broj 10 - Osnovna škola "Split 3" Split

Danihrvatskoga jezikaJoš od 1991. slavimo svake godine od 11. do 17. ožujka Dane hrvatskoga jezika.Godine 1997. i Sabor je donio o tome jednu odluku. To je spomen naDeklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, objavljenu uožujku 1967.Učenici svih razreda su se zajedno sa učiteljicama hrvatskoga jezika pripremalicijelu školsku godinu kako bi na Danima jezika predstavili svoje radove.Petaši su proučavali glagoljicu, izrađivali straničnike i privjeske s motivomglagoljice. Prisjetili smo se i nekih naših najstarijih jezičnih spomenika, Baščanskeploče i Šibenske molitve. Sedmaši su prikupili neobične legende izraznih krajeva naše županije. Osmaši su proučavali književnost, stare hrvatskepisce, Marka Marulića i Petra Zoranića, ali i nove liričare Antuna BrankaŠimića i Juru Kaštelana. Učenici su u sklopu projekta posjetili i Etnografskimuzej koji je održao izložbu „Nonina škrinja.“ Na radionici u muzeju izrađivalisu škrinje s narodnim motivima. Naše jezično i književno blago predstavilismo u školskoj knjižnici, a izložba prikupljenih materijala trajala je cijelitjedan.Slušate li vijesti? Volite li pročitati Slobodnu Dalmaciju, poslušati Gibonija,pogledati dobar film, pojadati se prijatelju? Upamtite, hrvatski jezik s vama jekroz cijeli život. Zaslužuje svu našu pažnju jer upravo on nas čini prepoznatljivimai obogaćuje svaki vid našega života.„Da u tebi dišem i da živim s tobom,I onda kad me više biti neće.“V. NAZOR„U tebi sam vjek svojproživio,Drevni i lijepi jezičeHrvata…“Jezik je trajna vrijednost naroda(„Zvuče ko žice, mirišu ko cvijećerojevi riječi u govoru tvome“V.Nazor)Još od doba najstarijih civilizacija,mnogo prije uporabe pisma, jezikse upotrebljavao kao sredstvosporazumijevanja. Rasprostranjenostrazličitih naroda diljem Zemljepridonijela je nastanku različitih jezika.Danas ih razlikujemo mnogo te nemožemo odrediti koji je najvrjedniji.Vjerujem kako bi hrvatski jezik moglismjestiti među vrjednije jezike svijetazbog širokih mogućnosti stvaralaštvau svim područjima književnosti.Zahvaljujući bogatstvu rječnika tesloženosti gramatike, hrvatski jezikotvara vrata svim književnicima htjelioni pisati liriku, epiku ili pak dramskadjela. U prošlosti su mnogi hrvatskiknjiževnici pisali djela na latinskomili talijanskom jeziku. Htjeli su stvaratijedinstvena djela na tuđem jeziku,no pri tom nisu bili svjesni ljepotesvog materinskog jezika. Smatralisu hrvatski jezik manje vrijednim odostalih, samo zbog toga što je mlađiod nekih drugih jezika. No, prevarilisu se jer im je hrvatski jezik mogaopružiti jednaku ljepotu kao i svi ostalijezici. Danas razlikujemo brojnaknjiževna djela nastala na hrvatskomejeziku zahvaljujući piscima koji suuistinu dokazali da cijene svoj jezik,time i svoju domovinu. Trenutnou svijetu engleski jezik slovi kaonajjednostavniji, no mislim da senjegova ljepota ne može mjeriti sljepotom hrvatskoga jezika. Također,smatram kako je uporaba jednogjezika u svijetu loše jer će se takodovesti u pitanje očuvanje kulturnebaštine ostalih jezika i naroda.Hrvatski jezik sam zavolio, ne samoradi uloge materinskog jezika u svomživotu, već radi njegove iznimneljepote koja me iz dana u dan sve višeočarava. Svakodnevno me zadivljujuknjiževna djela hrvatskih pisacakojima se trebamo ponositi, jednakokao i samim hrvatskim jezikom.Borna Burazer, 8. d„Mi smo naredu“ na radioSplitu30. ožujka u srijedu, nekolicina učenikanaše škole bila je pozvana na snimanjeemisije „Mi smo na redu.“ Emisija seemitira petkom (mi smo bili 1. travnja)na Radio Splitu u 18 sati, a repriza jenedjeljom na istom programu u 11sati. Bila je to lijepa prilika da u najboljemsvjetlu predstavimo našu školu,naše dosege, interese i posebnosti.Studio je vrvio dječjim smijehom, a prilikuda se iskažu djeca su rado prihvatila.Voditelji (Lana i Roko) su svojimšarmom, neposrednim pristupom i vođenjememisije pobrali simpatije odgovorneurednice, gospođe Vedrane KrstićIvanišević.Ovo je prilika da zahvalimo svim učenicimai učiteljima koji su podržali ipotpomogli nastajanje emisije i sadržajnoje obogatili. Imali smo prilikuKnjižnice moga gradaNaš grad Split, kao grad bogate knjižničnetradicije, imao je impozantanbroj knjižnica koje su sudjelovale kakou kulturnom životu pojedinaca tako i ukulturnom izdizanju čitavoga grada. Tijekomnjegove burne prošlosti istakli suse brojni pojedinci i obitelji koji su svojintelekt napajali knjigama iz knjižnica.Potaknuti utjecajnim duhom prošlostiučenici sedmih i osmih razreda su podvodstvom knjižničarke Vere Pandurovkrenuli u istraživanje knjižnica našegagrada i otkrivanje njihova bogatstva.Započeli smo s pripremama u školskojknjižnici, čitajući što je sve o njima napisano.Učenici su svojim marljivimradom i predanošću približili pojam iznačenje knjižnica ostalim učenicimanaše škole.vidjeti nastajanje jedne radio-emisije, aljubazni djelatnici su nam pokazali studioi mi im od sveg srca zahvaljujemo.Za nas je ovo bio nezaboravan doživljaj,neprocjenjivo iskustvo i jedno ugodno,veseljem obojano proljetno jutro! Doslušanja!Ljubinka Jelaska, prof.Zahvaljujući posjetu Gradskoj knjižniciMarka Marulića, Sveučilišnoj knjižniciu Splitu, Knjižnici Muzeja grada Splitai Knjižnici Dominikanskog samostana,shvatili smo koliko važnu ulogu imaknjižnica u našem obrazovanju, ali iočuvanju naše kulturno-povijesne baštine.34 35