Nagrada hrvatskog glumišta - Hrvatsko društvo dramskih umjetnika

NAGRADAHRVATSKOGGLUMIŠTA

19. Nagrada hrvatskog glumištaNa zvjezdanom putuDevetnaesta dodjela Nagrada hrvatskoga glumišta održanaje u isto vrijeme i na istom mjestu kao i prethodnih godina –24. studenoga 2011. u zagrebačkom Hrvatskom narodnomkazalištu. Na daskama koje život znače te središnje nacionalne kazališnekuće diskretna scenografija stiliziranih zvijezda dala je priliku hrvatskimkazališnim zvijezdama, dokazanima i onima koje će tu laskavu frazuzaslužiti kako sadašnjim tako i budućim radom, da zablistaju u punomsjaju. Svečane haljine dama i odijela gospode ili nešto manje formalnaodjeća, kako tko voli i u čemu se najbolje osjeća, nada nominiranih utridesetak kategorija da će to biti baš njihova noć, iščekivanje bližnjihte znatiželja posjetitelja i gledatelja pred malim ekranima oko toga tkoće kući ponijeti žuđenu skulpturicu, i nakon intoniranja državne himne– svečanost dodjele mogla je početi. Ili možda ne? U zadnji trenutakdodjela je ostala bez voditelja pa je inspicijent krenuo u potragu i brzopronašao zamjenu u osobi haenkaova konobara. Srećom, radilo se samoo skeču kojim je predstavljen voditelj ovogodišnje dodjele, glumac JanKerekeš, koji će tijekom večeri izmijeniti više kostima i pokazati nekeod odlika svoga glumačkog, voditeljskog, ali i plesačkog umijeća.Nakon uvoda na scenu su izašli prvi prezenteri, mladi roditelji InesBojanić, Daria Knez Rukavina i Marko Makovičić, koji su predstavilinominirane i objavili dobitnike nagrada u kategorijama kazališta zadjecu i mlade. Nagradu za najbolju predstavu u toj kategoriji uručio jeSrećko Šestan, ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnudjelatnost Ministarstva kulture RH. Dobitnike nagrada u kategorijamamladih umjetnika u drami obznanili su Maja Posavec i Boris Miholjević,a potom je uslijedio duhoviti ulomak iz predstave Amateri KazalištaKNAP. Već pojava Vanje Matujec i Ivane Boban u pomno osmišljenomretro stylingu upućivala je na kategorije koje slijede – kostimografija iscenografija.Arija toreadora iz opere Carmen Georgesa Biseta HNK-a u Zagrebu uizvedbi Siniše Hapača, Adele Golac-Rilović i Marije Kuhar Šoša najavilaje dodjelu nagrada u pet opernih kategorija, u predstavljanju kojih sepjevačicama pridružio i njihov kolega Tvrtko Stipić. Nagradu za najboljuopernu predstavu uručio je Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeglista. Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje na području operemezzosopranistici Nadi Puttar-Gold uručila je Jelena Pavičić Vukičević,zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba i njegova izaslanica. Dugipljesak vidljivo je ganuo umjetnicu koja je svoju karijeru počela 1949. izavršila 1979. upravo na sceni HNK-a u Zagrebu.Sljedeći prezenterski par, redatelj Dalibor Matanić i glumica LeonaParaminski, obznanio je dobitnike u kategorijama radija i televizije tedobitnika Nagrade za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti, a te jenagrade uručio Zoran Mihajlović, član uprave Hrvatske radiotelevizije.Duhovita koreografija Igora Barberića na glazbu Mateja Meštrovićanajavila je dodjelu nagrada u pet baletnih kategorija, koje su predstavilibaletni umjetnici Edina Pličanić i Tomislav Petranović. Nagradu zanajbolju baletnu predstavu uručio je Ivica Lovrić, pročelnik Ureda zaobrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, a baletni blok odjavio jeulomak iz baleta Tišina moga šuma u koreografiji Lea Mujića i izvedbiBaleta HNK-a u Zagrebu.Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje na području drame ZlatkuCrnkoviću, doajenu hrvatskoga glumišta, koji je cijeli svoj radni vijekbio vezan uz pozornicu HNK-a u Zagrebu, uručio je ministar kultureRepublike Hrvatske Jasen Mesić. U svom je govoru zahvale Crnkovićpodsjetio na neke od stanica svoga prebogatog umjetničkog puta, anjegov je svim ljubiteljima glume i poezije dobro poznati glas čujnozadrhtao pred bujicom emocija.Dobitnike nagrada u kategorijama glavnih i sporednih muških i ženskihuloga u drami obznanili su Sandra Lončarić Tankosić i Sven Medvešek,a nakon kratkoga glazbenog predaha, u kojemu je Renata Sabljak uzklavirsku pratnju Mateja Meštrovića izvela ariju Laka stvar iz mjuziklaAida ZGK-a Komedija, slijedilo je finale dodjele, kojemu su domaćicebile Nataša Janjić i Linda Begonja. Glavnu nagradu u kategoriji drame,onu za najbolju predstavu u cjelini, uručio je Duško Ljuština, direktorNagrade hrvatskoga glumišta.Pozitivnim emocijama nabijena večer zaključena je Can-Canom iulomkom iz opere Carmen u izvedbi Orient Expresta. Recimo na krajuda su za ono što smo vidjeli na pozornici uz scenografa Dragutina Brozazaslužne i scenaristice Zrinka Kiseljak i Dora Delbianco te redateljicaSaša Broz, dok je redatelj televizijskog prijenosa bio Ivan Miladinov.broj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE19

intervju | Zlatko CrnkovićBio sam vjeran HNK-uImao sam kriza, ali pazio sam se, nisam se trošio, nisam ni stigao, bio sam vjeran HNK-u, odbijao sam odlaske narazna snimanja jer sam imao dosta posla i Akademiju – moj je dan bio prepun. Pokojni Ljudevit Galic prošao je i životputujućega glumca i kazao mi je: „Nigdje vam tako toplo neće biti zimi i tako ugodno ljeti kao pod krovom HNK-a.“razgovarao: Želimir CiglarU 75. godini života aktivni ste kao profesor scenskoga govora nasplitskoj Umjetničkoj akademiji...– Otišao sam iz zagrebačkoga HNK-a 2003. u mirovinu i tada samprihvatio suradnju s osječkom Umjetničkom akademijom, a sada i sasplitskom. Akademija je unajmila prostore u Franjevačkom klerikatu,bilo je divno. No više to nije mogla financirati pa smo se preselili naGripe, razasuli po raznim prostorima. Trenutačno smo s Likovnomakademijom u Zagrebačkoj 3, a preko puta nam je Grgur Ninski.Dolazim s otoka Čiova. Tamo sam u svojoj kući i tri puta na tjedan:ponedjeljkom, utorkom i srijedom – predajem. Noćim tada u Klerikatu,blizu bolnice, gdje je bolnički helidrom. Lijepa je to zgrada, u kojoj samdobio apartman. Odlično se osjećam. Svi mladi klerici primili su mekao obitelj, cijene me, srdačni su i to je kao neka kruna na kraju svega,na kraju svih nedaća. Tako lijepo živim da Vam to ne mogu ispričati!Nema više Bühnensprache (scenskoga govora), nemaautoriteta njegovanog normiranog jezika, ne poštuje sestandard, nego kojekakve lijenčine uvaljuju svaštaDarko Gašparović naglašava Vaš „plemeniti baritonalni glasovniorgan“. Navode Vas, uz Tonka Lonzu i Svena Lastu, kao najblistavijegpredstavnika Gavelline „tonske metode“. Stvara li se takav glas ili serađa?– Glas je po svim karakteristikama dar koji glumac dobiva u jednomtrenutku, a onda je čovjekova osobina po kojoj ga prepoznajemo, pokojoj je njegova osobna iskaznica, po kojoj znam tko si. Taj glas jedanje od uvjeta da čovjek može slobodno posegnuti u interpretaciju ukazalištu i u javnosti i vrlo je osjetljiv organ. Može se njegovati, možese razvijati jako učinkovito, može se preoblikovati u svakom pogledu unešto lijepo i uzorito. Ako inicijalno ne pogriješimo, ako suspregnemogrč, on nam nudi nosivu snagu za sve što želimo iskazati. Preduvjet jeopuštenost, koja glasu daje gibljivost i potrebnu snagu te mogućnostda zvuči kao glas duše. Stanislavski je kazao: „Kako ćeš glasom izjavitiljepotu ako se nisi za nju osposobio u sebi i u životu?!“Jedna je od najneobičnijih uloga u Vašoj karijeri Šudrakin Mitreja uGlinenim kolicima u režiji Mladena Škiljana u HNK-u 1979. godine.– Škiljan je redateljski autoritet, cijenim njegov ljudski i profesionalnipristup ljudima. Odigrao sam mnoštvo uloga s njim u HNK-u i jakosam zadovoljan tom suradnjom. Učinio sam nešto neočekivano: iakoHNK u Zagrebu: Marin Držić, Dundo Maroje, red. Mladen Škiljan, 1967.sam bariton, odigrao sam cijelu ulogu Mitreje u falsetu. Bilo je komičnihmomenata. Škiljan nam je tada držao predavanja o Mahabharati,o Zakonu o istinskoj glumi. Predočio nam je što bi htio od nas, a mismo to prihvatili i odigrali predstavu kao svojevrsno upoznavanjenaše javnosti s mogućom slikom o indijskoj drami iz 6. stoljeća našeere. Tada je ta drama obavijestila našu javnost da postoji takav teatar, apredstava je bila lijepo primljena.Bili ste Učitelj Škunca u Brešanovoj Predstavi Hamleta u selu MrdušaDonja. Kako je nastala i kako se razvijala ta predstava u Violićevojrežiji u Teatru &TD 1971. godine?– Jedan mi je stari prijatelj, kotarski nadzornik, kazao kako je poznavaotakvog jadnika kojeg sam igrao. Istina i oštrina istine hamletovsketragedije plete se u život tog bizarnog, čudnog svijeta u Mrduši Donjoj,broj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE21

intervju | Zlatko Crnkovićsam na prijemni pročitavši predgovor Hrvatskoj poslijeratnoj poeziji uizdanju Seljačke sloge. Odatle sam birao poeziju za nastup – Cesarić,Ujević, Krleža... Osim Balada kazivao sam i njegove štokavske stihove...Kad sam slavio četrdesetu obljetnicu, na poticaj pokojnoga AnđelkaNovakovića, koji je bio zadužen za to u Društvu hrvatskih književnika,dobio sam diplomu zahvalnicu za njegovanje poezije u našem životu.Veselio sam se da ću na dodjeli vidjeti gospođu Nadu Putar Gold. Napoziv Mladena Raukara, koji je bio dobar duh takvih nastupa na televiziji,napravili smo koncert gdje je ona pjevala, a ja recitirao. Cijenim štose koristila mojim bilješkama o govoru u časopisima prigodom svojepedagoške prakse na Muzičkoj akademiji. Veselio sam se da ću je vidjetii veselio sam se da smo toliko čili da možemo primiti nagrade. Kad samse na svojoj pozornici suočio s očima svemoguće publike, koja je diomoga života, moje mladosti, kao i oni koje sam odgajao kao nastavnik,kad sam sve to vidio, nisam znao hoću li moći izdržati. To je bilo takvoganuće. Imao sam pojedinačnih nagrada – dobio sam nagradu VladimirNazor za životno djelo... Život mi je ispunjen, smiren sam i zadovoljan.U takvoj sam obitelji. Od 1959. živio sam sa ženom koja se žrtvovalaza sve moje. Mučio sam se, uloge dobivao nabrzinu, zamjenjivao ljude,sa mnom su računali, bio sam i nečija žrtva... No zadovoljan sam! UHNK-u sam bio 31 godinu.HNK u Zagrebu: Ranko Marinković, Pustinja, red. Marin Carić, 1982.sam naraštaje. „Kako Vi nas prepoznajete?“, pitaju me. Po očima vasprepoznajem! Devedesetih sam godina bio u nekoliko navrata gostprofesor na Isusovačkom sveučilištu na Šalati.Upisali ste se na Akademiju 1955., a od 1959. predavali ste na njojscenski govor. Uočavate li promjene u govoru i pristupu govorumeđu profesionalnim govornicima i glumcima?– Nema više Bühnensprache (scenskoga govora), nema autoritetanjegovanog normiranog jezika, ne poštuje se standard, nego kojekakvelijenčine uvaljuju svašta, spikeri sami sebi akcentuiraju tekstove kako sesjete... – to je daleko od prave moguće slike jednog uzoritog hrvatskogjezika.„Volio sam uloge u kojima se ne prepoznajem, bio sam na stranicomediena, tražio sam unutarnju transformaciju u kojoj ne trebašništa sebi učiniti, ali ne smiješ sebe istoga ponavljati“, kazali ste.Možete li to obrazoložiti?– Louis Jouvet napisao je prekrasnu knjigu Ècoute mon ami (Slušaj,prijatelju), gdje govori o prirodi našega posla. Autor je razlikovnihformulacija acteura i comediena. Godine 1966. HNK me poslao uFrancusku zajedno s Vanjom Drachom. Na mojoj žutoj iskaznicinapisano je zanimanje ne acteur, nego comedien. Volio sam mislitida je to plemenita razlika između duboke potrebe i mogućnosti dačovjek izrazi najljepše. Nažalost, nisam imao prilike odigrati najljepšeJouvetove uloge. Vanja Drach odigrao je i Školu za žene i druge... Prijeupisa na Akademiju apsolvirao sam Sistem Stanislavskog, bibliofilskoizdanje, na biblijskom papiru, koje sam kupio kao srednjoškolac. DošaoHNK u Zagrebu: nepoznati autor iz 16. stoljeća, Venecijanka, red. Petar Šarčević,1971.broj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE23

intervju | Nada Puttar-Goldnjemu na kontrolu. Imala sam i sjajnogotorinolaringologa, profesora Šercera,kod kojega sam također redovito išlana kontrolu. I preporučam svakomemladom pjevaču da ide jedanputgodišnje, a ako pjeva zahtjevnije uloge,i dva puta na kontrolu laringologu jerse na glasnicama sve vidi. Dr. Šercermi je operirao mandule kad sam imalatrideset godina i mo Sachs jako se bojaošto će biti s mojim glasom. Prof. Šercerbio je velik stručnjak i rekao mi je dapokušam pjevati parcijalne tonove kadrade samo rubovi glasnica. Tako jepjevala glasovita Peruanka Yma Sumac,ali nije mogla nastupati bez mikrofonajer taj ton ne nosi. Svaki pjevač moramoći pjevati parcijalne tonove. To jeprecizni zapjev ruba glasnica.Govorilo se da imate kožnate glasnice.Jer kakve ste sve uloge pjevali i kolikoste često pjevali – to su mogle izdržatisamo zdrave i snažne glasnice.– Ponekad se i ja čudim što sam svepjevala, putovala iz grada u grad, imalasve pokuse koje stalno angažiraničlanovi imaju u velikim kućama. Da sam sačuvala glas netaknutimzahvaljujem i svomu suprugu, koji je imao jako dobar sluh i mudro bi misavjetovao da ne pjevam uloge koje nisu za mene. Pjevala sam Kundry uParsifalu i Ortrud u Lohengrinu, a to mi je doista bilo teško i rekao mi jeda to više ne pjevam. Poslušala sam ga i poslije treće otpjevane Kundryodložila sam je zauvijek. Nakon tri otpjevane Ortrud u Torinu jedvasam živa ostala. Imala sam sreću da sam imala izdržljivo grlo i zdraveglasnice i, hvala Bogu, to nije ostavilo traga. Još sada s 88 godina mogupjevati parcijalne tonove.Koliki Vam je bio raspon glasa kad ste počeli pjevati?– Nisam imala visine, samo do g2, a a mi je već bio jako težak, ali samimala vrlo dobre dubine – pjevala sam čak i duboki e, a g mi je bio vrlodobar. Ali kad sam došla profesoru Vrbaniću, on je tražio da stanjimsrednje položaje i da ih pjevam šlank a ne široko, da ne navaljujem sdahom, da ne forsiram pa je glas dobio na gipkosti i visine su polakodolazile. Srednji položaji moraju se pjevati šlank a ne širiti, kao štoispravno pjeva Marilyn Horne. Publika doduše voli robusne srednjepoložaje, ali to nije dobro.A poslije ste se napjevali upravo uloga koje streme visinama –Amneris, Eboli ....– Stekla sam tehničku sigurnost i naučila kako se postupa s dahom i sdijafragmom, a to je najvažnije. Talijani kažu: cantare senza fato sul fiato– pjevati bez daha na dahu. Najlošija je usluga koju pedagog ili dirigentmože učiniti pjevaču kad mu kaže: „ovdje uzmite dah”. Ne smije se uzetidah, mora se početi bez daha na dahu. Tako su pjevale Dragica Martinisi Zinka Milanov, nisu se napuhivale s dahom nego direktno atakirale napravom mjestu.Kao Amneris u operi Aida Giuseppea Verdija, Splitsko ljetopropustili?Sjećamo se Vaših Amneris i Orfeja naPeristilu u Splitu. Kao Amneris upravoste se razmetali visokim tonovima kojisu odzvanjali Peristilom. Pjev VašegOrfeja razlijegao se kamenim zdanjemPeristila omatajući se uz Katedralu,klasičnom čistoćom linije i orguljskomraskoši zdrava mezzosopranskogaglasa. Potresna je bila i Vaša Didonau podrumima Dioklecijanove palače.Koliko Vam je Peristil ostao u sjećanju?– Puno i u vrlo lijepom. Toliko sambila vezana uz Peristil da sam odbilaponudu Wielanda Wagnera da dođemna Bayreuthske svečane igre i otpjevamčetiri predstave jedne od valkira. On jevolio slavenske glasove i uzeo je ĐurđuMilinković za Fricku u Walküri. Aliobećala sam da ću na Splitskom ljetupjevati Amneris i Requiem. No to mi jeipak bila velika pogreška jer Bayreuth jeipak Bayreuth!Bili ste u stalnom angažmanu urenomiranim opernim kućama ipraktično se niste mogli iz njegamicati. Koliko ste ponuda zbog toga– Dosta. Dobila sam ponudu za četiri kompletna Prstena Nibelunga uBuenos Airesu i nisu me pustili. I to mi je jako žao. Još je toga bilo, alibilo pa prošlo.Mislim da ipak ne biste trebali biti nezadovoljni. Biti članica Opereu Berlinu nije mala stvar.– Ustvari, prvo sam potpisala ugovor za Basel. Tomislav Neralić bioje glavni spiritus movens moga dolaska u Berlin. Kad su ga pitali kojualtisticu iz Hrvatske može preporučiti, preporučio je mene. Došla samna audiciju i kako sam već imala nešto u Baselu, htjela sam prihvatitiangažman samo na šest mjeseci. Kod svojih inozemnih angažmanapostavljala sam uvjet da svake godine pjevam nekoliko predstavagodišnje u Hrvatskoj. Ali njima je bila potrebna pjevačica u stalnomangažmanu – i razišli smo se. Uzeli su onda drugu, Nizozemku, ali nisubili zadovoljni s njom pa su me ponovno pozvali. Tad sam ja postavljalauvjete. Rekla sam da ću doći ponovno na audiciju, ali s orkestrom.Intendant Karl Ebert rekao je tada da je moj glas svjetski. Imala sam vrlodobar start u Berlinu. Najprije sam pjevala malu ulogu na praizvedbiopere Hansa Wernera Henzea, koja je bila izviždana, a prva veća ulogabila mi je Dame Ragonde iz Rossinijeva Grofa Oryja, koju sam poslijepjevala u nekoliko francuskih gradova.Pjevala sam mnogo audicija u mnogim gradovima, uskakivala samu predstave ponekad u posljednjem trenutku, bilo je uzbudljivo izanimljivo. Nije mi bilo teško, npr. kad su me u 11.30 u Frankfurt nazvaliiz Bečke državne opere da pjevam Eboli u Don Carlu umjesto RegineResnik. U 17 sati već sam bila u Beču i s aerodroma otišla direktno ukazalište da pogledam scenu. Puno mi je pritom pomogla Sena Jurinac,koja je pjevala Elizabetu.26HRVATSKO GLUMIŠTE broj 48-51, 2011.

intervju | Nada Puttar-GoldUnutar tih, nazovimo ih uskakivanja, bio jei koncert pod ravnanjem Georga Soltija.– Solti je odlazio iz Berlina u Covent Gardeni zaželio je da mu na koncertu prva berlinskazvijezda Dietrich Fischer-Dieskau pjevaPjesme mrtvoj djeci Gustava Mahlera, iakotaj ciklus obično pjevaju žene. No Dieskause razbolio i otkazao i Solti je zavapio što daradi. Ponudila sam mu se rekavši da poznajemciklus i da sam ga pjevala, doduše uz klavir.Poslije pokusa zaključio je da ću pjevati ciklusna koncertu sljedeći dan. Pjevati umjestovelikog Dieskaua, koji je upravo u Americibio proglašen najvećim pjevačem vremena,jedno mi je od najvećih i najdražih priznanjau karijeri. S Dieskauom sam pjevala MrsQuickly u Falstaffu.Jeste li imali tremu?– Prije predstave ili koncerta uvijek. Hodalasam kao lav u kavezu, ali kad bih stupila nascenu ili podij, više nisam.Vi ste pijanistica. Jeste li uloge sami muzičkipripremali?– Uglavnom da. Na pokuse sam uvijek dolazila s naučenom ulogom. Noimali smo divnu korepetitoricu, sjajnu pijanisticu Herthu Klust, kojaje u Njemačkoj bila pojam. S njom sam razradila sve uloge. Bila je vrloemotivna i prekrasno je svirala. U njezinu sviranju klavira čuo se cijeliorkestar. Kad sam radila s njom ulogu Crkvenjarke u Jenůfi i s lakoćompjevala visine, suze su joj bile u očima. Rekla mi je da Margarete Klose,najveća altistica tridesetih i četrdesetih godina u Njemačkoj, ni usvojim najsjajnijim danima nije imala takve visine. Stjecajem okolnostizamijenila sam Margarete Klose u Državnoj operi u Istočnom Berlinu(mi, stranci, mogli smo tamo ići, Nijemci iz Zapadne Njemačke nisumogli). Pozvali su me za Fricku u Rajninu zlatu pod ravnanjem sjajnogHansa Knappertsbuscha. Theo Adam bio je Wotan. Hertha Klust bilami je velika potpora. S njom sam tako nastudirala Ortrud, ne samopjevački nego i glumački, i pjevala je u Torinu na talijanskom, a čaksam i redatelju pomagala nekim savjetima.Jeste li neku ulogu željeli pjevati a niste?– Otpjevala sam sve što sam željela. Posebno sam željela Santuzzu iotpjevala je petnaestak puta. Privlačila me je kao lik, a i volim tu gazbu.Uživala sam studirajući je.Pjevali ste talijanski i njemački repertoar. Jeste li im jednakopristupali? Jeste li pravili razlike?– S jednakim zauzimanjem i s jednakom ljubavi pjevala sam talijanskii njemački fah. Od Wagnera sam zapravo otpjevala sve uloge zamezzosopran. U Sumraku bogova altistice obično pjevaju dvije uloge.Jedanput u Trstu pjevala sam četiri uloge iste večeri.Fricka u operi Walküra Richarda Wagnera, BerlinKad uspoređujete početke svoje karijere skarijerama današnjih opernih pjevača, komeje teže?– Mislim da je meni bilo teže jer su bili drukčijizahtjevi. Današnji pjevači užasno su nestrpljivi,hoće odmah pjevati glavne uloge i ono štonjihovu glasu ne odgovara pa se, nažalost,događa da prije završe karijeru nego što su jepočeli.Je li konkurencija bila veća prije ili sada?– Mislim da je prije bila veća konkurencija.Danas nema takvih glasova kao što je prijebilo. Sa sigurnošću tvrdim da danas nematoliko materijala koji su perspektivni, naročitokod nas. Divim se Maxu Emanuelu Cenčiću.U odličnoj je formi i prvoklasan je muzičar.Uživam u njegovu muziciranju.Danas je u opernom svijetu uopće procvatglazbe koju on interpretira. Kakav je biostatus opernog pjevač u Vaše vrijeme, akakav je danas?– Mislim da je to bilo prije vrednovanije.Danas mi se čini da je to sve biznis, financijski posao. Nekada se nijemoglo zamisliti da pjevač koji pravi veliku karijeru ne bi bio pjevačkientuzijast. Čini mi se da danas toga nedostaje i kod mladih pjevača.Kad ste počinjali, imali ste priliku raditi s dobrim dirigentima,počevši od mo Sachsa, a da ne govorimo kasnije u Berlinu.– Imala sam lijep početak i lijep pjevački razvoj. U osam godina uzagrebačkoj Operi otpjevala sam četrdesetak uloga i kad sam došlau Berlin i kad me profesor Ebert pitao za koju ulogu, samo sam muodgovarala „To sam pjevala.“Puno ste pjevali na koncertima.– Mo Sachs vrlo me je brzo pozvao za Verdijev Requiem. Jednako samvoljela pjevati na koncertima i u operi. Koncerti su zahtjevniji. U operise pomažete uživljavanjem, a na koncertu je važan izraz u glasu, upjevanju.Pretpostavljam da imate lijepih sjećanja iz karijere.– Sjećam se jednog koncerta u Bukureštu. Kompletna uprava me jedočekala na aerodromu. Takvih lijepih sjećanja imam i s gostovanja ubivšem Sovjetskom Savezu, npr. u Taškentu na aerodromu putnici sučekali da ja prva uđem u avion.Bavili ste se i glazbenom pedagogijom. Bili ste profesorica naMuzičkoj akademiji u Zagrebu.– Uopće nisam imala namjeru baviti se pedagogijom, o tome nisam nirazmišljala. Nagovorio me je profesor Vladimir Kranjčević, s kojim samčesto nastupala na koncertima. Kao ravnatelj Muzičke škole Lisinskipozvao me je da dođem predavati pjevanje. Četiri godine bila sam kodnjega u školi. Onda sam se natjecala za Muzičku akademiju i 28 godinabila sam profesorica na Akademiji.broj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE27

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa najbolju predstavu u cjeliniDramaZa najbolje redateljsko ostvarenjeDramaZa najbolja umjetnička ostvarenjaDrama / glavna ženska ulogaMrzim istinuOlivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbiTeatra &TD iz ZagrebaNagradu su preuzeli Oliver Frljić, redatelj predstave, iDavorka Begović, u ime Teatra &TDnominirani su bili i:1. Amateri Borivoja Radakovića u režiji PetraVečeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnogcentra Peščenica iz Zagreba2. Michelangelo Buonarroti Miroslava Krležeu režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Kazalištalutaka ZadarDražen Ferenčinaza režiju predstave Michelangelo BuonarrotiMiroslava Krleže u izvedbi Kazališta lutakaZadarnominirani su bili i:1. Krešimir Dolenčić za režiju predstave Čudou Poskokovoj Dragi Ante Tomića u izvedbiSatiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba2. Oliver Frljić za režiju predstave Mrzim istinuOlivera Frljića u izvedbi Teatra &TD iz ZagrebaJelena Miholjevićza ulogu Kate u predstavi Kate KapuralicaVlaha Stullija u režiji Darija Harjačeka iizvedbi dramskog ansambla 62. Dubrovačkihljetnih igaranominirane su bile i:1. Ivana Roščić za ulogu Slađane u predstaviMrzim istinu Olivera Frljića u režiji OliveraFrljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba2. Marija Sekelez za ulogu Helene u predstaviDiva Marijane Nola u režiji Želimira Mesarića iizvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba28HRVATSKO GLUMIŠTE broj 48-51, 2011.

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa najbolja umjetnička ostvarenjaDrama / glavna muška ulogaZa najbolja umjetnička ostvarenjaDrama / sporedna ženska ulogaZa najbolja umjetnička ostvarenjaDrama / sporedna muška ulogaGoran Grgićza ulogu Grge u predstavi Amateri BorivojaRadakovića u režiji Petra Večeka i izvedbiKazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenicaiz ZagrebaPetra Dugandžićza ulogu Stele u predstavi Amateri BorivojaRadakovića u režiji Petra Večeka i izvedbiKazališta KNAP, Kulturnog centra Peščenicaiz ZagrebaDražen Čučekza ulogu Svećenika u predstavi Kralj EdipSofokla u režiji Eduarda Milera i izvedbidramskog ansambla 62. Dubrovačkih ljetnihigaranominirani su bili i:1. Milan Pleština za ulogu Leonea Glembajau predstavi Gospoda Glembajevi MiroslavaKrleže u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskognarodnog kazališta u Zagrebu2. Rakan Rushaidat za ulogu Dragana u predstaviMrzim istinu Olivera Frljića u režiji OliveraFrljića i izvedbi Teatra &TD iz Zagrebanominirane su bile i:1. Natalija Đorđević za ulogu Lane u predstaviDiva Marijane Nola u režiji Želimira Mesarića iizvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba2. Sunčana Zelenika Konjević za ulogu AlojzijePicek u predstavi Idu svati, mlade ni Nina Škrabeau režiji Georgija Para i izvedbi 26. ZagrebačkogHistrionskog ljetanominirani su bili i:1. Vilim Matula za ulogu Kuke u predstaviAmateri Borivoja Radakovića u režiji PetraVečeka i izvedbi Kazališta KNAP, Kulturnogcentra Peščenica iz Zagreba2. Enes Vejzović za ulogu Orgona u predstaviTartuffe Jean-Baptistea Poquelina Molièrea urežiji Marca Sciaccaluge i izvedbi Gradskogdramskog kazališta Gavella iz Zagrebabroj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE29

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa izuzetno ostvarenje mladih umjetnikado 28 godinaDrama / ženska ulogaZa izuzetno ostvarenje mladih umjetnikado 28 godinaDrama / muška ulogaZa najbolju lutkarsku predstavu ilipredstavu za djecu i mladežTara Rosandićza ulogu Lene u predstavi Tko je srušioBerlinski zid Amira Bukvića u režiji ZoranaMužića i izvedbi Glumačke družine Histrioniz Zagrebanominirane su bile i:1. Mirela Videk za ulogu Olge u predstavi MurlinMurlo Nikolaja Koljade u režiji Borisa Svrtana iizvedbi Scene Gorica, Pučkog otvorenog učilištaVelika Gorica2. Iva Visković za ulogu Marine u predstaviMrzim istinu Olivera Frljića u režiji OliveraFrljića i izvedbi Teatra &TD iz ZagrebaFilip Križanza ulogu Olivera u predstavi Mrzim istinuOlivera Frljića u režiji Olivera Frljića i izvedbiTeatra &TD iz Zagrebanominirani su bili i:1. Marko Hergešić za ulogu Dječaka, 15 upredstavi Kamenje Toma Lycosa i Stefa Nantsouau režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Malascena iz Zagreba2. Ivan Magud za ulogu Luka u predstaviKate Kapuralica Vlaha Stullija u režiji DarijaHarjačeka i izvedbi dramskog ansambla 62.Dubrovačkih ljetnih igaraVeli JožeVladimira Nazora u režiji Zorana Mužića iizvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz ZagrebaNagradu je preuzeo Saša Anočić, ravnatelj Gradskogkazališta Trešnjanominirane su bile i:1. Družba Pere Kvržice Mate Lovraka u režijiOlivera Frljića i izvedbi Gradskog kazališta Žarptica iz Zagreba2. Ovo bi mogla biti moja ulica Jelene Kovačići Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbiZagrebačkog kazališta mladih30HRVATSKO GLUMIŠTE broj 48-51, 2011.

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa najbolja glumačka ostvarenja ulutkarskim predstavama ili predstavamaza djecu i mladež / ženska ulogaZa najbolja glumačka ostvarenja ulutkarskim predstavama ili predstavamaza djecu i mladež / muška ulogaZa najbolji praizvedeni suvremeni hrvatskidramski tekst ili najbolju dramatizaciju,adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ilidramaturgiju predstaveJadranka Đokićza ulogu Djevojke koja želi otići u predstaviOvo bi mogla biti moja ulica Jelene Kovačići Anice Tomić u režiji Anice Tomić i izvedbiZagrebačkog kazališta mladihJerko Marčićza ulogu Velog Jože u predstavi Veli JožeVladimira Nazora u režiji Zorana Mužića iizvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz ZagrebaAnica Tomić i Jelena Kovačićza najbolji praizvedeni suvremeni hrvatskidramski tekst Ovo bi mogla biti moja ulicapraizveden u Zagrebačkom kazalištu mladihnominirane su bile i:1. Nataša Dorčić za ulogu Majke dvaju sinovau predstavi Ovo bi mogla biti moja ulica JeleneKovačić i Anice Tomić u režiji Anice Tomić iizvedbi Zagrebačkog kazališta mladih2. Helena Kovačić za ulogu Tonkice u predstaviKako je Tonkica kupovala kruh Jasena Bokeu režiji Dražena Ferenčine i izvedbi KazalištaMarina Držića iz Dubrovnikanominirani su bili i:1. Pero Juričić za ulogu Platnomjera u predstaviPriča o konju Lava Nikolajeviča Tolstoja i MarkaRozovskog u režiji Zvonka Festinija i izvedbiZagrebačkog kazališta lutaka2. Radovan Ruždjak za ulogu KamaglengaCivette u predstavi Veli Jože Vladimira Nazora urežiji Zorana Mužića i izvedbi Gradskog kazalištaTrešnja iz Zagrebanominirani su bili i:1. Oliver Frljić za najbolji praizvedeni suvremenihrvatski dramski tekst Mrzim istinu praizvedenu Teatru &TD iz Zagreba2. Marijana Nola za najbolji praizvedenisuvremeni hrvatski dramski tekst Divapraizveden u Gradskom kazalištu Žar ptica izZagrebabroj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE31

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa najbolja glumačka ostvarenja uradiodramiZa najbolja redateljska ostvarenja utelevizijskoj dramiNagrada za izniman doprinos kazališnojumjetnostiVanda Winterza ulogu Nastenjke u emisiji Radio-drama:Fjodor Mihajlovič Dostojevski „Bijele noći“ urežiji Stephanie Jamnickynominirani su bili i:1. Sreten Mokrović za ulogu Thomasa Masterickau emisiji Radio-napetica: Austin James Small-Seamark „Zavrzlama“ u režiji Darka Tralića2. Srđana Šimunović za ulogu Matilde u emisijiRadio-igra: Lada Martinac-Kralj „Anđeli nagranici“ u režiji Stephanie JamnickyŽiri za dramu:Špiro Guberina (predsjednik), NinaKleflin-Torre, Božidar Koščak, TomislavKurelec, Bojana RadovićŽiri za operu:Višnja Mažuran (predsjednica), JanaHaluza, Martina Tomčić MoskaljovŽiri za balet:Sonja Kastl (predsjednica), NormanDixon, Bruna Reić ŠčepanovićSa svim žirijima radila je tajnica HDDU-aMarija Filipović.Dario Pleićza režiju kriminalističke serije Mamutica(druga sezona) – 3. epizoda Redar (1. dio) i 4.epizoda Redar (2. dio)nominirani su bili i:1. Ištvan Filaković za režiju serije Stipe u gostima(treća sezona) – 4. epizoda Novi susjed2. Snježana Tribuson za režiju serije Odmori se,zaslužio si (četvrta sezona) – 3. epizoda Salon zauljepšavanjeDramski program Hrvatskoga radijaNagrada za izniman doprinos kazališnojumjetnosti dodjeljuje se Dramskomprogramu Hrvatskoga radija za dugogodišnjedjelovanje u promociji hrvatske drame ikazališta i kreativno oblikovanje radiodramekao posebnog, svom mediju primjerenogumjetničkog izraza. Dramski programHrvatskoga radija pružio je mnogim našimkazališnim umjetnicima (glumcima, piscima,dramaturzima i redateljima) mogućnost dasvoje stvaralačke potencijale realiziraju uovoj dramskoj vrsti koja ima brojnu publiku,što naročito cijene oni koji žive daleko odkazališnih dvorana i teško ili nikako stižu donjih. O kvaliteti i dometima te produkcije, kojuveć desetljećima u Hrvatskoj producira jedinoHrvatski radio, govore i brojne međunarodnenagrade, kojima se radiodrama iskazuje kaojedan od u svijetu najcjenjenijih dijelova našekulture, a posebice dramske umjetnosti.Nagradu je preuzela Željka Turčinović,urednicaDramskog programa Hrvatskog radija32HRVATSKO GLUMIŠTE broj 48-51, 2011.

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa najbolju kazališnu scenografijuDrama, opera ili baletZa najbolju kazališnu kostimografijuDrama, opera ili baletZa najbolju predstavu u cjeliniOperaMojmir Mihatov i Darko Petkoviću dramskoj predstavi Michelangelo BuonarrotiMiroslava Krleže u režiji Dražena Ferenčine iizvedbi Kazališta lutaka Zadarnominirani su bili i:1. Dinka Jeričević u baletu Varijacije u F.adomolu u koreografiji i režiji Huga Viere i izvedbiHrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te ubaletu Grk Zorba u koreografiji Istvána Herczogai izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split2. Ivo Knezović u drami Gospoda GlembajeviMiroslava Krleže u režiji Vite Taufera i izvedbiHrvatskog narodnog kazališta u ZagrebuMarita Ćopou drami Tartuffe Jean-Baptistea PoquelinaMolièrea u režiji Marca Sciaccaluge i izvedbiGradskog dramskog kazališta Gavella izZagrebanominirani su bili i:2. Maja Šarić Ban u drami MichelangeloBuonarroti Miroslava Krleže u režiji DraženaFerenčine i izvedbi Kazališta lutaka Zadar2. Juraj Žigman za operu Šuma StriborovaIvana Josipa Skendera u režiji Ozrena Prohićai koprodukciji 26. Muzičkog biennala Zagreb iHrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. ZajcaRijekaParsifalRicharda Wagnera pod dirigentskimvodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta JosefaSchildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnogkazališta u ZagrebuNagradu je preuzela Ana Lederer, intendanticaHrvatskog narodnog kazališta u Zagrebunominirane su bile i:1. Adriana Lecouvreur Francesca Cilèe poddirigentskim vodstvom Nade MatoševićOrešković u režiji Ozrena Prohića i izvedbiHrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. ZajcaRijeka2. La Gioconda Amilcarea Ponchiellija poddirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režijiOzrena Prohića i izvedbi 57. Splitskog ljetabroj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE33

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa najbolje dirigentsko ili redateljskoostvarenjeOperaZa najbolja umjetnička ostvarenjaOpera / ženska ulogaZa najbolja umjetnička ostvarenjaOpera / muška ulogaNikša Barezaza dirigenta opere Parsifal Richarda Wagnerau režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbiHrvatskog narodnog kazališta u ZagrebuNagradu je preuzela Ana Lederer, intendanticaHrvatskog narodnog kazališta u Zagrebunominirani su bili i:2. Ivo Lipanović za dirigenta opere MacbethGiuseppea Verdija u režiji Petra Selema i izvedbiHrvatskog narodnog kazališta u Splitu2. Ozren Prohić za redatelja opere Mazepa PetraIljiča Čajkovskog u izvedbi Hrvatskog narodnogkazališta u ZagrebuVedrana Šimićza ulogu Adriane Lecouvreur u operi AdrianaLecouvreur Francisca Cilèe u režiji OzrenaProhića, pod dirigentskim vodstvom NadeMatošević Orešković i u izvedbi Hrvatskognarodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijekanominirane su bile i:1. Kristina Kolar za ulogu Laure u operi LaGioconda Amilcarea Ponchiellija u režiji OzrenaProhića, pod dirigentskim vodstvom NikšeBareze i u izvedbi 57. Splitskog ljeta2. Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Kundryu operi Parsifal Richarda Wagnera u režijiKurta Josefa Schildknechta, pod dirigentskimvodstvom Nikše Bareze i u izvedbi Hrvatskognarodnog kazališta u ZagrebuSiniša Hapačza ulogu Mazepe u operi Mazepa Petra IljičaČajkovskog u režiji Ozrena Prohića, poddirigentskim vodstvom Mihaila Sinkevičai u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta uZagrebunominirani su bili i:1. Ozren Bilušić za ulogu Doktora Bartola uoperi Seviljski brijač Gioacchina Rossinija u režijiPlamena Kartaloffa, pod dirigentskim vodstvomIvana Repušića i u izvedbi Hrvatskog narodnogkazališta u Splitu2. Robert Kolar za ulogu Michonneta u operiAdriana Lecouvreur Francesca Cilèe u režijiOzrena Prohića, pod dirigentskim vodstvomNade Matošević Orešković i u izvedbi Hrvatskognarodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka34HRVATSKO GLUMIŠTE broj 48-51, 2011.

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa izuzetno ostvarenje mladih umjetnikado 30 godinaOpera / ženska ili muška ulogaZa najbolju predstavu u cjeliniBaletZa najbolje koreografsko ili dirigentskoostvarenjeBaletLana Kosza ulogu Lucie di Lammermoor u operi Luciadi Lammermoor Gaetana Donizettija u režijiDamira Zlatara Freya, pod dirigentskimvodstvom Nade Matošević Orešković i uizvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivanapl. Zajca Rijekanominirani su bili i:1. Martina Klarić za ulogu Monike u operiMedij Giancarla Menottija u režiji Dore RuždjakPodolski, pod dirigentskim vodstvom JosipaŠege i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta uŠibeniku2. Ljubomir Puškarić za ulogu Mlinara Simeu operi Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca urežiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskimvodstvom Roberta Homena i u izvedbiHrvatskog narodnog kazališta u ZagrebuAirKrešimira Seletkovića u koreografiji MartinaMüllera i izvedbi Hrvatskog narodnogkazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkimbiennalom ZagrebNagradu su preuzeli Ana Lederer, intendanticaHrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, i BerislavŠipuš, umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagrebnominirane su bile i:1. Dodir na glazbu raznih autora u koreografijiRamija Be’era i izvedbi Hrvatskog narodnogkazališta Split2. Večer tri baleta – Concerto Barocco, Pet Tangai Paquita na glazbu J. S. Bacha, A. Piazzole,L. Minkusa i dr. u koreografijama GeorgeaBalanchinea, Hansa van Manena i DerekaDeanea i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazalištau ZagrebuDinko Bogdanićza koreografiju predstave Breza VeseljkaBarešića u izvedbi Zagrebačkog gradskogkazališta Komedijanominirani su bili i:2. Leo Mujić za koreografiju predstave Tišina mogšuma raznih kompozitora u izvedbi Hrvatskognarodnog kazališta u Zagrebu2. Berislav Šipuš za dirigentsko ostvarenje ubaletu Air Krešimira Seletkovića u izvedbiHrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu usuradnji s Muzičkim Biennalom Zagrebbroj 48-51, 2011. HRVATSKO GLUMIŠTE35

19. Nagrada hrvatskog glumištaZa najbolja umjetnička ostvarenjaBalet / ženska ulogaZa najbolja umjetnička ostvarenjaBalet / muška ulogaZa izuzetno ostvarenje mladih umjetnikado 28 godinaBalet / ženska ili muška ulogaPavla Mikolavčićza uloge u baletima Paquita Ludwiga Minkusai dr. u koreografiji Dereka Deanea i AirKrešimira Seletkovića u koreografiji MartinaMüllera i izvedbi Hrvatskog narodnogkazališta u Zagrebunominirane su bile i:1. Cristina Lukanec za ulogu Nimfe Syrinxu baletu Daphnis i Chloé Mauricea Ravela ukoreografiji Staše Zurovca i izvedbi Hrvatskognarodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka2. Mirna Sporiš za ulogu Quitri u baletu DonQuijote Ludwiga Minkusa u koreografiji PatrickaArmanda i izvedbi Hrvatskog narodnog kazalištau ZagrebuAzamat Nabiullinza naslovnu ulogu u baletu Grk Zorba MikisaTheodorakisa u koreografiji Istvána Herczoga iizvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, zaulogu Marka u baletu Breza Veseljka Barešićau koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbiZagrebačkog gradskog kazališta Komedija iza ulogu u baletu Paquita Ludwiga Minkusai dr. u koreografiji Dereka Deanea i izvedbiHrvatskog narodnog kazališta u Zagrebunominirani su bili i:1. Andrei Köteles za ulogu Pana u baletu Daphnisi Chloé Mauricea Ravela u koreografiji StašeZurovca i izvedbi Hrvatskog narodnog kazalištaIvana pl. Zajca Rijeka2. Artjom Žusov za ulogu Johna u baletu GrkZorba Mikisa Theodorakisa u koreografiji IstvánaHerczoga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazalištaSplitDaria Brdovnik-Bukvićza ulogu Janice u baletu Breza Veseljka Barešićau koreografiji Dinka Bogdanića i izvedbiZagrebačkog gradskog kazališta Komedijanominirane su bile i:1. Ksenija Krutova za nastup u baletima Tišinamog šuma raznih kompozitora u koreografijiLea Mujića i Varijacije u F.ado molu raznihkompozitora u koreografiji i režiji Huga Viere iizvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu2. Matea Milas za nastup u baletu Dodir raznihkompozitora u koreografiji Ramija Be’era iizvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split36HRVATSKO GLUMIŠTE broj 48-51, 2011.