i državni prosjek je u devet mjeseci 2005. godine bio 8.155 USD.26

1.5.2. Gospodarska kretanjaTablica br. 6 - Osnovni financijski rezultati poduzetnika u 2005. godini 4u 000 kuna2004. 2005. INDEKSBROJ PODUZETNIKA 1.100 1.098 99,8UKUPNI PRIHODI 6.724.467 7.385.307 109,8UKUPNI RASHODI 6.628.271 7.149.987 107,9DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 259.528 365.468 140,8GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 163.332 130.147 79,7POREZ NA DOBIT 43.128 68.667 159,2DOBIT NAKON OPOREZIVANJA 216.691 296.974 137,0GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA 163.623 130.321 79,6NETO PLAE (u HRK) 3.005 3.140 104,5BROJ ZAPOSLENIH 15.290 15.553 101,7Izvor: FINA, Osnovni financijski podaci za 2005. g.Obrada HGK-ŽK KrapinaTablica br. 7 - Prosjena mjesena neto plaa u Republici Hrvatskoj i KrapinskozagorskojžupanijiGODINEPROSJENA NETO PLAA POZAPOSLENOM U PRAVNIMOSOBAMA PO NKD-u ( u kn )REPUBLIKAHRVATSKAKRAPINSKO-ZAGORSKAŽUPANIJAINDEKS KZŽ/RH1998. 2.681,00 2.060,00 76,831999. 3.055,00 2.223,00 72,762000. 3.326,00 2.323,00 69,842001. 3.541,00 2.560,00 72,302002. 3.720,00 2.520,00 67,742003. 3.940,00 2.718,00 68,982004. 4.173,00 2.984,00 71,512005. 4.376,00 3.140,00 71,76Izvor: DZS RHProsjena mjesena neto plaa u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosila je u 2005. godini3.140 kuna, što je 28,2% manje od prosjene neto plae u Republici Hrvatskoj koja je uistom razdoblju iznosila 4.376 kuna.Tablica br. 8 - Financijski pokazatelji prema veliini poduzetnika I-XII 2005. godine (u000 kuna)OpisPoduzetniciUkupno Veliki Srednje veliki MaliBroj poduzetnika 1.098 20 78 1.000udio u % 100,0 1,8 7,1 91,1Broj zaposlenih 15.553 5.277 4.864 5.412udio u % 100,0 33,9 31,3 34,8Ukupni prihodi 7.385.307 3.009.212 2.322.922 2.053.1734 U 2005. godini u Krapinsko-zagorskoj županiji prikupljeno je i obraeno 1.098 financijskih izvještaja,iji su podnositelji aktivni poduzetnici u Krapinsko-zagorskoj županiji sa 15.553 zaposlenih.27

udio u % 100,0 40,8 31,4 27,8Ukupni rashodi 7.149.987 2.900.080 2.218.989 2.030.918udio u % 100,0 40,6 31,0 28,4Dobit prije oporezivanja 365.468 153.236 124.334 87.898udio u % 100,0 41,9 34,0 24,1Gubitak prije oporezivanja 130.147 44.104 20.401 65.642udio u % 100,0 33,9 15,7 50,4Porez na dobit 68.667 32.396 20.261 16.010udio u % 100,0 47,2 29,5 23,3Dobit nakon oporezivanja 296.974 120.840 104.073 72.061udio u % 100,0 40,7 35,0 24,3Gubitak nakon oporezivanja 130.321 44.104 20.401 65.816udio u % 100,0 33,8 15,7 50,5FINANCIJSKI REZULTAT( dobit minus gubitak )166.653 76.736 83.672 6.245Izvor: FINA, podružnica Zabok, obrada ŽK KrapinaPoduzetnici Krapinsko-zagorske županije, razvrstani prema veliini, u 2005. godini poslovalisu s pozitivnim financijskim rezultatom u iznosu od 166,7 milijuna kuna. Najuspješniji u svomposlovanju bili su srednje veliki i veliki poduzetnici.Veliki poduzetnici ostvarili su dobit u iznosu od 120,1 milijuna kuna, srednji poduzetniciostvarili su dobit u iznosu 104 milijuna kuna, a mali poduzetnici dobiti u visini od 72 milijunakuna.Mala trgovaka društva ine 91,1% od ukupnog broja trgovakih društava te sudjeluju sa34,8% u ukupnom broju zaposlenih i sa 27,8% u ukupnom ostvarenom prihodu.S obzirom na strukturu djelatnosti, najviše malih trgovakih društava registrirano je udjelatnosti trgovine, preraivakoj industriji i graevinarstvu.Za poduzetništvo Krapinsko-zagorske županije karakteristino je da sve tri veliinepoduzetnika približno jednako sudjeluju u broju zaposlenih.Tablica br. 9 - Pokazatelji gospodarstva Krapinsko-zagorske županije u odnosu naRepubliku Hrvatsku u 2005. godiniPOKAZATELJ RH KZŽ % KZŽ uRHZaposleni u pravnim osobama, obrtima i slobodnim813.762 15.553 1,9profesijamaBroj nezaposlenih 308.738 6.155 2,0Ukupan broj poduzetnika 71.803 1.098 1,5Veliki poduzetnici 1.074 20 1,9Srednje veliki poduzetnici 2.969 78 2,6Mali poduzetnici 67.760 1.000 1,5Ukupan prihod u mil. kn. 523.712 7.385 1,4Dobit nakon oporezivanja u mil. kn. 27.683 297 1,1Robni uvoz u mil. USD 18.546.533 257.376 1,4Robni izvoz u mil. USD 8.808.988 260.432 3,0Indeks pokrivenosti uvoza izvozom 47,5% 101,2% -Broj dolazaka turista 9.995.070 36.436 0,4Izvor: FINA, podružnica ZabokU slijedeoj tablici prikazan je ukupan broj zaposlenih kod pravnih osoba izmeu 2000. –2005. godine, te broj zaposlenih u velikim, srednjim i malim poduzeima. U mala poduzea28

ubrajaju se ona koja zapošljavaju do 50 zaposlenih, srednja poduzea zapošljavaju od 50 do250 zaposlenih te velika poduzea preko 250 zaposlenih.Tablica br. 10 - Broj zaposlenih kod pravnih osoba od 2000. do 2005. godineUkupno Veliki Srednji Mali2000. 15.042 3.937 5.361 5.7442001. 14.658 4.975 5.036 4.6472002. 15.873 5.083 5.447 5.3432003. 16.395 5.620 5.157 5.6182004. 15.591 5.117 5.353 5.1212005. 15.553 5.227 4.864 5.412Izvor: FINA, Podružnica ZabokSuprotno oekivanjima broj zaposlenih u velikim tvrtkama od 2000. do 2005. godine jeporastao za 32,8%. To zapravo znai da su velike tvrtke, koje su uspjele opstati, prebrodiletranzicijsku krizu, stabilizirale svoje poslovanje i razvijaju poslove bez obzira na konkurencijuna meunarodnom tržištu. Male i srednje tvrtke bore se za mjesto na tržištu i u tim tvrtkamabroj zaposlenih stagnira. No, jedan od razloga te stagnacije je i stasanje nekih srednjih tvrtki injihov prijelaz iz srednjih u velike tvrtke.1.5.3. Struktura gospodarstvaU strukturi gospodarstva kod pravnih osoba KZŽ-a dominira preraivaka industrija tetrgovina na veliko i malo, a zatim sa znatno manjim udjelom slijede graevinarstvo i prijevoz iskladištenje, te zadnjih godina i promet nekretninama.Tablica br. 11 - Struktura ukupnog prihoda u 2005. g.Red.PODRUJE DJELATNOSTIbr.Ukupni prihod utisuama kn%A Poljoprivreda, lov i šumarstvo82.917 1,12B Ribarstvo 378 0,01C Rudarstvo i vaenje 107.242 1,45D Preraivaka industrija 3.014.817 40,82E Opskrba energijom, plinom i vodom208.279 2,82F Graevinarstvo 793.626 10,75G Trgovina na veliko i malo 2.383.268 32,27H Hoteli i restorani 75.126 1,02I Prijevoz, skladištenje i veze 320.060 4,33J Financijsko posredovanje 11.092 0,15K Posredovanje nekretninama 224.606 3,04M Obrazovanje i kultura 6.974 0,10N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb133.831 1,81O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužnedjelatnosti23.090 0,31UKUPNO 7.385.307 100Izvor: FINA, podružnica Zabok29

Tablica br. 12 - Struktura prema broju poduzetnika i broju zaposlenihRed.br.PODRUJE DJELATNOSTIBroj poduzetnikaBroj zaposlenihA Poljoprivreda, lov i šumarstvo 26 245B Ribarstvo 1 1C Rudarstvo i vaenje 8 132D Preraivaka industrija 229 8.066E Opskrba energijom, plinom i vodom6 446F Graevinarstvo 151 1.733G Trgovina na veliko i malo 400 2.983H Hoteli i restorani 31 381I Prijevoz, skladištenje i veze 59 593J Financijsko posredovanje 7 25K Posredovanje nekretninama 117 423M Obrazovanje i kultura 14 50N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb25 349O Ostale društvene, socijalne i osobneuslužne djelatnosti24 126UKUPNO 1.098 15.553Izvor: FINA, podružnica Zabok1.5.4. Fiziki obujam proizvodnjeOd 2000. do 2004. godine fiziki obujam proizvodnje kontinuirano raste. U 2005. godininarušen je trend rasta i fiziki obujam proizvodnje je u odnosu na 2004. godinu manji za3,1%.Na negativan trend utjecalo je smanjenje proizvodnje preraivakih industrija (smanjenje od4,7% u odnosu na 2004. godinu) koje s uešem od 84,40% odreuje smjer kretanja.Tablica br. 13 - Vrijednost proizvodnjeu 000 knGODINAVRIJEDNOST PROIZVODNJE BAZNI INDEKS( u 000 kn )I-XII 2000. 1.606.748 100,00I-XII 2001. 1.867.320 116,2I-XII 2002. 1.892.070 117,8I-XII 2003. 2.166.459 134,8I-XII 2004. 2.263.111 140,9I-XII 2005. 2.193.033 136,5Izvor: Ured za gospodarstvo, KrapinaPad proizvodnje bilježi i graevinarstvo (-8,3%), dok je u opskrbi energentima prisutan porastproizvodnje od 4,1% te u malo zastupljenom rudarstvu ( + 41,9%) u odnosu na 2004. godinu.1.5.5. Preraivaka industrijaDjelatnost koja odreuje kretanja na razini ukupnog gospodarstva Krapinsko-zagorskežupanije je preraivaka industrija koja ostvaruje 41,7% ukupnog županijskog prihoda izapošljava 52,4% ukupno zaposlenih u pravnim osobama.30

Najznaajnije djelatnosti unutar preraivake industrije su proizvodnja nemetalnih mineralnihproizvoda, proizvodnja proizvoda od metala, proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda teproizvodnja elektrinih strojeva i aparata.1.5.5.1. Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvodaU djelatnosti proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda poslovalo je u 2005. godini 46poduzetnika koji su ostvarili prihod u iznosu 492,5 mil. kuna. Zapošljavali su 3.126 radnika, aprosjena mjesena neto plaa je iznosila u proizvodnji tekstila 2.233 kuna, a u proizvodnjiodjee 2.099 kuna.Gospodarstvenici su u ovoj djelatnosti u 2005. godini izvezli roba i usluga u iznosu 108,4 mil.USD, odnosno 42,7% sveukupnog županijskog izvoza, dok su istovremeno uvezli roba iusluga u vrijednosti 78,1 mil. USD ili 30,2% ukupnog županijskog uvoza.Najznaajnije tvrtke u ovoj djelatnosti su Kotka d.d. iz Krapine, Prevent Zlatar d.o.o. izZlatara, Bulgari Filati d.o.o. iz Oroslavja, Predionica Klanjec d.d., Regeneracija d.d., Emkad.d., Orokonfekcija d.o.o. i Krateks d.d.1.5.5.2. Proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvodaU djelatnosti proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda poslovalo je u 2005. godini 14poduzetnika koji su ostvarili prihod u iznosu 914,7 mil. kuna. Zapošljavali su 1.128 radnika, aprosjena mjesena neto plaa je iznosila 5.133 kune.Gospodarstvenici su u ovoj djelatnosti u 2005. godini izvezli roba i usluga u iznosu 62,9 mil.USD ili 24,2% ukupnog županijskog izvoza, dok su istovremeno uvezli robe i usluga uvrijednosti 41,3 mil. USD. ili 16,1% ukupnog županijskog uvoza.Najznaajnije tvrtke u ovoj djelatnosti su Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli, TondachHrvatska d.d. iz Bedekovine, Zagorka PGM d.o.o. iz Bedekovine, PGM d.o.o. izPoznanovca i Schiedel proizvodnja dimnjaka d.o.o. iz Novog Golubovca.1.5.5.3. Proizvodnja proizvoda od metalaU djelatnosti proizvodnje proizvoda od metala poslovalo je u 2005. godini 49 poduzetnikakoji su ostvarili prihod u iznosu 734 mil. kuna. Zapošljavali su 1.254 radnika, a prosjenamjesena neto plaa je iznosila 3.558 kuna.Gospodarstvenici su u ovoj djelatnosti u 2005. godini izvezli roba i usluga u iznosu 37,2 mil.USD ili 14,3% ukupnog županijskog izvoza, dok su istovremeno uvezli robe i usluga uvrijednosti 31,9 mil. USD ili 12,4% ukupnog županijskog uvoza.Najznaajnije tvrtke u ovoj djelatnosti su Jedinstvo d.d. iz Krapine, Omco d.d. iz Huma naSutli, Armko d.d. iz Konjšine i TPK Orometal d.d. iz Oroslavja.31

1.5.5.4. Proizvodnja elektrinih strojeva i aparataU djelatnosti proizvodnje elektrinih strojeva i aparata poslovalo je u 2005. godini 9poduzetnika koji su ostvarili prihod u iznosu 137,5 mil. kuna. Zapošljavali su 763 radnika, aprosjena mjesena neto plaa je iznosila 2.216 kuna.Gospodarstvenici su u ovoj djelatnosti u 2005. godini izvezli roba i usluga u iznosu 13,2 mil.USD ili 5,1% ukupnog županijskog izvoza, dok su istovremeno uvezli robe i usluga uvrijednosti 9,4 mil. USD ili 3,6% ukupnog županijskog uvoza.Najznaajnije tvrtke u ovoj djelatnosti su Elcon d.d. proizvodnja kabelskih setova iz ZlatarBistrice, Konar – niskonaponski aparati iz Zlatara I Dekor d.d. iz Zaboka.1.5.5.5. Broj zaposlenih u preraivakoj industrijiU sljedeoj tablici je prikazan broj zaposlenih u preraivakoj industriji u 2001., 2002., 2003.,2004. i 2005. godini u Krapinsko-zagorskoj županiji.Tablica br. 14 - Broj zaposlenih u preraivakoj industrijiGodina Broj zaposlenih Bazni indeks2001. 10.330 100,02002. 10.158 98,32003. 9.861 95,52004. 9.485 91,82005. 8.859 85,8Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje1.5.6. GraevinarstvoU djelatnosti graevinarstva poslovalo je u 2005. godini 152 poduzetnika koji su ostvariliprihod u iznosu 796,2 mil. kuna. Zapošljavali su 1.778 radnika, a prosjena mjesena netoplaa je iznosila 2.756 kuna.Gospodarstvenici su u ovoj djelatnosti u 2005. godini izvezli roba i usluga u iznosu 4,9 mil.USD, odnosno 1,9% sveukupnog županijskog izvoza, dok su istovremeno uvezli robe iusluga u vrijednosti 12,7 mil. USD ili 4,9% ukupnog županijskog uvoza. Najznaajnije tvrtke uovoj djelatnosti su M-profil d.o.o. iz Zaboka, Konstruktor d.d. iz Zlatara, Niskogradnja d.o.o. izPregrade, Niskogradnja Hren d.o.o. iz Gornje Stubice.32

RAZVOJNI PROBLEMI- loša struktura gospodarstva s velikimudjelom niskoakumulativnih industrija- nedostatak gospodarske i tehnološkeinfrastrukture- nedovoljan broj strune radne snage- struktura nezaposlenih (nedovoljnaznanja i vještine)- nedostatak financijskih sredstava zakapitalne infrastrukturne projekte- nepovoljno makroekonomsko okruženjeza postojeu strukturu industrije (tekstilnaindustrija – lohn poslovi).RAZVOJNE POTREBE- jaati konkurentnost i rast izvoznoorijentiranih proizvodnji u preraivakojindustriji- jaati razvojno i poslovno povezivanjegospodarskih subjekata (klasteri i drugioblici povezivanja)- - jaati poduzetnike i tehnološkeinfrastrukture (kroz iskorištavanjenacionalnih programa, programa EU teprivatnih sredstava- kreirati zajedniku županijsku poslovnuzonu- unaprijediti razvoj financijskihinstrumenata za potporu poduzetništvu- jaati sposobnosti za privlaenje stranihulaganja- osnovati i jaati lokalni garantni fond idruge financijske oblike za poduzetništvo- unaprijediti identificiranje i pripremurazvojnih projekta (stvaranje mapeprojekata unutar ROP-a za korištenjesredstava nacionalnih i EU fondova).1.5.7. ObrtiU Obrtnikoj komori Krapinsko-zagorske županije (OKKZž) registrirano je poetkomkolovoza 2006. godine 3.391 obrtnika. Obrtnici Obrtnike komore Krapinsko-zagorskežupanije prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zapošljavaju 6130djelatnika .Obrtništvo Krapinsko-zagorske županije ima dugu tradiciju i razmjerno je razvijeno u Županiji.Najvei broj obrtnika koncentriran je upravo na podruju veih gradova kao što su Krapina,Donja Stubica, Zlatar i Zabok. OKKZž obuhvaa prema teritorijalnom principu 9 udruženjaObrtnika koji su organizirani prema strukovnom principu u cehove.Tablica br. 15 - Broj lanova OKKZž-a prema teritorijalnom i cehovskom principuR.br.UDRUŽENJEUslužniobrtProizv.obrtBROJ LANOVA OKKZž-aTradic.obrtCEHOVIPrijevoz Trgovina UgostiteljstvoGraditeljstvoProizvodnjaFrizeri Ukupnotekstila1 BEDEKOVINA 45 41 27 18 19 3 18 8 4 183DONJA2 STUBICA 170 138 54 118 96 18 84 31 18 7273 KLANJEC 66 65 60 37 30 1 34 5 2 3004 KRAPINA 151 79 62 80 62 4 87 28 18 57133

5 KRAP. TOPLICE 36 28 19 21 14 1 10 7 2 1386 PREGRADA 99 65 102 35 29 2 36 16 - 3847 S. KRIŽ ZA. 40 28 9 19 15 1 10 5 3 1308 ZABOK 127 54 24 65 56 1 30 13 19 3899 ZLATAR 148 164 68 54 66 7 28 21 13 569UKUPNO 882 662 425 447 387 38 337 134 79 3391Izvor: OKKZž.Prema strukovnom principu uslužna djelatnost je najzastupljenija, potom proizvodnozanatstvo, trgovina, prijevoz i ugostiteljstvo, a u iznimnom porastu je graditeljstvo.Tablica br. 16 - Broj zaposlenih u obrtništvu - OKKZžGodina Broj zaposlenih Bazni indeks2001. 7.619 100,002002. 8.053 105,72003. 8.568 112,52004. 8.982 117,92005. 9.074 119,1Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.Mjere gospodarske politike (iz državne i lokalne razine) za razvoj obrtništva doprinijele supozitivnim promjenama u obrtništvu Krapinsko-zagorske županije prije svega krozpoveavanje zaposlenosti u obrtništvu.U OKKZž-u postoji još uvijek i malen broj obrtnika koji se bave tradicionalnim obrtima:licitari, mediari, svjeari, kovai, lonari, bavari i ostali.Unatrag zadnjih godina Krapinskozagorskažupanija potie razvoj tradicionalnog obrtništva dodjelom bespovratnihpotpora. Sredstva mogu koristiti obrtnici koji se bave starim i sve rjeim obrtima na podrujužupanije, 2005. godine je za ove potpore osigurano 50.000,00 kuna, a 2006. godineosigurano je 100.000,00 kuna. Maksimalna visina potpore utvrena je u iznosu 5.000,00kuna. Potpore se odobravaju za: poboljšanje uvjeta radionica, izlaganje na specijaliziranimsajmovima i izradu promidžbenog materijala.OKKZž je jedina Podruna obrtnika komora u Hrvatskoj koja od 1994. godine vrširaspodjelu dozvola za meunarodni promet temeljem Zakona o prijevozu u cestovnomprometu i Pravilnika o raspodjeli dozvola za meunarodni prijevoz tereta.Prema Ispisu licenciranih prijevoznika, vozila i izdanih CEMT dozvola po županijama za2005. godinu od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH, Krapinskozagorskažupanija od 481 obrtnika ima 97 evidentiranih obrtnika-prijevoznika koji obavljajumeunarodni prijevoz tereta na teritoriju drugih država i tranzitiraju kroz RH ili ulaze u nju.OKKZž u suradnji s MINGORP-a svake godine stipendira uenike obrtnikih zanimanja, a sašk. g. 2006./2007. stipendira ukupno 18 uenika koji se školuju za obrtnika zanimanja.34

Broj odjeljenja i broj srednjoškolaca koji se školuju za obrtnika zanimanja:- ukupni broj uenika u šk. godini 2004./2005.(obrtnikih zanimanja) 350 uenik- ukupni broj uenika u šk. godini 2003./2004. je 393 uenika- ukupni broj uenika u šk. godini 2002./2003. je 249 uenika- ukupni broj uenika u šk. godini 2001./2002. je 190 uenika.Struktura zanimanja u koja su upisani uenici u šk. g. 2004./2005.: elektromehaniar, tokar,strojobravar, frizer, elektroinstalater, autoelektriar, autolimar, automehaniar, stolar,plinoinstalater, vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, soboslikar-liilac, kuhar,konobar i kroja.Struktura zanimanja u koja su upisani uenici u šk. g. 2003./2004.: instalater grijanja iklimatizacije, plinoinstalater, soboslikar-liilac, stolar, tokar, strojobravar, vodoinstalater,frizer, elektroinstalater, elektromehaniar.Struktura zanimanja u koja su upisani uenici u šk. g. 2002./2003.: autolimar, automehaniar,bravar, strojobravar, tokar, frizer i stolar.Struktura zanimanja u koja su upisani uenici u šk. g. 2001./2002. : frizer, stolar i prodava.Struktura zanimanja u koja su upisani uenici u šk. g. 2000./2001. : frizer, stolar i prodava.Struktura zanimanja u koja su upisani uenici u šk. g. 1999./2000. : frizer i stolar.Deficitarna zanimanja strukovnog obrazovanja na podruju KZŽ-a su : tesar, zidar tokar istrojobravar.Suficitarna zanimanja strukovnog obrazovanja na podruju KZŽ-a su frizer i prodava.RAZVOJNI PROBLEMI- nedostatak specijaliziranog kadra-nedovoljno strukovno ulaganje u istraživanja- nedovoljan broj mladih strunih kadrova- nedovoljno poznavanje menedžmenta imarketinških aktivnosti- sustav strukovnog obrazovanja ne pratipotrebe obrtništva- zastarjela tehnologija- nelikvidnost i slaba zaštita vjerovnika.RAZVOJNE POTREBE- usvajanje pozitivnih iskustava teupoznavanje sa negativnim iskustvima uobrtništvu EU- usvajanje i primjena novih znanja itehnologija- poslovno povezivanje s ostalimgospodarskim subjektima susjednih županijai država- kvalitetniji ciljani marketing na domaem istranom tržištu- cjeloživotno obrazovanje- obrtniki sajmovi.1.5.8. TurizamTurizam sam po sebi nije gospodarska grana, te za kvalitetnu kvantifikaciju postignutihrezultata valja ga promatrati u širem kontekstu koji ukljuuje: poljoprivredu, obrt, industriju itransport. No ipak, ostvarenje turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji s obzirom namogunosti nije zadovoljavajue. Ako promatramo ostvarenja broja noenja u 2005. godini,uoljiv je negativan trend.Broj dolazaka stranih i domaih turista takoer se smanjuje te je u zadnjoj godini za 7,2%manji u odnosu na godinu ranije.35

Tablica br. 17 - Kapaciteti i ostvarenja noenja u Krapinsko-zagorskoj županijiOPIS 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Indeks05/04SMJEŠTAJNI KAPACITETI :sobe 795 815 790 789 749 94,9postelje 1.567 1.636 1.535 1.482 1.495 100,9ukupno 2.362 2.451 2.325 2.271 2.244 98,8TURISTIdomai 26.794 34.516 33.536 31.272 28.948 92,6strani 6.253 7.321 8.108 7.983 7.488 93,8ukupno 33.047 41.837 41.644 39.255 36.436 92,8NOENJAdomai 95.034 111.721 104.388 94.033 95.037 101,1strani 16.881 18.152 26.173 20.430 18.045 88,3ukupno 111.915 129.873 130.561 114.463 113.082 98,8Izvor: DZS RHTablica br. 18 - Kapaciteti i ostvarenja noenja u Krapinsko-zagorskoj županiji uodnosu na Republiku Hrvatsku u 2005. godiniOPISSMJEŠTAJNIKAPACITETI :TURISTINOENJAIzvor: DZS RHREPUBLIKAHRVATSKAKRAPINSKO -ZAGORSKAŽUPANIJAUDIO KZŽ U RHU %sobe 312.751 749 0,24postelje 909.210 1.495 0,16ukupnodomai 1.528.184 28.948 1,89strani 8.466.886 7.488 0,09ukupno 9.995.070 36.436 0,36domai 5.434.431 95.037 1,75strani 45.986.517 18.045 0,04ukupno 51.420.948 113.082 0,22U sljedeoj tablici prikazana je valorizacija turistikih resursa Krapinsko–zagorske županije,gdje su resursi ocijenjeni na osnovu dva parametra. Prvi odreuje zonu djelovanja resursa, adrugi izražava stupanj turistike opremljenosti pojedinog objekta.36

Tablica br. 19 - Valorizacija turistikih resursaVAŽNOSTI(meunarodna)***II(nacionalna)***III(regionalna)*Izvor: Institut za turizamSTUPANJ TURISTIKE OPREMLJENOSTIA (100%) B (66%) C (33%) D (0%)• Marija Bistrica• “Staro selo”Kumrovec• Povijesno središteKrapine• Krapinske toplice• Stubike toplice• Dvorac Orši• Dvorac Mihanovi• Dvorac Bežanec• “Festival kajkavskepopevke”• Zelenjak• Gupeva lipa i“Zagorska hiža”• Galerija Augustini• Ivanica (južni dio)• Strahinšica• Kuna gora• Dvorac Veliki Tabor• Hušnjakovo• Park prirode”Medvednica”• Ivanica – (vrh)• Povijesno središte Klanjca• Povijesno središte DonjeStubice• Tuheljske toplice• Crkva Uznesenja Marijina,Pregrada• Dvorac Golubovec• Sutinske toplice• Kostel• Lobor – središte• Sv. Križ Zaretje- središte• Sv. Barbara, Bedekovina• Kurija Bedekovina• Bedekovanska jezera• Vinska cesta Pregrada –urmanec• Maceljska gora• Cesargradska gora• Povijesno središte Pregrade• Macelj – granica• Župna crkva- Vinagora• Park prirode ”Hrvatskozagorje”• Crkva Majke BožjeSnježne – Belec• Crkva Majke BožjeJeruzalemske, Trški Vrh• Šemnike toplice• Sv. Katarina, ZagorskaSela• Zlatar povijesno središte• Dvorac Gredice• Ruralne sredine upodruju Vižovlje -Luelnica• Dvorac Miljana• Dvorac Lobor• Dvorac Mirkovec• Dvorac GornjaBedekovina• Dvorac OroslavljeDonje• Dvorac Helenbach• Kurija Škarievo• Dvorac Gorica• Dvorac Šrbinec• Dvorac Zajezda• Dvorac Klokovec• Dvorac Braak• Dvorac Poznanovec• Kurija Vižovlje• Povijesna mjestaSeljake bune• Laz – kuna radinost(igrake)• Sv. JakobU prvoj polovici 2006. godine, trend ostvarenja broja noenja i turista koji posjeuju KZŽ jestpozitivan, ukoliko se usporedi promatrano razdoblje za proteklih pet godina.150.000Trend ostvarenja broja noenja i turista za 5 godina( razdoblje 01.01.-31.08.)100.00050.00002002 2003 2004 2005 2006Broj turista 31.600 31.410 29.656 23.725 32.424Noenja 101.191 100.392 91.006 74.308 92.89537

RAZVOJNI PROBLEMI- nedovoljna prepoznatljivost idiverzifikacija zagorskog turistikogproizvoda- nepostojanje integralne razvojnestrategije turizma u KZŽ-u- nerazraena marketinška turistikapolitika- slaba koordinacija lokalnih turistikihzajednica- slaba umreženost turistikih zajednica nalokalnom i državnom nivou- nepostojanje centralne turistikemanifestacije.RAZVOJNE POTREBE- brendiranje Krapinsko-zagorske županijekao kvalitetne i prepoznatljive turistikogodredišta- izrada Master plana turizma KZŽ-a- receptivne turistike agencije- stvaranje kvalitetnih turistikih proizvoda iitinerera- podizanje kvalitete i poveanjesmještajnih kapaciteta- razvoj selektivnih oblika turizma- unapreenje kvalitete turistikih usluga- unapreenje znanja i vještina ljudskihresursa u turizmu- odreivanje prirodno-krajobraznovrijednih podruja i njihovo promicanjekao ekološkog turistikog proizvoda.1.5.9. PoljoprivredaZa uinkovitu poljoprivrednu proizvodnju u KZŽ-u poseban problem predstavljarasparcelirano poljoprivredno zemljište u 213.383 parcela, tako da svako obiteljskopoljoprivredno gospodarstvo posjeduje u prosjeku 6 parcela lociranih na raznim stranama.Prosjena veliina parcela je oko 0,3 ha, dok je veliina poljoprivrednog zemljišta pogospodarstvu oko 2 ha.Poljoprivredna proizvodnja KZŽ-a veim je dijelom u funkciji samoopskrbe obiteljskihgospodarstava poljoprivrednim proizvodima: meso, mlijeko, mlijeni proizvodi, jaja, voe,povre, vino, žito i sl. Ratarstvo je prvenstveno u funkciji proizvodnje stone hrane.U poljoprivrednoj proizvodnji obiteljskih gospodarstava Krapinsko-zagorske županijestoarstvo ini najznaajniji dio. Glavnina prihoda u poljoprivredi ostvaruje se prodajomkravljeg i manje koliine kozjega mlijeka, teladi, svinja, peradi, jaradi, i janjadi.Prema podacima Hrvatskog stoarskog centra 5 u 2005. god. Krapinsko-zagorska županija jeimala 13.010 krava s relativnim uešem od 5,6 % u Republici Hrvatskoj.Prioriteti poljoprivredne proizvodnje s obzirom na tradiciju, konfiguraciju terena i mogunostiplasmana proizvoda prije svega je govedarstvo – proizvodnja mlijeka i mesa. Poveava sebroj gospodarstava koji se bave stoarstvom - proizvodnjom mlijeka zbog otkupa mlijeka odstrane LURE, VINDIJE I MINI MLJEKARE VERONIKA. Grade se novi suvremeni objekti zadržanje krava koji zadovoljavaju sve standarde.Nadalje, trebalo bi više poticati proizvodnju mlijeka i mesa, a mala gospodarstva usmjeriti uproizvodnju sira i ostalih preraevina koja bi se plasirala kroz seoski turizam jer se samo nataj nain mogu dalje razvijati i opstati.Prosjean broj svinja je 1-3 grla po obiteljskom gospodarstvu. Uz to, tradicionalno je prisutanuzgoj peradi (kokoši, zagorskih purana, pataka i gusaka).Nosilac otkupa mlijeka, osim LURE i VINDIJE, i stvaranja regionalnog brenda u sirarstvu je iMINI MLJEKARA VERONIKA u Desiniu oko koje se veže znaajan dio poljoprivredneaktivnosti u sjeverozapadnom dijelu Županije.5 izvor podataka Veterinarske stanice38

U sljedeoj tablici prikazane su poljoprivredne površine prema kategorijama i nainukorištenja u KZŽ-u.Tablica br. 20 - Poljoprivredne površine prema kategorijama i nainu korištenja uKrapinsko-zagorskoj županiji u 2004. godiniu hektarimaPOLJOPRIVREDNE POVRŠINEOBRADIVA POVRŠINAORANICE VONJACI VINOGRADILIVADEPAŠNJACIa 68.216 34.377 2.701 3.963 18.054 9.121b 826 44 15 4 280 483c 67.390 34.333 2.686 3.959 17.774 8.638Izvor: DZS RHTUMA :a – ukupnob – pravne osobe i dijelovi pravnih osoba i zemljište u državnom vlasništvuna kojem nije organizirana poljoprivredna proizvodnjac – obiteljska poljoprivredna gospodarstvaU sljedeoj tablici prikazane su zasijane površine u Krapinsko-zagorskoj županiji u 2004.godini.Tablica br. 21 - Zasijane površine u 2004. godini u KZŽ-uRed.br.OPISZASIJANE POVRŠINE:GODINEu hektarima2000. 2001. 2002. 2003. 2004.INDEKS04/001. Žitarice 25.333 25.581 25.634 25.355 24.617 97,12. Povre 4.428 4.443 4.475 4.470 4.057 91,63. Krmno bilje 5.565 5.517 5.430 5.146 5.283 94,9Ukupno zasijaneobradive površine4. Ugari i neobraeneoraniceIzvor: DZS RH35.326 35.541 35.539 34.971 33.957 96,11.246 1.046 1.049 1.327 1.949 156,4U vinogradarstvu i vinarstvu problem predstavlja premala komercijalizacija vinogradarskihpovršina Krapinsko-zagorske županije s obzirom na mogunosti – u Županiji je 9,1% ukupnihhrvatskih vinogradarskih površina.39

RAZVOJNI PROBLEMI- Kontinuirano zaostajanje ruralnogpodruja- Neobraene poljoprivredne površine- Nedostatak financijskih sredstava zakapitalne infrastrukturne ruralne projekte- Usitnjenost i rascjepkanost posjeda- Nepostojanje strategije razvojapoljoprivrede i operativnog plana razvojastoarstva- Nepostojanje klaonice i drugihpreradbenih i skladišnih kapaciteta- Nepostojanje brendiranih prepoznatljivihzagorskih proizvoda- Nedovoljna komercijalizacijavinogradarskih proizvoda- Nepostojanje posrednika ( zadruga )izmeu poljoprivrednika i prodajnog,odnosno nabavnog tržišta.RAZVOJNE POTREBE- Strategija razvoja poljoprivrede KZŽ-a- Operativni plan razvoja stoarstva- Okrupnjavanje poljoprivrednih parcela ipoljoprivrednog gospodarstva- Sadnja novih i okrupnjavanje postojeihvinograda- Provoenje Smjernica razvojavinogradarstva i vinarstva- Podizanje kvalitete i unapreenje prodajevina- Zaštita i valorizacija autohtonih proizvoda- Brendiranje zagorskih proizvoda (meda,purana i sira i dr.)- Razvoj, specijalizacija i komercijalizacijaprimarne poljoprivrede- Osnivanje agroturistikih i specijaliziranihzadruga.1.5.10. Poduzetnika infrastrukturaPoduzetnika infrastruktura, osim bazine fizike infrastrukture, u Krapinsko-zagorskojžupaniji ini i socijalna komponenta koja nije dostatno razvijena. Osim Zagorske razvojneagencije koja je osnovana u sijenju 2006. i ureda Fine «one stop shop» ne postoje potporneinstitucije za razvoj poduzetništva.Nadalje, Zagorska razvojna agencija osnovala je lokalni garantni fond za potporu malompoduzetništvu za pokretanje start up businessa.Takoer je uspostavljen kontakt s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja s ciljemstvaranja Baze podataka o raspoloživim resursima za ulaganje.Temeljem analize gospodarstva utvreno je nekoliko tržišnih niša za osnivanje klastera. Utijeku je osnivanje klastera u metalopreraivakoj industriji u suradnji s gradom Zagrebom iZagrebakom županijom), gdje bi zajedniki projekt bio CROTRAM. U suradnji sPoduzetnikim centrom Samobor, Zagrebakom županijom i pograninim regijamaRepublike Slovenije osnovan je Turistiki klaster po Sutli i Žumberku. Osnivanjem klasterapovezala se turistika ponuda u ovoj turistikoj zoni, a s ciljem veeg iskorištenja turistikogpotencijala, uinkovite uporabe resursa i boljeg iskorištenja mogunosti. Sve e to doprinijetituristikoj prepoznatljivosti, proširenju turistike ponude i podizanju razine kvalitete turistikihproizvoda i usluga.Preko lokalnih programa kreditiranja (Poduzetnik 1; Poduzetnik 2; lokalni projekti razvoja;poticanje poduzetništva ciljnih skupina - branitelji, žene, mladi) koji se kontinuirano provodeod 2000. godine plasirano je 333,5 mil. kuna (658 poduzetnikih kredita).Kreditiranje preko lokalnih projekata, osim zadržavanja postojeeg nivoa zaposlenosti, imaloje za cilj porast održivih radnih mjesta.U razdoblju od 2000. do 2006. godine izvršena su slijedea ulaganja u poduzetnike zone uKrapinsko-zagorskoj županiji:40

Jedinice lokalne i podrune samouprave: 13.833.000,00 knMINGORP: 16.190.000,00 knOSTALI ( fondovi ): 15.312.218,00 knUKUPNO:45.346.218,00 knRAZVOJNI PROBLEMI- Nedovoljna materijalna i strunaekipiranost Zagorske razvojne agencije- Nedostatak opreme i prostora zasvakodnevne aktivnosti- Nedostatak strunih konzultanata.RAZVOJNE POTREBE- Ekipiranost Zagorske razvojne agencije- Osposobljavanje mreže konzultanata zapotporu poduzetnicima.1.5.11. Vanjskotrgovinska razmjenaTablica br. 22 - Vanjskotrgovinski promet Županije krapinsko-zagorske i gospodarstvaA. IZVOZRH za I-XII 2005. g.u 000 USDI-XII 2004. I-XII 2005. 05/041. Ukupno gospodarstvo RH 8.024.157 8.808.988 109,82. Županija krapinsko-zagorska 253.564 260.432 102,7% ueša ŽKZ u RH 3,16 2,96 93,7B. UVOZ1. Ukupno gospodarstvo RH 16.589.172 18.546.533 111,82. Županija krapinsko-zagorska 258.641 257.376 99,5% ueša ŽKZ u RH 1,56 1,39 89,1Izvor: HGK-ŽK KrapinaTijekom 2005. godine gospodarstvenici Krapinsko-zagorske županije izvezli su roba i uslugau iznosu 260,4 mil. USD, što je poveanje od 2,7% u odnosu na prethodnu godinu i s imeKrapinsko-zagorska županija sudjeluje sa 2,96% u ukupnom izvozu Republike Hrvatske.Istovremeno je uvoz proizvoda i usluga ostvaren u iznosu 257,4 mil. USD i bilježi smanjenjeod 0,5% u odnosu na godinu dana ranije.Takvim kretanjem robne razmjene ostvaren je pozitivan vanjskotrgovinski saldo u iznosu od3,1 mil. USD.Najznaajnije vanjskotrgovinsko tržište Županije su zemlje EU na koje je izvezeno 189,2 mil.USD ili 72,63% ukupnog izvoza Županije.Meu zemljama EU najviše je proizvoda i usluga izvezeno u Sloveniju (24,10% ), Njemaku(16,70% ), Austriju (8,10% ) i Italiju (7,41%).Najznaajniji vanjskotrgovinskipartneri Krapinsko zagorske županije uizvozu I-XII 2005.g.Najznaajniji vanjskotrgovinskipartneri Krapinsko zagorskežupanije u uvozu I-XII 2005.g.NJEMAKA16,70%SLOVENIJA24,10%ITALIJA7,41%FRANCUSKA4,24%NJEMAKA18,48%ITALIJA12,16%AUSTRIJA12,60%FRANCUSKA4,59%SRBIJA I CRNAGORA10,89%OSTALE18,78%BIH6,99%AUSTRIJA8,10%NIZOZEMSKA2,79%BELGIJA2,68%OSTALE28,72%EŠKA6,60%SLOVENIJA14,17%41

Prema djelatnostima preraivaka industrija ostvaruje 95,40% ukupnog izvoza i 71,87%ukupnog uvoza Županije, te kao dominantna i odreuje smjer njihova kretanja. Od važnijihizvoznih grana unutar preraivake industrije porast je zabilježen kod proizvodnje proizvodaod metala, osim strojeva i opreme za 27,7% te kod proizvodnje nemetalnih mineralnihproizvoda za 15,5%.Najznaajniji rast uvoza kod zastupljenijih grana preraivake industrije bilježi proizvodnjaproizvoda ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 7,3%.Izvan preraivake industrije, meu zastupljenijim djelatnostima, rast izvoza od 37,3%prisutan je u trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kuanstvo te u graevinarstvuza 6,2%.1.6. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOSTU sljedeoj tablici prikazano je kretanje broja zaposlenih osoba u Krapinsko-zagorskojžupaniji od 1998. godine do 2005. godine.Tablica br. 23 - Kretanje zaposlenosti u Krapinsko-zagorskoj županijiGODINE (31.ožujka)UKUPNO IND 98=1001998. 34.069 1001999. 31.702 93,052000. 32.749 96,132001. 31.984 93,882002. 32.513 95,432003. 33.136 97,262004. 32.970 96,772005. 33.828 99,29Izvor: DZS RHNa dan 31.12.2005. godine evidentirano je 6.058 nezaposlenih osoba. Zabrinjavakvalifikacijska struktura nezaposlenih, gdje preko 70% ine osobe niže edukacijske razine(osnovna škola, bez škole ili završena tri razreda srednje škole) dok je najmanji udiovisokoškolovanih osoba ( 4,2% ).U slijedeoj tablici prikazano je kretanje broja nezaposlenih osoba u Krapinsko-zagorskojžupaniji od 2000. godine do 2005. godine.Tablica br. 24 - Nezaposlenost na podruju Krapinsko-zagorske županijeGODINE UKUPNO OSOBA VERIŽNI INDEKS BAZNIINDEKSI2000. 8.851 122,5 100,02001. 8.736 98,7 98,72002. 7.742 88,6 87,52003. 5.701 73,6 64,42004. 6.117 107,3 69,12005. 6.058 99,0 68,4Izvor: HZZ Podruni ured Krapina42

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31.12.2005. godine uKrapinsko-zagorskoj županiji evidentirano je 35.055 aktivnih osiguranika, što je za 0,95%više u odnosu na prosinac prethodne godine.Stopa nezaposlenosti iznosila je u prosincu 14,7%, što je za 3,2% manje u odnosu naRepubliku Hrvatsku u istom razdoblju.Tablica br. 25 - Analiza aktivnog stanovništva2003. 2004. 2005.Aktivno stanovništvo (osiguranici ukupno + 41.450 40.843 41.113nezaposleni)Osiguranici MO – ukupno 35.749 34.726 35.055Zaposlenici 29.384 29.573 30.280od Obrtnici 3.038 2.835 2.821toga Individualni poljoprivrednici 3.327 2.085 1.718Nezaposleni (31.12.) 5.701 6.117 6.058Stopa nezaposlenosti – županija (prosinac) 13,8 15,0 14,7Stopa nezaposlenosti – RH (prosinac) 19,1 18,0 17,9Izvor: Hrvatski zavod za mirovinskoosiguranje, ZagrebRAZVOJNI PROBLEMI- strukturna nezaposlenost (ponuda neodgovora potražnji)- nemobilnost radno aktivnog stanovništva- nerazmjer izmeu ponude i potražnjeradne snage- slaba obrazovna struktura stanovništva- slabo razvijeni dodatni oblici obrazovanja- - RAZVOJNE POTREBE- Razvoj lokalnog tržišta rada- Regionalni akcijski plan zapošljavanja- Poveanje zapošljivosti- Vea ponuda dodatnih oblikaobrazovanja- 1.7. DRUŠTVENE DJELATNOSTI1.7.1. ObrazovanjePredškolski odgojDanas na podruju KZŽ-a djeluje 17 javnih ustanova za predškolski odgoj iji su osnivaiopine i gradovi. U Krapini djeluje i privatni vrti, a u Krapinskim Toplicama u Osnovnoj školipri bolnici djeluje i vrti za djecu s posebnim potrebama.Prema posljednjim podacima u vrtie je smješteno oko 1300 djece, a u proces predškole(2005./06.) ukljueno je njih 1382.43

U zadnje vrijeme osjea se sve vea potreba za izgradnjom i otvaranjem novih vrtia što e uskoroj budunosti i riješiti neke od lokalnih samouprava, ali i zainteresirani poduzetnici.RAZVOJNI PROBLEMI- premali broj ustanova predškolskogodgoja- prostorna ogranienost postojeihustanova s obzirom na broj djece.RAZVOJNE POTREBE- proširiti mrežu ustanova predškolskogodgoja posebno u jaslikoj dobi- adaptirati postojee ustanove zamogunost prihvata veeg broja djecekao preduvjet poboljšanja standarda iproizvodnosti rada.Osnovnoškolsko obrazovanjeU 30 osnovnih škola županije u školskoj godini 2006/07. upisano je 12.099 uenika u 638razrednih odjela. Pored tih škola, osnovno obrazovanje djeca stjeu još u 2 specijalne škole ito: u OŠ pri bolnici Krapinske Toplice i u Centru za odgoj i obrazovanje Zajezda.U Krapinsko zagorskoj županiji djeluju i 3 javne glazbene škole, smještene pri osnovnimškolama u Zaboku i Krapini te samostalna u Pregradi. Od nedavno djeluje i I. privatnaglazbena škola "Bonar" u Donjoj Stubici i Zlataru.RAZVOJNI PROBLEMI- «investicijska» zapuštenost školskihzgrada- premale škole s obzirom na broj uenika- nekvalitetna oprema- pojedine škole bez sportskih dvorana- nedostatak strunih djelatnika –pedagoga, psihologa i defektologa.RAZVOJNE POTREBE- dograditi i adaptirati škole – pretpostavkaza jednosmjensko odvijanje nastave- opremiti škole- izgraditi sportske dvorane- zaposliti potrebne kadrove.Srednjoškolsko obrazovanjeNa podruju županije djeluje 9 srednjih škola sa 5.492 uenika u 204 razrednih odjelaškolske godine 2005/06. Uenici su upisani u etverogodišnje gimnazijske i tehnikeprograme te razne trogodišnje programe za industrijska, gospodarska i obrtnika zanimanja.Srednjoškolsko obrazovanje provodi se još i za štienike Odgojnog zavoda u Bedekovini teCentra za odgoj i obrazovanje Zajezda.Za potrebe smještaja uenika postoji samo jedan ueniki dom pri Srednjoj školiBedekovina (Grad Pregrada ima u planu izgradnju novog uenikog doma).RAZVOJNI PROBLEMI- neusklaenost srednjih škola isrednjoškolskih programa s potrebamagospodarstva- nekvalitetna oprema- nedostatak strunih djelatnikapedagoga, psihologa i defektologa- RAZVOJNE POTREBE- razvijati mrežu srednjih škola isrednjoškolskih programa u skladu spotrebama gospodarstva- planiranje tržišno interesantnih upisnihprograma- opremanje škola i informatizacija nastave- zapošljavanje potrebnih kadrova- 44

Visoko obrazovanjeU Zaboku ve više godina djeluju 3 fakulteta i to kao podružnice: Fakulteta za turizam ihotelski menadžment, Opatija; Fakulteta organizacije i informatike Varaždin; Ekonomskogfakulteta Zagreb - studij poslovne ekonomije Zabok.Koncem 2004. g. u Krapini je osnovana Visoka poslovna škola koja e studentima omoguitistudij prometa, informatike i menadžmenta (oekuje se poetak djelovanja akademskegodine 2007/08.)Ostalo obrazovanjeSvakako treba izdvojiti znaajnu obrazovnu djelatnost Pukih otvorenih uilišta (obrazovanjeodraslih, razni teajevi) kao i vei broj privatnih škola za strane jezike i osposobljavanjevozaa.Slika br.11. Školske ustanoveKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J AŠKOLSKE USTANOVER E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AOSNOVNA ŠKOLAPODRUNA ŠKOLASREDNJA ŠKOLAG R A DZ A G R E BVISOKA ŠKOLAIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije1.7.2. Kultura, tehnika kultura i sportRaznovrsna, vrijedna i brojna kulturno-povijesna baština Krapinsko-zagorske županije(burgovi, gradine, arheološki lokaliteti, crkve, kapele, dvorci, kurije, obiaji) i danas utjee tebogatom ini kulturnu djelatnost u Krapinsko zagorskoj županiji, a koja se odvija kroz razneustanove, institucije, manifestacije i susrete.Izdvajamo djelatnost 6 Pukih (otvorenih) uilišta u Krapini, Zaboku, Zlataru, Klanjcu,Pregradi i Donjoj Stubici, te 13 gradskih-opinskih knjižnica. U Krapini bi se u sklopu gradskeknjižnice trebala ustrojiti Županijska matina služba za knjižnice.Zatim, Muzeje Hrvatskog zagorja s ispostavama u Gornjoj Stubici (muzej seljakih buna),Klanjcu (galerija Antuna Augustinia), Kumrovcu (Etno selo), Desiniu (Veliki Tabor) i45

Krapini (Hušnjakovo – gradi se novi, suvremeni muzej Krapinskog praovjeka). Tu je i MuzejLjudevita Gaja u Krapini (nažalost, zapušten…nužno njegovo ureenje).Poznate su galerije u Krapini i Zlataru (izvorna umjetnost) kao i niz manjih privatnih galerija(u ugostiteljskim objektima i privatnim kuama). Franjevaki samostani Krapina i Klanjecponose se svojim knjižnicama i bogatim zbirkama. Vrijedna je i privatna zbirka etno grupe"Zvirek" u Sv. Križu Zaretju.Brojne su kulturne manifestacije i predstavljaju jedan od znaajnijih promotivnih elemenatažupanije. Neke od njih: Mali "Kaj" i Sveanosti kajkavske popevke te Zagorska krijesnica uKrapini; Dani KŠ Gjalskog u Zaboku; Tjedan kulture zabave i športa u Sv. Križu Zaretju;Dani kajkavske rijei u Zlataru, Branje grojzdja u Pregradi, Sajam vina u i susret pjesnika uBedekovini; Tabor film festival u Velikom Taboru – Desini.Krapinsko zagorska županija ima i snažnu tradiciju kulturno-umjetnikog amaterizma. BrojniKUD-ovi sa svojim pjevakim, folkloraškim, tamburaškim, puhakim, dramskim i likovnimsekcijama još koncem 1994 godine osnovali su svoju Zajednicu KUD-ova KZŽ-a, a sve usvrhu poboljšanja, proširenja i razvoja kulturnog amaterizma. Tako Zajednica svake godineorganizira brojne smotre, susrete, seminare te na taj nain doprinosi kvaliteti kulturnogamaterizma kako u županiji tako i u RH.Obzirom da u Županiji postoje raznovrsni, brojni i vrlo aktivni športski klubovi, i oni su želeitu djelatnost poboljšati, osnovali Zajednicu športova koja na taj nain promie njihoveinterese u svojoj domeni. Nadalje, velik doprinos športu daje i Savez školskih športskihklubova koji unatrag 2 godine svojim radom osmišljava i organizira športsku aktivnostuenika osnovnih i srednjih škola.46

Slika br. 12. Kulturna baštinaKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J AKULTURNA BAŠTINAR E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AG R A DZ A G R E BPovijesna naselja i dijelovi naseljaGRADSKA NASELJAGRAD.-SEOSKA NASELJASEOSKA NASELJAPovijesni sklop i graðevinaGRADITELJSKI SKLOPCivilne graðevineSTARI GRADOVIDVORCI, KURIJEKURIJA ŽUPNOG DVORASTAMBENE GRAÐEVINEGRAÐ. JAVNE NAMJENEINDUSTRIJSKE IGOSPODARSKE GRAÐEVINEINŽENJERSKE I KOMUNALNEGRAÐEVINESakralne graðevineArheološka baštinaMemorijalna baštinaCRKVE, KAPELEPOKLONCI, RASPELAARH. LOKALITET I ZONEPOVIJESNO PODRUÈJE I OBILJEŽJEGROBLJE I GROBNEGRAÐEVINEKULTURNI KRAJOLIKPERIVOJI I PARKOVIIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županijeDjelatnost tehnike kulture takoer je znaajna. Informatiari, ljubitelji filma i videa, auto-motoklubovi, auto i avio-modelari, radio amateri kroz Županijsku zajednicu tehnike kultureosmišljavaju i promiu svoje djelatnosti.Informativna djelatnost u zadnjih nekoliko godina po obujmu je znaajno napredovala. Sadau županiji djeluje 7 radio postaja, dopisništvo HRT-a , Veernjeg i Jutarnjeg lista te tjednoizlaze jedne novine - Zagorski list.47

Nakladnika djelatnost takoer bilježi odreeni napredak. Iako ne postoji niti jedna velikanakladnika kua, brojni manji nakladnici, udruge (izdvajamo Kajkavianu i ogranak MHZabok i Krapina) te institucije i ustanove godišnje izdaju po nekoliko knjiga, zbirki poezije idrugo te na taj nain ine živom i bogatom i tu djelatnost.RAZVOJNI PROBLEMI- nepostojanje programa zaštite kulturnebaštine- odumiranje stare zagorske arhitekture- zapuštenost spomenike baštine- nepostojanje generalne manifestacijeŽupanije- manjak prostora za djelovanje KUD-ova.RAZVOJNE POTREBE- izraditi program zaštite kulturne baštine ucilju zaštite, ouvanja i revitalizacijebaštine- stvaranje generalne manifestacije koja biu kulturnom smislu postala znakprepoznatljivosti Županije- izgradnja Domova kulture.1.7.3. Zdravstvo i socijalna skrbKŽZ ima kvalitetnu i dobro organiziranu zdravstvenu zaštitu, a zdravstveni pokazatelji neodstupaju znatnije od onih koji se registriraju na razini Republike Hrvatske.Vodei uzroci smrti su bolesti cirkularnog sustava (53,7%), maligne bolesti (20,9%) te ostalebolesti (probavne, respiratorne, zarazne i vanjski uzrok smrti – nesree 25,4%).U Županiji djeluje ukupno 6 županijskih zdravstvenih ustanova, 1 privatna bolnica, 1 privatnoljeilište, 4 privatne i 1 županijska ljekarnika ustanova – 35 ljekarnikih jedinica te 7privatnih ustanova za zdravstvenu njegu u kui.Primarnu zdravstvenu zaštitu uglavnom pružaju lijenici u privatnoj praksi koji imaju ugovor sHZZO-om.Hitna medicinska pomo organizirana je u sklopu Doma zdravlja KZŽ-a, a provodi se putemdežurstava.U Zavodu za javno zdravstvo djeluju sljedee službe: za higijenu i epidemiologiju, Klinikumikrobiologiju, socijalnu medicinu i statistiku, školsku preventivnu medicinu i zdravstvenuekologiju.Krapinsko-zagorska županija je meu prvim županijama u Republici Hrvatskoj koja jedonijela Plan za zdravlje, strateški dokument kojim se utvruju ciljevi, prioritetni zadaci,nosioci i izvršioci pojedinih zadataka, mogui izvori financiranja, kontrola provoenjaaktivnosti te ukljuivanje stanovništva i medija u aktivnosti koje se provode na poboljšanjuzdravlja i kvalitete života na podruju Krapinsko-zagorske županije.Kao prioritetni zadaci utvreni su: zdravstveno nekontrolirana voda za pie, visok postotakkonzumenata alkoholnih pia kod srednjoškolske i osnovnoškolske populacije, depopulacija,prevencija bolesti cirkularnog sustava i skrb o starijim osobama.48

Slika br. 13. Zdravstvene ustanoveKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAV A R A Ž D I N S K AŽ U P A N I J AZDRAVSTVENE USTANOVER E P U B L I K A S L O V E N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J AZ A G R E B A K AŽ U P A N I J ABOLNICAG R A DZ A G R E BDOM ZDRAVLJAAMBULANTALJEKARNAZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOKRAP.-ZAG. ŽUPANIJEIzvor: Prostorni plan Krapinsko-zagorske županijeRAZVOJNI PROBLEMI- nedovoljna zdravstvena prosvjeenost iinformiranost graana o osobnoj brizi zazdravlje te ouvanju zdravlja- nedostatno provoenje preventivnihprograma za rano otkrivanje bolesti- neusuglašenost postojeeg modelaupravljanja i financiranja: ograniavajuazakonska regulativa, osniva jeonemoguen u kreiranju financijske irazvojne politike te se zdravstveneustanove suoavaju sa problemima iteškoama u poslovanju- mjeseni limiti (prorauni) su nedostatniza poslovanje zdravstvenih ustanova- nelikvidnost Ope bolnice Zabok- nedostatak domova za starije osobe.RAZVOJNE POTREBE- bolje zdravstveno prosvjeivanje iinformiranje graana- briga za zdravlje i ouvanje zdravlja- osigurati uvjete za unapreenjepreventivnog djelovanja- unaprijediti kvalitetu usluga zdravstvenezaštite- djelovati na promjenu postojeeg sustavafinanciranja zdravstvenih usluga- opremiti novu Županijsku bolnicu Zabok –Opu bolnicu Zabok na lokaciji Braak- unaprijediti uvjete i kvalitetu rada uzdravstvenoj djelatnosti- jaati razvoj institucija za brigu o starijimosobama.49

1.7.4. Civilno društvoKrapinsko-zagorska županija pridaje veliki znaaj i posveuje osjetnu pažnju razvoju civilnogdruštva na svom podruju. U tom smislu, u sklopu županijskih službi ustrojena je posebnaslužba za mlade i udruge iji je zadatak pružanje transparentnije podrške razvoju civilnogdruštva kako u pružanju financijske podrške, tako i u koordiniranijoj suradnji izmeu Županijei udruga djelatnih na njenom podruju.Županija od 2003. godine raspisuje javni natjeaj za sufinanciranje djelovanja udruga napodruju Županije. Odlukom se udruge raspodjeljuju u sedam razliitih podruja, ovisno osadržaju djelatnosti. Na natjeaj se naješe javlja preko stotinjak udruga, a pravo nafinancijsku potporu ostvari njih oko stotinu.Natjeajem su obuhvaene one udruge za koje ne postoji zakonska obveza (su)financiranja,kao što je to sluaj s kulturno-umjetnikim udrugama, sportskim udrugama, udrugamatehnike kulture, lovakim udrugama, vatrogasnim udrugama; pa su, slijedom toga, uŽupaniji osnovane Zajednice tehnike kulture KZŽ-a, Zajednica kulturno-umjetnikih udrugaKZŽ-a, Zajednica sportskih saveza i udruga KZŽ-a.U Krapinsko-zagorskoj županiji još uvijek nema registriranih i djelatnih udruga koje se, naneki nain, smatraju nositeljima razvoja civilnog društva, udruga ije djelovanje nije samopoželjno, ve je ono svojevrsni garant za deklaraciju neke zemlje i njenog svrstavanja u reduljuenih zemalja zapadne demokracije. To su udruge ija je djelatnost vezana napromicanje demokracije, ljudskih prava, tolerancije, poštivanja osobnosti i ljudskogdostojanstava. Jednako tako, na podruju Županije još nema registriranih udruga koje bi sebavile problematikom nasilja i pružanja pomoi žrtvama nasilja ( u obitelji, van obitelji,djecom kao žrtvama nasilja), kao i udruga koje bi se bavile pružanjem pomoi ljudima utrenucima duševne stiske ( problematika samoubojstva i sl.).Unato tome, na podruju Krapinsko-zagorske županije veliki broj graana doprinosistvaranju i jaanju civilnog (graanskog) segmenta u Županiji; više desetaka tisua ljudidjeluje preko udruga.Po posljednjim podacima Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji registriranoje oko sedamsto devedeset udruga.RAZVOJNI PROBLEMI- nedovoljna suradnja izmeu Županije iudruga- nepostojanje udruga – nositelja razvojacivilnog društva npr. udruga zapromicanje demokracije, ljudskih prava,tolerancije, poštivanja osobnosti iljudskog dostojanstava- nepostojanje udruga koje bi se bavileproblematikom nasilja i pružanja pomoižrtvama- nedostatak financijskih sredstava iadekvatnih prostora za djelovanjeudruga.RAZVOJNE POTREBE- jaanje suradnje izmeu Županije iudruga- osnivanje novih udruga- educiranje udruga o mogunostimafinanciranja iz raznih fondova- jaanje umreženosti udruga- Osigurati osnovne materijalne, prostornei druge uvjete za organizacijskukonsolidaciju i razvoj programskedjelatnosti svih, posebice novoosnovanihudruga.50

1.7.5. MladiŽupanijski program djelovanja za mlade Krapinsko-zagorske županije opredjeljuje se zastvaranje socijalnih, obrazovnih, kulturnih, materijalnih, politikih, ekoloških i drugih uvjeta zatrajnu dobrobit mladih te njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u društvenojzajednici te svim podrujima ekonomske i politike djelatnosti.Županijski program istie veliku važnost na podrujima: obrazovanja i informatizacije,zapošljavanja i poduzetništva, socijalne politike, zdravstvene zaštite i reprodukcijskogzdravlja, aktivnoga sudjelovanja mladih u društvu, izgradnje civilnoga društva i volonterskogarada, kulture mladih i slobodnoga vremena, te mobilnosti, informiranja i savjetovanja.RAZVOJNI PROBLEMI- Nedovoljno javno djelovanje mladih- Neukljuenost mladih u proceseodluivanja- Odlazak mladih u druge županije- Nepostojanje mikroregionalnog centra zamlade – multimedijskog centra.RAZVOJNE POTREBE- poticati javno djelovanje mladih u svrhuizgradnje partnerskog odnosa s tijelimažupanijske uprave i lokalne samouprave-poboljšati kvalitetu života svih graana,posebno mladih-ukljuiti mlade u procese odluivanja-poticati kreativnost mladih-stvoriti uvjet za društvenu i kulturnuafirmaciju mladih-smanjiti odlazak mladih u druge županije iliinozemstvo, odnosno stvoriti preduvjete zaživot mladih u Krapinsko-zagorskoj županiji-izgraditi partnerski odnos s udrugamamladih i za mlade, te jedinicama lokalnesamouprave u postizanju ciljeva na dobrobitmladih- ustupiti prostor u vlasništvu županijemladima za stvaranje mikroregionalnogcentra za mlade koji bi na nivou županijeobavljao zadatak multimedijalnog centra.1.8. ŽIVOTNI STANDARDKod izrade ove strategije korišteni su i podaci SSSH-a kod izrauna potrošake košarice injihova koncepcija izrauna sindikalne košarice.Ova metodologija korištena je kao pozitivno metodološko praenje životnih potreba veinestanovništva, a koja odgovara na pitanje kako osigurati minimalna novana sredstva zaelemente potrošake košarice.Elemente potrošake košarice ine:• prehrana• stanovanje• prijevoz• higijena• odijevanje• obrazovanje• kultura.51

Prema podacima SSSH-a sindikalna košarica za etverolanu obitelj u Krapinsko-zagorskojžupaniji iznosila je u sijenju 2006. godine 5.617 kuna. Najvei udio ima prehrana koja ini33,56% ukupnih troškova, stanovanje ini 32,60%, odijevanje 7,92%, obrazovanje i kultura12,48%, prijevoz 9,20%, a higijena 4,25% ukupnih troškova.U istom razdoblju potrošaka košarica u Republici Hrvatskoj iznosila je 6.317 kuna, odnosno11,1% više od potrošake košarice u Krapinsko-zagorskoj županiji.1.9. PREKOGRANINA I MEUREGIONALNA SURADNJAKZŽ intenzivno razvija prekograninu i meuregionalnu suradnju.U lipnju 2002. godine potpisan je Sporazum o uspostavljanju prijateljskih odnosa imeusobne suradnje Krapinsko-zagorske županije i Konzorcija za razvojne naloge Podravja(Republika Slovenija).U ožujku 1998. g. Skupština je donijela Odluku o uspostavi suradnje Krapinsko-zagorske iDubrovako-neretvanske županije.Krapinsko-zagorska županija u svojstvu partnera sudjeluje u meunarodnom INTERREG IIIB CADSES projektu «Villas» («Vile, dvorci i zamkovi – primjereno vrednovanje, korištenje ikreativno upravljanje») u periodu 2004-2006.U programu prekogranine suradnje INTERREG IIIA, prijavljeni su slijedei projekti:RAZVOJ ZA RAZVOJ – cilj projekta je dizanje razine obrazovanja i kvalifikacija ciljnihskupina ( mladi, poduzetnici, zaposleni, nezaposleni, poljoprivrednici…) kako bi sepoveala njihova mogunost zapošljavanjaPUTEVIMA BAŠTINE – cilj projekta je razvoj održivog ruralnog turizma i postojeeturistike ponude te poveanje prepoznatljivosti i konkurentnosti ciljanog podrujaHOMER (Harmonyzing of learning opportunities with labour market requirements) -glavni cilj projekta je razviti jedinstven i sistematian pristup poboljšanju statusamladih ljudi na tržištu rada kroz ustanovljavanje efikasnog prekograninogumrežavanja.TEMATSKI PUTEVI SUTLE – projekt ukljuuje II. Fazu smee signalizacije, trasiranjevinskih cesta i pješakih stazaMARKETING EKOLOŠKIH PROIZVODA – projektom su predviene zajednikeprekogranine promotivno-prodajne aktivnosti i marketing ekoloških poljoprivrednihproizvoda, te umrežavanje poljoprivrednikaTRADICIJSKI OBRTI - projektom se želi kreirati sinergija tradicionalnih obrta ivještina sa turistikim sektorom kroz ustanovljavanje novih turistikih proizvoda uprekograninom prostoruU programu CARDS 2004, Krapinsko-zagorska županija je kandidirala slijedee projekte:Razvoj kontinentalnog turizma temeljen na revitalizaciji dvoraca i kurija – ciljprojekta je ouvanje prirodne i kulturne baštine Županije revitalizacijomdvoraca i njihovo ukljuivanje u turistiku ponudu ŽupanijeRevitalizacija Sutlanskog jezera – cilj projekta je kreiranje zajednikogprirodnog turistikog odredišta revitalizacijom Sutlanskog jezera i okolnogpodrujaU programu PHARE 2005. Small Projects, Krapinsko-zagorska županija je prijavila projekt«Spread the wings to EU» iji je cilj jaanje prepoznatljivosti EU u regiji.Krapinsko-zagorska županija od 2000-te godine lanica je Skupštine europskih regija(Assembly of European Regions/AER), politike organizacije regija Europe. U razdoblju52

2006-2008 Krapinsko-zagorska županija e imati svog predstavnika u Birou, izvršnom tijeluSkupštine, kao predstavnika svih hrvatskih županija lanica SER-a. U sve programe u kojimasudjeluje Županija, ukljueni su županijski odjeli odgovorni za predmetno podruje teZagorska razvojna agencija.RAZVOJNI PROBLEMI- nedostatni ljudski resursi- nedovoljno brza i cjelovitaedukacija i trening kadrova.RAZVOJNE POTREBE- zaposliti strunjake- educirati kadrove za pripremu i provedbumeunarodnih programa i projekta- unaprijediti koordinaciju horizontalnu i vertikalnu (uŽupaniji i izmeu Županije i središnje države).1.10. UPRAVLJANJE RAZVOJEM – INSTITUCIONALNI OKVIRVeina sredstava iz županijskog prorauna usmjerena je na obrazovanje i to ak 41,3%,16,5% za zdravstvo, 11,4% za rad županijskih službi, 4,2% za promet, 4,0% zapoduzetništvo, 3,8% za poljoprivredu, 3,6% za socijalnu zaštitu, 3,3% za zaštitu okoliša,2,2% za kulturu, 2,0% za stambeno – komunalne poslove, 1,5% za udruge, 0,9% za turizam,dok je 5,3% usmjereno za ostale aktivnosti (vatrogastvo, civilna zaštita, politike stranke,europske integracije, otplata kredita)*.Dok se iz županijskog prorauna uglavnom financiraju društvene djelatnosti zbogdecentralizacije u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, jedinice lokalne samoupravenajviše sredstava koriste za održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture. Podaci oostvarenju prihoda JLS-a upuuju na velike razlike u ukupnim prihodima izmeu opina takoda najbogatija opina ima 7 puta vee prihode od najsiromašnije. Ako se promatraju izvorniprihodi po stanovniku omjer najsiromašnije i najbogatije opine je 1: 10.Obzirom da u našoj županiji nema velikih gradskih središta omjer najsiromašnijeg inajbogatijeg grada gledano prema prihodima po stanovniku je 1:2, a ukupno prorauna 1:5.Ukupni prorauni svih naših jedinica lokalne samouprave na razini su jednog grada srednjeveliine. Visina prihoda po stanovniku županijskog prorauna ne odstupa od prosjenogprihoda po stanovniku susjednih županija.U tijelima regionalne i lokalne samouprave velik je udio zaposlenih sa srednjom strunomspremom (45,9%) te nisko kvalificiranih radnika (15,8%), Premali udio zaposlenih s visokomstrunom spremom predstavljati e glavnu zapreku razvoju Županije i JLS-a.Tablica br. 26 - Obrazovna struktura u JLS-imaDr.sc. Mr. sc. VSS VŠS SSS KV NKV Ukup.Krapinskozagorska1 5 22 13 29 - 2 72županija% 1,4 6,9 30,5 18,1 40,3 - 2,8 100Gradovi i opine - - 29 32 105 10 44 220% - - 13,2 14,6 47,7 4,5 20,0 100Ukupno 1 5 51 45 134 10 46 292% 0,3 1,7 17,5 15,4 45,9 3,4 15,8 100Izvor: ZARA53

2. SWOT ANALIZA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJESNAGEMOGUNOSTIPoložaj, prirodni resursi okoliš• povoljan geoprometni položaj (pogranina županija,europski koridor, blizina Zagreba)• znatni prirodni resursi-velike rezerve vode, termalniizvori, šume, mineralne sirovine (glina, kamen)• ouvan okoliš• dobra energetska i telekomunikacijska infrastruktura.Gospodarstvo• razvijena preraivaka industrija (industrija stakla,metalna, elektroindustrija, proizvodnja graevinskogmaterijala) i graevinarstvo• razvijeno obrtništvo, tradicija, brojnost• veliki raspoloživi prostor za poduzetništvo (gospodarskezone), za izgradnju• ogledni komercijalni poljoprivredni proizvoai• tradicija u turizmu u toplicama, zdravstvenom, vjerskom,izletnikom, kulturnom, sportskom turizmu• uspješne poetne aktivnosti na realizaciji projekatameužupanijske i meuregionalne suradnje.Položaj, prirodni resursi okoliš• poveanje interesa za poslovnim prostorom uz prometnepravce u europskom koridoru a time i za razvoj novihgospodarskih aktivnosti• osnivanje zajednikog odlagališta otpada s GradomZagrebom i susjednim županijama kroz nacionalne i EUprograme• porast potražnje za vodom i realizacija programavodoopskrbe sa susjednim županijama• unapreenje prometne povezanosti izgradnjom autoceste,paralelne i brze ceste, u sklopu europskog koridora temoguom izgradnjom tunela u suradnji sa Zagrebom(ukoliko se zadovolje svi ekološki i zakonski standardi ).Gospodarstvo• blizina Zagreba kao: velikog poslodavca, velikih poduzeaza povezivanje županijskih srednjih i malih poduzea,tehnološkog resursa, tržišta za poljoprivredne proizvode,turistikog emitivnog tržišta• jaanje konkurentnosti i rast izvozno orijentiranihproizvodnji u preraivakoj industriji, razvojnopovezivanje gospodarskih subjekata kroz klastere (naprojektima CROTRAM, proizvodnje alata i dr.)• jaanje poduzetnike infrastrukture, tehnološkeinfrastrukture kroz iskorištavanje sve veih mogunostinacionalnih programa, programa EU-a i drugih programa

Društvene djelatnosti• razvijena mreža pukih otvorenih uilišta i programaobrazovanja• kvalitetno organizirana zdravstvena zaštita• dobri programi preventive zdravstvene zaštite• raznovrsna kulturno-povijesna baština• organizirani i rasprostranjeni oblici ouvanja tradicijekulture i obiaja (kroz kulturno umjetnika društva ilokalne dogaaje• gostoljubivost regije kao brend («dobri ljudi, dobre udi»).• razvoj i specijalizacija i komercijalizacija primarnepoljoprivrede, jaanje komercijalnih proizvoaa• razvoj brendova, autohtoni poljoprivredni proizvodi(zagorski puran , med, voe i povre i dr.)• razvoj integrirane i eko-poljoprivrede kroz nacionalne iprograme EU-a• potpora zadrugarstvu i povezivanju malih poljoprivrednihproizvoaa kroz projekte države i EU-a• ruralni razvoj kroz nacionalne i programe EU-a• porast potražnje za selektivnim oblicima turizma(zdravstveni, kulturni, rekreativni i dr.) i jaanjehrvatskog turizma• poticanje razvoja meužupanijske i regionalnegospodarske suradnje intenziviranjem približavanjuHrvatske prema EU.Društvene djelatnosti• unapreenje kvalitete obrazovanja srednjih škola kroznacionalne programe• izgradnja i dogradnja školskih i zdravstvenih objekta krozjavno privatno partnerstvo• izgradnja starakih domova kroz javno privatnopartnerstvo• stjecanje kvalitetnog obrazovanja u gradu Zagrebu• razvoj cjeloživotnog uenja• privlaenje mladog strunog kadra zbog poveanemobilnosti (dobra prometna povezanost, kvaliteta života)• unapreenje kulturnog nasljea i njegovanje identiteta• razvoj kulturnih ustanova i programa kroz nacionalne imeunarodne programe.55

Upravljanje razvojem• dobri rezultati ZARA-e u iniciranju i provedbi razvojnihprojekata u Županiji i JLS-ima te meužupanijskoj iprekograninoj suradnji kao dobra umreženost srazvojnim institucijama Hrvatskoj i inozemstvu• sposobnosti (znanje, vještine i iskustvo) Razvojneagencije i nekih drugih institucija KZŽ-a za pripremu iprovedbu i upravljanje razvojnim projektima• sve vee korištenje strunih analiza, studija i znanja upojedinim podrujima razvoja Županije i JLS-a.Upravljanje razvojem• jaanje sposobnosti Županije i JLS-a za upravljanjerazvojem (ljudski resursi, edukacija i trening) kroznacionalne i programe EU• unapreenje rada Razvojne agencije i drugih razvojnihinstitucija u Županiji i JLS-a kroz nacionalne i EUprograme• uvoenje projektnog pristupa u programiranju iupravljanju• unapreenje povezanosti JLS-a i Županije, stvaranjerazvojnih konzorcija kroz poticaje iz nacionalnih i EUprograma• jaanje sposobnosti za unapreenje prekogranine,meuregionalne i meu županijske suradnje.56

SLABOSTIPoložaj, prirodni resursi okoliš• nesanirana odlagališta smea i kamenoloma• neodgovarajui sustav odvodnje otpadnih voda• neuinkovitost lokalnih vodovoda (ilegalni prikljuci)• rascjepkanost komunalnih poduzea• loša lokalna prometna povezanost• nedovoljno ulaganje u održavanje javnih cesta• zaostajanje u razvoju željeznike infrastrukture.Gospodarstvo• nizak bruto društveni proizvod po glavi stanovnika• neravnomjernost razvoja s podrujima koja zaostaju urazvoju – znatan dio Županije su brdsko-planinskapodruja• loša struktura gospodarstva, niskoakumulativna industrija( tekstilna industrija)• mala mobilnost rada• rascjepkanost i usitnjenost polj. i šumskih površina• nepovezanost malih poljoprivrednih proizvoaa• nedostatan poduzetniki milje• nedostatak gospodarske i tehnološke infrastrukture• nedostatni smještajni kapaciteti u turizmu, organizacijaturizma i necjeloviti turistiki proizvod (programi,marketing i dr.)• socijalna neodgovornost i neosjetljivost poslodavaca(neplaanje plaa i doprinosa za radnike)• strukturna nezaposlenost, ponuda radne snage ne odgovarapotrebama gospodarstvaPRIJETNJEPoložaj, prirodni resursi okoliš• blizina Zagreba i opasnost od doseljavanja «prljavihindustrija»• uzurpacija prostora s porastom meunarodnog prometa iporastom gospodarskih aktivnosti• nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje mineralnihsirovina i drugih prirodnih resursa• nedovoljna odreenost i konzistentnost zakonskeregulative za sektor okoliša i prirodnih resursa.Gospodarstvo• nedovoljna potpora i povezivanje poduzetništva scentralne državne razine• neprimjerena i nestabilna porezna politika• rast konkurencije proizvoaa iz EU-a u poljoprivredi,preraivakoj industriji i trgovini• izostanak ili spora provedba Nacionalne politikekonkurentnosti• izostanak uinkovitog nacionalnog programa potporeproizvodnim investicijama i zapošljavanju• jaanje odljeva strunih i visoko obrazovanih kadrova• ponuda i dolazak jeftinije radne snage iz susjednihdržava.57

Društvene djelatnosti• slaba obrazovna struktura stanovništva• nedostatak radne snage, visoko obrazovanih strunjaka,radnika s kompetencijama koje odgovaraju potrebamagospodarstva• slabo razvijeni dodatni oblici obrazovanja, nemacjeloživotnog uenja• nedostatna mreža srednjih škola s odgovarajuomopremom i kadrovima• nepostojanje stambene politike• starost stanovništva• odumiranje stare zagorske arhitekture• nepostojanje urbanih naselja (gradova)• zapuštenost spomenike baštine.Upravljanje razvojem• nedefinirani gospodarski prioriteti• nepostojanje «Zagorskog lobija»• nepostojanje zajednike vizije• nema strategije razvoja• nema nositelja razvoja za pojedina podruja• usitnjena lokalna uprava (previše lokalnih upravnihjedinica)• nedovoljno obuen kadar u Županiji, osobito JLS-a zaupravljanje razvojem;• nedovoljna suradnje i koordinacije na vertikalnoj razini:država, Županija, JLS-i i horizontalno, meu JLS-ima• nezadovoljavajui protok informacija izmeu upravnihodjela, te upravnih odjela i JLS-aDruštvene djelatnosti• negativna demografska kretanja• izostanak razvoja lokalnog tržišta rada (zavod zazapošljavanje, škole, poslodavci)• nepostojanje pedagoškog standarda u obrazovanju nanacionalnoj razini• zastarjeli model školovanja, ne odgovara potrebamagospodarstva• odljev kadrova, osobito mladih i visoko obrazovanih• nametanje kulturnih sadržaja i kulturnih preferencija izdrugih krajeva i inozemstva i gubljene identiteta.Upravljanje razvojem• nedostatak financijskih sredstava (kapaciteti zaupravljanje) za razvojne projekte na razini Županije iJLS-a• izostanak unapreenja zakonske regulative u funkcijilokalnog razvoja• izostanak trajne edukacije i treninga za zaposlenike užupanijskoj i lokalnoj upravi• neprovoenje sustavne decentralizacije.58

• ne-koordiniranje rada udruga, nepovjerenje premaudrugama te, nedovoljno iskorišten potencijal i doprinosudruga cjelokupnom razvoju Županije• nesreenost imovinsko-pravnih odnosa.59

3. VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJEREVIZIJA) ) + " ) 9 0 : 9 ! . ! * 9 ; . . ! < ) * 8 (, # - . # - /- 0 " # ! < ) * > (( 0 . ! < ) * 6 (( . 0 1 -# 2 0 # 3# # 0-# -# - ! < ) * = (4 5 0/6 # 0- # # -60

PRIORITETI, CILJEVI, MJERE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJECILJ 1.KONKURENTNOPODUZETNIŠTVO I USLUGECILJ 2.RURALNI RAZVOJCILJ 3.RAZVOJ LJUDSKIHPOTENCIJALA IUNAPREENJE KVALITETEŽIVOTACILJ 4.OUVANI OKOLIŠ,PRIRODNE I KULTURNEVRIJEDNOSTI1.1. PRIORITETPoticanje razvojapoduzetništva (korporativnog,malog i srednjeg) i obrtništvate stvaranje preduvjeta zaulaganje u gospodarstvoMJERE1.1.1. Unapreenje poduzetnikei obrtnike infrastrukture1.1.2. Razvoj tehnološkeinfrastrukture1.1.3. Razvoj regionalnihposlovnih i obrtnikih zona1.1.4. Razvoj klastera1.1.5. Jaanje sposobnosti zaprivlaenje ulaganja1.1.6. Razvoj financijskih i drugihinstrumenata za potporupoduzetništvu i obrtništvu1.1.7. Restrukturiranjegospodarstva – održavanjezaposlenosti1.1.8. Socijalno gospodarstvo2.1. PRIORITETRazvoj komercijalnepoljoprivredne proizvodnjeMJERE2.1.1. Razvoj voarske ivinogradarske proizvodnje2.1.2. Razvoj povrarske icvjearske proizvodnje2.1.3. Razvoj proizvodnjemlijeka2.1.4. Razvoj proizvodnje mesa3.1. PRIORITETObrazovani ljudski potencijaliMJERE3.1.1. Jaanje sposobnosti ikvalitete obrazovnih institucija(predškolskog, osnovnog isrednjoškolskog te strunogobrazovanja)3.1.2. Razvoj visokoškolskogobrazovanja3.1.3. Razvoj ljudskih resursa uskladu s potrebamagospodarstva (edukacija zapoduzetništvo i obrtništvosadašnjih, buduih radnika iposlodavaca)3.1.4. Cjeloživotno uenje3.1.5. Razvoj centra za razvojkarijera3.1.6. Razvoj tržišta rada3.1.7. Regionalni akcijski planzapošljavanja3.1.8. Razvoj kapaciteta zapružanje zaštite4.1. PRIORITETOuvanje biološke ikrajobrazne raznolikosti ufunkciji razvojaMJERE4.1.1. Zaštita i ouvanjeprirodnih vrijednosti4.1.2. Vrednovanje prirodnihvrijednosti i njihovo ukljuivanjeu projekte razvoja Županije iJLS-a4.1.3. Jaanje svijesti ovažnosti i znaaju ouvanjaprirode61

CILJ 1.KONKURENTNOPODUZETNIŠTVO I USLUGECILJ 2.RURALNI RAZVOJCILJ 3.RAZVOJ LJUDSKIHPOTENCIJALA IUNAPREENJE KVALITETEŽIVOTACILJ 4.OUVANI OKOLIŠ,PRIRODNE I KULTURNEVRIJEDNOSTI1.2. PRIORITETRazvoj turistikoggospodarstvaMJERE1.2.1. Unapreenje postojeihoblika turizma1.2.2. Razvoj novih selektivnihturistikih programa1.2.3. Promocija Zagorja kaoturistike regije2.2. PRIORITETRazvoj drugih gospodarskihaktivnosti u ruralnomprostoruMJERE2.2.1. Izrada Strategije ruralnograzvoja2.2.2. Razvoj poduzetništva iobrta u ruralnom prostoru;2.2.3. Razvoj agroturizma2.2.4. Razvoj i ouvanjetradicionalnih obrta3.2. PRIORITETUnapreenje upravljanjaregionalnim razvojemMJERE3.2.1. Jaanje sposobnostiljudskog potencijala podrune(regionalne) i lokalnesamouprave za upravljanjerazvojem3.2.2. Jaanje sposobnosti zarazvoj meužupanijske iprekogranine suradnje4.2. PRIORITETNjegovanje kulturne baštine irazvoj kultureMJERE4.2.1. Ouvanje materijalne inematerijalne kulturne baštine4.2.2. Poticanje kulturnogstvaralaštva4.2.3. Njegovanje zagorskogidentiteta i njegoveprepoznatljivosti1.3. PRIORITETRazvoj uslugaMJERE1.3.1. Razvoj usluga u funkcijitranzitnog prometa1.3.2. Logistiki park2.3. PRIORITETIzgradnja tržišneinfrastrukture i povezivanjemalih proizvoaaMJERE2.3.1. Izgradnja preradbenih iskladišnih kapaciteta2.3.2. Osnivanje i jaanjezadruga i udruga proizvoaa2.3.3. Razvoj autohtonih ipoljoprivredno-prehrambenihproizvoda s višom dodanomvrijednosti2.3.4. Dodjela zaštitnog znaka«Izvorno zagorsko»3.3. PRIORITETRazvoj civilnog društvaMJERE3.3.1. Unapreenje sposobnostii organizacije civilnog društvaza sudjelovanje u upravljanjulokalnim razvojem4.3. PRIORITETOuvanje okoliša i održivirazvojMJERE4.3.1. Razvoj sustava praenja iupravljanja stanjem u prostoru istanja okoliša4.3.2. Obnovljivi izvori energije62

CILJ 3.RAZVOJ LJUDSKIHPOTENCIJALA IUNAPREENJE KVALITETEŽIVOTACILJ 4.OUVANI OKOLIŠ,PRIRODNE I KULTURNEVRIJEDNOSTI3.4. PRIORITETPolitika prema mladimaMJERE3.4.1. Provoenje Županijskogprograma djelovanja za mlade4.4. PRIORITETRazvoj komunalne iprometne infrastruktureMJERE4.4.1. Izgradnja i unapreenjesustava gospodarenja otpadom4.4.2. Izgradnja i unapreenjesustava vodoopskrbe4.4.3. Izgradnja sustavaodvodnje i proišavanja4.4.4. Plinofikacija Županije4.4.5. Zaštita od poplava4.4.6. Zaštita i saniranje klizišta4.4.7. Izgradnja i održavanjesustava prometne i drugeinfrastrukture4.4.8. Unapreenje javnogprijevoza sa Zagrebom,Zagrebakom županijom iunutar Županije3.5. PRIORITETUnapreenje zdravstvene isocijalne zaštiteMJERE3.5.1. Unapreenje uvjeta ikvalitete rada u zdravstvenojdjelatnosti3.5.2. Unapreenje sociozdravstvenezaštite starijih63

osoba3.5.3. Razvoj institucija za briguo starijim osobama, osobama spoteškoama i osobama sposebnim potrebama3.6. PRIORITETRazvoj športsko rekreacijskihprogramaMJERE3.6.1. Razvoj športskihprograma, sadržaja i izgradnjašportskih objekata3.7. PRIORITETStvaranje društva znanjaMJERE3.7.1. Razvoj informacijskogdruštva3.7.2. Jaanje institucionalnesposobnosti javne uprave3.7.3. Dostupna i kvalitetnainformacijsko-komunikacijskatehnologija64

STRATEŠKI CILJ 1.: KONKURENTNO PODUZETNIŠTVO I USLUGESTRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1. 1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog isrednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvoMJERA 1.1.1. Unapreenje poduzetnike i obrtnike infrastruktureCILJ MJERE Cilj mjere je uspostava potpornih institucija da poduzetnici i obrtnici najednom mjestu dobiju sve potrebne informacije i savjetodavnu pomo,posebno poduzetnici i obrtnici poetnici.Mjerom se takoer provode aktivnosti kojima se poduzeima i obrtimaosiguravaju sve relevantne informacije za razvoj poduzetništva i obrtništvaunutar županije (detaljno), kao i mogunostima razvoja unutar Hrvatske i uinozemstvu.SADRŽAJ Razvoj gospodarsko-informativnog centra; pratiti trendove tržišta, educiratipoduzetnika- tehnika i savjetodavna pomoNOSITELJI ZARA, KZŽ, OKKZž, HGK-ŽK Krapina, JLS, HZZ-PS KrapinaKORISNICI Postojei i novi poduzetnici i obrtniciINDIKATORI Broj poduzetnika i obrtnika koji se obraaju za pomo, broj novihpoduzetnika i obrtnika, broj novozaposlenihSTRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1. 1. Poticanje razvoja poduzetništva ( korporativnog, malog isrednjeg ) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvoMJERA 1.1.2. Razvoj tehnološke infrastruktureCILJ MJERE Cilj mjere je uspostava tehnološke infrastrukture (tehnološkog parka,tehnoloških centara i inkubatora) kao podrška razvoju poduzetništva,osobito malih i srednjih poduzea koja nemaju odjel za istraživanje irazvoj. Mjerom se provode aktivnosti kojima se manjim poduzeima ilipojedincima pomaže u komercijalizaciji znanja i inovacija bilo kaosamostalnog tržišnog projekta, ili u okviru poduzetništva.SADRŽAJ Analiza tehnološkog stanja u kljunim granama i sektorima; Osnivanjetehnološkog parka, tehnoloških centara, inkubatora, centra za inovacije;involviranje znanstvenih institucija u istraživanje za potrebe poduzetništva;struna i financijska pomo u razvoju iz lokalnih, državnih i ostalih izvora,te marketinške potpore.NOSITELJI KZŽ, ZARA, HGK-ŽK Krapina, OKKZž, Instituti, obrazovne i visokoškolskeinstitucije, Udruga inovatora KZŽ, HZZ – PS KrapinaKORISNICI PoduzetniciINDIKATORI Broj tehnoloških parkova, inkubatora, centara za inovacije, brojpoduzetnika koji su ukljueni u programe, broj inovacija i patenata65

STRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1. 1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog isrednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvoMJERA 1.1.3. Razvoj regionalnih poslovnih i obrtnikih zonaCILJ MJERE Mjerom se osiguravaju aktivnosti na izgradnji i razvoju postojeihzona od Županijskog interesa, ukljuivši i slobodnu carinsku zonu uKrapini, kako bi se one transformirale u regionalne poduzetnikecentre, tehnološke i industrijske parkove i kako bi bile apsorpcijskikapacitet za privlaenje investitora. Takoer mjerom se potie razvojmalih obrtnikih zona u JLS-ima izvan zona stanovanja.SADRŽAJ Predvieno je ukljuivanje u programe EU. Konkretne aktivnostiusmjerene su na potporu kod otkupa zemljišta od privatnih vlasnika(sreeni imovinski poslovi ), izgraena infrastruktura ( pristupne cesteZonama, plinoopskrbna, vodoopskrbna, telekomunikacijska mreža,odvodnja ). Mjera pridonosi otvaranju novih radnih mjesta, dolazaknovih tvrtki te izgradnji novih kapaciteta.NOSITELJI KZŽ, JLS, vlasnici zona; ZARA, HGK-ŽK Krapina, OKKZž, JLS, GradZagrebKORISNICI gospodarstvo ŽupanijeINDIKATORI Broj zona koje su u funkciji i koje rade, broj poduzetnika u zoni, brojzaposlenih te broj novozaposlenih, broj stranih i domaih investicijaunutar zone.STRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1. 1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog isrednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvoMJERA 1.1.4. Razvoj klasteraCILJ MJERE Potaknuti uspostavljanje klastera u gospodarstvu Županije u suradnjisa ostalim županijama regije (metalopreraivaka djelatnost,turistiko-ugostiteljska djelatnost…) s ciljem povezivanja poduzetnikatransferom znanja, poveanjem konkurentnosti, što bi utjecalo na bržirazvoj cijele regije.SADRŽAJ Analizirati poduzetnike metalopreraivake i turistiko-ugostiteljskedjelatnosti županije, utvrditi vodee poduzetnike, educiratipoduzetnike, motivirati ih kroz zajedniki proizvod za ukljuivanje uklaster, provoditi praenje funkcioniranja klastera, utvrditi plandaljnjeg razvoja klastera.NOSITELJI ZARA, KZŽ, vodei poduzetnici u metalopreraivakoj i turistikougostiteljskojdjelatnosti, HGK-ŽK Krapina, OKKZžKORISNICI poduzetnici, obrtniciINDIKATORI Broj poduzetnika ukljuenih u klaster, poveanje ulaganja u razvoj itehnologiju, porast tehnološki složenijih proizvoda, porastzapošljavanja, porast izvoza, razvoj novih tvrtki iz djelatnosti klastera.66

STRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1. 1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog isrednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvoMJERA 1.1.5. Jaanje sposobnosti za privlaenje ulaganjaCILJ MJERE Objediniti postojee programe i institucije u Županiji, suraivati iusuglašavati programe sa državnim institucijama, promoviratimogunosti ulaganja, upoznati potencijalne ulagae s uvjetima imogunostima ulaganjaSADRŽAJ Izrada analize o mogunostima ulaganja na podruju Krapinskozagorskežupanije, utvrditi lokacije pogodne za ulaganje, definiranjedjelatnosti , odnosno ciljnih skupina prema kojima se želi nastupatiIzrada uvjeta i kriterija za izbor ulagaa, objedinjavanje svihrelevantnih informacija za ulagae, edukacija osoba za rad spotencijalnim ulagaima, prezentiranje Krapinsko-zagorske županijena skupovima investitora.NOSITELJI KZŽ, država, ZARA, JLS, HGK-ŽK Krapina, OKKZžKORISNICI Poduzetnici i obrtniciINDIKATORI Broj kontakata s potencijalnim investitorima, broj potencijalnihinvestitora koji su posjetili Županiju, broj odabranih lokacija , uincina poveanje zapošljavanja, na prihode JLS-a.STRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1. 1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog isrednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvoMJERA 1.1.6. Razvoj financijskih i drugih instrumenata za potporupoduzetništvu i obrtništvuCILJ MJERE Poboljšati dostupnost financijskih sredstava gospodarstvu, posebnonovim poduzetnicima i obrtnicima.SADRŽAJ Analizirati sadašnje financijsko okruženje, a temeljem toga preuzetiinstrumente potpore iz prakse onih zemalja koje su nam najslinije,educirati ljude zadužene za uvoenje i razvoj novih instrumenata,educirati potencijalne korisnike, uspostaviti lokalne kreditne linije,uspostaviti Lokalni garantni fond te ostale financijske instrumente..Dopunjavati Program malog i srednjeg poduzetništva kojim suutvrene osnovne smjernice razvoja poduzetništva, prioriteti urazvoju, naini pomoi i poticanja malog i srednjeg poduzetništva napodruju Županije, te iznosi i izvori sredstava namijenjeni poticanjumalog i srednjeg poduzetništva.NOSITELJI KZŽ, država, ZARA, JLS, banke, HGK-ŽK Krapina, OKKZžKORISNICI Poduzetnici i obrtniciINDIKATORI Broj potpomognutih poduzetnika i obrtnika, rast i širenjepotpomognutih poduzetnika i obrtnika, poveanje zaposlenosti, broj ivrsta novih financijskih instrumenata, broj novih poduzetnika iobrtnika.67

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJ1. Konkurentno poduzetništvo i usluge1.1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog isrednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvo1.1.7. Restrukturiranje gospodarstva - zadržavanje zaposlenostiMjerom se provode aktivnosti kojima se poduzeima koja zapošljavajuvelik broj radnika na niskoakumulativnim poslovima (drvo, tekstil,obua) pomaže u procesu kontroliranog restrukturiranja, kako bi sesocijalni i gospodarski efekti sveli na najmanju moguu društvenu štetu.Mjere se sastoje od financijske pomoi iz lokalnih, državnih i ostalihizvora, te pomoi u relokaciji industrije iz urbanih zona u industrijske,uz uvjet izrade poslovnih planova kojima se osigurava pretežitozadržavanje zaposlenih.Mjere vezane za prilagodljivost radnika i tvrtki na promjene uz socijalnidijalog, s ciljem održavanja i poveanja kvalitetnijih proizvodnihprograma i radnih mjesta .Mjerama osigurati profesionalnu orijentacijuutvrenih viškova radi poveanja zapošljivosti kroz obrazovneaktivnosti, te provoenje aktivnih i pasivnih mjera zapošljavanja.Poduzea, KZŽ, nadležno ministarstvo RH i drugi izvoristanovnici , gospodarstvo županije i dr.NOSITELJIKORISNICIINDIKATORI Broj zaposlenih, dodana vrijednost i vrijednost izvoza roba i usluga prijei nakon mjera.STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJ1. Konkurentno poduzetništvo i usluge1.1. Poticanje razvoja poduzetništva ( korporativnog, malog isrednjeg ) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje ugospodarstvo1.1.8. Socijalno gospodarstvoCilj ove mjere je stvaranje treeg sektora koji se bavi komercijalnomdjelatnošu, ali je u uskoj korelaciji s društvenom misijom (socijalnakohezija i ukljuenost na tržište rada odreenih ciljanih skupinastanovništva).Stvaranje organizacije tipa zadruga ili udruga koja se može bavitikomercijalnom djelatnošu, ali i da prima donacije i dotacije. Djelatnostsocijalnih poduzea kombinira volonterski i plaeni rad i služi kaodopunska djelatnost ekonomski ugroženim lanovima zajednice.Identifikacija ciljanih skupina (osobe koje su napustile školovanje,invalidne osobe i sl. ) radi profesionalnog usmjeravanja s ciljemosposobljavanja radi poveanja mogunosti zapošljavanja teukljuenosti na tržište rada.Udruge, ZARA, OKKzž, HGK – ŽK Krapina, turistika zajednicaEkonomski i socijalno iskljuene osobeNOSITELJIKORISNICIINDIKATORI Broj osnovanih zadruga ili udruga namijenjenih ekonomiji malogobujma, broj lanova zadruga ili udruga.68

STRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1.2. Razvoj turistikog gospodarstvaMJERA 1.2.1. Unapreenje postojeih oblika turizmaCILJ MJERE Cilj mjere je unapreenje postojeih turistikih proizvoda i programa uskladu s trendovima u turizmu (krai i eši odmori) te poboljšanjekvalitete istih radi postizanja konkurentnosti na tržištu.SADRŽAJ Razvoj programa za unapreenje kvalitete usluge; poticanje kvalitete kaobitnog elementa u turistikom proizvodu i usluzi; privlaenje svjetskihbrendova u turizmu; poveanje kvalitete i kvantitete smještajnihkapaciteta.NOSITELJI KZŽ; ZARA; Turistika zajednica KZŽ i svi subjekti koji nude turistikeproizvode i usluge u KZŽ, HGK-ŽK Krapina, OKKZžKORISNICI Korisnici turistikog proizvoda i usluga (posjetitelji i gosti)INDIKATORI Vei broj gostijuSTRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1.2. Razvoj turistikog gospodarstvaMJERA 1.2.2. Razvoj novih selektivnih turistikih programaCILJ MJERE Potrebno je kontinuirano razvijati postojeu ponudu novim selektivnimrazvojnim programima. Mjera je usmjerena prema unapreivanju ponudeturistikih proizvoda i usluga u KZŽ-u, a osnovni cilj je postizanjekonkurentnosti i atraktivnosti regije kao turistikog odredišta.SADRŽAJ Definiranje i razvoj programa za: Gastro turizam, Vinske ceste,Agroturizam i ruralni turizam, Ciklo turizam, Kulturni turizam, Vjerskiturizam, Kongresni turzam, Kratki obilasci i dr.NOSITELJI KZŽ; ZARA; Turistika zajednica KZŽ i svi subjekti koji nude turistikeproizvode i usluge u KZŽ, HGK-ŽK Krapina, OKKZžKORISNICI Korisnici turistikog proizvoda i usluga (posjetitelji i gosti)INDIKATORI Nove usluge, bogatstvo turistike ponude, diverzifikacija turistikogproizvoda, poveanje prihoda davateljima turistike ponude.STRAT. CILJ 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugePRIORITET 1.2. Razvoj turistikog gospodarstvaMJERA 1.2.3. Promocija Zagorja kao turistike regijeCILJ MJERE Mjera je usmjerena prema kontinuiranoj promociji kao i razvijanju brendaZagorja na ciljanim tržištima (prioritet RH). Postizanje konkurentnosti iatraktivnosti regije kao turistikog odredištapoželjne za mir i odmor.SADRŽAJ Izrada jedinstvenog vizualnog identiteta regije; sustavna promocijaZagorja kao turistike regije na svim razinamaNOSITELJI KZŽ, ZARA; Turistika zajednica KZŽ i svi subjekti koji nude turistikeproizvode i usluge u KZŽ, HGK-ŽK Krapina, OKKZžKORISNICI Nosioci turistike ponude (postojei i novi)INDIKATORI Vizualni identitet-brend regije; vea prepoznatljivost regije kod odabira zaodmor.69

STRAT. 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugeCILJPRIORITET 1.3. Razvoj uslugaMJERA 1.3.1. Razvoj usluga u funkciji tranzitnog prometaCILJMJEREMjerom se osigurava bolje povezivanje regionalnog i daljinskogprometa, te regionalna dostupnost KZŽ-a. Slijedi i podizanježivotnog standarda ove regije. Prostorna integracija jepretpostavka za gospodarsko i socijalno vrednovanje naše regije uokviru EU.SADRŽAJ Konkretne aktivnosti su usmjerene na realizaciju povezivanjaželjeznice i cestovnog prometa. Mjera osigurava bolje i kvalitetnijepovezivanje Županije s okruženjem. Prijevoznicima u tranzitupotrebno je ponuditi kvalitetnu uslugu održavanja vozila, smještaja,zabave. Vrijeme prijevoza putnika i robe se znatno skrauje, tedjeluje stimulirajue na razvoj gospodarstva, stvaranje novih radnihmjesta ime se osigurava bolja egzistencija stanovnika županije.NOSITELJI KZŽ, JLS, gospodarstvenici i dr.KORISNICI stanovnici JLS-a, gospodarstvo županije i dr.INDIKATORI Broj radnih mjesta, vrijeme prometovanja, životni standardSTRAT. 1. Konkurentno poduzetništvo i uslugeCILJPRIORITET 1.3. Razvoj uslugaMJERA 1.3.2. Logistiki parkCILJMJERESADRŽAJIskoristiti položaj pogranine i dobro prometno povezane županijekako bi postojei subjekti vezani uz logistiku (špedicije, cestovniprijevoznici, željeznica, skladišni kapaciteti , carinarnica, carinskaskladišta i sl.) oformili optimalan logistiko-pretovarno-distribucijskisustav .Identificirati i povezati dionike, razraditi poslovni plan sustava,definirati skladišno-pretovarne lokacije te optimizirati i organiziratirobne tokove na bazi javno-privatnog partnerstva.KZŽ, OKKZž, HGK-ŽK Krapina, JLS, privatne tvrtkegospodarstvo županije i šire regijeNOSITELJIKORISNICIINDIKATORI Broj ukljuenih dionika, kapaciteti skladišta, brzina distribucije imanipulacije, broj novih radnih mjesta.70

STRATEŠKI CILJ 2.: RURALNI RAZVOJSTRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICIINDIKATORISTRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICIINDIKATORISTRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICIINDIKATORI2. Ruralni razvoj2.1. Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje2.1.1. Razvoj voarske i vinogradarske proizvodnjepoveanje prihoda proizvoaa, ostanak poljoprivrednika na selu ibavljenje poljoprivredom, izgradnja i opremanje vinskog podrumaza uvanje vinaedukacija proizvoaa, vea poticajna sredstvaKZŽ, JLS, udruge, zadrugepoljoprivredni proizvoaiPoveanje broja proizvoaa; broj nasadavei dohodak gospodarstva2. Ruralni razvoj2.1. Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje2.1.2. Razvoj povrarske i cvjearske proizvodnjepoveanje prihoda proizvoaaedukacija proizvoaa, vea poticajna sredstvaKZŽ, JLS, udruge, zadrugepoljoprivredni proizvoaibroj proizvoaa; vei dohodak gospodarstva2. Ruralni razvoj2.1. Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje2.1.3. Razvoj proizvodnje mlijekapoveanje poljoprivrednih proizvoaapoveanje prihoda proizvoaa, ostanak poljoprivrednika na selu ibavljenje poljoprivredomvea poticajna sredstva,KZŽ, JLSudruge poljoprivrednih proizvoaazadruge poljoprivrednih proizvoaapoljoprivredni proizvoai,broj proizvoaa; broj mljekaravei dohodak gospodarstva71

STRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICIINDIKATORISTRAT. CILJPRIORITET2. Ruralni razvoj2.1. Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje2.1.4. Razvoj proizvodnje mesapoveanje poljoprivrednih proizvoaapoveanje prihoda proizvoaa, ostanak poljoprivrednika naselu i bavljenje poljoprivredomvea poticajna sredstva,KZŽ, JLSudruge poljoprivrednih proizvoaazadruge poljoprivrednih proizvoaapoljoprivredni proizvoaibroj proizvoaakoliina proizvedenog mesavei dohodak gospodarstva2. RURALNI RAZVOJ2.2. Razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u ruralnomprostoruMJERA2.2.1. Izrada Strategije ruralnog razvoja KZŽCILJ MJERE Osigurati strunu podlogu za definiranje konzistentnežupanijske politike prema ruralnom prostoru koja bi u sinergiji sdržavnom i politikom EU dala maksimalne razvojne efekte.SADRŽAJNOSITELJIKORISNICIINDIKATORIIdentificirati postojee stanje i postojei sustav poticaja, odreditigrane i podruja koja e se poticati, razviti županijski sustavpoticaja i potpora te sustav potpore ukljuivanju subjekata usustave poticaja i potpora višeg reda (RH i EU). Definiratisustav praenja efekata provedenih mjera i aktivnosti napodruju KZŽ-a.KZŽ, HZPSS, Zadruge, JLSstanovnici, JLS, tvrtke, obrti i poljoprivredna gospodarstva ururalnom podrujuDonesena, te od relevantnih institucija recenzirana i prihvaenaStrategija iji je sadržaj operacionaliziran županijskom politikomruralnog razvoja.72

STRAT. 2. Ruralni razvojCILJPRIORITET 2.2. Razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoruMJERA 2.2.2. Razvoj poduzetništva i obrta u ruralnom prostoruCILJ Registracija znatno veeg broja obrtnika-poljoprivrednika i poveanjeMJERE njihove dobiti.Plasman domaeg (autohtonog) proizvoda na domaem tržištu i ciljanimskupinama kao što su turisti KZŽ-a i šire, poticanje mladih ljudi na ostanaku ruralnim dijelovima KZŽ-a.Poticanje bavljenjem proizvodnje ciljanih poljoprivrednih proizvoda zaciljano tržište.Konkretne aktivnosti su usmjerene na realizaciju programa da obrtnicipoljoprivredniciostvare dohodak koji e ih motivirati kako bi oni pa i njihovimlai naraštaji ostali na selu bavei se prvenstveno poljoprivredom.Mjera osigurava domai proizvod na domaem tržištu te pridonosi kvalitetiživota stanovnika ruralnog dijela Županije.Poticanje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba.SADRŽAJ Predviena je edukacija u slijedeim podrujima: otvaranja poljoprivrednihobrta, usvajanje znanja temeljena istraživanjem i konkretnim podatcima opotrebama domaeg tržišta i šire kroz suradnju s potencijalnim poslovnimpartnerima, usvajanje spoznaje o ekološkoj svijesti današnjeg potrošaa,poveanje kvalitete i kvantitete poljoprivrednog proizvoda KZŽ-a,osvještavanje buduih obrtnika-poljoprivrednika važnom spoznajomfleksibilnosti na tržištu.NOSITELJI KZŽ, JLS, ZARA, OKKZž, HGK-ŽK KrapinaKORISNICI KZŽ, stanovnici JLS-a, poljoprivredni proizvoai, gospodarstvo županije idr.INDIKATORI Broj novootvorenih obrta, broj zaposlenih u novootvorenim obrtima,praenje uspješnosti poslovanja novootvorenih obrta, broj organiziranihseminara, predavanja ili radionica kao i broj onih koji su ih pohaali.STRAT. 2. Ruralni razvojCILJPRIORITET 2.2. Razvoj drugih gospodarskih aktivnosti na seluMJERA 2.2.3. Razvoj agroturizmaCILJ Poveanje dohotka OPG-a koja se bave poljoprivredomMJERESADRŽAJ Kroz poticajne mjere ( sufinanciranje arhitekta, kamata i know-howa )ohrabriti poljoprivredna gospodarstva da s 30% svojih resursa uu uturizam s autohtonom ponudom.NOSITELJI KZŽ, ZARA, trener ruralnog turizma, turistika zajednica, HZPSSKORISNICI OPG koja ostvaruju dohodak i osiguranje s osnova poljoprivredeINDIKATORI Broj agroturistikih objekata73

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJNOSITELJI2. RURALNI RAZVOJ2.2. Razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoru2.2.4. Razvoj tradicionalnih obrtaOuvati tradicionalne obrte i uklopiti ih u ukupni identitet i imidž ŽupanijeIdentificirati i registrirati postojee tradicionalne obrte i radinosti, te njihovepotencijalne nasljednike te za njih razraditi sustav financijskog poticaja,brendirati i promovirati njihove proizvode, razvijati i poticati strateškeprojekte u koje e oni biti ukljueni radi osiguranja tržišta (etno sela,tradicijska obnova i gradnja objekata u tradicionalnom stilu, manifestacije,sajmovi, preferencijalno kupovanje proizvoda od registriranih subjekata isl.)KZŽ, OKKZž, JLS, MHZ, ZARA, udruge, tvrtke, obrti i poljoprivrednagospodarstvatradicionalni obrti i radinosti i nositelji projekata koji ih angažirajuKORISNICIINDIKATORI Broj i raznovrsnost registriranih tradicionalnih obrta i radinostiSTRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJ2. Ruralni razvoj2.3. Izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvoaa2.3.1. Izgradnja preradbenih i skladišnih kapacitetauvanje proizvodaplasman proizvoda višeg stupnja obradeprodaja u vrijeme najmanje ponudeizgradnja preradbenih kapacitetaIzgradnja skladišnih kapacitetaKZŽ, OKKZžPoduzetnici, obrtnici, zadrugeNOSITELJIKORISNICIINDIKATORI broj objekatakapaciteti objekataSTRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJ2. Ruralni razvoj2.3. Izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvoaa2.3.2. Osnivanje i jaanje zadruga i udruga proizvoaakonkurentnost u proizvodnjinastup na tržištu – plasman proizvodainteresno udruživanje, opremanje openito ispecijaliziranoKZŽ, udruge, zadrugeNOSITELJIKORISNICI poljoprivredni proizvoaipostojee zadruge i udrugeINDIKATORI broj novoosnovanih zadrugabroj zadrugarafiziki i financijski pokazatelji poslovanja74

STRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJNOSITELJI2. Ruralni razvoj2.3. Izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvoaa2.3.3. Razvoj autohtonih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda svišom dodanom vrijednostiMjerom se omoguava poljoprivrednim proizvoaima s fiziki smanjenomproizvodnjom ostvarenje dovoljnog dohotka za ostanak na selu i bavljenjepoljoprivredom- Utvrivanje liste autohtonih poljoprivrednih proizvoda- utvrivanje standarda proizvodnje, kvalitete i kontrole proizvodnjepojedinih poljoprivrednih proizvoda- proizvodnja autohtonih poljoprivrednih proizvoda- marketing i prodaja autohtonih poljoprivrednih proizvoda.KZŽ, JLS, HGK-ŽK Krapinaudruge poljoprivrednih proizvoaazadruge poljoprivrednih proizvoaapoljoprivredni proizvoaiKORISNICIINDIKATORI broj proizvoaamogunosti ostvarenja dohotka po OPG-u i po satu radaSTRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERE2. Ruralni razvoj2.3. Izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvoaa2.3.4. Dodjela zaštitnog znaka “Izvorno zagorsko”Mjerom se osigurava zaštita zagorske poljoprivredne proizvodnje uuvjetima koji su tipino zagorski, ime se daje jasna tržišna poruka nadomaem tržištu.SADRŽAJ Mjera se sastoji u promicanju zagorskog naina poljoprivredne i stoarskeproizvodnje, koja se temelji na individualnim vrijednostima proizvodnje,kao i zdravim ekološkim osnovama, a koji po odreenoj proceduri dobetakav certifikat.NOSITELJI KZŽ, ZARAKORISNICI Poljoprivrednici, poljoprivredni proizvodni poduzetnici iz Zagorja i ugostiteljiINDIKATORI Zaposleni, vrijednost prodanih roba i usluga75

STRATEŠKI CILJ 3.: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA IUNAPREENJE KVALITETE ŽIVOTASTRAT. CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvaliteteživota3.1. Obrazovani ljudski potencijali3.1.1. Jaanje sposobnosti i kvalitete obrazovnihinstitucija (predškolskog, osnovnog i srednjoškolskogte strunog obrazovanja)-Poveavanje kvalitete obrazovanja i usklaivanje istog s EUstandardima-poboljšavanje suradnje izmeu upravnih državnih,regionalnih i lokalnih institucija s odgojno obrazovnimustanovama-uspostava partnerskih odnosa izmeu osnivaa škola,škola, gospodarstva, roditelja i uenika.Predškolski odgoj: Unapreenje odgojnih radnji, kultureodnosa i suživota s drugom djecom te socijalizacije,poticanje humanistikih i kreativnih odnosa i vještina testalne edukacije osoblja, izgradnja vrtia i jaslica usredinama gdje ih nema.Osnovnoškolsko obrazovanje: poticanje kreativnosti djece urazvijanju kulture ponašanja, stjecanje vještina i znanja snaglaskom na društvene i odgojne komponente, poticanjepedagoških i edukativnih sadržaja; racionalizacija mrežeškola.Srednjoškolsko obrazovanje: optimizacija mreže škola imreže programa u skladu s potrebama gospodarstva–tržištem rada i strunim-znanstvenim potrebama regije,angažiranje strunih djelatnika u nastavi uz omoguavanjanjihovog stalnog strunog usavršavanja, priprema za upiseu prve razrede srednjih škola i organizacija susreta sgospodarstvenicima, HGK-ŽK Krapina, OKKZž, roditeljima(partnerstvo).Odgajanje i obrazovanje mladih za prepoznavanje,njegovanje i poticanje zagorskog identiteta.Maksimalno »investicijski» urediti postojee objekte školstva,nastojati oko proširenja školskih kapaciteta za prelazak najednosmjenski rad.Škole, osnivai, roditeljske asocijacije, JLS, HGK-ŽKKrapina, OKKZž, HZZ-PS KrapinaStanovništvo KZŽ, gospodarstvo KZŽ-a i posredno u cijelojRH, HGK-ŽK Krapina, OKKZž, HZZ-PS KrapinaKvalitetniji postoci obrazovne strukture mladih s višekompetencija, porast broja zaposlenih, poveanje kvaliteteživljenja.76

STRAT. CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvaliteteživota3.1. Obrazovani ljudski potencijali3.1.2. Razvoj visokoškolskog obrazovanjaUnaprijediti visoko obrazovanje i postii koncentracijunajnovijih znanja i konkurentnih nastavnih programa krozosnivanje Sveuilišnog centra u Županiji s konkurentnimprogramima. Time bi se poveale kompetencije i brojvisokoobrazovanih osoba u KZŽ-u kao pretpostavke zasuvremeni razvoj regije i ostvarenja vizije snažnijeggospodarstva zasnovanog na primjeni novih tehnološkihznanja i dostignua u svrhu razvoja društva znanja tepoticanja gospodarske konkurentnosti KZŽ-a.-Osnivanje «Zagorskog sveuilišta» (kampusa)-organizacija rada Sveuilišta kroz preustroj i povezivanjepostojeih fakulteta – visokih škola-unapreenje postojeih i razvoj novih nastavnih programa uskladu s razvojnim prioritetima KZŽ-a-privlaenje, edukacija, doškolovanje i usavršavanje kadrovaza potrebe Sveuilišta-poticanje znanstveno-istraživakog rada na Sveuilištu-poticanje i promocija meunarodne suradnje (imeunarodnog usavršavanja) te prijenosa novih znanja-promocija i jaanje veza Sveuilišta i gospodarstva.Gospodarstvo, Sveuilište (Fakulteti i Visoke škole), JLS,KZŽMladi KZŽ-a i susjedne županijePorast broja visokoobrazovanih osoba u KZŽ-u, porast brojavisokoškolskih studija usklaenih s najnovijim trendovima istandardima u EU-u, porast kvalitete nastavnih programa,broj visokoobrazovanih studenata usmjerenih na podrujakoja su od prioritetne važnosti za razvoj županije, brojstudenata koji sudjeluju u meunarodnoj suradnji te brojstudenata polaznika meunarodnog usavršavanja.77

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICI3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete života3.1. Obrazovani ljudski potencijali3.1.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva(edukacija za poduzetništvo sadašnjih, buduih radnika i poslodavaca)Mjerom se osiguravaju aktivnosti koje e korisnicima omoguiti praenjepromjena, uenje novih znanja vezanih uz unapreenje tehnologije,pokretljivost i primjenjivost znanja unutar organizacione strukture poduzea.Mjerom se osiguravaju i aktivnosti savjetovanja poslodavaca po pitanju ljudskihresursa u procesima preustroja i restrukturiranja, te informiranje o projektimapoticanja poduzetništva. Poticanje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenihosoba, mladih i odreenih kategorija stanovništva, te profesionalnousmjeravanje i savjetovanje uenika za budua zanimanja.Definiranje potreba gospodarstva kroz suradnju s poslodavcima, te informiranjejavnosti o istom. Osvješivanje poslodavaca da s ulaganjem u tehnologijuparalelno se treba ulagati i u ljudski kapital (kroz obrazovanje i usavršavanje).Osposobljavanje i savjetovanje poslovodstva u poduzeima i obrtima u ciljupoboljšanja poslovnog upravljanja, upravljanja ljudskim resursima i identifikacijapotreba za usavršavanje zaposlenika, poboljšanja organizacije rada, zaštite naradu i uvoenja fleksibilne strukture rada. Osposobljavanje i unapreenjeznanja i vještina zaposlenika s niskom razinom pripremljenosti za rad.Omoguiti dodatno obrazovanje i usavršavanje, dokvalifikacije i prekvalifikacijeodreenim skupinama zaposlenih radi zadržavanja radnih mjesta, odnosnonezaposlenim osobama radi zaposlenja. Proširenje i modernizacija obrazovnihprograma kako bi se poboljšale vještine i znanja mladih i odraslih u odnosu napromjenjive potrebe. Profesionalno usmjeravanje u svrhu pronalaženjazaposlenja. Podrška lokalnim inicijativama pomoi nezaposlenima za ulazak natržište rada. Podrška i usluge savjetovanja nezaposlenim osobama u pokretanjupoduzetništva.KZŽ, JLS, HZZ-PS Krapina, OKKZž, HGK-ŽK Krapina, obrazovne institucije idr.poslodavci, zaposlene osobe, nezaposlene osobe, uenici osnovnih i srednjihškolaINDIKATORI Podizanje obrazovne strukture poslodavaca, radnika, nezaposlenih osoba.Poveanje konkurentnosti. Praenje uspješnost u zapošljavanju korisnikanakon pohaanja neke od aktivnosti. Praenje uspješnosti poslovanja korisnikaaktivnosti.78

STRAT. CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvaliteteživota3.1. Obrazovani ljudski potencijali3.1.4. Cjeloživotno uenjePromicanje i poticanje zapošljivosti kroz cjeloživotno uenjeradi poveanja konkurentnosti poslodavaca, radne snage,nezaposlenih osoba, te odreenih socijalno iskljuenihkategorija stanovništva.-Promoviranje potrebe cjeloživotnog uenja-razvijanje školskih programa i sustava stipendija-Poticati i promicati obrazovanje djece i odraslih svih dobnihskupina.Modernizacija obrazovnih programa uz istraživanje buduihpotreba za znanja i vještine.KZŽ, HGK - ŽK Krapina, OKKZž, Obrazovne ustanove, HZZ– PS Krapinaposlodavci, zaposlenici, nezaposlene osobe, posebnekategorije osoba (invalidi, stariji i sl.). poveana konkurentnost gospodarstva u cjelini(poslodavaca, zaposlenika), smanjenje nezaposlenosti,poveanje obrazovne strukture nezaposlenih i zaposlenihosoba.79

STRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICIINDIKATORI3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete života3.1. Obrazovani ljudski potencijali3.1.5. Razvoj centra za razvoj karijeraMjerom se osiguravaju aktivnosti koje e korisnicima omoguitipoveanje kapaciteta svake osobe da se prilagodi promjenjivom tržišturada koji je pun raznih izazova (npr. razvoj nove tehnologije), a time itransfer znanja i veu konkurentnost na tržištu rada. Takoer,osmišljene aktivnosti osiguravaju informacije o mogunostima daljnjegobrazovanja, otvaranja malog i srednjeg poduzetništva, te mogunostsavjetovanja u odabiru zanimanja.Osvješivanje korisnika o dinamici i promjenama na tržištu rada tepoticanje na prilagodbu istom. Stvaranje baze podataka omogunostima i uvjetima daljnjeg školovanja u srednjim školama,fakultetima i ustanovama za obrazovanje odraslih u RH. Organiziranjestrune prakse, strunih seminara, otvorenih predavanja, prezentacijaposlodavaca, radionica. Informiranje o mogunostima obrazovanjaputem poticajnih mjera za obrazovanje, te mjerama poticanjazapošljavanje Vlade RH. Informiranje o pravnim aktima (npr. Zakon oradu, zakonskim odredbama za pojedina zanimanja (npr. vozai,mineri). Informiranje o potrebnim akcijama za otvaranje malog isrednjeg poduzetništva. Individualno savjetovanje korisnika u odabiruzanimanja koje e najbolje odgovarati njihovim interesima,sposobnostima, vještinama i koje e im ponuditi najviše zadovoljstvana radnom mjestu. Kontaktiranje poslodavaca i ispitivanje o potrebnim(nedostatnim) specifinim znanjima i vještinama radnika i potencijalnihradnika. Osvješivanje poslodavaca u pogledu zapošljavanja invalida,osoba sa posebnim potrebama i dr. Statistiko praenje odreenihparametra (potrebe na tržištu rada, broj nezaposlenosti i dr.).KZŽ, HGK - ŽK Krapina, OKKZž, Obrazovne ustanove, HZZ – PSKrapinauenici osnovnih i srednjih škola, nezaposlene osobeTonost i ažurnost baze podataka, broj organiziranih seminara,predavanja, radionica i dr., te broj korisnika koji su pohaali isto.Zadovoljstvo korisnika odreenim aktivnostima i cjelokupnim radomCentra. Praenje uspješnost u zapošljavanju korisnika nakonpohaanja neke od aktivnosti.80

STRAT. CILJ3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete života3.1. Obrazovani ljudski potencijali 3.1.6. Razvoj tržišta rada Mjerom se osigurava promicanje i poticanje poduzetništva uzrazvoj vještina i kvalifikacija poduzetnika i radne snage, tepromicanje povezanosti poslovnih subjekata, obrazovanja iinstitucija zapošljavanja kako bi se poveala zapošljivost ikvalitetno zapošljavanje Poveanje produktivnosti na radu, poboljšati atraktivnost poslada se rad uini isplatnim i osigura život dostojan ovjeku.Poticati i promicati lokalna partnerstva u projektima iprogramima namijenjenom tržištu rada. Utvrivanje programaobrazovanja koja osiguravaju uinkovitost uz stalno praenjepotreba na tržištu rada. Osnivanje Centara za razvoj karijere(postoji dilema da li isto predvidjeti kao posebnu mjeru ili kaosadržaj ove mjere). KZŽ, HGK - ŽK Krapina, OKKZž, Obrazovne ustanove, HZZ –PS KrapinaGospodarstvo Županije – poduzetnici, zaposlene – nezaposleneosobe, aci Poveanje obrazovne strukture zaposlenih, nezaposlenih,poveanja broja poslodavaca s kvalitetnijim i pozitivnimposlovanje, smanjenje nezaposlenosti, konkurentnije tržite rada.STRAT. CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete života3.1. Obrazovani ljudski potencijali3.1.7. Donošenje Regionalnog akcijskog plana zapošljavanjaSuradnja i umrežavanje svih sudionika na lokalnom tržištu rada irazvoj ljudskih potencijala u Županiji, unapreenje obrazovanja iosposobljavanja, te promicanje društvene ukljuenosti odreenihkategorija stanovništva.Povezati obrazovni sustav i gospodarstvo kroz efikasnijesrednjoškolsko obrazovanje. Kroz obrazovne aktivnosti poveatikonkurentnost kako poslodavaca tako i zaposlenika kao inezaposlenih osoba. Poticati mjere za edukaciju mentora,nastavnika, za specijalizaciju visoko obrazovnih, majstora, teustanova za programe prekvalifikacije, doškolovanja ispecijalizacije. Osuvremenjivanje i podizanje na višu razinuproizvodnih i tehnoloških procesa u svim djelatnostima.KZŽ , JLS , Centri za socijalnu skrb, HGK - ŽK Krapina, OKKZž,Obrazovne ustanove, HZZ – PS Krapinastanovnici JLS-a, zaposleni – nezaposleni, poslodavciPoboljšanje vještina radne snage i poduzetnika, podizanjekvalitete ljudskih potencijala kroz sustave osposobljavanja iobrazovanja, te poveanje zapošljivosti i zaposlenosti.81

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICIINDIKATORISTRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERESADRŽAJNOSITELJIKORISNICI3. Razvoj ljudski potencijala i unapreenje kvalitete života3.1. Obrazovani ljudski potencijali3.1.8. Razvoj kapaciteta za pružanje zaštiteMjerom se osiguravaju aktivnosti, koje e poveati kapacitete svimzaposlenima kao i službama za zaštitu graana i ukupne imovine (civilnazaštita, vatrogasci za pružanje sveobuhvatne zaštite. Korisnici mjere bitie osposobljeni za preventivno djelovanje od akcidenata i za operativnodjelovanje kod spašavanja ljudi i imovine.Stvaranje materijalnih i financijskih pretpostavki za osposobljavanje(objekti, poligoni za vježbu, sprave i opreme za spašavanje). Sadržajmjere u uskoj je korelaciji sa Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom ovatrogastvu i Zakonom o zaštiti okoliša.KZŽ, Javne vatrogasne postrojbe, JLS, obrazovne ustanovestanovnici i gospodarstvo županijeStatistiko smanjenje akcidenata, smanjenje broja poginulih kod nesrea,Broj osposobljenih za rad u normalnim uvjetima i broj osposobljenih uizvanrednim uvjetima.3. Kvalitetni i obrazovani ljudski potencijali3.2. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem3.2.1. Jaanje sposobnosti ljudskog potencijala podrune(regionalne) i lokalne samouprave za upravljanje razvojemProfesionalizam, kadrovska ekipiranost, dobro obrazovanje, kontinuiranoosposobljavanje i usavršavanje i jaanje službenike karijere.Poboljšati strune kvalifikacije službenika - upravna tijela ekipiratikadrovima koji znanjem i sposobnostima mogu odgovoriti zahtjevima iznadležnosti jedinica lokalne i podrune samouprave, a zainteresiranimslužbenicima omoguiti potrebno upravno obrazovanje, od srednjeg, višegi visokog do poslijediplomskih upravnih i politikih studija.Donijeti i provoditi Program reedukacije i stalnog strunog osposobljavanjai usavršavanja putem seminara, teajeva i sl.Zapoeti edukaciju službenika u podruju razvoja i upravljanja ljudskimresursima.KZŽ i ustanove za školovanje i struno osposobljavanje i usavršavanje.Dužnosnici i službenici jedinica lokalne i podrune (regionalne)samouprave.INDIKATORI Broj održanih seminara, radionica, teajeva, broj službenika nareedukaciji, strunom osposobljavanju i usavršavanju i školovanju,ispitivanje javnog mišljenja (putem anketa na web stranicama i dr.) okvaliteti i profesionalnim obavljanju javnih usluga za graane.82

STRAT. 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.2. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojemMJERA 3.2.2. Jaanje sposobnosti za razvoj meužupanijske i prekograninesuradnjeCILJ Mjerom e se poticati i unaprijediti suradnja KZŽ-a s drugim županijama,MJERE europskim regijama, kao i s inozemnim i meunarodnim organizacijama,kroz aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi zajednikih projekata, a sciljem kvalitetnije pripreme Županije za ulazak RH u EU i korištenjeeuropskih beneficija.SADRŽAJ Provoditi programe obuke (radionice, seminari, treninzi) o pripremi,implementaciji, praenju i evaluaciji projekata za EU programe, za razliitesegmente društva (JLS, županijske službe, gospodarstvenici, udruge itd.)Stvarati i unapreivati mreže suradnje s razliitim projektnim partnerima uzemlji i inozemstvu, kroz pripremu i realizaciju projekata važnih za ukupnirazvoj Županije.Organizirati i poticati ukljuivanje u programe meunarodne razmjene(mladi, uenici i studenti, civilno društvo), radi stjecanja iskustava.NOSITELJI KZŽ, ZARAKORISNICI JLS, udruge, graaniINDIKATORI Broj održanih seminara, radionica i treninga, broj polaznika seminara, brojsudionika organizirane razmjene iskustava, broj izraenih prijedlogaprojekata meunarodne i meužupanijske suradnje (MMS), broj odobrenihprojekata.83

STRAT. 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.3. Razvoj civilnog društvaMJERA 3.3.1. Unapreenje sposobnosti i organizacije civilnog društva zasudjelovanje u upravljanju lokalnim razvojemCILJMJEREMjerom se osiguravaju aktivnosti za unapreenje sposobnosti veegsudjelovanja organizacija civilnog društva – udruga u sistemu donošenjaodluka važnih za lokalnu zajednicu.SADRŽAJ Prvenstveno, primjenjivati model transparentne dodjele financijskepomoi djelovanju udruga na podruju županije. Stvaranje uvjeta zaaktivnije ukljuivanje graana u proces donošenja odluka. Osnivanjesavjetodavnih i radnih tijela s aktivnim sudjelovanjem predstavnikagraana, odnosno lanova udruga. Ukljuivati udruge u izradu i donošenjerazvojno-strateških planova. Organizacija savjetodavno-edukativnihskupova sa ciljem utvrivanja i definiranja zajednikih interesa uunapreenju razvoja civilnog društva na podruju županije. Korištenjemsuvremenih komunikacijskih sredstava, unaprijediti pravodoban i kvalitetanprotok informacija meu zainteresiranima. Poticati osnivanje, do sada,neregistriranih udruga na podruju županije, a poželjnih za unapreenjerazvoja civilnog društva (ljudska prava, socijala, i sl.).NOSITELJI KZŽ, JLS, udrugeKORISNICI Graani Krapinsko-zagorske županijeINDIKATORI Broj novoregistriranih udruga i njihova djelatnost, broj osnovanihsavjetodavno-radnih tijela i udio predstavnika udruga u njima. Uestalostkomunikacije, praenje realizacije utvrenih planova, programa izajednikih aktivnosti.STRAT. 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.4. Politika prema mladimaMJERA 3.4.1. Provoenje Županijskog programa djelovanja za mladeCILJMJEREStvaranje uvjeta za sustavno poticanje djelovanja mladih na svimpodrujima. Poticanje svekolikih aktivnosti usmjerenih na poboljšanjepoložaja mladih u Krapinsko-zagorskoj županiji, uz vei angažman mladih,ali i odgovornije brige nadležnih za mlade na svim razinama.SADRŽAJ Opis aktivnosti, s obzirom na širinu, naznaen u Županijskom programudjelovanja za mlade. Maksimalni angažman utvrenih nositelja u realizacijizacrtanih mjera. Uska suradnja s korisnicima – mladima u smislu aktivnogukljuivanja u realizaciju programa, protoka informacija, ukljuivanja uproces donošenja odluka i odgovornijeg odnosa za razvoj zajednice ucjelini. Poticati korisnike i izvršitelje programa na sustavno provoenjezacrtanih mjera, ciljano korištenje financijskih sredstava.NOSITELJI KZŽ, JLS, ustanove (gospodarske, zdravstvene, socijalne, kulturne,prosvjetne), udrugeKORISNICI Mladi, graani Krapinsko-zagorske županijeINDIKATORI Sustavno pratiti valorizaciju realizacije Županijskog programa djelovanja zamlade, odnosno njegovog Operativnog plana.84

STRAT. 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.5. Unapreenje zdravstvene i socijalne zaštiteMJERA 3.5.1. Unapreenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenimdjelatnostimaCILJ Cilj mjere je poboljšanje kvalitete rada zdravstvenih i nezdravstvenihMJERE radnika u narednih 5 godina putem školovanja i strunog usavršavanja,opremanja zdravstvenih ustanova sa kvalitetnom opremom i osiguranjemadekvatnog poslovnog prostora.SADRŽAJ -poboljšati uvjete rada zdravstvenih radnika u primarnoj i sekundarnojzdravstvenoj zaštiti- osigurati potrebnu medicinsku i nemedicinsku opremu u ordinacijamaope medicine, zubozdravstvene zaštite te specijalistikim ordinacijama- osigurati cca 200 zdravstvenih i nezdravstvenih radnika za rad u novojOpoj bolnici na lokaciji Braak- permanentno usavršavanje zdravstvenih radnika na primarnoj,sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.NOSITELJI Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (sukladno Nacionalnoj strategijirazvitka zdravstva 2006. – 2011., N. N. 72/06), nadležna tijela KZŽ-a, Opabolnica Zabok, Dom zdravlja KZŽ-a Krapina, Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Specijalna bolnica zamedicinsku rehabilitaciju Stubike Toplice, Zavod za javno zdravstvo KZŽaZlatarKORISNICI Osigurane osobe na podruju KZŽ (135.445 osiguranika), zdravstveni inezdravstveni radnici u zdravstvenim ustanovama, zdravstveni radnici kojise nalaze u zakupljenom prostoru Doma zdravlja KZŽ-aINDIKATORI Broj održanih seminara, strunih skupova i drugih oblika usavršavanja zazdravstvene radnike, podaci o nabavi strateške medicinske opreme;kadrovsko jaanje Ope bolnice Zabok na lokaciji Braak (brojspecijalistikih kadrova i dr. medicine), podaci o izgradnji i adaptacijiposlovnih objekata zdravstvene zaštite.85

STRAT. 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.5. Unapreenje zdravstvene i socijalne zaštiteMJERA 3.5.2. Unapreenje socio-zdravstvene zaštite starijih osobaCILJ Poboljšanje kvalitete života starijih osoba u narednih 5 godina krozMJERE razvijanje institucionalnih i vaninstitucionalnih oblika skrbi za starije osobe.SADRŽAJ - formiranje koordinativnog tijela za brigu o starijim osobama- provoenje preventivnih aktivnosti kroz edukacije- provoenje preventivnih zdravstvenih pregleda- pomo starijim osobama u organizaciji njihova društvenog života( poticanje osnivanja klubova i udruga )- razvijanje institucionalne skrbi za one starije osobe koje više nisu umogunosti živjeti same ( domovi socijalne skrbi )- razvijanje oblika vaninstitucionalne skrbi za starije osobea) dostava hrane u kuu korisnikab) pomo i njega u kui starijim osobama.NOSITELJI KZŽ, JLS, Domovi socijalne skrbi, vjerske zajednice, Centri za socijalnuskrb, zdravstvene ustanove, patronažne službe, organizacije civilnogdruštvaKORISNICI Osobe starije od 65 g., bolesne, stare i iznemogle osobe; samakadomainstva; invalidne osobe ( polupokretne i nepokretne osobe )INDIKATORI Broj korisnika ukljuenih u institucionalne i vaninstitucionalne oblike skrbi,broj novoosnovanih udruga i klubova koji se bave problemima starijihosoba i podizanja kvalitete života starijih osoba, smanjenje broja starijihosoba oboljelih od bolesti kardiovaskularnog sustava.STRAT. 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.5. Unapreenje zdravstvene i socijalne zaštiteMJERA 3.5.3. Razvoj institucija za brigu o starijim osobama, osobama spoteškoama i osobama s posebnim potrebamaCILJ Poveanje smještajnih kapaciteta u domovima - za stare i nemone,MJERE psihiki bolesne osobe, osobe s poteškoama i osobe s posebnimpotrebama.SADRŽAJ - poticanje osnivanja ustanova socijalne skrbi- poticanje osnivanja obiteljskih domova i poticanje udomiteljstva-poveanje vaninstitucionalnih oblika skrbi kroz poticanje osnivanja centaraza pomo i njegu.NOSITELJI Ministarstvo; KZŽ - Služba za zdravstvo i socijalnu skrb; Centri za socijalnuskrb; Domovi socijalne srbi; druge fizike i pravne osobeKORISNICI Osobe starije od 65 g., bolesne, stare i iznemogle osobe, osobe spoteškoama, osobe s posebnim potrebama, osobe koje same financirajuusluge socijalne skrbiINDIKATORI Broj korisnika ukljuenih u institucionalne oblike skrbi, broj korisnikaukljuenih u vaninstitucionalne oblike skrbi, porast broja udomiteljskihobitelji, proširenje smještajnih kapaciteta u institucionalnom smještaju,porast vaninstitucionalnih oblika skrbi.86

STRAT. 3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.6. Razvoj športsko rekreacijskih programaMJERA 3.6.1. Razvoj športskih programa, sadržaja i izgradnja športskihobjekataCILJ Podii i proširiti kvalitetu i kvantitetu tjelesno –zdravstvene sposobnosti štoMJERE veeg broja stanovništva, pogotovo mladih i to kroz bavljenje sa svimdostupnim vidovima športa, školskog, amaterskog i poluprofesionalnog;pomaganje nadarenih pojedinaca i kvalitetnih klubova u napredovanju dovrha profesionalnog športa.SADRŽAJ Ureivanjem postojeih športskih kapaciteta (terena i športskih dvorana) teizgradnjom novih stvoriti pretpostavke za bavljenje športom, financijski istruno pomagati školskim klubovima, raznim športskim udrugama,pojedincima koji bi kroz razne akcije, manifestacije i natjecanja ukljuio štovei broj ljudi.NOSITELJI Škole i školski klubovi, športski klubovi, zajednice športova, strunipojedinci, nadležni upravni odjeli u lokalnoj i regionalnoj samoupraviKORISNICI Stanovništvo Županije i regijeINDIKATORI Smanjenje bolesti lokomotornog sustava i smanjenje ovisnosti, vea radnasposobnost stanovništva te poveana kvaliteta življenja.STRAT.3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete životaCILJPRIORITET 3.7. Stvaranje društva znanjaMJERA 3.7.1. Razvoj informacijskog društvaCILJMJERESADRŽAJMjerom se želi postii visok stupanj informatike potpore svim razinamadruštva, visok stupanj povezanosti pojedinanih informacijskih sustavaŽupanije, JLS-a, komunalnih poduzea i ostalih privrednih subjekata, visokstupanj iskoristivosti sveukupne informacijske infrastrukture krozedukaciju, motivaciju i angažman svih razina društva, visok stupanjzastupljenosti informatike infrastrukture i komunikacijskih usluga usektoru stanovništva, visok stupanj dostupnosti analitikih podatakagraanima i privrednim subjektima kao potpora odluivanju i razvojuprojekata.Potrebno je osigurati širenje upotrebe informacijsko-komunikacijsketehnologije i Interneta na svim razinama društva te asistirati u njihovominformacijskom povezivanju (naroito u povezivanju Županije, JLS-a, tijeladržavne upravne, javnih tvrtki, udruga i nevladinih organizacija ali ipovezivanje sa gospodarskim subjektima). U tom je smislu potrebnosudjelovati u stvaranju niza preduvjeta: osim tehnikih preduvjeta(raunalna i telekomunikacijska oprema) potrebno je stvoriti okvirinteroperabilnosti (sposobnost informacijskih i komunikacijskih sustava iposlovnih procesa da podrže protok podataka i omogue razmjenuinformacija i znanja. Interoperabilnost se mora osigurati na tehnikoj87

(norme i standardi za povezivanje raunalnih sustava i servisa),semantikoj (znaenje podataka) i procesnoj razini (definiranje poslovnihciljeva, modeliranje poslovnih procesa i ostvarivanje suradnje izmeurazliitih upravnih jedinica, npr. JLS-a). Interoperabilnost se možeostvarivati primjenom nacionalnih i meunarodnih tehnikih normi, a glavnije preduvjet za uspostavu B2B (business-to-business) i B2C (business-toclient)rješenja, primjerice, izmeu Županijske uprave i jedinica lokalnesamouprave. Potrebno je poboljšati suradnju sa vladinim tijelima (Središnjidržavni ured za e-Hrvatsku i dr.), nevladinim organizacijama – neovisnimstrukovnim asocijacijama (npr. Hrvatski informatiki zbor) i ostalimžupanijama.Svaki županijski projekt sa podruja informacijskih tehnologija potrebno jeuskladiti sa EU standardima i smjernicama (npr. Europskog okvir zainteroperabilnost), programima Vlade RH (Program e-Hrvatska 2007 i dr.) iprojektima ostalih županija.Neki od konkretnih ciljeva mjere:1. Bolja zastupljenost informatike infrastrukture i komunikacijsketehnologije u sektoru stanovništva (Poveanje broja raunala i korisnikaširokopojasnog pristupa internetu) te u javnom sektoru.2. Edukacija djelatnika u Županijskoj upravi (Županija i županijska tijela) ijedinicama lokalne uprave i samouprave (ECDL), edukacija stanovništva(online-edukacija, financiranje izdanja informatikih publikacija, teajevaitd..).3. Razvoj i povezivanje geografskih informacijskih sustava Županije i JLSa(razvoj jedinstvenog GIS-a kao podršku prostornom ureenju,graditeljstvu i zaštiti okoliša uz objavu podataka on-line).4. Razvoj i meusobno povezivanje e-gradova – povezivanje gradskihkomunalnih poduzea (fiziko povezivanje optikim kablovima, uspostavaokvira interoperabilnosti za povezivanje aplikacija), dostupnostkomunalnih, gospodarskih i turistikih informacija i usluga graanima,Županiji, javnim tijelima i gospodarskim subjektima (on-line i putem e-kioska).5. Razvoj centralnog repozitorija podataka – povezane baze podatakaŽupanije, JLS-a, javnih tijela, gospodarskih subjekata kao baze zaizgradnju jedinstvenog online sustava putem kojeg korisnici sa svihaspekata sami mogu analizirati postojee stanje prije pokretanja vlastitihprojekata.6. Poticati razvoj softvera otvorenog koda (open source) i besplatnogsoftvera u javnim tijelima.7. Poticati rad županijskih sveuilišnih i istraživakih institucija krozfinanciranje i rad na zajednikim projektima.NOSITELJI KZŽ, JLS, komunalna poduzea, nevladine asocijacije, udrugeKORISNICI stanovnici JLS-a, gospodarstvo županije i dr.INDIKATORI Dostupnost podataka tijela podrune i lokalne uprave i samoupravegraanima i privrednim subjektima, izgraenost informatike infrastruktureu JLS-u, iskoristivost informacijskog sustava kao potpora odluivanju irazvoju projekata, dostupnost geografskih podataka, postignut stupanjinteroperabilnosti, informatika pismenost, broj korisnika interneta itd…88

STRAT. CILJPRIORITETMJERACILJ MJERE3. Kvalitetni i obrazovani ljudski potencijali3.7. Stvaranje društva znanja3.7.2. Jaanje institucionalne sposobnosti javne upraveProfesionalizacija, razvoj koncepta upravljanja ljudskim potencijalima,depolitizacija, jeftini, brzi i efikasni servis graana.SADRŽAJ Donijeti posebni zakon za lokalne i podrune službenike, postavitizakonski okvir za klasifikacijski sustav i sustav ocjenjivanja i napredovanjajavne uprave i razraditi ga detaljno opim aktima jedinica lokalne ipodrune samouprave, utemeljiti jedinstveni platni sustav, depolitiziratijavnu upravu na normativnoj i praktinoj razini.NOSITELJIKORISNICIINDIKATORISTRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJHrvatski Sabor, KZŽ, JLS.Graani i javna uprava.Odabir i zapošljavanje službenika uz pomo specijaliziranih tvrtki zaposredovanje i savjetovanje pri zapošljavanju, stabilnost službenikihmjesta, razliiti oblici sudjelovanja graana i civilnog društva u radu javneuprave.3. Razvoj ljudskih potencijala i unapreenje kvalitete života3.7. Stvaranje društva znanja3.7.3. Dostupna i kvalitetna informacijsko-komunikacijska tehnologijaMjerom se želi postii visok stupanj dostupnosti informacijskokomunikacijskihtehnologija svim razinama društva, visoka dodanavrijednost koje ta tehnologija ostvaruje, tj. postizanje optimalnog pozitivnogutjecaja tehnologije na društvo u cjelini, visok stupanj educiranosti,optimalna raspodjela tehnoloških resursa izmeu svih javnih subjekata,visok stupanj povezanosti informacijskih sustava unutar županije krozpoticanje ulaganja u tehnologiju prilagodljivu vanjskim sustavima.Poveanje broja korisnika širokopojasnog pristupa Internetu jedan je odprioriteta. Najvei broj korisnika u Hrvatskoj u ovome trenutku mrežipristupa putem DSL tehnologija (ADSL usluga), dok su alternativni nainipristupa širokopojasnoj mreži (kabelski pristup, satelitski, bežinibroadband, mobilni broadband) zastupljeni u manjem postotku. Lokalnazajednica mora utjecati na poveanje broja korisnika širokopojasnogpristupa u suradnji sa Središnjim državnim uredom za e-Hrvatsku (uskladu sa Operativnim planom provedbe programa e-Hrvatska) krozprivatno-javno partnerstvo i kroz financiranje izgradnje infrastrukture zabrzi Internet do svojih krajnjih korisnika.Naroito je važna suradnja s Vladom RH u projektu izgradnje Internetskihcentara s besplatnim pristupom informacijskoj i komunikacijskojinfrastrukturi, što e omoguiti korištenje javnih usluga onima koji ih nemogu koristiti od kue, i time smanjiti opasnost od produbljivanja socijalnih89

NOSITELJInejednakosti. Internetski su centri od posebnog znaenja u ruralnim, slabonaseljenim, udaljenim i manje razvijenim krajevima gdje mogu pomoi ustvaranju radnih mjesta, dobivanju medicinske pomoi i savjeta tepodizanju opeg stupnja obrazovanja u informacijskoj i komunikacijskojtehnologiji. Potrebno je uložiti dodatne napore u informatizaciji obrazovnihustanova u Županiji, njihovom povezivanju u jedinstveni informacijskisustav (npr. izrada projekta centralne županijske on-line knjižnice),sudjelovati u financiranju nabave informacijsko-komunikacijske tehnologijejedinica lokalne uprave i samouprave, udruga (npr. poticati aktivnostiudruga u izgradnji lokalnih bežinih ''wireless'' mreža) i nevladinihasocijacija, poticati informatizaciju onog dijela privatnog sektora ija jedjelatnost od strateške važnosti za gospodarski razvitak županije, poticatirazvoj informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane itd. Utu svrhu moglo bi se osnovati centralno županijsko tijelo zaduženo zapoticanje i sustavno praenje informatike djelatnosti u županiji, a lanovetijela inili bi predstavnici Županijske uprave, Ureda državne uprave iostalih državnih tijela, gradova i opina, obrazovnih i istraživakihinstitucija, udruga i nevladinih asocijacija, gospodarskih subjekata,komunalnih poduzea i dr.Županija i tijela iji je Županija osniva, JLS, komunalna poduzea,nevladine asocijacije, udrugestanovnici JLS-a, gospodarstvo županije i dr.KORISNICIINDIKATORI Broj korisnika širokopojasnog pristupa Internetu, izgraenost informacijsko– komunikacijske infrastrukture u javnom i privatnom sektoru (hardverske isoftverske karakteristike, stupanj umreženosti, sigurnost podataka itd.),dostupnost tehnologije graanima za besplatno korištenje, stupanjeduciranosti…90

STRAT. 4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednostiCILJPRIORITET 4. 1. Ouvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvojaMJERA 4.1.1. Zaštita i ouvanje prirodnih vrijednostiCILJ Mjerom se osigurava ouvanje prirodnih vrijednosti zaštienih podruja iMJERE ostalih ugroženih biljnih, životinjskih i divljih vrsta na podruju Županije.Pored ouvanja ve evidentiranih prirodnih vrijednosti, cilj je zaštita iostalih prirodno i krajobrazno vrijednih podruja na temelju strunihpodloga, strateških i prostorno planskih dokumenata.SADRŽAJ - definirati ve zaštiena prirodno i krajobrazno vrijedna podruja krozizradu kvalitetnih strunih podloga i dokumenata-inventarizacija stanja prirode na podruju županije s posebnimnaglaskom na ve zaštiene prirodne vrijednosti i onih potencijalnointeresantnih za zaštitu.- definirati i provesti postupak za zaštitu prirodnih vrijednosti uvažavajuiinteres svih korisnika prostora i zainteresiranih interesnih skupina.NOSITELJI Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima, KZŽ,JLS, i dr.KORISNICI Turistiki subjekti, lokalno stanovništvo, gospodarstvo Županije i dr.INDIKATORI Poveana ukupna površina posebno vrijednih i zaštienih podruja kojaimaju veliki potencijal za razvoj turizma, a time i ostalih granagospodarstva (poljoprivrede, obrtništva, malog poduzetništva i dr.), teoptimiziranje korištenja prirodnih resursa.STRAT.CILJPRIORITETMJERA4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti4. 1. Ouvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja4.1.2. Vrednovanje prirodnih vrijednosti i njihovo ukljuivanje uprojekte razvoja Županije i JLS-aCILJ Cilj ove mjere je odgovarajue vrednovanje prirode kroz ekološku iMJERE krajobraznu vrijednost i ostale benefite koje donosi sklad i ouvanostprirodne vrijednosti. U tom cilju potrebno je definirati projekte u koje e bitiukljuene institucije na nivou županije kao I regionalne uprave (JLS).SADRŽAJ - Snimiti stanje te definirati prirodne vrijednosti koje se mogu ukljuiti uprojekte- povezivanje na regionalnoj razini kako bi se prirodni potencijali širegpodruja što kvalitetnije iskoristili- potaknuti ukljuivanje novih ili nastaviti ve zapoete projekte na suradnjisusjednih županija ili gradova i opina, kao i graninog podruja Slovenije.NOSITELJI Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima, ZARA,Županija, JLS, ekološke udruge i dr.KORISNICI Turistiki subjekti, lokalno stanovništvo, gospodarstvo županije i dr.INDIKATORI Broj novih lokalnih i regionalnih projekata koji bi se financirali dijelom i izfondova EU-a.91

STRAT.CILJPRIORITETMJERA4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti4. 1. Ouvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja4.1.3. Jaanje svijesti o važnosti i znaaju ouvanja prirodeCILJMJERESADRŽAJNOSITELJICilj mjere je upoznavanje razliitih interesnih skupina (odgovorne osobe uregionalnoj upravi i JLS-ima, menadžment gospodarskih subjekata,lokalno stanovništvo, djeca predškolskog uzrasta, uenici i dr.) o važnosti iznaaju ouvanja prirode za podizanje kvalitete života kroz odgovornoupravljanje prostorom te korištenjem prirodnih resursa i obnovljivih izvoraenergije.Za provedbu ove mjere nužno je provesti istraživanje koje e obuhvatitigore navedene interesne skupine i njihovo poznavanje problematikezaštite prirode Sukladno rezultatima definirati strategiju i pokrenuti procesedukacije i podizanja svijesti javnosti putem radionica. Ureenjeedukativnih centara u posebno interesantnim podruja ili lokalitetima.Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima,ekološke udruge, obrazovne institucije i dr.Lokalno stanovništvo, turistiki subjektiKORISNICIINDIKATORI Ukljuenost razliitih interesnih skupina u projekte ouvanja prirode.STRAT. 4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednostiCILJPRIORITET 4. 2. Njegovanje kulturne baštine i razvoj kultureMJERA 4.2.1. Ouvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštineCILJMJEREZaštititi i obnoviti objekte pokretne i nepokretne kulturne baštine koji imajuznaajan kulturni, turistiki i gospodarski potencijal, omoguiti otvaranjeradionica starih – autohtonih obrta, maksimalno podržati rad KUD-ova,manifestacija i pojedinaca iji predmet bavljenja jest izvorna i tradicijskakultura, jer oni svojim aktivnostima promiu materijalnu i duhovnu baštinu.SADRŽAJ Izdvajanjem veih proraunskih sredstava za obnovu dvoraca, kurija,gradina, crkava, arheoloških lokaliteta, ruralnih sredina, restauracijacrkvenog i dvorskog inventara (fresaka, oltara, propovjedaonica, slika,orgulja), struna i financijska potpora postojeim KUD-ovima iz proraunaŽupanije i JLS-a, osiguravanje prostora za djelovanje, umreženje tefinancijska i struna potpora manifestacijama koje promiu zagorskekulturne vrijednosti i tradiciju, povezivanje sa zainteresiranimgospodarstvenicima, institucijama i pojedincima, povezivanje smeunarodnim institucijama radi traženja sredstava te strune pomoi.NOSITELJI Nadležni upravni odjeli u regionalnoj i lokalnoj samoupravi, nadležnestrune ispostave državnih institucija (Konzervatorski odjel..), KUD-ovi,ustanove u kulturi, pojedinciKORISNICI Stanovništvo KZŽ-a, posjetitelji i konzumenti iz drugih županija iinozemstvaINDIKATORI Broj obnovljene i promovirane materijalne i duhovne baštine, brojorganiziranih manifestacija – izložbi, predstavljanja, gostovanja.92

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERE4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti4. 2. Njegovanje kulturne baštine i razvoj kulture4.2.2. Poticanje kulturnog stvaralaštvaFinancijski, struno i organizacijski pomagati sve vidove kulturnogstvaralaštva te na taj nain obogatiti kvalitetom i sadržajnošu kulturniživot županije (i stvaralaki i konzumacijski) te kroz profiliranje najboljihkulturnih sadržaja postii i odreenu prepoznatljivost u regiji i šire.Kao pretpostavka za to namee se osnivanje Županijskog kulturnoginformacijskog centra (ŽKIC), unapreivanje rada postojeih pukihknjižnica, otvaranje novih u opinskim središtima gdje ih nema ( alternativa– bibliobus) te njihovo «umrežavanje» i povezivanje sa ŽKIC.SADRŽAJ Izdavanje knjiga (proza, poezija, esej..), strunih asopisa, nosaa zvuka islike – multimedija, istraživanje arhivskih sadržaja i njihovo objavljivanje,glazbenih djela, filmova, kiparskih i slikarskih djela; prezentacija togstvaralaštva kroz izložbe, promocije, prezentacije, okrugle stolove,festivale…NOSITELJI Ustanove u kulturi, udruge, KUD-ovi, poduzetnici, JLSKORISNICI Stanovništvo Županije, regije, RH, inozemstvoINDIKATORI Broj izdanih, stvorenih, prezentiranih te prihvaenih djela od publike, brojlanova narodnih knjižnica.STRAT.CILJ4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednostiPRIORITET 4. 2. Njegovanje kulturne baštine i razvoj kultureMJERA 4.2.3. Njegovanje zagorskog identiteta i njegove prepoznatljivostiCILJMJEREOdreivanje pojma «zagorski identitet», njegovo sveope prihvaanje, teotkrivanje, vrednovanje, prezentacija i kroz odgojno obrazovni procesupuivanje mladog naraštaja u isti kao garancije ouvanja pred sveopomglobalizacijom, tj. uspostava njegove prepoznatljivosti.Formiranje Centra – znanstvenog instituta za «kajkavštinu».SADRŽAJ Donošenje programa rada za odgojne i obrazovne institucije i pripremanastavnih sredstava i naina rada za zaviajno obrazovanje.Maksimalna podrška postojeim (i novim) institucijama, manifestacijama ispecifinim udrugama koje kroz svoje aktivnosti rade na promicanju togcilja te nastojanje oko vee ukljuenosti lokalnih i regionalnih medija uprezentaciju te djelatnosti.Povezivanje s gospodarstvom i sponzorima radi dodatnog stimuliranja tihaktivnosti; povezivanje s meunarodnim znanstvenim i struniminstitucijama radi ostvarenja unutaržupanijske, meuregionalne imeunarodne kulturne i obrazovne suradnje.NOSITELJI «Centar za kajkavštinu», odgojno obrazovne ustanove, udruge,pasionirani pojedinci, strunjaci, znanstvenici; medijski djelatnici;stanovnici KZŽ-a i njihovi gosti.KORISNICI Stanovništvo KZŽ-a, posjetitelji i konzumenti iz drugih županija iinozemstva93

INDIKATORI Broj mladih koji pohaaju zaviajnu nastavu i kulturno-edukacijskeaktivnosti, broj znanstvenika koji sudjeluju u istraživakim projektima i brojobjavljenih strunih radova o temi, pokazani interes strunjaka iz drugihregija za predmet.STRAT. 4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednostiCILJPRIORITET 4. 3. Ouvanje okoliša i održivi razvojMJERA 4.3.1. Razvoj sustava praenja i upravljanja stanjem u prostoru iCILJMJERESADRŽAJNOSITELJIstanja okolišaMjerom se omoguuje kvalitetnije praenje sastavnica okoliša i prostora usvrhu njegova ouvanja, unapreenja i održivog korištenja.Konkretne aktivnosti obuhvaaju razvoj sustava kontinuiranog praenjakakvoe zraka, unapreenje postojeeg sustava monitoringa voda,poboljšanja sustava praenja tokova otpada, uspostava monitoringakakvoe tla, izrada GIS baza podataka o prostoru i okolišu.KZŽ, JLS, Hrvatske vode, ZZJZ KZŽ, komunalna poduzea, gospodarski idr. subjektiStanovnici , gospodarstvo Županije i dr.KORISNICIINDIKATORI Kakvoa zraka, GIS baza podatakaSTRAT. 4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednostiCILJPRIORITET 4. 3. Ouvanje okoliša i održivi razvojMJERA 4.3.2. Uspostava sustava proizvodnje i korištenja energije izobnovljivih izvoraCILJ Cilj mjere je korištenje obnovljivih izvora energije (biogorivo, drveni otpad iMJERE ostaci poljoprivrede, geotermalni izvori, solarna energija i dr.) ugospodarstvu i kuanstvu. Na taj nain e se zaštiti priroda i okoliš odnegativnih utjecaja, pozitivno utjecati na održivi razvoj turizma igospodarstva, te podii kvaliteta života u lokalnim zajednicama saposebnim naglaskom na ruralna podruja. Zbog socijalnih prepreka(pomanjkanje znanja i informacija) te mijenjanja stavova i navika, potrebnoje znanju i edukaciji posvetiti veu pozornost.SADRŽAJ Aktivnosti u sklopu ove mjere ukljuuju inventarizaciju potencijalnihobnovljivih izvora energije na regionalnom i lokalnom podruju, uspostavuinstitucije za provedbu aktivnosti oko korištenja energije, edukacijulokalnog stanovništva i poduzetnika o prednostima korištenja tih izvoraenergija, izgradnju i razvoj sustava za proizvodnju i distribuciju energije izobnovljivih izvora.NOSITELJI REA, ZARA, javne ustanove i poduzea, KZŽ, JLS, ekološke udruge,obrazovne institucijeKORISNICI Gospodarstvo Županije, lokalno stanovništvo i dr.INDIKATORI - smanjenje emisije štetnih produkata koji nastaju prilikom proizvodnje ikorištenja klasinih izvora energije- smanjenje troškova korisnika prilikom korištenja te vrste energije94

STRAT.CILJPRIORITET(troškovi transporta energenata, distribucijske mreže, neovisnost odklasinih izvora energije, ekološki imidž podruja i poslovnog subjekta,mogunost subvencija i sl.)- mogunost korištenja izdašnog izvora sufinanciranja iz meunarodnihfondova- razvoj nove grane industrije za proizvodnju potrebne opreme i sl.4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastruktureMJERA 4.4.1. Izgradnja i unapreenje sustava gospodarenja otpadomCILJ Mjerom se omoguuje definiranje i izgradnja cjelovitog sustavaMJERE gospodarenja otpadom na podruju Županije sukladno važeim propisimai strateškim dokumentima RH koji osigurava zaštitu podzemnih ipovršinskih voda, tla i zraka.SADRŽAJ Konkretne aktivnosti obuhvaaju izradu dokumentacije (studije, programi,idejna rješenja, strune podloge, revizije postojeih projekata, izradeglavnih i izvedbenih projekata,..), realizaciju projekata izbjegavanjanastajanja otpada, nabavu i postavu posuda za sakupljanje otpada,ureenje prostora ili izgradnju objekata za sakupljanje, obradu izbrinjavanje otpada na prostoru Županije ukljuivo i elemente regionalnogsustava gospodarenja otpadom, sanaciju službenih i “divljih” odlagalištaotpada te edukativne aktivnosti.NOSITELJI KZŽ, JLS, komunalna poduzea, Županije partneri u razvoju zajednikogsustava, gospodarski i dr. subjektiKORISNICI Stanovnici JLS, gospodarstvo županije i dr.INDIKATORI Izraena dokumentacija, broj instaliranih posuda za sakupljanje otpada,broj ureenih reciklažnih dvorišta i otoka, broj saniranih odlagališta,koliina sakupljenog, obraenog ili odloženog otpada, broj korisnikasustava ili dijelova sustava.STRAT. 4. Ouvani okoliš prirodne i kulturne vrijednostiCILJPRIORITET 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastruktureMJERA 4.4.2. Izgradnja i unapreenje sustava vodoopskrbeCILJMJERECilj mjere je poveati postotak prosjene opskrbljenosti javnimvodovodom. Nadalje, potrebno je sanirati lokalne vodovode i ukljuiti ih ujedinstveni Regionalni vodovod Krapinsko-zagorske županije.SADRŽAJ Konkretne aktivnosti su usmjerene na realizaciju Sporazuma osufinanciranju – Programa regionalnog vodoopskrbnog sustava Krapinskozagorskežupanije, koji se odnosi na nastavak izgradnje preostalihobjekata sustava vodoopskrbe u periodu od 2006.-2010. godine.NOSITELJI KZŽ, JLS,distributeri vode, MMTPR, Hrvatske vodeKORISNICI stanovnici i gospodarstvo ŽupanijeINDIKATORI Broj korisnika sustava javne vodoopskrbe, broj km obavljenihrekonstrukcija postojee mreže, kako lokalnih, tako i javnih.95

STRAT. 4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednostiCILJPRIORITET 4. 4. Razvoj komunalne i prometne infrastruktureMJERA 4.4.3. Izgradnja i unapreenje sustava odvodnje i proišavanjaotpadnih vodaCILJ Mjerom se omoguuje definiranje i izgradnja cjelovitog sustava odvodnje iMJERE proišavanja otpadnih voda koji osigurava potreban stupanj zaštitepodzemnih i površinskih voda, a izgraen je sukladno propisima istrateškim dokumentima RHSADRŽAJ Konkretne aktivnosti obuhvaaju izradu dokumentacije (studije, programi,idejna rješenja, strune podloge, revizije postoje dokumentacija, izradeglavnih i izvedbenih projekata,..), rekonstrukciju postojeih i izgradnjunovih ureaja za predobradu otpadnih voda gospodarskih i drugihsubjekata, rekonstrukciju postojeih dijelova i izgradnju novih dijelovamreže za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, rekonstrukciju postojeih iizgradnju novih ureaja za proišavanje otpadnih voda, izgradnjuseptikih jama u sluaju da su iste ukljuene u javni sustav odvodnje iproišavanja otpadnih voda.NOSITELJI KZŽ, JLS, komunalna poduzea, Hrvatske vode, gospodarski i dr. subjektiKORISNICI stanovnici JLS-a, gospodarstvo Županije i dr.INDIKATORI Broj korisnika sustava ili dijelova sustava, broj rekonstruiranih ilinovoizgraenih ureaja, broj rekonstruiranih ili novoizgraenih ureaja zapredobradu, koliina prikupljene odnosno proišene otpadne vode,kakvoa vode u prijemniku.STRAT. 4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednostiCILJPRIORITET 4. 4. Razvoj komunalne i prometne infrastruktureMJERA 4.4.4. Plinofikacija ŽupanijeCILJ Cilj mjere je omoguiti uporabu plina svakom potencijalnom korisniku uMJERE Županiji.SADRŽAJ Izgradnja sustava distribucije plina i opskrba plinom.NOSITELJI JLS, komunalna poduzeaKORISNICI Stanovništvo i gospodarstvo ŽupanijeINDIKATORI Broj kilometara novoizgraene plinske mreže, broj novih potrošaa -kuanstava i gospodarskih subjekata96

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERE4. Ouvani okoliš prirodne i kulturne vrijednosti4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture4.4.5. Zaštita od poplavaPostizanje gospodarski opravdanog stupnja zaštite stanovništva, imovine,prometnica, infrastrukturnih sustava, poljoprivrednih i industrijskih površinai ostalih ugroženih vrijednosti, uz poticanje ouvanja i unapreenjaekoloških stanja vodotoka i poplavnih površina te stvaranje preduvjeta zadaljnji gospodarski razvitak.SADRŽAJ - redovito obavljanje svih potrebnih radova gospodarskog i tehnikogodržavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina- gradnja objekata za obranu od poplava (retencije, akumulacije)- provedba mjera operativne obrane od poplava- ouvanje i unapreenje prirodnih retencijskih kapaciteta zemljišta,vodotoka i poplavnih površina.NOSITELJI Hrvatske vode, KZŽ, JLS, Služba za zaštitu i spašavanjeKORISNICI Stanovnici i gospodarstvo ŽupanijeINDIKATORI Ureeni i funkcionalni vodotoci, izgraeni objekti za obranu od vodotoka,donošenje novih i niveliranje postojeih planova obrane od poplava.STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJ4. Ouvani okoliš prirodne i kulturne vrijednosti4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture4.4.6. Zaštita i saniranje klizištaGlavni cilj zaštite i saniranja klizišta je uinkovito ouvanje prostora uzpostizanje više razine kakvoe života. U ostvarivanju zaštite prostorapotrebno je slijediti stav da se sve nove aktivnosti u prostoru usuglašavajus naprednim europskim ekološkim kriterijima te da se postojee stanjeprema potrebi postupno sanira. U postupcima prostornog planiranjapotrebno je izdvojiti prostore u kojima se oekuje snažniji razvojgospodarskih djelatnosti te prostore koji zahtijevaju mjere pojaane zaštiteili sanacije. Djelovati u cilju revitalizacije najugroženijih prostora gdje sunaroito brdovita podruja koja su podložna klizanju terena. Zaštita isaniranje ugroženih podruja mora ukljuiti pored državne uprave ilokalnu samoupravu te lokalno stanovništvo kao važnih imbenika naaktivnostima sprjeavanja i saniranju klizišta.U odreenom planskom periodu potrebno je izraditi katastar klizišta tekartu potencijalno ugroženih podruja. Provoenje Županijskih kriterija zasanaciju klizišta te ukljuivanje više razliitih subjekata u realizaciju.NOSITELJI KZŽ, ŽUC KZŽ,JLS, MMTPR, HCKORISNICI Stanovnici i gospodarstvo ŽupanijeINDIKATORI Broj saniranih novih klizišta.97

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJ4. Ouvani okoliš prirodne i kulturne vrijednosti4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture4.4.7. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukturePosebnim programima obnove kolnika i opreme na cestama temodernizacijom i rekonstrukcijom najkritinijih dionica i objekata podiiukupnu razinu kvalitete cestovne mreže i ostale prometne infrastrukture.Izgraditi dionice cesta i objekata ukljuujui i zaobilaznice, kako bi seriješio problem cestovnog prometa u gradskim i veim naseljima.Postupna izgradnja cesta najviše razine uslužnosti, prvenstveno autocesteu punom profilu i brzih cesta u osnovnim koridorima u skladu sasadašnjom i prognoziranom prometnom potražnjom te strateškimopredjeljenjem ukupnog razvitka RH. Kroz analize po ve utvrenimkriterijima (razvojnim, prostorno-prometnim, tržišno-gospodarskim,ekološkim i dr.) utvrditi koridore za istraživanje trasa cesta za sekundarnucestovnu mrežu Županije u cilju poboljšanja povezanosti županijskogprostora. Podii razinu sigurnosti svih sudionika u prometu.Cilj mjere vezano uz željezniki promet je razviti i poboljšati željeznikuinfrastrukturu, odnosno tehniko-eksploatatorske parametre što e ukonanici dovesti do dopuštene vee brzine vlakova, odnosno smanjenjevremena putovanja na pojedinim dionicama.- redovito održavanje i podizanje razine prometne i tehnike kvalitete veizgraene mreže cesta- investicijsko održavanje – kolnika i opreme- modernizacija i rekonstrukcija- izgradnja novih cesta- edukacija svih sudionika u prometu s ciljem poveanja sigurnosti- razvoj željeznike infrastrukture- revitalizacija postojeih pruga- izgradnja odnosno sustavno rješavanje željezniko-cestovnih prijelaza.KZŽ, ŽUC KZŽ, MMTPR, HC, JLS, HZstanovnici i gospodarstvo ŽupanijeNOSITELJIKORISNICIINDIKATORI Broj izgraenih novih cesta, broj km obavljenih rekonstrukcija postojeecestovne mreže, broj novih km pruga, broj km obavljenih rekonstrukcijapostojeih pruga, broj izgraenih željezniko-cestovnih prijelaza.98

STRAT.CILJPRIORITETMJERACILJMJERESADRŽAJ4. Ouvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture4.4.8. Unapreenje javnog prijevoza sa Zagrebom, Zagrebakomžupanijom i unutar ŽupanijeMjerom se postiže jedinstveno tarifno podruje uz mogunost korištenjajedne karte za prijevoznu uslugu na cjelovitom tarifnom podruju.- izraditi projekt-studiju uspostavljanja Integriranog prijevoznikog sustava(IPS-a)- implementirati studijuKZŽ, JLS, ZGŽ, grad Zagreb, ZET, MMTPR, HŽstanovnici i gospodarstvo ŽupanijeNOSITELJIKORISNICIINDIKATORI - nove linije- cijena prijevoza- broj prevezenih putnika.99

4. POVEZANOST I USKLAENOST CILJEVA I MJERA ROP-a SNACIONALNIM CILJEVIMA I CILJEVIMA EUROPSKE UNIJERazvoj se ne dogaa u izolaciji pa je prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog kontekstakljuni element svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst za ROP Županije su nacionalnirazvojni planovi i strategije (i sektorski i integralni) te još šire – EU politike, strategije i programi.Prilikom pripreme ROP-a KZŽ-a, stalno se vodilo rauna o njegovoj usklaenosti s tim širimokvirom: poevši od osnovne analize, gdje se u identifikaciji potreba implicitno koristilo spoznajeo postojeim prijedlozima rješenja tipinih razvojnih problema, preko SWOT analize, gdjeznaajan dio prilika pružaju upravo inicijative i programi s viših razina i šireg okružja, do samogutvrivanja ciljeva i prioriteta, gdje se nastojalo da razvojni ciljevi i prioriteti KZŽ-a slijedegeneralni smjer zadan ciljevima i prioritetima RH i EU, konkretizirajui ih uvažavanjemposebnosti KZŽ-a.4.1. POVEZANOST S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMAU okolnostima gdje u RH još uvijek ne postoji široko participativnim procesom izraen, i još širimkonsenzusom usvojen, integralni nacionalni razvojni plan, što neupitno predstavlja znaajnoogranienje pri izradi razvojnih strategija, odnosno odreivanju razvojnih ciljeva i prioriteta nanižim razinama, prilikom izrade ROP-a KZŽ kljuni nacionalni ciljevi i prioriteti „išitavani“ su izveeg broja postojeih nacionalnih strateških dokumenata, ukljuujui: 1) nacrt Nacionalnerazvojne strategije za razdoblje 2006-2013, pod nazivom „Hrvatski put u prosperitet“, koji jenedavno pripremio Središnji državni ured za razvojnu strategiju; 2) strateški dokumentNacionalnog vijea za konkurentnost (NVK) pod nazivom "55 preporuka za ostvarivanjekonkurentnosti", koji je Vlada RH predstavila i prihvatila u proljee 2004. godine; 3) Nacionalnustrategiju regionalnog razvoja Hrvatske, ija je izrada dovršena u listopadu 2005. godine; 4)integralnu nacionalnu Strategiju prostornog ureenje RH; te 5) razne druge sektorske strategije(u prvom redu, zaštite okoliša).4.1.1. Usklaenost ciljeva ROP-a s ciljevima Nacionalne razvojne strategijeDokument „Hrvatski put u prosperitet“ definira 10 prioritetnih podruja djelovanja, aunutar svakog podruja definira razvojne ciljeve i potrebne instrumente za ostvarenje ciljeva.Usporedba navedenih prioriteta sa strateškim ciljevima i prioritetima ROP-a otkriva visokapodudarnost u velikom broju podruja (vidi na sljedeim tablicama).Tablica br. 27 - Prioritetna podruja djelovanja prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji injihovo uvažavanje u ciljevima i prioritetima odreenim ROP-om KZŽ-aPRIORITETNA PODRUJA„HRVATSKOG PUTA UPROSPERITET“PRIORITETI ROP-a KZŽ-a KOJIMA SE PODUPIRE UNAPREENJE STANJA UPRIORITETNIM PODRUJIMA PREPOZNATIM U NACIONALNOJ RAZVOJNOJSTRATEGIJI1. Ljudi i znanje 7 89 : & ( ; ! < 4 : 9 : = > ? , 8) ' 4 @ A B 7 8: ; 9 ; 8= B ; ' ( A C A B : A , < ; 9 8@ A @ A D8< 4 @ ; & ' ( 84 ( 8@ A @ 4 $ . 0 -# 2 0& ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # 0 # " 0 E . # E & & ' ( 84 ( 8@ A @ ( . 2 0 " /- & + ' ( 84 ( 8@ A @ ' 0- # E E 0 E 100

PRIORITETNA PODRUJA„HRVATSKOG PUTA UPROSPERITET“PRIORITETI ROP-a KZŽ-a KOJIMA SE PODUPIRE UNAPREENJE STANJA UPRIORITETNIM PODRUJIMA PREPOZNATIM U NACIONALNOJ RAZVOJNOJSTRATEGIJI& ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # . - # # 2 0 # . /--# & ' ( 84 ( 8@ A @ ( . / - # # 2 1 " E & % ' ( 84 ( 8@ A @ ? - # /- . 2. Socijalna kohezija i socijalnapravda7 89 : & ( ; ! < 4 : 9 : = > ? , 8) ' 4 @ A B 7 8: ; 9 ; 8= B ; ' ( A C A B : A , < ; 9 8@ A @ A D8< 4 @ ; & ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # 0 # " 0 E . # E & & ' ( 84 ( 8@ A @ ( . 2 0 " /- & + ' ( 84 ( 8@ A @ ' 0- # E E 0 E & ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # . - # # 2 0 # . /--# & ' ( 84 ( 8@ A @ ( . / - # # 2 1 " E 3. Promet i energija 7 89 : + 4 F= < ; B 84 , 4 9 8G 6' ( 8( 4 > B A 8, = 9 @ = ( B A < ( 8: A > B 4 ? @ 8+ + ' ( 84 ( 8@ A @ ( . E 0 # E # - # H - - # 4. Priroda, prostor i regionalnirazvitak5. Makroekonomska stabilnost igospodarska otvorenost7 89 : ( = ( ; 9 B 8( ; ! < 4 : ' ( 84 ( 8@ A @ ( . E # 2 0 # 0 # # . # ' ( 84 ( 8@ A @ ( . " 1 " 1 - - 0 E - & ' ( 84 ( 8@ A @ 8. " -/ # H - - # # . # E 01 . 357 89 : + 4 F= < ; B 84 , 4 9 8G 6' ( 8( 4 > B A 8, = 9 @ = ( B A < ( 8: A > B 4 ? @ 8+ ' ( 84 ( 8@ A @ 4 5 # $ 0 / # $ . # . 0 - H 2 . + ' ( 84 ( 8@ A @ B # " # 0- # $ /- # . 0- # + & ' ( 84 ( 8@ A @ 4 5 # 0/ . -6. Financije i kapital-7. Poduzetnika klima CILJ 1: KONKURENTNO PODUZETNIŠTVO I USLUGE ' ( 84 ( 8@ A @ ' -2 # . . # - /- I - " 6E 0 " # # " J $ - /- -# - # # # -. 0" # " - ' ( 84 ( 8@ A @ ( . - -5 " " - ' ( 84 ( 8@ A @ ( . 0 " 8. Znanost, tehnologija iinformacijskokomunikacijskatehnologijaCILJ 1: KONKURENTNO PODUZETNIŠTVO I USLUGE ' ( 84 ( 8@ A @ ' -2 # . . # - /- I - " 6E 0 " # # " J $ - /- -# - # # # -. 0" # " - 9. Privatizacija i restrukturiranje CILJ 1: KONKURENTNO PODUZETNIŠTVO I USLUGE ' ( 84 ( 8@ A @ ' -2 # . . # - /- I - " 6E 0 " # # " Ji obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo10. Nova uloga države 7 89 : & ( ; ! < 4 : 9 : = > ? , 8) ' 4 @ A B 7 8: ; 9 ; 8= B ; ' ( A C A B : A , < ; 9 8@ A @ A D8< 4 @ ; & ' ( 84 ( 8@ A @ 4 $ . 0 -# 2 0& ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # 0 # " 0 E . # E & % ' ( 84 ( 8@ A @ ? - # /- . 101

4.1. 2. Usklaenost ciljeva ROP-a sa ciljevima Nacionalnog vijea zakonkurentnostPreporuke NVK-a prepoznate su od samih dionika u ranoj fazi izrade ROP-a kao izrazitorelevantne te su na znaajan nain pridonijele, kako artikuliranju razvojne vizije KZŽ-a,tako i detaljnijem odreenju njenih razvojnih ciljeva i prioriteta. Najjasnije se to oituje uodabiru „konkurentnog gospodarstva“ kao prvog strateškog cilja ROP-a KZŽ-a.Konkretnije, „preporuke“ se odnose na sedam podruja (vidi sljedeu tablicu), a ROPomKZŽ-a, u prvom redu njegovim prvim i drugim strateškim ciljem – konkurentnogospodarstvo i razvoj ljudskih resursa i visoki društveni standard – te pripadajuimprioritetima i mjerama, naroito su prepoznate i preuzete preporuke iz prvog, etvrtog,petog i šestog podruja, dok se preporuke iz sedmog podruja aktivno provodilo samimnainom izrade i priprema za provedbu ROP-a.Tablica br. 28. - „55 preporuka“ Nacionalnog vijea za konkurentnost (2004.)ŠIRA TEMAPREPORUKAI. OBRAZOVANJEZA RAST I RAZVOJII. PRAVNADRŽAVASUKLADNA EUIII. TROŠKOVNA ICJENOVNAKONKURENTNOSTIV. RAZVOJINOVATIVNOSTI ITEHNOLOGIJEV. JAANJE MALIHI SREDNJIHPODUZEA1) Poveati ukljuenost odraslih u programe dodatnog obrazovanja; 2) Obavljati procjenu znanjai vještina potrebnih na buduem tržištu rada; 3) Prilagoditi obrazovne programe razvoju znanja ivještina potrebnih u budunosti; 4) Poveati vertikalnu i horizontalnu prohodnostposlijeobaveznog obrazovnog sustava; 5) Unaprijediti visoko obrazovanje; 6) Poveati brojstudenata prirodnih i tehnikih znanosti; 7) Osuvremeniti obrazovanje nastavnika (”pouitiuitelje”); 8) Provesti eksternu i meunarodnu evaluaciju, te poveati ulogu društva; 9) Poveatiulogu privatnog sektora u obrazovanju; 10) Poveati državna ulaganja u obrazovanje; 11)Ukljuiti što više djece u predškolski odgoj.12) Unaprijediti slobodno tržišno natjecanje; 13) Poveati transparentnost poslovanja javnihpoduzea i privatizirati neke javne usluge; 14) Osuvremeniti zakone i regulaciju postupaka javnenabave; 15) Smanjiti broj posebnih vlasnikopravnih ureenja; 16) Uspostaviti pouzdanezemljišnoknjižne evidencije, te unaprijediti rad na podruju zemljišnih knjiga, autorskog prava isrodnih prava te industrijskog vlasništva; 17) Reorganizirati pravosudna tijela i službe; 18)Poveati brzinu i uinkovitost pravosua; 19) Poticati mirna rješenja i alternativne metoderješavanja sporova; 20) Osnažiti naelo racionalne organizacije javne uprave; 21) Jaatiinstitucionalne kapacitete javne uprave; 22) Jaati profesionalizam, etike standarde idepolitizaciju upravne službe; 23) Debirokratizacija - orijentacija na rezultate, transparentnost iotvorenost u radu javne uprave; 24) Decentralizacija.25) Osiguranje bržeg rasta proizvodnosti od rasta troškova rada; 26) Jaanje konkurencije nadomaem tržištu i bolja regulacija monopola i kvazi-monopola; 27) Smanjiti porezni teret.28) Potaknuti širenje sustava standarda kvalitete i poveanja proizvodnosti u poduzeima; 29)Organizirati ”Enterprise Croatia”; 30) Unaprijediti sustav poticaja za tehnološke aktivnostipoduzea; 31) Unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije i proširiti ga shemom potpore”Poduzeima koja ue”; 32) Uvoenje i modernizacija statistikog sustava ekonomije znanja;33) Uspostaviti nacionalnu nagradu za inovativnost za pojedince i poduzea.34) Razvijati poduzetniku kulturu; 35) Osmišljavati konzistentne vladine politike i instrumenteza poticanje poduzetnikih aktivnosti; 36) Ukloniti administrativne zapreke u svim fazamaživotnog ciklusa poduzetnikog pothvata, od pokretanja, preko razvoja, do faze vlasnikogtransfera; 37) Stimulirati razvoj tržišta kapitala za financiranje novih poslovnih pothvata temalih i srednjih poduzea s potencijalom rasta; 38) Razvijati infrastrukturu institucija zapružanje strunih usluga malim i srednjim poduzeima; 39) Utvrditi benchmark proizvodnosti za102

VI. REGIONALNIRAZVOJ I RAZVOJKLASTERAVII. STVARANJEPOZITIVNOGSTAVA ILIDERSTVAsektor malih i srednjih poduzea prema odgovarajuim industrijama u EU; 40) Stimulirati”izvozni mentalitet” malih i srednjih poduzea; 41) Smanjivati regionalnu razvojnu neravnotežukorištenjem klastera.42) Primijeniti osnovna naela suvremene regionalne politike; 43) Uspostaviti zakonski iinstitucionalni okvir za uinkovito voenje regionalne politike; 44) Poticanje lokalnih razvojnihinicijativa i instrumenata razvoja; 45) Razviti financijske poticaje za regionalni razvoj na svimrazinama; 46) Razvoj klastera; 47) Osnažiti gospodarsku komponentu razvoja u prostornomplaniranju i upravljanju prostorom; 48) Okrupnjavati teritorijalne jedinice koje su predmetregionalnog razvoja.49) Prezentirati javnosti objektivnu ocjenu stanja u gospodarstvu i na toj ocjeni stvarati osjeajhitnosti radikalnih promjena; 50) Politiko vodstvo mora izgraditi tim ljudi koji e biti spreman isposoban inicirati promjene i njima upravljati; 51) Kreirati razvojnu viziju i oko nje okupitivodee strunjake i dobiti njihovu podršku; 52) elni ljudi Vlade moraju cijelu javnost tono ijasno stalno obavještavati o promjenama i ciljevima provedbe cjelovitog paketa reformi; 53) Zapronalaženje pojedinih rješenja služiti se inozemnim iskustvima i provjerenim metodologijama;54) Definirati, priopavati i ostvarivati kratkorone i srednjorone ciljeve na temelju dijalogaglavnih društvenih aktera, emu doprinos mogu dati i Nacionalno vijee za konkurentnost idruge nevladine udruge; 55) Ulagati u edukaciju politike elite kako bi ovladala vještinama iznanjima modernog vrhunskog liderstva.Usporedimo li preporuke u sklopu svakog od spomenutih podruja iz dokumenta "55 preporuka",te utvrene prioritete i mjere u okviru spomenuta dva strateška cilja ROP-a KZŽ-a, vidljiva jevisoka razina usklaenosti, posebno na temama: razvoja poduzetnike kulture i podržavajueinfrastrukture za podršku MSP-a, razvoj klastera, tržišnog organiziranja; privlaenja ulaganja,unapreivanja upravljanja razvojem, poticanja transfera tehnologije i usvajanja novih znanja,stimuliranja razvoja malih i srednjih poduzea, poticanja uloge privatnog sektora u obrazovanju,razvoja specijalistikih programa dodatnog obrazovanja, poboljšanja obrazovne strukture iprilagodbe obrazovanja potrebama gospodarstva, jaanja informatikog društva i dr. Povezanostje još uoljivija i konkretnija kad se sagledaju i mjere predložene u okviru ROP-a.4.1.3. Usklaenost ciljeva ROP-a sa ciljevima i prioritetima Nacionalne strategijeregionalnog razvoja RHNacionalna strategija regionalnog razvoja RH (NSRR) ima dva kljuna strateška cilja: SC1) svesu županije i šire regije sposobne doprinositi održivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti tesmanjivanju socijalnih i gospodarskih razlika u državi; SC2) uveden uinkovit sustav upravljanjaregionalnim razvojem.Metodološki slino kao i u ROP-u, ovi strateški ciljevi se provodi kroz nekoliko (ukupno pet)prioriteta, meu kojima su za županijski ROP najrelevantniji tri prioriteta vezana uz prvi strateškicilj: P1.1) Jaanje svih županija i širih regija kako bi optimalno koristile i upravljale svojimrazvojnim potencijalom; P1.2) Potpora podrujima koja trajno zaostaju u razvoju kako bidoprinijela održivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti; te P1.3) Smanjenje negativnih uinakagranica na razvoj županija jaanjem prekogranine suradnje.Strategijom su kao instrumenti za djelovanje na ova tri prioritetna podruja predviena triprograma: 1) Program razvoja županija i širih regija; 2) Program za podruja s razvojnimpoteškoama; 3) Program za prekograninu i meuregionalnu suradnju.103

Usporedba sa ciljevima i prioritetima odreenim ROP-om KZŽ-a (vidi Tablica br. ) pokazujevisoku razinu usklaenosti ROP-a i NSRR-om odreenih prioriteta i programa.Tablica br. 29 - Usklaenost ciljeva i prioriteta ROP-a KZŽ-a s prioritetima i programimaNSRR-aNSSR-omPREDVIENPROGRAMProgram razvojažupanija i širih regijaRELEVANTAN CILJ / PRIORITET U ROP-u KZŽ-a7 89 : & ( ; ! < 4 : 9 : = > ? , 8) ' 4 @ A B 7 8: ; 9 ; 8= B ; ' ( A C A B : A , < ; 9 8@ A @ A D8< 4 @ ; & ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # 0 # " 0 E . # E Program za podruja srazvojnimpoteškoama7 89 : ( = ( ; 9 B 8( ; ! < 4 : ' ( 84 ( 8@ A @ ( . E # 2 0 # 0 # # . # ' ( 84 ( 8@ A @ ( . " 1 " 1 - - 0 E - & ' ( 84 ( 8@ A @ 8. " -/ # H - - # # . # E 01 . 357 89 : & ( ; ! < 4 : 9 : = > ? , 8) ' 4 @ A B 7 8: ; 9 ; 8= B ; ' ( A C A B : A , < ; 9 8@ A @ A D8< 4 @ ; & ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # 0 # " 0 E . # E Program zaprekograninu imeureg. suradnju7 89 : & ( ; ! < 4 : 9 : = > ? , 8) ' 4 @ A B 7 8: ; 9 ; 8= B ; ' ( A C A B : A , < ; 9 8@ A @ A D8< 4 @ ; & ' ( 84 ( 8@ A @ = # 3# # 0 # " 0 E . # E 4.1.4. Usklaenost ciljeva ROP-a s Nacionalnom strategijom i programomprostornog ureenja, Nacionalnom strategijom zaštite okolišaNavedene nacionalne strategije / planovi u najveoj mjeri se tiu treeg i etvrtog strateškog ciljaROP-a: Uravnoteženi i održivi razvoj i Prepoznatljivost Županijskog identiteta. Usporedba saciljevima i prioritetima nacionalnih strategija s ciljevima i prioritetima odreenim ROP-om,pokazuje visoku razinu podudarnosti odnosno usklaenosti.Konkretnije, nacionalna strategija zaštite okoliša prepoznaje gospodarenje otpadom i zaštituvoda (u provom redu od oneišenja otpadnim vodama) kao najvee probleme i posljedinonajviše prioritete u sektoru zaštite okoliša, što je posve u sklad s ROP-om odreenim prioritetomUspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem.ROP-om odreen strateški CILJ 3: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREENJEKVALITETE ŽIVOTA i CILJ 4: OUVANI OKOLIŠ, PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI,odnosno uz njih vezani prioriteti u skladu su s temeljnim državnim opredjeljenjem za prostornouravnoteženi i održivi razvoj, racionalno korištenje i zaštitu nacionalnih dobara te poveanjevrijednosti i kvalitete prostora i okoliša, koje je deklarirano u svim relevantnim nacionalnimstrategijama, ukljuujui i sve ovdje razmatrane.4.2. POVEZANOST S RAZVOJNIM CILJEVIMA EU-a4.2.1. Razvojni ciljevi EU-a za programsko razdoblje 2007. – 2013.Obzirom na to da je ROP razvojni dokument koji se priprema dijelom i kao podloga za korištenjepretpristupnih fondova EU-a (a nakon pridruženja, i za korištenje strukturnih fondova EU-a), vrloje važno da su ciljevi i prioriteti odreeni ROP-om jasno i u velikoj mjeri usklaeni s osnovnimciljevima EU-a.104

Budui da se ROP izrauje za sljedee srednjorono razdoblje, najprikladnije je usklaenjeodnosno usporedba s programskim ciljevima EU-a za isto razdoblje (od 2007. do 2013. godine),koji su odreenih nizom strateških razvojnih dokumenata EU-a 6 , u prvom redu onih kojima sedaju smjernice za strukturnu politiku EU-a, a ukljuuju u prvom redu: Prijelaz na gospodarstvoutemeljeno na znanju, Iskorištavanje konkurentskih prednosti, Promicanje održivog razvojaindustrije, Ulaganje u ljudski i fiziki kapital i Unapreenje upravljanja razvojem.Ve i ad hoc usporedba s ciljevima i prioritetima odreenim ROP-om KZŽ-a pokazuje visokurazinu usklaenosti gdje svi navedeni osnovni programski ciljevi EU-a postoje kao prioriteti uROP-u KZŽ-a.4.2.2. Horizontalni ciljeviOsim srednjoronih programskih ciljeva, važni su i tzv. horizontalni ciljevi, odnosno ciljevi koji bise idealno trebali promicati svim programima i projektima EU-a, a ukljuuju: Razvojinformacijskog društva, Promociju jednakih mogunosti i ljudskih prava, Upravljanje okolišem i”održivost” i Nastavak privatno-javnog partnerstva i uinkovite demokracije. U nastavku serazmatra zadovoljenost svakog od njih u KZŽ-u, odnosno ROP-om odreenom razvojnomscenariju.Razvoj informacijskog društva u Krapinsko-zagorskoj županiji trebao bi biti jedan od pokretaasuvremenih gospodarskih i društvenih promjena u Županiji, koji izmeu ostalog zahtijeva vrloširoku ukljuenost graana u stjecanju novog elementa pismenosti za 21. stoljee. Iako jeprepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) bitna komponenta razvoja,izmeu ostaloga i poveanja poslovne konkurentnosti, Krapinsko-zagorska županija trenutnonedovoljno koristi potencijal informacijskog društva. Iz tog razloga, razvoj informacijskog društvau Krapinsko-zagorskoj županiji prepoznat je kao jedan od kljunih prioriteta (u kontekstustrateškog cilja 1. – Konkurentno gospodarstvo – iako je sfera utjecaja „informatizacije“ dalekošira).Politika jednakih mogunosti provodit e se u sklopu svih mjera i projekata ROP-a KZŽ-a,izmeu ostaloga zahtjevom da podnositelji projekata u prijedlogu projekta obavezno objasnekako u svom projektu namjeravaju provoditi naela jednakih mogunosti. ROP e promicatijednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogunostima zapošljavanja koje nudi ROP bezikakve diskriminacije s obzirom na spol, neki oblik invaliditeta, etniko podrijetlo i dr.Opredjeljenje za sustavno upravljanje okolišem i održivost u ROP-u KZŽ-a se najboljereflektiraju kroz trei i etvrti strateški cilj – Uravnotežen i održiv razvoj Županije iPrepoznatljivost Krapinsko-zagorskog identiteta – u prvom redu kroz prioritete Uspostavaintegriranog sustava gospodarenja okolišem, Unapreenje infrastrukturnih sustava, Ouvanjebiološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja. Osim toga, briga o okolišu i optimalnomodrživom korištenju postojeih prirodnih resursa potie se i mnogim drugim prioritetima, pa i izprva dva cilja, koja se inicijalno mogu initi „prorazvojni“ i kao takvi „u suprotnosti“ sa zaštitom6 Meu kljune razvojne dokumente EU-a za naredno programsko razdoblje valja spomenuti sljedee: CohesionPolicy in Support for Growth and Jobs: Community Strategic Guidelines, 2007-2013 (2005); Common Actions forGrowth and Employment: The Community Lisbon Programme (2005); New Proposals for Growth and Jobs underthe Next Financial Framework 2007-13 (2005); Working Together for Growth and Jobs. Next Steps in Implementingthe Revised Lisbon Strategy (2005; European Economy, NO.2., Directorate-General for Economic and FinancialAffairs, EC (2005); Integrated Guidelines for Growth and Jobs . 2005-08) i dr.105

okoliša. Primjer su razvoj iste industrije i razvoj održive poljoprivrede iz strateškog ciljakonkurentnog gospodarstva te unapreenje upravljanja regionalnim razvojem i razvoj civilnogdruštva, koji na vrlo izravan nain pridonose i kvalitetnijem – a to u današnje vrijeme nužnoznai i održivom – upravljanju resursima.Partnerstva izmeu javnog sektora, privatnog sektora i civilnog društva na lokalnoj i/iliregionalnoj razini prepoznata su u EU-u kao jedan od nužnih preduvjeta i/ili instrumenatauspješnog održivog razvoja. Iskustveno se partnerstvo pokazalo kao kljuan imbenik, kako upostizanju maksimalne mobilizacije resursa, tako i prilikom pronalažena rješenja za kriznerazvojne situacije (npr. zatvaranje velikih tradicionalnih industrija i uz to vezana opasnost odpoveanja siromaštva, socijalne iskljuenosti i drugih neželjenih posljedica). U nedostatkupartnerskih dogovora smanjeni su izgledi za uspješan lokalni gospodarski razvoj. Nedostatakpartnerstava takoer nosi rizik od udvostruavanja i ponavljanja ve poduzetih akcija, kao iopasnost da aktivnosti i projekti ne dospiju do onih korisnika kojima je potpora najpotrebnija. UKrapinsko-zagorskoj županiji, sama izrada ROP-a važan je korak naprijed u „Razvojupartnerstva i uinkovite demokracije“, a u ROP su ugraene i eksplicitne mjere kojima javnisektor podupire svoje partnere u razvoju (privatni sektor i civilno društvo), a time automatski jaai partnerstvo. Partnerstvo je osim toga kljuna rije u usvojenoj Strategiji te u predloženojproceduri provedbe ROP-a.Konano, svi navedeni horizontalni ciljevi ukljueni su u kriterije za vrednovanje projektnihprijedloga.4.2.3. Usklaenost sa ciljevima pretpristupnih programa Europske unijePolazei od injenice da se Hrvatska nalazi usred procesa pristupanja Europskoj uniji, vrlo jevažno razmotriti usklaenost ROP-a sa ciljevima pretpristupnih programa. Hrvatska trenutanomože koristiti programe PHARE, ISPA i SAPARD, no za ROP je najvažnija usklaenost sciljevima IPA-e (Instrument for pre-accession assistance – IPA), odnosno pretpristupnogprograma EU-a kojim se od 2007. zamjenjuju svi postojei programi – u prvom redu radiracionalizacije upravljanja programima, jer su svi ciljevi i prioriteti PHARE, ISPA i SAPARDprograma u cijelosti ugraeni u ciljeve i prioritete IPA-e. Važnost usklaenosti s IPA prioritetimanajbolje ilustrira podatak da planirana financijska vrijednost programa IPA za razdoblje 2007. –2013. iznosi 12,9 milijardi eura.IPA program se sastoji od pet komponenata – pomo u tranziciji i jaanje institucija, regionalna iprekogranina suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj, a unutarsvake od njih definirani su indikativni prioriteti, koji se potom detaljnije razrauju za svaku zemljukorisnicu programa kroz tzv. operativne programe. Za izradu operativnih programa odgovornasu nadležna tijela na nacionalnoj razini, a u sluaju Hrvatske oekuje se da e izrada operativnihprograma biti završena poetkom 2007.106

Tablica br. 30. - Komponente i prioriteti IPA-eKOMPONENTE PRIORITETIIPA-ePOMO U TRANZICIJII JAANJEINSTITUCIJAREGIONALNA IPREKOGRANINASURADNJAREGIONALNI RAZVOJRAZVOJ LJUDSKIHPOTENCIJALARURALNI RAZVOJ ' # - -5 -- 2 # -2 # # . # . ' # E # # 6 - -# - - 6 # # # -0E E # -E ' E # " " " /- # " . " 5 1 5 ( # / # . # 5 1 . . 5 . /--# 0/6 " . 0 # # 2 # 5 " . " E 0 4 " # # H # " # " 2 # ' E # 0 0 1 2 E # # 1 . $ 0 0 0 " - /- ' E # - H - - 6H # # . # @ A B @ E # E ' # - . /--# 0/ # # 5# 0 E 6 $ 66 0 # - E E 0-# - E . @ 3# # # - . 5# # " # - # 5 - -6 $ 0 1 . # # " # 5 - " " " # . 4 $ K 2 - 1 . 6 0 5 L 2 # 5/L# " . # E 0/- - # 8 - - . # - /- 6 . - E 0E # E . # LE I ? ' J6 0 5 L5 # - 5 1 2 1 2 -# -6 - . -2 # - H# -# 1 0 " # 6. 0 1 E # 0 -# 8 H E 2 /- 6 0 5 L . 0 0 " 6 0 " 0 2 6 . / # E # # 6 - 0 " # ? ' E E # H E 2 E 2 1 -# 1 0 " ? 2 0 H - - I4 $ . # . 0# J6-E " # # - 0 5 2 . # / # " 0 . ' # L # 0" 0 - . # L6 # $ 2 # E 2 # 2 # 0 - " 5# 6 E # . # - /- - 1 0 " 5 # - - # " # = # 3 # - . /0 6 # 5 # # . 0# - . E # . 2 -- 2 5 -/- 6 # $ - 1 # # - 1 0- # L . 0# -# 4 5- /- # 0 5# -1 # # 1 $ $ - # - 1 $ 0 E 2 # -/- ' E # - # - E # 5 . /0 2 0 # 0 5# - ' /- # - # -2 # 0 -06 # $ 2 # . E # # H E 5 $ . - -# " : 5 # -- 2 0 1 2 -# -# H - # # 6 2 0 1 - # # 0# - 1 # 0 1 " . 2 5 . /0 = # --/ # H - 0 1 . 35 = # - - # 0-# -# 1 " # # 4 E " L- . /0 # 0 E 5E Oita je visoka usklaenost IPA-om i ROP-om KZŽ-a odreenih prioriteta (vidi 31).107

Tablica br.31 - Usklaenost prioriteta IPA-e i ROP-a KZŽ-aIPA KOMPONENTEROP KZŽ - CILJEVI I PRIORITETIPomo u tranziciji i jaanje institucijaCILJ 3.: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREENJEKVALITETE ŽIVOTA3.1. PRIORITET: Obrazovani ljudski potencijali3.2. PRIORITET: Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem3.3. PRIORITET: Razvoj civilnog društva3.7. PRIORITET: Stvaranje društva znanjaRegionalna i prekogranina suradnjaRegionalni razvojCILJ 3.: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREENJEKVALITETE ŽIVOTA3.2. PRIORITET: Unapreenje upravljanja regionalnim razvojemCILJ 1.: KONKURENTNO PODUZETNIŠTVO I USLUGE2.1. PRIORITET: Poticanje razvoja poduzetništva ( korporativnog, malog isrednjeg ) i obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganjeugospodarstvo2.2. PRIORITET: Razvoj turistikog gospodarstva2.3. PRIORITET: Razvoj uslugaCILJ 4.: OUVANI OKOLIŠ, PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI4.1. PRIORITET: Ouvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkcijirazvoja4.2. PRIORITET: Njegovanje kulturne baštine i razvoj kulture4.3. PRIORITET: Ouvanje okoliša i održivi razvoj4.4. PRIORITET: Razvoj komunalne i prometne infrastruktureRazvoj ljudskih potencijalaRuralni razvojCILJ 3.: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA I UNAPREENJEKVALITETE ŽIVOTA3.1. PRIORITET: Obrazovani ljudski potencijali3.7. PRIORITET: Stvaranje društva znanjaCILJ 2.: RURALNI RAZVOJ2.1. PRIORITET: Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje2.2. PRIORITET: Razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u ruralnomprostoru2.3. PRIORITET: Izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malihproizvoaaNa iduem dijagramu prikazani su osnovni odnosi izmeu razliitih vrsta ciljeva na spomenutimtrima razinama: EU-a, nacionalnoj i županijskoj (ciljevi ROP-a). Brojne „strelice“ sugerirajuvisoku razinu usklaenosti izmeu ROP-a KZŽ-a te nacionalnih i EU strategija i ciljeva.108

B 2 0 # L# . # - -( . - --# 1 0 " # : 5 # E 01 # 1 . # L( # " 0 . . 0 -# B 2 0 # L# . # - -4 $ . # . -. ? % ' 8 7KONKURENTNOPODUZETNIŠTVO I USLUGE ! < ) * 6 7 0 . ) 4 ! * 0 ! @ ! ! ) ! ! 9 - ) * ! ! 0 +7' # 0. " - -# E # 0# . 8 /- # # - 1 # -' E 2 # " . -# = 0" # 0 H. 5 -0= # 3# # 0 . # E ? --# " # " 0 " . ( ) ? --# / 2 0 : 5 # $ -0# 00# E . E -# 2 0 E ? --# " # " 0 " . ( ) ? --# / 2 0& ? E # # # " - 1 5 " 2 . 5 # E # " 5 # # ? --# " " E - " # 3# 6? --# " . /--# 0/6B 2 0 0 0 E ! < ) * 6 7 0 . ) 4 ! * 0 ! @ ! ! ) ! ! 9 ! < ) * = 0 ! < ) * = 7A 0 ) < ; . ! ) 0 0 ! ! . B4 ' C 1 ) 9 +D ; % E # (F4 * ! ! 0 +7= # 3# # 0 . # E ( . H E 2 " /- B - - " - # - 5 -# # E 2 # 4 0 # 0/# E * ! + ! 0 +7' E L - . 2 5 # -- 2 ( # " 0 # " 5 ( # " 0 . ( . 0 1 -# 2 0( 0 . 109

5. BAZA PROJEKATA5.1. POETNI SKUP PRIORITETNIH PROJEKATA I PROJEKTNA BAZAPODATAKA5.1.1. Procedura formiranja, izmjena i dopuna baze razvojnih projekataProjekti su onaj dio cjeline ROP-a kojim se njime definirane vizije i ciljevi postupno ostvaruju.Prijedlozi projekata identificiraju se i prikupljaju redovitim (barem dva puta na godinu) pozivomza iskazivanje interesa (vidi u Prilogu tekst poziva, standardizirani projektni obrazac te upute zapotencijalne predlagatelje projekata), a potom se kroz proces vrednovanja i selekcije odprojektnih prijedloga formira tzv. „baza razvojnih projekata“ 7 .U bazu ulaze svi projekti koji zadovoljavaju osnovni kriterij odabira: usklaenost s ROP-omodreenim ciljevima, prioritetima i mjerama, za što je implicitno utvrena i usklaenost sdržavnim i programima EU-a. Prednost imaju projekti koji pridonose ostvarenju veeg brojaROP-om utvrenih prioriteta i ciljeva.U vezi s takvim pristupom, za oekivati je da e znatan broj projekata biti formiran u svojkonani oblik kroz konstruktivni dijalog predlagatelja i „recenzenata“ projektnih prijedloga sciljem da konani projektni prijedlog bude što kvalitetniji – i što privlaniji za financiranje te štouinkovitiji u provedbi.Iznimno je važno naglasiti da se radi o trajnom procesu te da je posljedino i baza razvojnihprojekata promjenjiva. Primjerice, to znai da projekt prijavljen u nekom od kasnijih poziva naiskazivanje interesa, ukoliko je dobro „pogoen“ s obzirom na aktualne uvjete u okružju, ROPomdefiniranu hijerarhiju ciljeva te druge opisane kriterije može odmah dobiti visoku razinuprioriteta i krenuti u provedbu bez ikakvog ekanja. Slino tome, projekt koji je zbog svojeusklaenosti sa svim definiranim kriterijima odabira u nekom od ranih poziva na iskazivanjeinteresa odmah prepoznat i odabran kao visoko prioritetni projekt baze projekata ROP-a možezbog neispunjenosti ili promjene nekog preduvjeta za provedbu (npr. nedostatak financijskihsredstava ili nemogunost ostvarenja potrebnog konsenzusa svih relevantnih dionika) dugo ekatipa ak i trajno ispasti iz baze projekata u svom izvornom obliku.7 Engl. izrazom project pipeline sugerira se spremnost projekata za provedbu i njihova sekvencijalna posloženostprema nekom odabranom skupu kriterija kao rezultat transparentnog i participativnog procesa vrednovanja i odabira.110

5.1.2. Pregled projektnih prijedloga prikupljenih prvim pozivom za iskazivanjeinteresaROP e se ostvarivati nizom pojedinanih projekata. U vezi toga, ROP-om su definirani kriterijinjihova odabira te je proveden „prvi krug“ prikupljanja projekata odnosno projektnih prijedloga.Prvim „pozivom za iskazivanje interesa“ prikupljena su ukupno 198 projektnih prijedloga 8 . Svirazvojni projekti koje je Županija zaprimila putem javnog poziva ili izravnom komunikacijom sdionicima nalaze se u bazi projekata.Obzirom na to da je jedna od osnovnih uloga ROP-a upravo strateško usmjeravanje ikoordiniranje parcijalnih razvojnih inicijativa s ciljem ostvarivanja jedinstvene i cjeloviteusvojene razvojne vizije, iznimno je važno uspostaviti aktivnost trajnog praenja, analiziranja,usmjeravanja i poticanja usklaenosti predloženih pojedinanih razvojnih projekata s ROP-omprepoznatim i odreenim razvojnim ciljevima/prioritetima/mjerama. Aktivnost praenja iusmjeravanja zapoeta je analizom usklaenosti, provedenom na skupu od 198 inicijalno pristiglaprojektna prijedloga.Za oekivati je da pristigli projektni prijedlozi nisu i svi postojei županijski projekti i projektneideje u KZŽ-u. Analiza daje tek približnu informaciju/ocjenu usklaenosti izmeu ROP-omusuglašene i odreene hijerarhije vizije/ciljeva/prioriteta/mjera i svih postojeih projekata u KZŽu.S druge strane, s obzirom na izrazita nastojanja na participativnosti u njegovoj izradi,opravdano je pretpostaviti da se na poziv za prijavu natjeaja prijavila veina najkvalitetnijih inajaktivnijih sudionika budueg razvoja i da su stoga i zakljuci analize važni indikatori jer jenjome obuhvaena veina najkvalitetnijih i za provedbu najspremnijih projekata i projektnih idejau KZŽ-u.8 Poziv za prikupljanje projekata objavljen je u Veernjem listu i Zagorskom listu, kao i na Internet stranicama KZŽ iZARA-e.111

5.1.2.1. Analiza projekataSlijedei dijagram prikazuje razdiobu projekata prikupljenih prvim pozivom prema ROP-omodreenim prioritetima.LEGENDA 1.1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog i srednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjetaza ulaganje u gospodarstvo; 1.2. Razvoj turistikog gospodarstva; 1.3. Razvoj usluga; 2.1. Razvoj komercijalnepoljoprivredne proizvodnje; 2.2. Razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoru; 2.3. Izgradnjatržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvoaa; 3.1. Obrazovani ljudski potencijali; 3.4. Politika premamladima; 3.5. Unapreenje zdravstvene i socijalne zaštite, 3.6. Razvoj športsko rekreacijskih programa; 3.7.Stvaranje društva znanja; 4.1. Ouvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja; 4.2. Njegovanjekulturne baštine i razvoj kulture; 4.3. Ouvanje okoliša i održivi razvoj; 4.4. Razvoj komunalne i prometneinfrastruktureNa gornjem dijagramu uoava se da proraunskom vrijednošu predloženih projekata izrazitoodskau prioriteti 1.1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog i srednjeg) iobrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo; 1.2. Razvoj turistikoggospodarstva i 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture.U slijedeoj kategoriji su prioriteti 3.1. Obrazovani ljudski potencijali i 4.2. Njegovanje kulturnebaštine i razvoj kulture. Ostali prioriteti imaju manju traženu/predlaganu vrijednost ulaganja.Gleda li se broj predloženih projekata prema prioritetima, dominiraju prioriteti 1.1. Poticanjerazvoja poduzetništva (korporativnog, malog i srednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjeta zaulaganje u gospodarstvo; 3.1. Obrazovani ljudski potencijali i 4.4. Razvoj komunalne i prometneinfrastrukture.112

Izrazito malim brojem prijavljenih projekata istiu se prioriteti 1.3. Razvoj usluga; 3.4. Politikaprema mladima i 4.3. Ouvanje okoliša i održivi razvoj.LEGENDA 1.1. Poticanje razvoja poduzetništva (korporativnog, malog i srednjeg) i obrtništva te stvaranje preduvjetaza ulaganje u gospodarstvo; 1.2. Razvoj turistikog gospodarstva; 1.3. Razvoj usluga; 2.1. Razvoj komercijalnepoljoprivredne proizvodnje; 2.2. Razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u ruralnom prostoru; 2.3. Izgradnja tržišneinfrastrukture i povezivanje malih proizvoaa; 3.1. Obrazovani ljudski potencijali; 3.4. Politika prema mladima; 3.5.Unapreenje zdravstvene i socijalne zaštite, 3.6. Razvoj športsko rekreacijskih programa; 3.7. Stvaranje društvaznanja; 4.1. Ouvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja; 4.2. Njegovanje kulturne baštine i razvojkulture; 4.3. Ouvanje okoliša i održivi razvoj; 4.4. Razvoj komunalne i prometne infrastrukturePromatrajui vrstu predlagatelja projekata izrazito dominiraju JLS, a nakon njih po brojupredloženih projekata slijede poduzetnici i javne ustanove.113

Slijedea tablica sažima rezultate provedene analize.Tablica br.32.. Proraun za projekte po prioritetu projekta i vrsti institucijePrioritet Br.proj. Iznos u kn JLS Poduzee11 27 395.090.131.00 20 712 14 881.031.336.00 7 5 1 113 2 29.600.000.00 1 1Vrsta institucijeJavnaustanova Graanin Zadruga Komora Udruga Škola21 7 19.687.000.00 3 1 322 6 3.130.000.00 3 1 223 11 16.677.000.00 5 2 2 231 17 177.809.531.26 14 1 1 134 2 4.200.000.00 1 135 6 31.315.000.00 636 9 110.500.000.00 937 4 5.514.000.00 2 241 7 12.105.000.00 1 5 142 12 172.316.000.00 4 2 4 243 3 2.072.000.00 1 244 71 727.357.732.87 68 1 1 15.2. KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATAProces odabira projekata iznimno je važan. Projekti odabrani za provedbu kroz ROP moraju biti uskladu sa strategijom ROP-a, kao i s drugim županijskim i nacionalnim strategijama i razvojnimplanovima. Nužno je da projekti budu izvedivi i odabrani na transparentan nain.Smjernice za kriterije, koji e se biti detaljnije razraeni u procesu provedbe prikazani su usljedeoj tablici.Tablica br. 33. Faze odabira projekata – faze i dogovoreni kriterijiFAZA ) ! D ! ) - ! - F ! 0 1)IDENTIFIKACIJA:U ovoj se faziutvruju projekti.2)VREDNOVANJEODABIRA4 < A ! B 8, ( 8@ A ( 8: 8' # - E " $ - $ 0 H. . 6 5# - # . E 0 2 " 0 60E - # . 0-- . # ? M 4 @ 0. # . 0. - . -# - E # ( 4 ' I- - # LE $ # E 2 0 E K E K - E 0 E # 2 0 0 # E # J6 # - E " E ' 2 # # -H 2 # -# $ # . 0-- " 5 E E # - E # - I . 0 -# # J' # --# $ $ -. - $ 5# E IA = 2 0 E J # - E 6 /- . . # - /- 0 # - 0 114

3) RANGIRANJEPri primjeni tihkriterija potrebnisu nekipreliminarnipodaci oprojektima kaošto su opcije,opseg, troškovi idobrobiti. - 03# B 2 0 E --# " E # " 0 " . ( ) ' 4 DA 9 : B 8, ( 8@ A ( 8: 8= $ 0# E 0 5 # -$ -# $ 0 # -. # - " " - # -5 0 " -# 2 0 # - 5 0/ $ - 03# # 0# - E " E E A = . . $ 0# % & L# - $ - 03# 1 . -0 E 2 0# E A = 4 ; < A ! B 8, ( 8@ A ( 8: 8 $ - . 5# # - E # - - # ' - # " $ # # $ . # E - E 0 - # . # - # -0 " E /0 I$ # . # L1 $ 0# E -# 1 5 # 6 # 0 / # 6 H 2 # 6 # # 6 2 0 # 0 " # J # # $ . # 0. -I $ . # E 0/- # # - 0 $ 0# E 6 - 0 2 K" 3# . 0-# # - E # -2 J ( 0 # - H 2 ' # -E " H 2 # . E # N - / # - ' 5# - 2 # . # # L# - - / I2 -$ # # H-J 4 " -- 2 E 2 -# -. 0 # # # -' 4 DA 9 : B 8, ( 8@ A ( 8: 8 ' # -# # # -. # $ " 1 # - ' # - E -# 2 0 05# - 1 H D > # -0# ( 4 ' # -# ' E 2 0 0 5# - = 0 5 # - # - E # 3 # - E ? < 8 ' ( 84 ( 8@ A @ B 8 ' ( 4 : A , @ 8 @ ( A ; 9 8 8= , 9 : = F8< ; @ 8 # E # -6 -# - E # . # # # # 0 " # - - - - # 0 " # /# E " L -62 0 # # 6 # # -# # - # " - -# -5 -- # E # 0 5 - # . 0/# E 0 $ E . # E 0/- 0 5# # - 0 . H - - I 0. 2 6 0" 0/- - 0J $ . # . 0 1 # . - 2 0 $ 0- $ /- 6 0/- . E ' -# - 1 # - E # - " 0 E . 0 # 0E 2 # I J@ 03 # -# - 0 0 # . # -# -E 0 # E # 3 1 . H 2 -E . - # - E H 2 -2 . # -# E # - # E # - /- # . -$ 02 8 > 6 = ) ! ' # - ' # -' # -& ' # -+ ' # - 8- ' ' ' & ' + ' 8- ' ' ' & ' + ' 8- ' ' ' & ' + ' 8- 115

! ; < 8? 4 , 4 ' ( 84 ( 8@ 8! 8( ; B A ' ( 4 : A , @ A 2 # - / - 5 /L E # 0 /# N 5# - 2 # -E # H # " . 2 # . H 2 # IH J - # " 0# 0 # $ # # H E E " -E ! D> " # -H2 # - # E 0 - . ' # - F' # - ' # -' # -& ' # -+ ' # - 8- ' ' ' & ' + ' 8- ' ' ' & ' + ' 8- ' ' ' & ' + ' 8- Tijek procesa, odnosno procedura odabira projekata, vidljiva je iz sljedee sheme.116

! ) ! . ) 8 = 0 ( 4 ' E # 3# E 1 # 1 E 2 0# 6 -# -E # = 0 -# -E 2 0 1 # - - 1 H " 1 . ) > ' # 1 ' - # - 8. # " # H 2 # " # # - - # -# # $ # 2 -# -) 6 = 0 0# 2 # 0 ( 4 ' # - - . " # # -# 6 5# # " 6 -0. - # H# - 0, -# -# -5 . # 0 # 0 - E " L -H 2 6 # 0117

6. PLAN PROVEDBE ROP-a6.1. UvodROP Krapinsko-zagorske županije sastoji se od razraene hijerarhije razvojnih ciljeva – odvizije, preko strateških ciljeva, do prioriteta i mjera – s jedne strane, te od skupa više manjerazraenih projekata, svaki sa svojim željenim/namjeravanim razvojnim uincima, s druge. Idok konana uspješnost i vrijednost ROP-a uvelike ovisi o tome koliko su dobro „pogoeni“ tiosnovni sastavni dijelovi ROP-a – koliko dobro hijerarhija ciljeva strateški usmjerava razvoj nanain koji iskorištava snage i prednosti te prevladava i zaobilazi slabosti i prepreke, u kojojmjeri predlagani projekti doista pridonose harmoninom ostvarivanju odreenih prioriteta imjera – ona znatno ovisi i o kvaliteti provedbe i upravljanja projektima jer i najkvalitetnijiprijedlozi projekata mogu doživjeti neuspjeh ako je provedba loša.Posljedino, da bi ROP proces bio uinkovit i uspješan, njime se moraju osmisliti i osigurati ivažni elementi njegove provedbe, ukljuujui: 1) provedbene institucije i mehanizme; 2)financiranja; 3) postupke za praenje i vrednovanje projekata i programa; 4) procedure zaredovito ažuriranje; 5) sljedei – prvi koraci u provedbi ROP-a; te 6) akcijski plan provedbe.Najvažniju ulogu u provedbi imat e Jedinica za provedbu projekata. Njezino je logino mjestounutar Zagorske razvojne agencije (ZARA), koja je i koordinirala pripremu ROP-a KZŽ-a. U 2.poglavlju iscrpnije su komentirane institucije i mehanizmi provedbe ROP-a.ROP e pridonijeti i uspješnijem natjecanju za financijska sredstva iz raznih potencijalnihizvora (ukljuujui Vladu Republike Hrvatske, Europsku komisiju i brojne bilateralne imultilateralne izvore financiranja), jer Županija u ROP-u dobiva dobro strukturiran razvojniplan, prikladan za prezentaciju potencijalnim izvorima financiranja. Poglavlje 3. komentiratemu pribavljanja sredstava odnosno financiranja ROP-a.ROP je „promjenjiv” razvojni plan koji se sastoji od niza razraenih projekata. Predloženeprocedure praenja i vrednovanja imaju važnu ulogu u osiguravanju kako efikasnosti tako itrajne prilagoenosti/ažurnosti ROP-a, u uvjetima okruženja koje se stalno mijenja. Redovitovrednovanje samog ROP-a predvieno je svake dvije godine. Praenje ROP-a kao cjeline dioje sustava praenja i vrednovanja, pri emu postoje i komponente kojima se prate pojediniprojekti, skupovi projekata kojima se ostvaruju pojedine mjere i sl. Projekti i njihove faze pratese, vrednuju i adaptivno upravljaju u kraim razmacima. Poglavlje 4. detaljnije komentirapredviene/sugerirane procedure praenja i vrednovanja. Poglavlje 5. opisuje predvieneprocedure za redovito ažuriranje ROP-a, odnosno njegovo prilagoavanje promjenama upretpostavkama na osnovi kojih je inicijalno formuliran. Za provedbu ROP-a kljuan je iAkcijski plan.Konano, u posljednjem, šestom poglavlju ukratko su opisani prvi „sljedei koraci“ koje jepotrebno poduzeti da bi se ROP-om odreeni ciljevi poeli ostvarivati.118

6.2. Institucije i mehanizmi provedbePri razmatranju strategije provedbe ROP-a važno je uoiti da, iako e za provedbu/upravljanjeveinom predlaganih projekata, poglavito u iduih nekoliko godina, biti nadležan javni sektor,za ostvarenje postavljene vizije nužno je ravnopravno aktivno ukljuenje i kreativni napor svihdionika razvoja KZŽ-a, ukljuujui privatni sektor i civilno društvo. Posljedino, svrha je veinemjera predloženih ROP-om stvoriti okruženje koje omoguuje i potie:razvoj privatnog sektora (koji je glavni akter ostvarenja gospodarskog rasta)razvoj civilnog društva (koje je glavni medij „participativne demokracije“ i važan elementželjenog visokog društvenog standarda i blagostanja).Dijagram prikazuje osnovnu ideju strategije ROP-a KZŽ-a odnosno nain na koji se reeni ciljunapreenja struktura i poveanja resursne osnove KZŽ-a planira ostvariti. % / 9 # & % I5# - # -H. 5 # 6" # 2 0 # H - - # # # - 6H 2 # . E L1 - 1 . H 2 J # E % % # % G % # % ; # ( / ? / % / % ? # # I< # L L# $ - 0" - " # - . # - # " # - # L# 6 $ 0/ # . " 3# # # # J % % ' % # E % E # (" # # 1 % ? # % % ? # (Slika 20. Strategija ROP-a KZŽ-aVrlo važan aspekt strategije ROP-a (i pripreme provedbe i same provedbe ROP-a) jest iosiguravanje odgovarajue strune i kadrovske kapacitiranosti javne uprave, jer su uinkovit iuspješan institucionalni kapacitet i osposobljenost u Županiji nužni za uinkovito korištenjedostupnih domaih i inozemnih 9 financijskih sredstava. Institucionalno jaanje i podizanje9 U prvom redu sredstva pretpristupnih (a nakon pristupanja, strukturnih) fondova EU-a, ali i sredstva drugihmeunarodnih izvora financiranja temeljem bilateralne i multilateralne tehnike i druge pomoi razvoju Županije.119

osposobljenosti izvjesno je potrebno, jer mnogi budui dionici provedbe u prethodnomrazdoblju nisu imali mogunost pa time ni odgovornost raspolaganja i upravljanja financijskimsredstvima u iznosima predvienim za provedbu ROP-a. Konkretnije, nužno je sustavnouvoenje efikasnog upravljanja i praenja dobivenih sredstava kao i provedbe razvojnihprojekata.Izrada ROP-a, prvog takvog integralnog strateškog razvojnog dokumenta u Krapinskozagorskojžupaniji, predstavlja ujedno proces uenja koji e se nastaviti i tijekom provedbeROP-a. Provedbom ROP-a javni e sektor kroz predložene prioritetne projekte omoguiti ipoticati razvoj privatnog sektora i civilnog društva kako bi mogli uinkovitije pridonositigospodarskom rastu i promicanju razvoja demokratskog civilnog društva. Pri tome e se i samjavni sektor mijenjati, tj. nastat e institucionalno jaanje koje e omoguiti i Županiji i njenimJLS-ima da efikasno i efektivno upravljaju svojim razvojem i kontinuirano revidiraju iunapreuju Regionalni operativni program.U provedbi ROP-a glavnu ulogu imaju Županijska skupština i Županijsko poglavarstvo, kojepredstavljaju izabrani zastupnici i donositelji odluka sa zadaom promicanja razvoja Županije.U Županiji djeluje ZARA, koja bi trebala postati nositelj izrade ROP-a. Važno je takoer iiskustveno uenje tijekom pripreme ROP-a, odnosno steena znanja i iskustvo u primjeniosnovnih naela regionalne politike EU-a (transparentnost, partnerstvo i dr.), koji su od jeseni2005. ujedno usvojeni i kao naela u sklopu Nacionalne strategije regionalnog razvojaHrvatske.Glavna zadaa ZARA-e ukljuivat e: utvrivanje odgovarajuih postupaka za upravljanje ikoordinaciju te osiguravanje funkcioniranja mehanizama javne nabave u skladu s odredbamaRH, EU-a ili potencijalnih domaih ili meunarodnih izvora financiranja; praenje procesa ipomaganje provedbe cijelog ROP-a kroz osmišljavanje novih projekata i privlaenje dodatnihfinancijskih sredstava; facilitiranje uinkovitog komuniciranja izmeu županijske skupštine,Partnerskog odbora za razvoj Županije i drugih interesnih skupina u tom procesu, kao i za radi unapreenje partnerstva u Krapinsko-zagorskoj županiji. U svemu tome ZARA emaksimalno poštovati naela transparentnosti, partnerstva, koncentracije i supsidijarnosti nakojima se temelji priprema ROP-a.Radi održivosti cijelog procesa ZARA može angažirati osobe koje su sainjavale užu radnugrupu za izradu ROP-a, a koje e uz daljnju tehniku pomo ojaati kapacitete za razvojvještina i znanja potrebnih za planiranje i upravljanje razvojem.PARTNERSKI ODBOR ZA RAZVOJ ŽUPANIJE uz županijsku je skupštinu najvažnije tijelosustava za provedbu ROP-a. Odbor je novo tijelo osnovano tijekom procesa pripreme ROP-a,a sastoji se od lanova koji su nositelji interesa, odnosno dionici razvoja Županije. Partnerskiodbor predstavlja savjetodavnu skupinu koja se redovito sastaje i preporuuje ili odbacujeprijedloge pripremljene unutar ROP-a te predlaže preporuke županijskoj skupštini radiosiguravanja veeg i kvalitetnijeg ukljuivanja zainteresiranih strana.CIVILNI SEKTOR I JAVNE USTANOVE važni su sudionici u provedbi ROP-a. CIVILNISEKTOR ima iskustvo u pripremi i provedbi projekata i esto raspolaže meunarodnimizvorima financiranja. Procjenjuje se da civilni sektor osigurava mnogostruko više sredstava izmeunarodnih izvora financiranja nego iz lokalnih izvora (opine i županije) pa stoga120

predstavlja skupinu institucija koje aktivno utjeu na dotok financijskih sredstava u Županiju teomoguuje financiranje aktivnosti koje državne službe ne mogu pokriti. JAVNE USTANOVE,koje se financiraju iz državnog prorauna i prorauna lokalne samouprave, imat e takoervažnu ulogu u privlaenju sredstava iz vanjskih izvora u Županiju, jer zbog neprofitnogkaraktera primaju nepovratnu financijsku pomo iz fondova EU-a. Istodobno, svojimorganizacijskim kapacitetima i djelokrugom rada te su institucije sposobne raspolagati znatnimsredstvima dostupnim kroz zajmove investicijskih i razvojnih banaka. I civilni sektor i javneustanove imat e vrlo važnu ulogu u razvijanju i promoviranju suradnje na razvojnimprojektima, jer omoguuju osnaživanje i ukljuivanje samih korisnika u njihovu provedbu.Važna e biti suradnja civilnog sektora i javnih ustanova s ZARA-om u razvoju i promoviranjutih projekata.PRIVATNI SEKTOR je glavni pokreta razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Njegova jezadaa najteža i predstavlja najvei pojedinani izazov koji e se morati rješavati u okvirimaovog ROP-a. Privatnom je sektoru nužno omoguiti okvir putem odgovorne i djelotvornepotpore države, koja na taj nain poveava konkurentnost lokalnog gospodarstva, akonkurentno gospodarstvo otvara nova radna mjesta.Provedbeni mehanizmi ROP-a, koji e rezultirati razvojem Županije na nain koji je opisan uROP-u, izgraivat e se provedbom mjera i projekata definiranih ROP-om. Glavni mehanizamza uspješnu provedbu jesu kriteriji odabira projekata koji su u skladu sa zahtjevima domaih imeunarodnih izvora financiranja i definiranim razvojnim prioritetima, a onda i provedba(praenje i vrednovanje).MATRICA KLJUNIH DIONIKA. U provedbu ROP-a ukljuen je širok spektar dionika izŽupanije, ali i institucija državne uprave koje djeluju na nacionalnoj razini. U sljedeoj tablicidan je pregled glavnih dionika, njihov sadašnji status, njihova predviena uloga u provedbiROP-a te pregled razdoblja i materijalnih resursa potrebnih za ispunjavanje te uloge.Tablica br. 34. - Pregled kljunih dionika u provedbi ROP-aORGANIZACIJAŽUPANIJAKRAPINSKO-ZAGORSKARAZVOJNAAGENCIJAPARTNERSKIODBORPRIVATNISEKTORPREGLEDTRENUTANIHDJELOVANJAIzabrano zastupniko iizvršno tijelo Županije.Osnovana, imala kljunuulogu u procesu izradeROP-a.Redovito se sastaje isudjeluje u izradi ROP-a.Niska razinakoordinacije. Potrebnovee ukljuivanje uprioritetne razvojneprojekte.ULOGA I ODGOVORNOSTI UIMPLEMENTACIJI ROP-AUsvaja nacrt i konanu verzijuROP-a; upravlja provedbom ivrednovanjem rezultata.Pružanje potpore organizacijama uŽupaniji u pripremi projekata uskladu sa smjernicama iogranienjima EK-a.Savjetodavno tijelo županijskeskupštine. Dokument ROP-a iprojekti u sklopu ROP-a zahtijevate pisani osvrt i procjenuPartnerstva prije no što budupredoeni županijskoj skupštini.Kljuni dionik odgovoran zastvaranje prihoda i održivih radnihmjesta. Mora dobiti priliku zaiznošenje primjedaba iosiguravanje njihova ukljuenja priimplementaciji kroz partnerstvo iVREMENSKI OKVIR IPOTREBNI RESURSIUsvajanje dokumenata ROP-a:2006.Provedba ROP-a: 2006. - 2013.Jaanje ljudskih resursa isposobnosti.Neznatna dodatna sredstva moždae u budunosti morati bitiizdvojena za pokrivanje troškova iosnovno osoblje.Potrebno unapreenje organizacijei voljnosti za komunikacijuizmeu Županije i privatnogsektora.121

ORGANIZACIJAPREGLEDTRENUTANIHDJELOVANJAULOGA I ODGOVORNOSTI UIMPLEMENTACIJI ROP-AVREMENSKI OKVIR IPOTREBNI RESURSIdruge naine.CIVILNISEKTORPosjeduje iskustvo uprocjeni potrebazajednice i planiranjuprojekata te privlaenjudodatnih sredstava uŽupaniju.Važni dionici jer mogu bitipokretai lokalnog gospodarstva itvorci novih radnih mjesta.Potrebno uspostaviti platformu zakonstruktivan dijalog kakoizmeu javnog sektora inevladinih organizacija, tako iizmeu privatnog sektora inevladinih organizacija. Bit epotrebno donijeti strategijufinanciranja, održati raspravu onjoj i usvojiti je.JAVNEUSTANOVEUstanovljene sodgovornošu zapojedine sektore veinakojih je i predmetunapreenja u ROP-uSudjelovanje u privlaenjusredstava iz fondova; Provedba (ikapitalnih) projekataAktivno ukljuenje i kao strunisavjetnik i kao sudionik i/ilinositelj provedbe projekta.NADLEŽNAMINISTARSTVAPredstavljaju najvišetehnike hijerarhijskeinstance ukljuene upripremu ROP-a.Upravljaju procesomkroz osnovne smjernice iregulativnu podršku.Koordinacija raznih izvorafinanciranja u cilju postavljanjauinkovitog djelatnog sueljaizmeu projekata temeljnih naROP-u i vanjskih sredstava.Nadzor nad ukupnim radom,praenje rezultata i razvoj daljnjihsmjernica.Potrebna je vea koordinacijemehanizama združenogfinanciranja iz više domaih imeunarodnih izvora financiranja,upravljanja razvojnom politikomte nadzora i vrednovanja razvojnihprograma.Praenje ROP-a s aspektaprovedbe Nacionalne strategijeregionalnog razvoja RH, a naroitomeužupanijske suradnje.6.3. Pribavljanje sredstava i financiranjeOsiguranje i pribavljanje financijskih sredstava kao i upravljanje tim sredstvima i praenjenjihova korištenja važan su aspekt provedbe ROP-a. Županija e trebati privlaiti financijskasredstva u projekte koji podržavaju razvojnu strategiju KZŽ-a.Predvieno je da se ROP financira iz sljedeih izvora sredstava: proraunska sredstva Županije i jedinica lokalne samouprave namijenjena kapitalnimulaganjima nacionalna sredstva Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (predviena u sklopuNacionalne strategije regionalnog razvitka) i drugih resornih ministarstava sredstva dostupna temeljem pretpristupnih (nakon prikljuenja RH u EU, i strukturnih)fondova EU-a, koja e biti raspoloživa za kljune prioritetne projekte. Primjenjivost nažupanije trenutano je mala i mora se poveati radi djelotvornog i uinkovitog korištenjaraspoloživih sredstava. Upravo s tog aspekta kljuno je ojaati kapacitete za pribavljanje iupravljanje tim sredstvima, kao i za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a. Predvienoje da se tome posveti odgovarajua pozornost kroz ROP, kao i kroz druge razvojneprograme koje pokree i financira Vlada RH sredstva drugih domaih i meunarodnih izvora financiranja i drugih bilateralnih imultilateralnih fondova i institucija.Obzirom na nedostatna financijska sredstva u Županiji, kao i slab financijski položaj veinejedinica lokalne samouprave u Županiji, strategija financiranja povezana je prvenstveno s122

pristupom meunarodnim izvorima financijske pomoi (ukljuujui npr. financiranje Europskekomisije, Svjetske banke, EBRD-a i drugih bilateralnih izvora financiranja). Cilj je korištenjedostupnih fondova Europske komisije te postizanje najvišeg stupnja uinkovitosti korištenjadostupnih fondova Vlade RH i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova.Županija i JLS-i moraju osigurati dodatni dio sredstava u novcu ili materijalnom obliku.Dugoroni je cilj razviti poreznu i resursnu osnovu koja e donekle smanjiti oslanjanje nasubvencije s nacionalne razine, kao i na pomo meunarodnih izvora financiranja.Prepoznato je da svaki domai i inozemni nosilac financiranja ima vlastite zahtjeve, koji semoraju zadovoljiti prije nego se financiranje potvrdi. Stoga projekti predloženi tim nosiocimafinanciranja moraju biti takvi da ih žele financirati. Oni moraju biti u potpunom skladu srazvojnom strategijom regije u kojoj se projekt realizira i imati pozitivnu procjenu izvedivosti.Jedan od zadataka provedbene jedinice ROP-a bit e osigurati da se projekti predloženi usklopu ROP-a na pravilan nain podnose domaim i meunarodnim nosiocima financiranja.Trenutno se može govoriti samo o procjenama dostupnih sredstava, koja ne ukljuujuulaganja privatnog sektora i ulaganja nevladinih/lokalnih organizacija. Preciznije procjenemoi e naknadno utvrditi Partnerski odbor i Županijsko poglavarstvo, koji e biti zaduženi zaprovedbu ROP-a temeljem analize raspoloživih sredstava.6.4. Praenje i vrednovanje provedbe ROP-a6.4.1. Ciljevi i praksa praenja i vrednovanjaSvrha je praenja i vrednovanja da se putem sustavnog ispitivanja omogui efikasna itransparentna provedba programa. Praenje i vrednovanje socioekonomskih programa danasje na razini Europske unije pravna obaveza ije se poštovanje strogo zahtijeva radipoboljšanog upravljanja socioekonomskim razvojem.Glavni ciljevi praenja i vrednovanja jesu analiza i potvrda: 1) opravdanosti – provjerava sepostoji li potreba za odreenim programom; 2) efikasnosti – provjerava se efikasnostiskorištenosti dostupnih resursa; 3) odgovornosti – provjerava se koliko su ciljevi odreenogprograma ostvareni. Osim toga praenjem i vrednovanjem dobivaju se informacije potrebneza kvalitetnu 4) provedbu, odnosno uinkovito i adaptivno upravljanje provedbom projekta; te5) stvaranje novog znanja, odnosno unapreenje razumijevanja o tome što funkcionira i ukojim uvjetima te kako poboljšati uinke razliitih mjera i programa.Prikaz odnosa razvojnih politika, programa, projekata i raznih vrsta praenja i vrednovanjavidljiv je iz sljedee sheme.123

Slika br. 14.* ) 0 H ! ; ! . 0 +( # . ( 4 ' ! ) * ) 0 O E 0 # ( 4 ' A 0 2 # - H ! ! ! . ! ! . - ! ! ) > . # # -A - # # A -# # # < # -# E # $ # ' # $ # -( # . 0--( 4 ' Slika 1. Ciklusi formuliranja, provedbe, praenja, vrednovanja, prilagodbe (izmjena i dopuna) projekta, mrežeprojekata i cijeloga ROP-aOsnovno pitanje koje se namee u vezi sa samom provedbom vrednovanja jest tko gaprovodi: vanjski tim ili strunjaci "iz kue". Obje mogunosti imaju svoje prednosti i nedostatke.Vanjski strunjaci esto imaju više praktinog iskustva i neovisni su, što je važno zaosiguravanje vjerodostojnosti vrednovanja. Interni ocjenjivai, pak, bit e bolje upoznati sinstitucionalnim i menadžerskim zahtjevima i imati lakši pristup informacijama i kljunomosoblju. Meutim, njih se ne može smatrati neovisnim i mogue je da ne raspolažu dovoljnimstrunim znanjem i vještinama. Vrednovanje ovog ROP-a provest e županijsko tijelo premaodluci Partnerskog odbora u suradnji s Zagorskom razvojnom agencijom (ZARA).124

Sustavno, transparentno, institucionalizirano vrednovanje ima i svoja ogranienja.Jedno od osnovnih odnosi se na ogranienu kvalitetu raspoloživih indikatora, odnosnonepostojanje potrebnih pokazatelja, osiguranje njihove dovoljne kvalitete, trošak i teškoe uvezi njihova prikupljanja i dr. Indikatori u procesu vrednovanja korisni su jedino ako surelevantni, dobro definirani i jasni te ako e pomoi pri mjerenju napretka programa, a to nijeuvijek mogue postii.Za uinkovitu provedbu praenja i vrednovanja te korištenja rezultata vrednovanja potrebno jeorganizirati primjeren informatiki sustav upravljanja i pohrane relevantnih podataka. Takavsustav treba osigurati pravodobne informacije o razliitim programima, njihovim sudionicima irezultatima. Osnovu sustava inila bi baza koja bi morala sadržavati: 1) osnovne podatke osvakom programu (nositelji, vrijeme trajanja, iznos financiranja itd.); 2) dodatne podatke osadržaju programa (mjera i prioritet unutar koje se projekt realizira, sažetak projekta); 3)kljune pokazatelje rezultata svakog programa.Bilo bi poželjno da se takav softverski alat temelji na internetskoj tehnologiji koja bi omoguilaunos podataka kao i pregled sadržaja putem interneta, ime bi cijeli proces dobio nauinkovitosti i transparentnosti.Podaci potrebni za vrednovanje prikupljaju se u pravilu na projektnoj razini, koja omoguujeindividualno praenje svakog projekta. S druge strane, agregirani podaci za sve projektetrebaju pružiti mogunost praenja provedbe cijelog programa.Po završetku i prihvaanju vrednovanja razvojnih uinaka ROP-a potrebno je s glavnimrezultatima upoznati kljune lokalne i regionalne aktere. Lokalni i regionalni akteri mogu bitiupoznati s rezultatima vrednovanja neposredno ili posredno preko medija ili njihovomkombinacijom. Pri tome je posebno važno da rezultati vrednovanja budu iskazani na razumljivi što objektivniji nain.6.4.2. Pokazatelji za praenje i vrednovanje provedbe ROP-aPokazatelji predstavljaju osnovicu za vrednovanje, koja omoguuje mjerenje uspješnostiprojekata unutar programa.Postoji nekoliko tipologija pokazatelja, od kojih je za socioekonomske programe najkorisnijaona koja se sastoji od: 1) ulaznih pokazatelja; 2) izlaznih pokazatelja; 3) pokazateljarezultata i 4) pokazatelja dugoronih uinaka.ULAZNI POKAZATELJI pružaju informacije o financijskim, ljudskim, materijalnim,organizacijskim i drugim resursima korištenim za provedbu programa. Primjeri su ulaznihpokazatelja: ukupan proraun za provedbu programa, broj ljudi koji rade na provedbiprograma, broj organizacija ukljuenih u provedbu programa itd.IZLAZNI POKAZATELJI odnose se na izravne (opipljive) rezultate projektnih aktivnosti.Primjeri su izlaznih pokazatelja: kilometri izgraenih cesta, poveanje kapaciteta lokalnogvodovoda, broj usavršenih polaznika teaja itd.125

POKAZATELJI REZULTATA izravno su povezani s ciljevima programa. Oni pokazuju izravanuinak na korisnike programa, a mogu se mjeriti fizikim ili drugim jedinicama. Rezultatitakoer omoguuju utvrivanje uinkovitosti pojedinih projekata, tj. je li pojedini projektostvario predviene ciljeve. Npr. ciljevi projekta izgradnje i/ili dogradnje vodoopskrbnogsustava mogu biti na primjer: a) poveanje kapaciteta sustava, b) poveanje kvalitete sustava(smanjenje redukcije, smanjeni kvarovi, kvalitetnija voda) ili c) poveana teritorijalnapokrivenost sustavom. Svaki od tih ciljeva izravno je povezan s jednim od rezultata projekta:poveanim kapacitetom, poveanom kvalitetom ili poveanom pokrivenošu.POKAZATELJI DUGORONIH UINAKA ukazuju na posljedice koje e program imati udugom roku. Oni pokazuju posredne utjecaje projekata na vei dio stanovništva i na šireaspekte društvenog i gospodarskog razvoja (poveanje investicija, uvoenje novih usluga,promjene ponašanja pojedinaca ili tvrtki, poveanje zapošljavanja). Dugoroni su uincipovezani sa svrhom projekata, tj. s krajnjom namjenom pokretanja projekata.SVAKI OD TIH UINAKA DALJE SE MOŽE KATEGORIZIRATI PREMA POJEDINIMSKUPINAMA KORISNIKA PROJEKTA, koje se u pravilu dijele na: a) lokalno stanovništvo; b)lokalno gospodarstvo; c) jedinice lokalne/regionalne samouprave; d) lokalne nevladine i drugeorganizacije (vidi tablica 33.).Tablica br. 35. - Primjeri pokazatelja premaprojektaI. POKAZATELJI KOJI MJERE UINAK PROJEKTA NA STANOVNIŠTVO1. Društvena relevantnost projekta2. Rast zaposlenosti3. Sudjelovanje lokalnih aktera uplaniranju i provedbi projekta –doprinos društvenom zajedništvu4. Financijski uinci projekta zastanovništvo5. Obuhvat ugroženih skupinastanovništva projektom(nezaposleni, korisnici socijalnepomoi)6. Uinak na ravnopravnozapošljavanje spolova126ciljnim skupinama razvojnih uinaka1.1. Udjel stanovnika korisnika rezultata projekta u ukupnom stanovništvu1.2. Ocjena važnosti projekta za lokalno stanovništvo2.1. Broj novozaposlenih osoba u pripremnoj i provedbenoj fazi projekta2.2. Broj novozaposlenih nakon završetka projekta3.1. Broj lokalnih udruga i organizacija ukljuenih u planiranje i provedbu projekta.3.2. Broj javnih rasprava/održanih radionica o projektu4.1. Procijenjeni ukupni financijski uinak projekta na stanovništvo5.1. Da li projekt posebno cilja ugrožene skupine društva?5.2. Udjel ugroženih skupina društva obuhvaenih projektom u ukupno ugroženomstanovništvu iste kategorije (nezaposleni, korisnici socijalne pomoi)6.1. Broj žena meu novozaposlenim osobama (ukljuujui direktno i indirektnozapošljavanje)6.2. Indirektni oblici potpore ravnopravnosti spolova pri zapošljavanju – potpora udrugamakoje promiu i potiu zapošljavanje ženaII. POKAZATELJI KOJI MJERE UINAK PROJEKTA NA LOKALNO GOSPODARSTVO7. Ocjena važnosti projekta za razvojlokalnog gospodarstva8. Uinci projekta na veliinu istrukturu lokalnog gospodarstva9. Uinak na turizam7.1. Ocjena važnosti projekta za unapreenje konkurentnosti lokalnog gospodarstva7.2. Udjel poduzetnika koji imaju neposrednu korist od projekta u ukupnom broju lokalnihpoduzetnika8.1. Porast broja poduzetnika kao (izravna i/ili neizravna) posljedica realizacije projekta8.2. Doprinos sektorskoj diverzifikaciji poduzetnika9.1. Porast turistikih kapaciteta (porast broja postelja)9.2. Kvalitativan doprinos razini turistike usluge (diverzifikacija turistike ponude,

10. Financijski uinak projekta nalokalne poduzetnikekvalitetniji smještaj…)10.1. Financijski udjel lokalnih poduzetnika u ukupnoj vrijednosti provedbe projekta10.2. Procijenjeni dugoroni financijski efekt projekta na lokalne poduzetnikeIII. POKAZATELJI KOJI MJERE UINAK PROJEKTA NA LOKALNU JEDINICU11. Doprinos jaanju kapacitetalokalne uprave u planiranju iprovedbi projekata12. Financijski uinci realizacijeprojekta za lokalnu jedinicu13. Doprinos projekta razvojusuradnje s akterima iz drugihlokalnih/regionalnih/prekograninihjedinicaIV. POKAZATELJI KOJI MJERE OSTALE VAŽNE UINKE PROJEKTA14. Smanjenje razliitih oblikaizoliranosti15. Zaštita okoliša i održivokorištenje prirodnih izvora16. Ocjena uinkovitosti projekta(samo za infrastrukturne projekte)11.1. Odnos financijske vrijednosti projekta prema veliini lokalnog prorauna u godinirealizacije projekta11.2. Ocjena doprinosa jaanju kapaciteta lokalne uprave za planiranje i provedbu razvojnihprojekata12.1. Godišnji financijski prihodi kao posljedica realizacije projekta (u % od proraunajedinice tekue godine)12.2. Godišnji financijski trošak održavanja investicije za lokalnu jedinicu (u % odprorauna jedinice tekue godine)12.3. Neto godišnji financijski efekt projekta na lokalni proraun ( 12.1 – 12.2)13.1. Ocjena suradnje s drugim lokalnim jedinicama u planiranju i provedbi projekta14.1. Ocjena uinka projekta na smanjenje prometne izoliranosti14.2. Ocjena uinka projekta na smanjenje obrazovne izoliranosti14.3. Ocjena uinka projekta na smanjenje kulturne izoliranosti15.1. Ocjena uinka projekta na unapreenje zaštite okoliša15.2. Ocjena uinka projekta na održivo korištenje prirodnih izvora16.1. Izgraenost infrastrukture po novanoj jedinici17. Djelotvornost projekta 17.1 Ocjena dostizanja postavljenih ciljevaCilj je takve podjele procijeniti uinke projekata na kljune protagoniste razvoja, a to su upravostanovništvo, poduzetnici, jedinice lokalne/regionalne samouprave te lokalne nevladine idruge organizacije.Kvaliteti ocjenjivanja pridonosi vei broj izvora prikupljanja podataka. Na taj se nain smanjujerizik gubitka na kvaliteti podataka kao posljedica postojanja jednog izvora podataka. Zbogtoga je poželjno za svaki projekt zasebno razmotriti sve mogunosti prikupljanja podataka.Mogue metode prikupljanja podataka ukljuuju podatke iz zahtjeva za dodjelu sredstava,izvješa o završetku projekta, poštansku anketu, osobni intervju, službenu statistiku, fokusgrupekoje okupljaju sve relevantne sudionike projekta itd.6.4.3. Procedura redovitog ažuriranja ROP-aROP treba gledati kao dinamian, "otvoren" razvojni dokument, koji e s vremenom trebatimijenjati i prilagoavati promjenama u okruženju i Županiji te time pridonijeti boljem rješavanjukljunih razvojnih pitanja Županije.127

ROP predstavlja opi okvir razvoja kojim se procjenjuju razvojni projekti i prioriteti. Županija jezadužena za upravljanje ROP-om pa e morati razmatrati potrebne promjene kako bi ROP idalje bio relevantan i usklaen sa stajalištima i strunim mišljenjem kljunih dionika.Obzirom na spomenutu ulogu ROP-a, predlaže se:Godišnja kontrola/praenje napretka - treba je provesti u vrijeme utvrivanjažupanijskog prorauna za sljedeu godinu. Potrebno je ispitati svaki segment koji seodnosi na ciljeve i prioritete (mjere, projekte, odnosno predviene rezultate) ROP-a kakobi se ocijenio postignut napredak i utvrdila uspješnost projekata. Potrebno je potkrijepitirazloge za mogue predložene izmjene, a zatim se godišnja kontrola podnosiPartnerskom odboru radi usuglašavanja i odluke. Partnerski odbor može zatražitipojašnjenja i prirediti preporuke za županijsku skupštinu kako bi se na vrijeme mogaokorigirati proraun za iduu godinu.Dvogodišnje vrednovanje - naroito se treba usredotoiti na ostvarene rezultateprojekata s obzirom na korištena sredstva. Radi se o formalnom procesu koji e obavljatiZARA, iji e strunjaci utvrivati uspješnost projekata, njihovu uinkovitost, relevantnost iimplikacije. Svoj e izvještaj dostavljati Partnerskom odboru, ije e vrednovanje bitidostupno javnosti.Službenom odlukom Skupštine predložene se izmjene mogu prihvatiti ili odbaciti, ali iskljuivona temelju preporuka Partnerstva. Na taj e nain ROP biti stalno razmatran i ažuriran,rezultati e biti dostupni javnosti, a odluivanje službeno evidentirano. Time e se ROPneprestano poboljšavati, a odluivanje o razvojnoj politici mijenjati. Partnerstvo e se jaati iuvršivati.U tom smislu, ROP treba promatrati kao „živi plan“, koji e omoguavati potrebne promjene zapotrebe razvojne politike Krapinsko-zagorske županije, istodobno ostavljajui mogunostjasnog odreivanja podruja u kojima je potrebna suradnja s drugim županijama, ali i sprekograninim regijama.6.4.4. SLJEDEI KORACISljedei koraci u provedbi ROP-a Krapinsko-zagorske županije jesu:1) Usvajanje dokumenta Županijske razvojne agencije na Županijskoj skupštini – 12/2006.2) Izrada Akcijskog plana 10 ROP – 03/2007.10 Akcijski plan trebao bi imati sljedee dijelove:• bazu projekta koji e se provoditi s obzirom na iskazane razvojne prioritete u ROP-u• relevantne indikatore za praenje svakog projekta• kriterije za odabir projekata koji e biti financirani u okviru svake mjere• financijski plan u okviru kojega je za svaki projekt utvrena financijska alokacija od stranecentralne/nacionalne, županijske i/ili lokalne vade. Pri tome mora biti jasno u financijskom planu da li jeplanirano financiranje predvieno u okviru odnosnog prorauna centralne, županijske ili lokalne vlade.Ovome e biti potrebno priložiti indikativni cjelokupni pregled financiranja koji obuhvaa javna(centralna, županijska i lokalna), privatna, i (gdje aplikabilno) EU, te druga bilateralna i multilateralnasredstva. koja odgovaraju svakom projektu usvojenom u okviru Akcijskog plana.128

3) Definiranje prioritetnih projekata od strane Partnerskog odbora – 02/2007.4) Zaduživanje institucija za provedbu projekata – 04/2007.5) Pružanje tehnike pomoi za provedbu ROP-a – 2007. kontinuirano - podržavanjeizgradnje kapaciteta provedbenih institucija (pružanje pomoi preko NSRD-a i drugihprograma) te za provedbu konkretnih zadaa/projekata: u procesima upravljanjaprovedbom ROP-a, u privlaenju sredstava za predložene projekte, u pripremi projektnedokumentacije te provedbi praenja i vrednovanja uspješnosti projekata.6) Nadzor nad pripremom projekata od strane: 2007. kontinuirano.7) Priprema prvog kruga studija izvedivosti – 04/2007.8) Poetak provedbe prioritetnih projekata – 04/2007.129

7. DODATCI7.1. POPIS KRATICAEUHZPSSZARAIPAKZŽJLSROPIMOECHZZOSSSHRPOŽRSRSJLSPURPPKZŽAZMOKKZžHGK-ŽKKrapinaHZZ-PSKrapinaOPGMZHKUDZZJZKZŽREAMMTPRŽUCHCHŽZGŽZETNVKSEREuropska UnijaHrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službuZagorska razvojna agencijaInstrument for Pre accession AssistanceKrapinsko-zagorska županijaJedinice lokalne samoupraveRegionalni operativni programInstitut za meunarodne odnoseEuropean CommissionHrvatski zavod za zdravstveno osiguranjeSavez samostalnih sindikata HrvatskeRegionalni partnerski odborŽupanijska radna skupinaRadna skupina Jedinice lokalne samoupraveProgram ukupnog razvojaProstorni plan Krapinsko-zagorske županijeAutocesta Zagreb - MaceljObrtnika komora Krapinsko-zagorske županijeHrvatska gospodarska komora-Županijska komora KrapinaHrvatski zavod za zapošljavanje – Podruna služba KrapinaObiteljsko poljoprivredno gospodarstvoMuzeji Hrvatskog zagorjaKulturno umjetniko društvoZavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županijeRegionalna energetska agencijaMinistarstvo mora, turizma, prometa i razvitkaŽupanijska uprava za cesteHrvatske cesteHrvatske željezniceZagrebaka županijaZagrebaki elektrini tramvajNacionalno vijee za konkurentnostSkupština europskih regija130

7.2. LANOVI GLAVNOG ŽUPANIJSKOG TIMA ZA IZRADU ROP-a1. Vlasta Hubicki, dr. vet. med., županica2. mr. sc. Siniša Hajdaš Doni, direktor Zagorske razvojne agencije3. Josip Pelin, dipl. iur., direktor Kotka d.d.4. Ines Gašparlin, dipl. oec., project manager, Zagorska razvojna agencija5. Marija Roksandi, oec., v.d. proelnica Upravog odijela za gospodarstvo7.3. LANOVI REGIONALNOG PARTNERSKOG ODBORA1. Marijana Barlek Puljko, struni savjetnik za europske integracije2. Tatjana Kuhar, pomonica proelnika za gospodarstvo3. Mladen Krušelj, struni savjetnik za poljoprivredu4. Željko Horvat, pomonik proelnika za gospodarstvo5. Snježana Žigman, proelnica Zavoda za prostorno ureenje i zaštitu okoliša6. Štefanija Vuljanko, proelnica Upravnog odjela za financije i proraun7. Ivan Lamot, pomonik proelnika u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti8. Zorica Franjec Capar, pomonica proelnika u Upravnom odjelu za društvenedjelatnosti9. Ivan Šmid, project manager, Zagorska razvojna agencija10. Ljiljana Malogorski, pomonica tajnice Županijske skupštine11. Dubravka Sinkovi, tajnica Županijske skupštine12. Stjepan Brui, pomonik proelnika u Zavodu za prostorno ureenje i zaštitu okoliša13. Željko Kapelac, struni suradnik u Zavodu za prostorno ureenje i zaštitu okoliša14. Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtnike komore Krapinsko-zagorske županije15. Mirjana Košec, tajnica HKG – Županijske komore Krapina16. Mirjana Jurman, proelnica HZZ – Podruna služba Krapina17. Jasna Kropf, Porezna uprava, Podruni ured Krapina18. Josip Pelin, direktor Kotka d.d.19. Štefanija Lovreni, Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu, Podruniured Krapina20. Ivan Ištok, Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostimaKrapinsko-zagorske županije21. Sandra Boji, direktorica Turistike zajednice Krapinsko-zagorske županije22. Vlasta Krklec, kustosica Muzej evolucije Hušnjakovo23. Mirjana Oko, Hrvatski stoarski centar, Stoarska služba Krapina24. Luka uljak, Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu, Podruni uredKrapina131

7.4. Zagorska razvojna agencija obišla je sljedea opinska i gradska vijea:Opina/grad Datum Gradonaelnik/naelnikKrapinske Toplice 16.03 Milan ZubiZlatar Bistrica 20.03 Saša PavloviHum na Sutli 20.03 Božidar Brezinšak BagolaGornja Stubica 22.03 Željko LisakLobor 23.03 Andrija SmetiškoKraljevec na Sutli 23.03 Antun HreljaMae 24.03 Stjepan SokoliRadoboj 29.03 Anelko TopolovecPregrada 30.03 Vilmica KapacVeliko Trgoviše 31.03. Ivan ŽeinskiMihovljan 31.03 Zlatko BartoliZagorska Sela 06.04 Željko KodrnjaBudinšina 07.04 Damir FrideljSveti Križ Zaretje 07.04 Ivan KranjiZabok 10.04 Ivan HanžekHrašina 10.04 Željko ZozoliKonjšina 12.04. Stjepan CurišNovi Golubovec 13.04 Boris Tušekurmanec 26.04. Branko HorvatKumrovec 27.04. Milivoj PrekratiBedekovina 27.04 Rajko VidiekDonja Stubica 03.05. Juraj SrebaiKlanjec 18.05 Žarko BrozMarija Bistrica 23.05 Stjepan MuhekPetrovsko 31.05 Željko PresekiJesenje 04.06 Milan JedvajDesini 12.06 Zvonko ŠkreblinOroslavje 13.06 Janko KneziKrapina 21.06 Josip HorvatTuhelj 29.06. Milivoj Škvorc132

7.5. JAVNI POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESAPOZIV NA PRVO ISKAZIVANJE INTERESA ZA PRIJAVLJIVANJERAZVOJNIH PROJEKATAZA MAPU PROJEKTA U ROP-uSvrha poziva je identificirati i prikupiti sve ideje, prijedloge i projekte koji su važni za razvojKrapinsko-zagorske županije, za ostvarivanje ciljeva i prioriteta utvrenih Regionalnimoperativnim programom.Ova mreža projekata bit e osnova Županijskom poglavarstvu i Partnerskom odboru, datemeljem strateških ciljeva i mjera utvrenih u ROP-u izabiru, kandidiraju za financiranje iprovode one projekte koji su najvažniji za razvoj Krapinsko-zagorske županije.Na ovaj poziv mogu se prijaviti projekti u svim podrujima razvoja. Prednost e imati projektikoji izravno pridonose ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta (podciljevi) i mjera utvrenihROP-om Krapinsko-zagorske županije.Projekti uvršteni u bazu i mrežu projekata e se nakon postupka izbora kandidirati zafinanciranje i to kroz:• programe pretpristupnih fondova EU i drugih meunarodnih institucija• programe institucija RH (ministarstava, fondova, javnih poduzea i dr.)• županijske programe• druge izvore ( javno privatno partnerstvo, banke, privatni izvori i dr.).Svi prijedlozi projekata i projektnih ideja moraju biti prijavljeni iskljuivo na obrascu ROP-a zaprijavu projekata.Obrazac za prijavu nalazi se na web stranici www.zara.hr ili se može dobiti u Zagorskojrazvojnoj agenciji d.o.o., Krapina, D. G. Krambergera 1. Sve potrebne informacije mogu sedobiti u Zagorskoj razvojnoj agenciji d.o.o. na broj tel. ++385 49 373 161.Prijedlozi projekata moraju biti podneseni u pismenom i digitalnom obliku.Rok za prijavu je 27.11.2006. godine do 15:00 sati.Poziv na iskazivanje interesa za prijavljivanje prijedloga i projekata za mrežu projekta ROPobjavljivati e se najmanje 2 puta godišnje.133

7.6. OBRAZAC ZA PRIJAVU PROJEKATAOBRAZAC ZA PRIJAVLJIVANJE RAZVOJNIH PROJEKATAZA MREŽU U ROP-u1. NAZIV PROJEKTA __________________________________________________Upisati puni naziv projekta2. POVEZANOSTPROJEKTA S ROP-OM2.1. Na koji je cilj ROP-avezan projekt (vidi popisciljeva u Pozivu)2.2. Na koji je prioritet izROP-a vezan projekt (vidipopis prioriteta u Pozivu)2.3. Na koju je mjeru izROP-a vezan projekt (vidipopis mjera u Pozivu)______Upisati broj cilja iz ROP-a__________________________________________________Upisati puni naziv cilja iz ROP-a______Upisati broj prioriteta iz ROP-a__________________________________________________Upisati puni naziv prioriteta iz ROP-a______Upisati broj mjere iz ROP-a__________________________________________________Upisati puni naziv mjere iz ROP-a4.PODNOSITELJPRIJAVE / PREDLAGAPROJEKTA__________________________________________________Upisati naziv podnositelja__________________________________________________Upisati organizacijski oblik predlagaa (uprava, javnainstitucija, javno poduzee, udruga i dr.)_________________________________________Adresa_________________________________________Telefon, e-mail, fax_________________________________________Ime i prezime nadležne osobe, funkcija5. OPIS PROJEKTA5.1. Svrha projekta Opisati koji je smisao projekta? Zašto je pokrenut projekt?134

5.2. Ciljevi projektaOpisati što se projektom želi postii? Koji su konkretni koracida se postigne svrha projekta?5.3. Rezultati projekta6. KONANI KORISNICI ____________Broj korisnikaOpisati što je to što e projekt dati korisnicima? Što je uinakprojekta za korisnike?Opisati korisnike, tko su korisnici, ciljane grupe.7. PODRUJE NAKOJEM SE IZVODIPROJEKT8. SEKTOR I VRSTAPROJEKTANavesti mjesto na kojem se izvodi projekt.______________________________________Upisati sektor, npr. industrija, poljoprivreda, obrazovanje,okoliš i dr._______________________________________Upisati vrstu projekta, npr. proizvodni, infrastrukturni, prijenosznanja i dr.9. U KOJOJ JE FAZIPREDLOŽENIPROJEKT10. PREDVIENIPOETAK IZVEDBEPROJEKTAX u tijekuX pripremljen u potpunosti za provedbu ali nije poeoX u tijeku je pripremaX prijedlogZaokružite jednog od navedenih X_____________________________Dan, mjesec, godina135

11. PROCJENAUKUPNOG VREMENATRAJANJA PROJEKTA_____________________________Broj mjeseci12. KOJI JE UKUPANPRORAUN PROJEKTA13. STRUKTURAFINANCIRANJAPROJEKTA________________________________Iznos prorauna projekta u kunama/eurima.______% vlastitih (od predlagaa) sredstava______% sredstva drugih izvora u Županiji______% sredstva iz državnog prorauna i državnih ustanova______% sredstva iz programa EU-a______% sredstava drugih inozemnih izvora______% sredstva kredita______% privatna sredstva______% ostali izvori (navesti koji)Za projekte koji su u izvedbi, a imaju ko-financiranje priložitipotvrdu.Za projekte koji su u pripremi navesti mogue prijedloge.14.PRIJEDLOZI ZA KO-FINANCIRANJE15. VLASNIKAPITANJA16. LOKACIJSKE IGRAEVNE DOZVOLE17. TEHNIKADOKUMENTACIJA_________________________________Navesti da li je projekt predložen drugom vanjskom izvorufinanciranja._____________________Navesti kojem._____________________Navesti kada._____________________________________Navesti da li su svi vlasniki problemi riješeni ako projektobuhvaa i graenje. Priložiti pismenu potvrdu u prilogu__________________________________________________Navesti da li su sve lokacijske / graevinske dozvole za projektpribavljene. Priložiti pismenu potvrdu u prilogu.___________________________________________Ukoliko nisu, navesti se mogu dozvole koje se realno mogudobiti u roku od 6 mjeseci._____________________________________Navesti je li sva tehnika dokumentacija (dizajn, planovi,specifikacije opreme) na raspolaganju za projekt. Priložitipismene potvrde u prilogu.___________________________________________Ukoliko nije, navesti može li se realno oekivati da e tehnikadokumentacija biti pripremljena u roku od 6 mjeseci136

18. ANALIZE ZAPROJEKT19. PODRŠKANADLEŽNIHINSTITUCIJA20. POVEZANOSTPROJEKTA S DRUGIMRAZVOJNIMPROGRAMIMA/STRATEGIJAMA21. ZAJEDNIKIPROJEKT VIŠEJEDINICA LOKALNESAMOUPRAVE22. MEUŽUPANIJSKIPROJEKT23 PREKOGRANINIPROJEKT24. PROVEDBENAORGANIZACIJA IPARTNERI____________________________________________Navesti da li su izraene neke od analiza i koje, npr.predinvesticijske, cost benefit, utjecaj na okoliš i dr.………………………………________________________________Navesti da li postoji podrška nadležne institucije i koje.Priložite pismenu potvrdu u prilogu.Navedite da li je projekt povezan s nekim razvojnimprogramom, sektorskim ili podrunim (npr. Strategija razvojagraevinarstva ili Razvojni plan opine i sl.) i ime togprograma._______________________________________Navedite koje su to jedinice lokalne samouprave._______________________________________Navedite koje su to županije._______________________________________Navedite koje su to inozemne regije.______________________________________Ime provedbene organizacije_____________________________________Ime partnera provedbene organizacije25. BILO KAKVIDODATNI PODATAKILI INFORMACIJAVAŽNA ZA PROJEKT26. MJESTO I DATUM __________________27. POTPIS I FUNKCIJAPREDLAGAA_______________________________________Ime, prezime, funkcija28. Šifra projekta _________________Popunjava ZARA137

7.7. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERESTRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE1. KONKURENTNOPODUZETNIŠTVO IUSLUGE2. RURALNI RAZVOJ1.1. Poticanje razvojapoduzetništva(korporativnog, malog isrednjeg) i obrtništva testvaranje preduvjeta zaulaganje u gospodarstvo1.2. Razvoj turistikoggospodarstva1.3. Razvoj usluga2.1. Razvoj komercijalnepoljoprivredne proizvodnje2.2. Razvoj drugihgospodarskih aktivnosti ururalnom prostoru2.3. Izgradnja tržišneinfrastrukture i povezivanjemalih proizvoaa1.1.1. Unapreenje poduzetnike iobrtnike infrastrukture1.1.2. Razvoj tehnološkeinfrastrukture1.1.3. Razvoj regionalnih poslovnih iobrtnikih zona1.1.4. Razvoj klastera1.1.5. Jaanje sposobnosti zaprivlaenje ulaganja1.1.6. Razvoj financijskih i drugihinstrumenata za potporupoduzetništvu i obrtništvu1.1.7. Restrukturiranje gospodarstva– održavanje zaposlenosti1.1.8. Socijalno gospodarstvo1.2.1. Unapreenje postojeih oblikaturizma1.2.2. Razvoj novih selektivnihturistikih programa1.2.3. Promocija Zagorja kaoturistike regije1.3.1. Razvoj usluga u funkcijitranzitnog prometa1.3.2. Logistiki park2.1.1. Razvoj voarske ivinogradarske proizvodnje2.1.2. Razvoj povrarske icvjearske proizvodnje2.1.3. Razvoj proizvodnje mlijeka2.1.4. Razvoj proizvodnje mesa2.2.1. Izrada Strategije ruralnograzvoja2.2.2. Razvoj poduzetništva i obrta ururalnom prostoru;2.2.3. Razvoj agroturizma2.2.4. Razvoj i ouvanjetradicionalnih obrta2.3.1. Izgradnja preradbenih iskladišnih kapaciteta2.3.2. Osnivanje i jaanje zadruga iudruga proizvoaa2.3.3. Razvoj autohtonih ipoljoprivredno-prehrambenihproizvoda s višom dodanomvrijednosti138

3. RAZVOJ LJUDSKIHPOTENCIJALA IUNAPREENJEKVALITETE ŽIVOTA3.1. Obrazovani ljudskipotencijali3.2. Unapreenjeupravljanja regionalnimrazvojem3.3. Razvoj civilnogdruštva3.4. Politika premamladima3.5. Unapreenjezdravstvene i socijalnezaštite3.6. Razvoj športskorekreacijskih programa3.7. Stvaranje društvaznanja2.3.4. Dodjela zaštitnog znaka«Izvorno zagorsko»3.1.1. Jaanje sposobnosti i kvaliteteobrazovnih institucija (predškolskog,osnovnog i srednjoškolskog testrunog obrazovanja)3.1.2. Razvoj visokoškolskogobrazovanja3.1.3. Razvoj ljudskih resursa uskladu s potrebama gospodarstva(edukacija za poduzetništvo iobrtništvo sadašnjih, buduihradnika i poslodavaca)3.1.4. Cijeloživotno uenje3.1.5. Razvoj centra za razvojkarijera3.1.6. Razvoj tržišta rada3.1.7. Regionalni akcijski planzapošljavanja3.1.8. Razvoj kapaciteta za pružanjezaštite3.2.1. Jaanje sposobnosti ljudskogpotencijala podrune (regionalne) ilokalne samouprave za upravljanjerazvojem3.2.2. Jaanje sposobnosti za razvojmeužupanijske i prekograninesuradnje3.3.1. Unapreenje sposobnosti iorganizacije civilnog društva zasudjelovanje u upravljanju lokalnimrazvojem3.4.1. Provoenje Županijskogprograma djelovanja za mlade3.5.1. Unapreenje uvjeta i kvaliteterada u zdravstvenoj djelatnosti3.5.2. Unapreenje sociozdravstvenezaštite starijih osoba3.5.3. Razvoj institucija za brigu ostarijim osobama, osobama spoteškoama i osobama s posebnimpotrebama3.6.1. Razvoj športskih programa,sadržaja i izgradnja športskihobjekata3.7.1. Razvoj informacijskog društva3.7.2. Jaanje institucionalnesposobnosti javne uprave3.7.3. Dostupna i kvalitetna139

4. OUVANI OKOLIŠ,PRIRODNE IKULTURNEVRIJEDNOSTI4.1. Ouvanje biološke ikrajobrazne raznolikosti ufunkciji razvoja4.2. Njegovanje kulturnebaštine i razvoj kulture4.3. Ouvanje okoliša iodrživi razvoj4.4. Razvoj komunalne iprometne infrastruktureinformacijsko-komunikacijskatehnologija4.1.1. Zaštita i ouvanje prirodnihvrijednosti4.1.2. Vrednovanje prirodnihvrijednosti i njihovo ukljuivanje uprojekte razvoja Županije i JLS4.1.3. Jaanje svijesti o važnosti iznaaju ouvanja prirode4.2.1. Ouvanje materijalne inematerijalne kulturne baštine4.2.2. Poticanje kulturnogstvaralaštva4.2.3. Njegovanje zagorskogidentiteta i njegove prepoznatljivosti4.3.1. Razvoj sustava praenja iupravljanja stanjem u prostoru istanja okoliša4.3.2. Obnovljivi izvori energije4.4.1. . Izgradnja i unapreenjesustava gospodarenja otpadom4.4.2. Izgradnja i unapreenjesustava vodoopskrbe4.4.3. Izgradnja sustava odvodnje iproišavanja4.4.4. Plinofikacija Županije4.4.5. Zaštita od poplava4.4.6. Zaštita i saniranje klizišta4.4.7. Izgradnja i održavanje sustavaprometne i druge infrastrukture4.4.8. Unapreenje javnog prijevozasa Zagrebom, Zagrebakomžupanijom i unutar Županije140

7.8. BAZA PROJEKATA ROP-aRED.BR.NAZIV PROJEKTA1. Info centar Krapinskozagorskežupanije2. Izgradnja obrtnikogposlovnog centra3. Infrastrukturnoureenje Gospodarskezone4. Zona maloggospodarstva Drajža uopini Hum na Sutli5. Razvoj poduzetnikezone6. Razvoj poduzetnikezoneopine Zagorska Sela7. Razvoj poduzetnikezone opine8. Razvoj poduzetnikezone – Zone maloggospodarstvaKonjšina 1 - ZMGNAZIVPODNOSITELJAZagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA) Opina Sveti KrižZaretjeŠIFRAPROJEKTACILJ -BROJPRIORITET- BROJMJERA- BROJPRORAUNPROJEKTAFAZAPROJEKTA0091/2006 1 11 111 100.000,00 kn u pripremi0153/2006 1 11 111 4.000.000,00knpripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoGrad Zabok 0034/2006 1 11 113 16.929.925 kn u tijekuOpina Hum na Sutli 0012/2006 1 11 113 19.000.000,00knOpina Bedekovina 0044/2006 1 11 113 2.500.000,00knOpina Zagorska Sela 0046/2006 1 11 113 5.000.000,00knOpina VelikoTrgoviše0052/2006 1 11 113 10.000.000,00knOpina Konjšina 0070/2006 1 11 113 9.209.717,00knpripremljenidejni projektu tijekuu tijeku jepripremau tijekuu tijeku141

9. Razvoj poduzetnikezone –PODUZETNIKAZONA MALA LASAA10. Poslovna zonaKrapinsko-zagorskežupanije11. Razvoj poduzetnikezone Opine ZlatarBistrica12. Izgradnja poduzetnikezone13. Razvoj poslovne zoneKRAPINA NOVA14. Zona maloggospodarstva –izgradnja II faze15. Razvoj poduzetnikezoneGrada Zlatara16. Izgradnja prometnicau gospodarskopograninoj zoni uRazvoru17. Poduzetnika zonaGornje JesenjeOpina Konjšina 0071/2006 1 11 113 10.135.322,00knZagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA)0090/2006 1 11 113 14.800.000,00knOpina Zlatar Bistrica 0109/2006 1 11 113 5.732.000,00knOpina Radoboj 0115/2006 1 11 113 38.966.000,00knGrad Krapina 0136/2006 1 11 113 120.000.000,00knOpina Sveti KrižZaretje0150/2006 1 11 113 6.000.000,00knGrad Zlatar 1 11 113 25.000.000,00knOpina Kumrovec 0147/2006 1 11 113 2.100.000,00knOpina Jesenje 0190/2006 1 11 113 10.000.000,00kn142pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeou pripremiu tijeku jepripremau tijekuu tijekuu tijeku jepripremau tijeku jepripremau tijekuu tijeku jepriprema

18. Izgradnja komunalneinfrastrukture uPoslovnoj zoni«Lepoglavec»19. Razvoj poduzetnikezone20. Razvoj poduzetnikezone opineBudinšinaGrad Klanjec 0181/2006 1 11 113 5.237.167,00knGrad Oroslavje 0193/2006 1 11 113 15.000.000,00knOpina Budinšina 1 11 113 10.000.000,00knpripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeou tijeku jepripremaprijedlog21. Razvoj klastera Opina Hum na Sutli 0013/2006 1 11 114 - u pripremi22. Klastermetalopreraivaa23. Proizvodnja dijelovaza automobilskuindustrijuZagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA)24. Lokalni jamstveni fond Zagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA)25. Razvoj financijskih idrugih instrumenata zapotporu poduzetništvui obrtništvu u opiniHum na Sutli0089/2006 1 11 114 3.700.000,00knStraža plastika d.d. 1 11 115 22.500.000,00kn0008/2006 1 11 116 5.000.000,00knu pripremiu tijeku jepripremaPripremljen,potpisaniugovori sbankamaOpina Hum na Sutli 0014/2006 1 11 116 - u fazizadanogprojekta26. Relokacija Kotka d.d. KOTKA d.d. 0157/2006 1 11 117 33.000.000,00knprijedlog143

27. Proizvodnja povratnihekoloških plastinihboca28. Razvoj turistike zone„Sutla – dolina izvorazdravlja“29. Tragom Gupevihpuntara – pounozabavnastaza30. Izgradnja smještajnihkapaciteta za prihvatturista31. Projekt StubikeTopliceStraža plastika d.d. 1 11 117 14.500.000,00knOpina Zagorska Sela 0047/2006 1 12 121 2.000.000,00knMuzeji HrvatskogZagorja – Muzejseljakih bunau tijeku jepripremau tijeku jepriprema0096/2006 1 12 121 450.000,00 kn Pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoGrad Krapina 0133/2006 1 12 121 100.000.000,00knKrapinsko-zagorskažupanija1 12 121 740.000.000,00knprijedlogu tijeku jepriprema32. Izgradnja biciklistikihstaza33. Razvoj turizma,poduzetništva uturizmu iekopoljoprivrede,temeljenog narevitalizaciji dvoraca ikurija HrvatskogZagorjaZagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA) Zagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA)0010/2006 1 12 122 8.880.000,00kn0009/2006 1 12 122 5.217.000,00knu tijeku jepripremau tijeku jepriprema144

34. Statika sanacijastarog grada«Kaštela» Konjšina,ureenje i razvojturizma oko dvorca saukljuivanjemsportskih sadržajaOpina Konjšina 0072/2006 1 12 122 10.000.000,00kn35.36.KampRimska cesta i tavernaOpina RadobojOpina Radoboj0116/20060117/20061112121221225.000.000,00kn5.125.000,00kn37. Zajednika vinska Zagorska razvojna 0005/2006 1 12 122 1.850.000,00cestaagencija d.o.o.kn(ZARA)38. Master plan turizma Zagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA)39. Putovima baštine Zagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA)Opina Desiniu tijekuu tijekuu tijekuu tijeku jepriprema0197/2006 1 12 123 400.000,00 kn prijedlog0007/2006 1 12 123 959.336,00 kn u tijeku jepriprema40. Izrada promotivnihmaterijala za djelatnostturizma41. Logistiki park u opiniHum na SutliOpina Radoboj 0118/2006 1 12 123 500.000,00 kn u tijekuOpina Hum na Sutli 0015/2006 1 13 132 - u fazizadanogprojekta145

42. Razvoj voarske ivinogradarskeproizvodnje u opiniHum na Sutli43. Razvoj voarske ivinogradarskeproizvodnje44. Razvoj voarstva ivinogradarstvaOpina Hum na Sutli 0016/2006 2 21 211 800.000,00 kn u tijeku jepripremaPoljoprivrednazadruga Radoboj0063/2006 2 21 211 200.000,00 kn u tijekuOpina Radoboj 0119/2006 2 21 211 200.000,00 kn u tijeku45. Razvoj povrarske icvjearske proizvodnjePoljoprivrednazadruga Radoboj0064/2006 2 21 212 50.000,00 kn u tijeku46. Razvoj poljoprivredneproizvodnje47. Rekonstrukcija –dogradnja Minimljekare Veronikad.o.o.48. Sanacija klaonice uVelikom Trgovišu49. Pošumljavanjezapuštenih ineobraenihpoljoprivrednih50. Ruralni razvoj opineRadobojOpina Radoboj 0120/2006 2 21 212 500.000,00 kn u tijekuMini mljekaraVeronika d.o.o.Poljoprivrednaekološka zadruga«Agro-Zagorje»0186/2006 2 21 213 14.800.000,00kn0050/2006 2 21 214 3.137.000,00knu tijeku jepripremau tijekuOpina Hum na Sutli 0018/2006 2 22 221 200.000,00 kn u tijekuPoljoprivrednazadruga Radoboj0065/2006 2 22 221 50.000,00 kn prijedlog146

51. Strategija ruralnograzvoja52. Kategorizacijaobjekata agroturizma i53. CRS Razvoj agroturizma –vinska cestaZagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA)Zagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA) Poljoprivrednazadruga Radoboj0092/2006 2 22 221 740.000,00 kn u tijeku jepriprema0011/2006 2 22 223 5.920.000,00knu tijeku jepriprema0066/2006 2 22 223 70.000,00 kn prijedlog54. Ruralni razvoj opine Opina Radoboj 0121/2006 2 22 223 70.000,00 kn prijedlog55. Seoski turizam Opina Radoboj 0122/2006 2 22 223 2.000.000,00kn56. Izgradnja minihladnjae57. Izgradnja minihladnjae58. Osnivanje i jaanjezadruge – povezivanjemalih proizvoaa uopini Hum na Sutli59. Razvoj zadrugarstva Poljoprivrednazadruga Radoboj60. Razvoj zadrugarstva iudrugau tijekuPoljoprivrednazadruga Radoboj0067/2006 2 23 231 200.000,00 kn prijedlogOpina Radoboj 0123/2006 2 23 231 2.000.000,00 u tijekuknOpina Hum na Sutli 0017/2006 2 23 232 1.100.000,00knu tijeku jepriprema0068/2006 2 23 232 100.000,00 kn u tijekuOpina Radoboj 0184/2006 2 23 232 100.000,00 kn u tijeku61. Osnivanjeagroturistike zadrugeOpina Sveti KrižZaretje0156/2006 2 23 232 500.000,00 kn u tijeku jepriprema147

62. Razvoj autohtonihpoljoprivrednoprehrambenihproizvoda u opiniHum na Sutli63. Štrukli – europskibrend64. Marketing zagorskihštrukla-autohtonogspecijaliteta HrvatskogZagorja65. Sljubljivanje zagorskihvina i autohtonih jelaHrvatskog Zagorja66. Izgradnja djejeg vrtiau KrapinskimToplicama67.68.69.Izgradnja Djejegvrtia u BedekoviniIzgradnja djejeg vrtiai jaslica u VelikomTrgovišuIzgradnja komunalneinfrastrukture zaizgradnju djejeg vrtiai stambenog naseljaOpina Hum na Sutli 0019/2006 2 23 233 600.000,00 kn u tijeku jepripremaZagorska razvojnaagencija d.o.o.(ZARA) Obrtnika komoraKrapinsko-zagorskežupanijeObrtnika komoraKrapinsko-zagorskežupanijeOpina KrapinskeToplice0006/2006 2 23 233 5.217.000,00knu tijeku jepriprema0053/2006 2 23 233 440.000,00 kn u tijeku jepriprema0054/2006 2 23 233 500.000,00 kn prijedlog0039/2006 3 31 311 4.000.000,00knOpina Bedekovina 0043/2006 3 31 311 4.000.000,00knOpina VelikoTrgoviše0051/2006 3 31 311 4.999.521,96knu tijeku jepripremau tijeku jepripremau tijekuOpina Petrovsko 0060/2006 3 31 311 prijedlog148

70. Dogradnja, adaptacija irekonstrukcija djejegvrtia Konjšina71. Izgradnja i opremanjedjejeg vrtiaOpina Konjšina 0073/2006 3 31 311 2.500.000,00knOpina Radoboj 0125/2006 3 31 311 5.000.000,00knu tijeku jepripremaprijedlog72. Izgradnja djejeg vrtia Opina Sveti Križ 0155/2006 3 31 311 6.000.000,00 prijedlogZaretjekn73. Izgradnja djejeg vrtia Opina Mihovljan 3 31 311 3.000.000,00 prijedlogu Mihovljanukn74. Proširenje kapaciteta Djeji vrti «Jaglac» 0146/2006 3 31 311 200.000,00 kn prijedlogdjejeg vrtia Kumrovecformiranjem jaslinegrupe75. Izgradnja Djejeg Grad Klanjec 0180/2006 3 31 311 4.500.000,00 u tijeku jevrtia i jaslica uknpripremaKlanjcu76. Dogradnja djejegvrtia «Cvrkuti»Oroslavje77. Izgradnja djejeg vrtiau Budinšini78. Izgradnja prostora zaVeleuilište HrvatskoZagorje79. Prezentacijadeficitarnih obrtnikihzanimanjaGrad Oroslavje 0194/2006 3 31 311 1.500.000,00knOpina Budinšina 3 31 311 5.000.000,00knGrad Krapina 0134/2006 3 31 312 130.000.000,00knObrtnika komoraKrapinsko-zagorskežupanijeprijedlogprijedlogprijedlog0055/2006 3 31 313 60.000,00 kn pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeo149

80. Budimo poduzetnici –od ideje do gotovogproizvoda81. Ustroj županijskogcentra za cjeloživotnouenje82. Izgradnja Županijskogvatrogasnog centra83. Vijee mladih –provoenjeŽupanijskog programaza mlade u opini Humna Sutli84. GOMUC –Multimedijski centarKrapinsko-zagorskežupanije85. Revitalizacija prostoraOpe bolnice Zabok86. Izgradnja doma zastarije osobeKonjšina87. Pomo u kui starijimosobama –MeugeneracijskasolidarnostŠkola za umjetnost,dizajn, grafiku i odjeuZabokSrednja škola Krapina0069/2006 3 31 313 67.000,00 kn u tijekuOpina Kumrovec 0168/2006 3 31 314 500.000,00 kn prijedlogZagorska javnavatrogasna postrojba0099/2006 3 31 318 6.483.009,30knpripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoOpina Hum na Sutli 0020/2006 3 34 341 200.000,00 kn u tijeku jepripremaGraanskaorganizacija za kulturu«GOKUL»0062/2006 3 34 341 4.000.000,00knpripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoGrad Zabok 0030/2006 3 35 351 3.000.000,00 prijedlogOpina Konjšina 0074/2006 3 35 352 2.500.000,00knprijedlogOpina Marija Bistrica 0159/2006 3 35 352 715.000,00 kn pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeo150

88. Dovršenje Djejegvrtia i jaslica«ZIPKICA» u Zaboku89. Dom za starije inemone90. Izgradnja starakogdoma u Husincu91. Školska dvorana uurmancu92. Izgradnja športskihobjekata u opini Humna Sutli93. Izgradnja sportskedvorane u sklopu O. Š.Antun MihanoviPetrovsko94. Izgradnja sportskedvorane95. Izgradnja i opremanješkolske športskedvorane96. Izgradnja i proširenješportsko rekreativnogcentra97. Izgradnja gradskešportske dvoraneGrad Zabok 0032/2006 3 35 353 2.100.000,00knOpina Radoboj 0126/2006 3 35 353 20.000.000,00knOpina Hrašina 0195/2006 3 35 353 3.000.000,00knOsnovna školaurmanec0001/2006 3 36 361 14.000.000,00knOpina Hum na Sutli 0021/2006 3 36 361 2.200.000,00knOpina Petrovsko 0058/2006 3 36 361 9.000.000,00knOpina Konjšina 0075/2006 3 36 361 5.000.000,00knOpina Radoboj 0127/2006 3 36 361 8.000.000,00knOpina Radoboj 0128/2006 3 36 361 10.000.000,00knGrad Krapina 0137/2006 3 36 361 36.000.000,00knpripremljen upotpunosti zaprovedbu alinije poeou tijekuu tijekuu tijeku jepripremau tijekuu tijeku jepripremaprijedlogu tijekuu tijekuprijedlog151

98. Izgradnja atletskesportske dvoraneOpina StubikeToplice0163/2006 3 36 361 25.000.000,00knu tijeku jepriprema99. Izgradnja ribnjaka Opina StubikeToplice0165/2006 3 36 361 1.300.000,00knu tijeku100. Razvoj i usavršavanje Opina Hum na Sutli 0022/2006 3 37 371 800.000,00 kn u tijeku101.informatikepismenosti Elektronika uionica –centar za informatikuInstitut za informatikeinovacije0111/2006 3 37 371 2.500.000,00knu tijeku jepriprema102. Multimedijskikongresni centar Sv.Institut za informatikeinovacije0113/2006 3 37 371 2.004.000,00knu tijeku jepriprema103. Križ Izgradnja Zaretjeinformatikog centraOpina StubikeToplice0166/2006 3 37 373 210.000,00 kn u tijeku jepriprema104. Sanacija zaštienih Javna ustanova za 0082/2006 4 41 411 750.000,00 kn prijedlogdijelova prirode iprirodnih vrijednostiupravljanje zaštienimprirodnimvrijednostima KZŽ-a105. Živjeti u parku prirode Planinarsko društvo 0187/2006 4 41 411 7.400.000,00 u tijeku je«Stubaki»knpriprema106. Sanacija divljih Krapinsko-zagorska4 41 411 3.000.000,00 u tijeku jeodlagalištažupanijaknpriprema107. Inventarizacijazaštienih prirodnihvrijednostiJavna ustanova zaupravljanje zaštienimprirodnimvrijednostima KZŽ-a0084/2006 4 41 412 550.000,00 kn prijedlog152

108. Biološko-ekološko iprostorno vrednovanjezaštienih prirodnihvrijednosti na podrujuKrapinsko-zagorskežupanije109. Edukacija interesnihgrupa o važnosti iznaaju ouvanjaprirode110. Izrada Informativnoobrazovnogmodela uzaštiti prirode i okoliša(za potrebe lokalnejedinice)111. Sanacija i ureenjezgrade stare Osnovneškole u ZagorskimSelima1121 Sanacija i obnovakapele SvetogBenedikta na mjesnomgroblju u Petrovskom113. Pretpovijesni parkkrapinskihneandertalacaŠumarski fakultet 4 41 412 145.000,00 kn pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoJavna ustanova zaupravljanje zaštienimprirodnimvrijednostima KZŽ0083/2006 4 41 413 200.000,00 kn prijedlogŠumarski fakultet 4 41 413 60.000,00 kn u tijeku jepripremaOpina Zagorska Sela 0048/2006 4 42 421 1.000.000,00knOpina Petrovsko 0059/2006 4 42 421 1.000.000,00knMuzeji HrvatskogZagorja – Muzejevolucije i nalazištepraovjeka«Hušnjakovo» Krapina0088/2006 4 42 421 30.000.000,00knu tijekuprijedlogu tijeku153

114. Ureenje dvorca VelikiTaborMuzeji HrvatskogZagorja – Dvor VelikiTabor0098/2006 4 42 421 15.000.000,00knu tijeku115. Obnova perivoja ijezera uz dvorac Sv.Križ Zaretje116. Obnova i sanacijasakralnih objekata,kulturnih spomenika,škola i zadružnihdomovaInstitut za informatikeinovacije0112/2006 4 42 421 750.000,00 kn u tijeku jepripremaOpina Radoboj 0129/2006 4 42 421 5.000.000,00kn117. Muzeji Opina Radoboj 0130/2006 4 42 421 1.000.000,00kn118. Hotelsko-rekreacijskicentar119. Kulturni centarJankovdvor120. Monografija «Za svojudušu» - Kažiput krozcrkve i kapeleKrapinsko-zagorskežupanije121. Kajkavski jezik,književnost i kulturakao nosilac identitetaHrvatskog Zagorja ikajkavskog govornogpodrujaKOTKA d.d. 0158/2006 4 42 421 117.000.000,00knInstitut za informatikeinovacijeprijedlogu tijekuprijedlog0114/2006 4 42 422 400.000,00 kn u tijekuZagorjepublic d.o.o. 0189/2006 4 42 422 296.000,00 kn u tijekuHrvatska udruga«Muži zagorskogsrca»0061/2006 4 42 423 500.000,00 kn pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeo154

122. Korakom doGalženjaka iKapelšaka123. Strategijagospodarenjamineralnim sirovinama124. Demonstracija solarnoplinskihhibridnihsustava za grijanje ipripremu potrošnetople vode -125. DEMOSOL Demonstracijaprimjene geotermalnihtoplinskih pumpi -GEOEN126. Sanacija i proširenjeodlagalištakomunalnog otpada127. Gubaševo Sanacija odlagalištasmea i unapreenjegospodarenja otpadomu opini Hum na Sutli128. Sanacija i zatvaranjedeponija otpada uPustodolu ZaretskomPlaninarsko društvo«Stubaki»Krapinsko-zagorskažupanijaREGEA (Regionalnaenergetska agencija uosnivanju)Energetski institutHrvoje PožarREGEA (Regionalnaenergetska agencija uosnivanju)Energetski institutHrvoje Požar0188/2006 4 42 423 370.000,00 kn u tijeku4 43 431 prijedlog4 43 432 1.073.000,00knu tijeku jepriprema4 43 432 999.000,00 kn u tijeku jepripremaGrad Zabok 0031/2005 4 44 441 8.000.000,00knOpina Hum na Sutli 0023/2006 4 44 441 2.000.000,00knOpina Sveti KrižZaretje0154/2006 4 44 441 2.440.000,00knu tijekuu tijeku izradaprojektnedokumentacijeu tijeku129. Izgradnja i ureenjereciklažnih dvorišta ireciklažnih otokaKrapinsko-zagorskažupanija - Zavod zaprostorno ureenje izaštitu okoliša4 44 441 prijedlog155

130. Izgradnja jedinstvenogsustava vodoopskrbe uopini Hum na Sutli131. Vodoopskrbni sustavKrapinske TopliceOpina Hum na Sutli 0024/2006 4 44 442 29.000.000,00knOpina KrapinskeToplice0040/2006 4 44 442 20.000.000,00knu tijekuu tijeku132. Izgradnja sustavavodoopskrbe opinePetrovsko133. Izgradnjavodoopskrbnihobjekata i vodovodnemreže Jertovec,Pešeno, Gornja134. Izgradnja vodospremaza lokalni vodovodnaselje Sambolii135. Izgradnjavodoopskrbnogsustava136. Vodoopskrbni centarZagorskog vodovodana podruju GradaKlanjca za naseljaKlanjeki Dol,Cesarska Ves iizgradnja hidroforskestaniceOpina Petrovsko 0057/2006 4 44 442 10.000.000,00knOpina Konjšina 0077/2006 4 44 442 8.150.000,00knPripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeou tijekuGrad Zlatar 4 44 442 700.000,00 kn pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoOpina Marija Bistrica 0160/2006 4 44 442 25.000.000,00knu tijekuGrad Klanjec 0183/2006 4 44 442 657.000,00 kn u tijeku156

137. Vodoistražni radovi Opina Budinšina 4 44 442 - prijedlog138. Studija koncepcijeodvodnje i nogostupau naseljima Gubaševoi Martiniše139. Izgradnja kanalizacijeopine Radoboj tezbrinjavanje otpadnihvoda140. Izgradnja glavnogodvodnog kolektora141. Izgradnja kanalizacijeu naseljima Grdenci iHum Zaboki142. Izgradnja cjelovitogsustava odvodnje iproišavanja otpadnihvoda na podrujuopine Hum na Sutli143. Kanalizacijski sustavKrapinske TopliceKanalizacija naseljaJurjevecGrad Zabok 0029/2006 4 44 443 200.000,00 kn u tijeku jepripremaOpina Radoboj 0131/2006 4 44 443 30.000.000,00knu tijekuGrad Zabok 0033/2006 4 44 443 2.000.000 kn u tijekuGrad Zabok 0035/2006 4 44 443 2.500.000 kn u tijekuOpina Hum na Sutli 0025/2006 4 44 443 56.800.000,00knOpinaTopliceKrapinske0041/2006 4 44 443 2.000.000,00knu faziprojektnogzadatkau tijeku jepriprema144. Kanalizacijski sustavKrapinske TopliceKanalizacija naseljaKlokovecOpinaTopliceKrapinske0038/2006 4 44 443 9.000.000,00knu tijeku157

145. Izgradnja nogostupa ioborinske kanalizacijena županijskoj cestiBedekovinaOrehovica u146. Bedekovini Izgradnja sustavaodvodnje iproišavanja -kolektorska mrežaKonjšina, Jertovec ,proista otpadnihvoda147. Izgradnja mjesnekanalizacije sasabirnim kolektorima uDonjoj StubiciOpina Bedekovina 0045/2006 4 44 443 2.500.000,00knu tijekuOpina Konjšina 0076/2006 4 44 443 36.385.797,00 u tijekuGrad Donja Stubica 0100/2006 4 44 443 16.000.000,00knpripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeo148. Izrada kanalizacije uDonjoj Brestovekojulici149. Izrada kanalizacije uLovreanu premakapcima i uz D24Opina Zlatar Bistrica 0102/2006 4 44 443 940.261,00 kn pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoOpina Zlatar Bistrica 0108/2006 4 44 443 980.000,00 kn u tijeku jepriprema158

150. Izrada glavnogkolektora za otpadnevode sa izgradnjomsekundarnih kolektora(kanalizacija) zanaselja Zlatar Bistrica151. Izgradnja ureajaodvodnje saproistaem otpadnihvoda u Gradu Krapini152. Izgradnja kanalizacije ispojne ulice odZagrebake ulice(cesta d29) doMartineke ulice(lokalna županijskacesta lc-22053) unaselju Zlatar – GradZlatar153. Izgradnja pješakestaze i kanalizacije uzlokalnu županijskucestu lc-22053 unaselju Zlatar,Martineka ulica154. Izgradnja sustavaodvodnje iproišavanja155. Izgradnja kanalizacije Opina StubikeTopliceOpina Zlatar Bistrica 0110/2006 4 44 443 5.490.000,00knGrad Krapina 0135/2006 4 44 443 60.000.000,00knu tijeku jepripremau tijekuGrad Zlatar 4 44 443 797.334,12 kn prpremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoGrad Zlatar 4 44 443 797.334,12 kn prpremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeoOpina Marija Bistrica 0161/2006 4 44 443 25.000.000,00knu tijeku0162/2006 4 44 443 300.000,00 kn u tijeku jepriprema159

156. Izgradnja kolektoraPila – Strmec –Stubike Toplice157. Kanalizacijski sustavGrada Klanjca158. Akumulacijsko jezero«Mala Ravninica»159. Regulacija rijeke Sutleod izvora do donjebrane Sutlanskogjezera izaštita od poplava uopini Hum na Sutli160. Saniranje odrona iklizišta u opini Humna Sutli161. Zaštita i sanacijaklizišta162. Izgradnja nogostupa iodvodnje uz D-207163. Izgradnja nogostupa iodvodnje uz ŽC-u164. 22096 Mrtvanica u GornjemMaclju165. Izgradnja KolodvorskeuliceOpinaTopliceStubike0167/2006 4 44 443 6.200.000,00knGrad Klanjec 0182/2006 4 44 443 15.192.200,00knOpina Jesenje 0191/2006 4 44 444 12.000.000,00knOpina Hum na Sutli 0026/2006 4 44 445 3.600.000,00knu tijeku jepripremau tijekuprijedlogu faziprojektnogzadatkaOpina Hum na Sutli 0027/2006 4 44 446 1.400.000 kn u tijekuGrad Klanjec 0185/2006 4 44 446 2.200.000,00knOpina urmanec 0002/2006 4 44 447 1.800.000,00knprijedlogu tijeku jepripremaOpina urmanec 0003/2006 4 44 447 600.000,00 kn u tijeku jepripremaOpina urmanec 0004/2006 4 44 447 400.000,00 kn u tijeku jepripremaGrad Zabok 0036/2006 4 44 447 4.000.000,00knu tijeku jepriprema160

166. Izgradnja prometnica,nogostupa iautobusnih stajališta snadstrešnicama napodruju opine Humna Sutli167. Modernizacijanerazvrstanih cesta -asfaltiranje168. Izgradnja nogostupa,oborinske kanalizacije ijavne rasvjete nalokalnoj cesti169. Pojaano održavanježupanijske ceste 2152dionica gran. prijelazMiljana - Kumrovec170. Izgradnja imodernizacija cesta iostale cestovneinfrastrukture171. Izgradnja nogostupauz državnu cestud – 24, sarješavanjemkanalizacije i javnerasvjete -Konjšina/JelovecOpina Hum na Sutli 0028/2006 4 44 447 60.000.000,00knOpinaTopliceOpinaTopliceKrapinskeKrapinske0042/2006 4 44 447 2.350.000,00knu programskojfaziu tijeku jepriprema0037/2006 4 44 447 280.000,00 kn u tijeku jepripremaOpina Zagorska Sela 0049/2006 4 44 447 11.000.000,00knOpina Petrovsko 0056/2006 4 44 447 3.000.000,00knOpina Konjšina 0078/2006 4 44 447 3.000.000,00knU tijeku jepripremau tijekuu tijeku161

172. Pojaano održavanjež 2205, dionicaKonjšina – Jertovec –Zag. županija/ rekonstrukcijažupanijske cesteizgradnja nogostupauz županijsku cestubr. 2205, sarješavanjemkanalizacije -Konjšina - Jertovec173. Rekonstrukcija lokalneceste – l- 22060dionica: Konjšina –Pešenoprometne površine ikanalizacija174. Modernizacija /asfaltiranjenerazvrstanih cestana podrujuopine Konjšina175. Rekonstrukcijapropusta preko potokaReka na ŽC2128 uLoboru176. Izgradnja sportskoturistikogaerodromau GubaševomOpina Konjšina 0079/2006 4 44 447 12.075.364,80knOpina Konjšina 0080/2006 4 44 447 2.865.340,80knOpina Konjšina 0081/2006 4 44 447 10.500.000,00knŽupanijska uprava zaceste KrapinskozagorskežupanijeKrapinsko-zagorskiaerodrom d.o.o.4 44 447 1.010.160,00kn0095/2006 4 44 447 20.000.000,00knu tijeku jepripremapripremljen upotpunosti zaprovedbu alinije poeopripremljen upotpunosti zaprovedbu alinije poeou tijekuu pripremi162

177. II faza izgradnje uliceS. S. Kranjevia Opina Zlatar Bistrica178. Pojaano održavanje –asfaltiranjenerazvrstanih cesta napodruju opine ZlatarBistrica179. Nogostup i kanalizacijauz D24 od Lovreanado Veleškovca180. Ureenje vanjskogprostora mrtvanice icrkve Sv. Lovre uLovreanuOpina Zlatar BistricaOpina Zlatar BistricaOpina Zlatar Bistrica0101/2006 4 44 447 1.400.000,00kn0103/2006 4 44 447 4.290.000,00kn0104/2006 4 44 447 5.871.851,03knpripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeou tijeku jepripremau tijeku0105/2006 4 44 447 300.000,00 kn pripremljen upotpunosti zaprovedbu, alinije poeo181. Izgradnja i kanalizacijauz D24 u LipovcuOpina Zlatar Bistrica0106/2006 4 44 447 1.200.000,00knprijedlog182. Nogostup uz L 22053u LovreanuOpina Zlatar Bistrica0107/2006 4 44 447 1.800.000,00knprijedlog183. Izgradnja imodernizacija cesta iostale cestovneinfrastruktureOpina Radoboj0132/2006 4 44 447 10.000.000,00knu tijeku184. Izgradnja nogostupa uSvetom Križu ZaretjuOpina Sveti KrižZaretje0151/2006 4 44 447 2.400.000,00knu tijeku163

185. Izgradnja novoggroblja186. Asfaltiranjenerazvrstanih cesta napodruju opineMihovljan koje graniesa susjednimopinama187. Izgradnja nogostupa ioborinske kanalizacijena županijskoj cestiž2125 i ž2126Kuzminec-Mihovljan188. Proširenje mjesnoggroblja s ureenjemprometnica189. Izgradnja nogostupa190. Rekonstrukcija imodernizacija cesta napodruju Grada191. Izgradnja nogostupa ioborinske kanalizacijena podruju GradaOroslavja192. CestovnainfrastrukturaOpina Sveti KrižZaretjeOpina MihovljanOpina MihovljanOpina KumrovecOpina StubikeTopliceGrad KlanjecGrad OroslavjeOpina Budinšina0152/2006 4 44 447 2.000.000,00kn4 44 447 1.000.000,00kn4 44 447 3.500.000,00knu potpunostipripremljen zaprovedbuprijedlogu tijeku jepriprema0145/2006 4 44 447 500.000,00 kn u tijeku0164/2006 4 44 447 800.000,00 kn u tijeku jepriprema0184/2006 4 44 447 4.500.000,00kn0192/2006 4 44 447 7.500.000,00kn4 44 447 15.000.000,00knprijedlogu tijeku jepripremau tijeku164

193. Obilaznica naseljaGotalovec dionicaŽC: 2131 – LC 22023Opina Budinšina4 44 447 15.000.000,00knu tijeku194. Izgradnja nogostupa ioborinske kanalizacijeuz državnu cestu d-24dionica BudinšinaželjeznikastanicaBudinšinaOpina Budinšina4 44 447 3.600.000,00knu tijeku195. Nogostup i odvodnjaGornji Kraljevec,Opina HrašinaOpina Hrašina0196/2006 4 44 447 885.000,00 kn u tijekuPROJEKTI PRIVATNIH PREDLAGAARED.BR.NAZIV PROJEKTANAZIVPODNOSITELJAŠIFRAPROJEKTACILJ -BROJPRIORITET- BROJMJERA- BROJPRORAUNPROJEKTAFAZAPROJEKTA196. Hižakovec- rodno Tomislav Horjan 0097/2006 1 12 122 650.000,00 kn u tijekumjesto Matije Gupca197. Poslovni centar Zdenko Turi 0094/2006 1 13 131 29.600.000,00knprijedlog198. Podzemne garaže sposlovnim prostorima irestoranomKrunoslav Kranjec 0093/2006 4 44 447 114.700.000,00knprijedlog165